Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5637/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice vijeća, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Matee Sačević u svojstvu sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene OR, zbog prekršaja iz članka 176. stavka 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22.; dalje: ZSPC), rješavajući o žalbi okrivljenice protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 10. travnja 2025., broj: Pp-5087/2024-7, u sjednici vijeća održanoj 13. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okrivljene OR kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
II. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; PZ) okrivljena OR je obvezana naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 40,00 EUR (četrdeset eura) u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okrivljena OR proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci počinila prekršaje iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. i članka 176. stavka 5. ZSPC-a, a za koje joj je izrečena ukupna ublažena novčana kazna u iznosu od 400,00 eura.
1.1. Istom presudom okrivljenici je naloženo platiti troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 70,00 eura.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljena OR je pravodobno podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i odluke o kazni. U žalbi u bitnome ističe da je okrznula drugo vozilo prilikom parkiranja zbog pretrpanog parkinga te da se takav kontakt s drugim vozilom ne može kvalificirati kao izazivanje prometne nesreće s materijalnom štetom. Ista ne osporava da je u predmetno vrijeme upravljala svojim vozilom i da je okrznula drugo oštećeno vozilo, ali da je šteta neznatna i djelo je beznačajno a vlasnik oštećenog vozila nije od njezinog osiguravajućeg društva tražio naknadu štete. Također navodi da ima zdravstvenih problema zbog operacije kuka, zbog čega nije mogla sudjelovati u postupku i da ima mirovinu od 519,00 eura te do sad nije prekršajno kažnjavana.
2.1. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njezina žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbi članka 202. stavka 1. PZ-a po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Razmatrajući navode žalbe, vijeće ovog Suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenice za djela prekršaja za koja se tereti, koji je prihvatljiv i ovom Sudu, a za svoju je odluku iznio valjane i dostatne razloge.
6. Ispitujući navode žalbe, valja naglasiti da okrivljenica tijekom postupka nije osporavala da je upravljala svojim vozilom u inkriminirano vrijeme i da je došlo do kontakta između njezinog i drugog oštećenog vozila reg. oznaka [registarska oznaka]. Imajući to u vidu okrivljenici se naglašava da je sud u dokaznom postupku pročitao zapisnik o očevidu, izvršio uvid u skicu mjesta nesreće i fotoelaborat, situacijski plan mjesta nesreće, a temeljem čega je utvrdio da je postupanjem okrivljenice došlo do ispunjenja bića djela prekršaja iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. i članka 176. stavka 5. ZSPC-a, odnosno da je okrivljenica započela radnju parkiranja skretanjem u desno na upražnjeno mjesto za parkiranje, koje se nalazi sa zapadne strane kolnika, prilikom čega se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike i imovinu, uslijed čega je desnom bočnom stranom vozila udarila u prednju desnu stranu osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka], čime je izazvala prometnu nesreću s materijalnom štetom, a nakon čega je vozilom napustila mjesto nesreće bez da je vlasniku oštećenog vozila ostavila podatke o sebi i vozilu.
6.1. Prvostupanjski sud je pravilno proveo dokazni postupak i pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice u postupku, pa je tako iz gore navedenih dokaza utvrdio o kakvim se oštećenjima na vozilima radi, odnosno da oštećenja na oba vozila po vrsti i intenzitetu odgovaraju vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći. Valja naglasiti da bez uspjeha okrivljenica u žalbi navodi da se radi o neznatnoj šteti koja se ne može kvalificirati kao prometna nesreća s materijalnom štetom iz razloga što je okrivljenica postupala protivno prometnim pravilima, odnosno kršeći iste je ostvarila fizički kontakt između svog vozila i drugog vozila kojeg je tom prilikom oštetila o čemu svjedoče gore navedeni dokazi, a što se upravo kvalificira kao materijalna šteta, bez obzira na njezin intenzitet. Nakon takvog događaja okrivljenica je bila dužna ostati na mjestu nesreće i vlasniku oštećenog vozila dati podatke o sebi i svom vozilu, ili na drugi način o tome obavijestiti vlasnika oštećenog vozila, što okrivljenica nije učinila zbog čega je pravilno proglašena krivom i kažnjena.
7. Razmatrajući odluku o kazni u povodu žalbe okrivljenice ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno, ocjenom svih olakotnih i otegotnih okolnosti, te iznoseći razloge koje prihvaća i ovaj Sud, okrivljenici za terećene prekršaje izrekao ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 400,00 eura, i to uz primjenu članka 37. PZ-a koja propisuje ublažavanje novčane kazne.
7.1. Tako je prvostupanjski sud okrivljenici za prekršaj iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. ZSPC-a utvrdio pojedinačnu novčanu kaznu u iznosu od 160,00 eura (zakon propisuje novčanu kaznu u iznosu od 130,00 eura koja se povećava za iznos od 130,00 eura temeljem članka 293. stavka 1. ZSPC-a ako je u nesreći prouzročena materijalna šteta, dakle 260,00 eura), dok joj je za prekršaj iz članka 176. stavka 5. ZSPC-a utvrdio pojedinačnu novčanu kaznu u iznosu od 240,00 eura (zakon propisuje novčanu kaznu od 390,00 do 920,00 eura).
7.2. Temeljem svega navedenog, ovaj Sud stava je da je ovakva sankcija pogodna za ostvarivanje svrhe kažnjavanja, dok žaliteljica ne dokumentira okolnosti na koje se poziva u žalbi, a navedene okolnosti nisu one koje bi se mogle smatrati naročito olakotnima i temeljem kojih bi bilo osnovano preinačenje odluke o novčanoj kazni koja je već osjetno ublažena ispod zakonskih minimuma.
8. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c PZ-a, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenice, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (ekvivalent u eurima), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.
9. Zbog navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 13. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Matea Sačević, v.r.
Renata Popović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
