REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U RIJECI
Rijeka, Zadarska 1 i 3
P-582/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A N A T E M E LJ U P R I Z N A NJ A
Trgovački sud u Rijeci po sutkinji Emi Brdovčak, u pravnoj stvari tužitelja GRAD RIJEKA, Rijeka, Korzo 16, OIB: 54382731928, kojeg zastupaju punomoćnice, odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu Danijela Kovačić i Jasenka Perković u Rijeci, Ivana Dežmana 10/I, protiv tužene REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi ispravka upisa vlasništva, 13. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
I. Ispravlja se pogrešan upis proveden u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, zemljišno-knjižnog odjela Rijeka, u listu B, zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], ĆF, površine 438 m2, k. o. [katastarska općina], proveden na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Rijeka poslovni broj Z-1/2009/3411 od 22. rujna 2017., na način da se izvrši brisanje upisa prava vlasništva tuženika REPUBLIKE HRVATSKE na posebnom dijelu upisanom u zemljišnoj knjizi kao: 28. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28) Stan broj 29 na šestom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice s wc- om, hodnika, lođe, ukupne površine 49,69 m2, s pripadajućom drvarnicom, u zgradi u [adresa], ĆF [adresa],
te na način da se potom izvrši upis prava vlasništva na ime i u korist tužitelja GRADA RIJEKE, Korzo 16, OIB: 54382731928, na posebnom dijelu nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] ĆF površine 438 m2, kao: 28. Suvlasnički dio s neodređeniom omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28) Stan broj 29 na šestom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice s wc- om, hodnika, lođe, ukupne površine 49,69 m2, s pripadajućom drvarnicom, u zgradi u [adresa].
II. Nalaže se tuženoj REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587, naknaditi tužitelju GRADU RIJEKA, Rijeka, Korzo 16, OIB: 54382731928, prouzročeni parnični trošak u iznosu od 821,46 eura (osamsto dvadeset i jedan euro i četrdeset i šest centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na taj iznos od 14. studenoga 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je u tužbi navela kako je rješenjem Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Z-1061/2023 od 14. srpnja 2025. odbijen prigovor Grada Rijeke radi ispravka upisa vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a vezano za otvaranje ispravnog postupka glede zemljišne knjige za dio katastarske općine [katastarska općina] (Zona 2). Istim rješenjem određena je zabilježba odbijenog prigovora na predmetnoj nekretnini te je naložena provedba rješenja. Radi se o prigovoru koji se odnosi na posebni dio nekretnine koji je u zemljišnoj knjizi upisan kao: 28. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28) Stan broj 29 na šestom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice s wc-om, hodnika, lođe, ukupne površine 49,69 m2, s pripadajućom drvarnicom, u zgradi u [adresa], ĆF [adresa], upisan u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je podnio tužbu sukladno odredbi čl. 203. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK). Naveo je kako je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] unutar kojeg je provedeno povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, koji se vodio pod poslovnim brojem Z-1/2009/3411, zemljišnoknjižni sud odlučio predmetni stan upisati kao vlasništvo Republike Hrvatske, pozivom na odredbe Zakona o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno-političkih organizacija. Upis je izvršen na temelju rješenja poslovni broj Z- 1/2009/3411 od 22. rujna 2017. Prema navodima iz tužbe, da bi određena imovina predstavljala imovinu Republike Hrvatske u smislu odredbe čl. 2. Zakona o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno-političkih organizacija („Narodne novine“ broj 70/97) potrebno je da se ispune zakonom propisane pretpostavke to jest da se radi o nekretnini na kojoj su bivše društveno-političke organizacije navedene u čl. 1. istog Zakona, imale pravo upravljanja, korištenja ili raspolaganja. Jedna od društvo političkih organizacija navedenih u čl. 1. cit. Zakona je Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (skraćeno SUBNOR) Hrvatske. Međutim, u konkretnom slučaju iz isprava koje se odnose na davanje stana na korištenje ranijim nositeljima stanarskog prava ne slijedi da je davatelj stana na korištenja bila upravo navedena društveno-politička organizacija odnosno SUBNOR Hrvatske. U Ugovoru o korištenju stana broj 8336-17810 kojeg je Poduzeće za gospodarenje stambenim zgradama, Rijeka sklopilo s UF dana 13. prosinca 1966. navodi se da se isti sklapa na temelju akta o davanju stana na korištenje kojeg je izdao “Savez boraca Rijeka” broj S-894/63 od 30. rujna 1963. Nadalje, u Zapisniku o bodovanju stana kojeg je sačinio SIZ stambenokomunalnih djelatnosti Općine Rijeka dana 29. prosinca 1986. navodi se da je davalac stana na korištenje “Savez boraca – Rijeka”. Ove isprave prema tužiteljevim navodima ne upućuju na zaključak da je upravo SUBNOR Hrvatske imao pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja na predmetnoj nekretnini, niti je Sud u zemljišnoknjižnom postupku koji se vodio prije podnošenja ove tužbe, obrazložio na kojem propisu temelju stav da “Savez boraca Rijeka” predstavlja društveno-političku organizaciju SUBNOR Hrvatske. Dodatno je isticao da je stambeno zbrinjavanje učesnika Narodno oslobodilačkog rata na području nekadašnje općine Rijeka vršila Općina Rijeka, a što je slučaj i u konkretnom predmetu. Poseban zakon koji je regulirao pravo davanja stanova na korištenje bio je Zakon o stambenim odnosima (Sl. list SFRJ 17/62), koji je bio na snazi u vrijeme davanja konkretnog stana na korištenje i koji je u odredbi čl. 4. propisivao da pravo davanja stanova na korištenje pripada građanima koji su zgrade i stanove kao investitori izgradili ili po drugoj osnovi stekli, kao i ustanovama i organizacijama kojima to pravo bude priznato posebnim propisom (davaoci stana na korištenje). Nadalje, Zakonom o stambenim odnosima (Sl. list SFRJ 11/66, 32/68) i to njegovom odredbom čl. 2. propisano je da pravo davanja stanova na korištenje pripada društveno-političkoj zajednici, državnim organima, radnim organizacijama, drugim pravnim osobama i građanima koji su zgrade i stanove kao investitori izgradili ili po drugoj osnovi stekli. Nakon prestanka važenja ovog propisa stupio je na snagu Zakon o stambenim odnosima („Narodne novine“ broj 51/85, 42/86, 37/88, 47/89, 12/90, 22/90, 51/90) koji je u čl. 2. propisivao da prava i dužnosti davanja na korištenje stanova kojima upravljaju imaju radnici u organizacijama udruženog rada, radnim zajednicama i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te radni ljudi u društveno-političkim i drugim društvenim organizacijama i društveno-političke zajednice. Navedeni Zakon nadalje propisuje da stanovima izgrađenim iz sredstava za zadovoljavanje stambenih potreba boraca NOR-a upravlja općina na čijem se području ti stanovi nalaze (čl. 82.). Ova odredba propisuje da stanove koji se daju na korištenje borcima NOR-a za zadovoljavanje njihovih stambenih potreba, daje skupština općine na prijedlog općinskog odbora Saveza udruženja boraca NOR-a. Iz navedenih odredbi je razvidno da je Općina Rijeka, putem svojih tijela, a uz suglasnost udruženja boraca NOR-a, bila ta koja je davala stanove na korištenje kojima su se rješavala stambena pitanja boraca NOR-a. Kada se citirani propisi primjene na konkretan slučaj dolazi se do zaključka da je Općina Rijeka, kao pravni prednik Grada Rijeke, ostvarivala pravo nositelja prava upravljanja, raspolaganja i korištenja na predmetnoj nekretnini. Tužiteljica se pozvala na sudsku praksu - presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7362/2015 od 28. veljače 2018. koja je donesena u postupku u kojem se radi o istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji odnosno u tom predmetu je davatelj stana na korištenje bilo Udruženje boraca NOR – općinski odbor Rijeka. Sud je u tom postupku utvrdio da je tužitelj Grad Rijeka stekao pravo vlasništva na temelju zakona, sukladno citiranim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj („Narodne novine“ broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZVIDSP), Zakon o stambenim odnosima te Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi. Da je nekadašnja Općina Rijeka bila nositelj prava upravljanja, raspolaganja i korištenje na predmetnom stana upućuje i činjenica da je upravo Grad Rijeka, kao pravni sljednik Općine Rijeka, odmah nakon stupanja na snagu ZVDSP-a i Zakon o najmu stanova sklopio kao najmodavac s UF kao najmoprimcem Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom broj 281/98 od 27. siječnja 1998. Tužitelj se pozvao na odredbu čl. 364. st. 6. ZVDSP-a kojom je propisano da osobe koje u zemljišnim knjigama nisu upisane kao nositelji prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja, a ne raspolažu ispravom valjanom za zemljišnoknjižni upis prava vlasništva, da će upisati pravo vlasništva tih nekretnina upisom u zemljišne knjige na temelju odluke suda, pošto dokažu da su bile izvanknjižni nositelji takva prava na nekretnini u društvenom vlasništvu. Nadalje, Člankom 87. Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi te Sporazuma o preuzimanju nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava, te prava i obveza dosadašnje Općine Rijeka, zatim Sporazuma o podjeli komunalne imovine u vlasništvu dosadašnje Općine Rijeka, kao i Sporazuma o utvrđivanju granica gradova i općina ustrojenih na području dosadašnje općine Rijeka, Grad Rijeka preuzeo u vlasništvo sve one nekretnine – građevinska zemljišta i zgrade, koje se nalaze na području Grada Rijeke, a koje su bile na korištenju dotadašnje Općine Rijeka, a među kojima je i predmetna nekretnina. Kako iz prethodno navedenog proizlazi da se opisano pravo Općine Rijeka koje je nesporno postojalo, a nije bilo upisano u zemljišnu knjigu, stupanjem na snagu ZVDSP-a i to temeljem odredbe čl. 360. ZVDSP-a pretvorilo u pravo vlasništva Grada Rijeke, tužitelj je predložio donošenje presude iz izreke.
2. Podneskom od 12. studenoga 2025. tužena je priznala tužbeni zahtjev u cijelosti.
3. Prema odredbi čl. 331. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22; dalje: ZPP) ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja). Priznanje tužbenog zahtjeva predstavlja takvu radnju kojom tuženik pred sudom izričito izjavljuje da je tužiteljev tužbeni zahtjev osnovan.
4. S obzirom na to da je tužena podneskom od 12. studenoga 2025. izričito priznala tužbeni zahtjev, sud je primjenom odredbe čl. 331. st. 1. ZPP-a odlučio kao u točki I. izreke presude.
5. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. st. 1. ZPP-a tužitelj ima pravo na naknadu troškova postupka u iznosu od 500,00 eura na ime sastava tužbe (Tbr.
8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - „Narodne novine“ broj 138/23; dalje: Tarifa), pripadajući PDV u visini od 125,00 eura (Tbr. 42. Tarife) te iznos od po 98,23 eura na ime sudske pristojbe na tužbu i na presudu sukladno Tar. br. 1. i Tar. br. 2. 2. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 37/23), odnosno ukupno 821,46 eura. Kamata na trošak parničnog postupka određena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a u vezi sa čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23). Zato je odlučeno kao u točki II. izreke.
U Rijeci 13. studenoga 2025.
Sutkinja:
Ema Brdovčak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 dana od primitka presude, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a ili zato što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Kada presudu na temelju priznanja stranka pobija zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji.
