REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9988/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika Plantaža Boroviček d.o.o., sa sjedištem u [adresa], kao pravne osobe i II. okrivljenika UP, kao odgovorne osobe, oboje zastupani po branitelju Desanki Vranjican, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vranjican, Hodak & partneri d.o.o. iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), rješavajući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju, protiv presude Općinskog suda u Kutini, Stalne službe u Novskoj, broj: Pp-662/2025, od 5. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 13. studenoga 2025.,
p r e s u d i o j e:
I Odbija se kao neosnovana žalba I. okrivljenika Plantaža Boroviček d.o.o., sa sjedištem u [adresa] i II. okrivljenika UP, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3c. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenici su dužnni naknaditi trošak žalbenog postupka u iznosu od po 50,00 (pedeset) eura, svaki, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda I. okrivljenik i II. okrivljenik proglašeni su krivima zbog počinjenog prekršajnog djela iz čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za koje djelo su primjenom čl. 38. Prekršajnog zakona oslobođeni od kazne.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka u iznosu od po 30,00 eura, svaki.
3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenici su po svom branitelju pravodobno podnijeli žalbu iz svih zakonskih osnova. Žalitelji u bitnom, ističu da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo odnosno da je pogrešno tumačio i primijenio čl. 112. st. 1. t. 2 Zakona o mirovinskom osiguranju, na način da je prijava na mirovinsko osiguranje za radnicu morala biti izvršena prije početka rada, iako zakon izričito propisuje da obveznik dostavlja podatke o početku osiguranja u roku od 24 h od početka zaposlenja ili osiguranja, slijedom čega su u konkretnom slučaju okrivljenici, na vrijeme podnijeli prijavu i nisu počinili predmetno prekršajno djelo. Žalitelji također ističu da činjenično stanje nije točno i potpuno utvrđeno budući da prvostupanjski sud nije prihvatio njihov dokazni prijedlog ispitivanjem radnice u svojstvu svjedoka, te je prilikom donošenja pobijane odluke propustio utvrditi da li je u međuvremenu stupio na snagu novi propis koji bi bio blaži za okrivljenike, te tvrde da je prvostupanjski sud iz naprijed navedenih razloga, počinio bitnu povredu odredba prekršajnog postupka.
4. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prava na štetu okrivljenika niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te da je činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno.
7. Ispitujući pobijanu presudu u odnosu na navode žalbe, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud, nakon provedenog dokaznog postupka, slobodno ocjenjujući izvedene dokaze kao i postojanje ili nepostojanje odlučnih činjenica, donio ispravan zaključak da su okrivljenici, postupili suprotno odredbi čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), koja propisuje da se podaci o o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona – dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, budući da su za radnicu MP prijavu o početku osiguranja podnijeli izvan zakonom propisanog roka tj. 9. kolovoza 2022., a što su trebali učiniti najkasnije 8. kolovoza 2022., kada je ista počela raditi. Tom prilikom prvostupanjski je sud, suprotno žalbenim navodima, ispravno tumačio citiranu zakonsku odredbu i na konkretan slučaj pravilno primijenio materijalno pravo, s tim da je predmetno prekršajno djelo, zadržalo svoj pravni kontinuitet i u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25.) koji je stupio na snagu nakon počinjenja predmetnog prekršaja, 1. srpnja 2025., međutim isti nije blaži propis za okrivljenike jer su iznosi novčanih kazni ostali nepromijenjeni. Za svoj zaključak o postojanju odlučne činjenice podnošenja prijave na mirovinsko osiguranje izvan zakonom propisanog roka, prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi dao uvjerljive i argumentirane razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj opisan u izreci pobijane presude i da su za isti prekršaj odgovorni.
8. Neosnovani su žalbeni navodi da je prvostupanjski sud neprihvaćanjem dokaznog prijedloga ispitivanja imenovane radnice u svojstvu svjedoka, propustio točno i potpuno utvrditi činjenično stanje, budući da je i prema ocjeni ovog suda, na temelju već izvedenih dokaza imao dovoljno razloga za zaključak o postojanju odlučnih činjenica u konkretnom slučaju i za primjenu mateijalnog prava.
9. Nadalje, ovaj sud je ocijenio da je u konkretnom slučaju bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od kazne, uz obrazloženje navedeno u pobijanoj presudi.
10. Naime, odluku o oslobađanju okrivljenika od kazne prvostupanjski sud u bitnom obrazlaže time da su okrivljenici prijavu nadležnom tijelu podnijeli 9. kolovoza 2022. umjesto 8. kolovoza 2022. dakle, sa samo jednim danom zakašnjenja, a što su učinili prije inspekcijskog nadzora, što uz činjenicu da se u konkretnom slučaju očito radi o nehotičnom propustu i izoliranom slučaju budući da su u odnosu na ostale radnike okrivljenici uredno i na vrijeme podnijeli prijave na mirovinsko osiguranje, kao i činjenicu da ovim propustom nisu nastale štetne posljedice i da okrivljenici do sada nisu osuđivani, upućuje da nema potrebe za izricanjem kazne, te da su se ispunile pretpostavke za primjenu instituta oslobađanja od kazne.
11. S obzirom da je odredbom čl. 38. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona propisano da sud može osloboditi od kazne počinitelja kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak, a neprijeporno je utvrđeno da su okrivljenici, koji ranije nisu osuđivani, u konkretnom slučaju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatak o početku osiguranja za imenovanu radnicu dostavili 9. kolovoza 2022. umjesto 8.kolovoza 2022. dakle, sa samo jednim danom zakašnjenja, ovaj sud također smatra da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za primjenu čl. 38. st. 2. t. 2. cit. Zakona, za oslobađanje okrivljenika od kazne.
12. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika, ili samo o žalbi okrivljenika, te je trebalo, na temelju čl. 139. st. 3. i 5. Prekršajnog zakona, obvezati okrivljenike na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka pred ovim sudom, u skladu s okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.).
13. Iz navedenih razloga, ovaj sud je žalbu okrivljenika odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.
Zagreb, 13. studenoga 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v.r.
Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Kutini, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
