REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-457/2022-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Maji Hilje, na temelju pisanog prijedloga sudske savjetnice Matee Knežević, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Jagićeva 33, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., OIB: 57500462912, Zagreb, Širolina 4, uz sudjelovanja umješača na strani tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o. u Zagrebu, Radnička cesta 47, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 28. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika po zaposlenju tužitelja, punomoćnika po zaposlenju tuženika i punomoćnika umješača na strani tuženika, s danom objave 13. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o., OIB: 57500462912, Zagreb, Širolina 4, isplatiti tužitelju Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Jagićeva 33, iznos od 2.536,86 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 15. listopada 2019. do isplate po stopi koja se za razdoblje od 15. listopada 2019. do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II./ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 543,60 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 13. studenoga 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III./ Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 12,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 13. studenoga 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 21. rujna 2019. oko 01:40 na dionici autoceste A1 - Zagreb, dionica prometni čvor Jastrebarsko - prometni čvor Zdenčina, na 17 km + 100 metara, dogodila prometna nezgoda na način da je VN upravljao vozilom marke Škoda Praktik (vlasništvo Tisak Plus d.o.o.), registarskih oznaka [registarska oznaka], kada je zbog oštećene zaštitne ograde na prometnicu istrčala divljač (divlja svinja), koju je bez mogućnosti izbjegavanja udario prednjim dijelom vozila, te je divljač uginula na licu mjesta. Budući da je predmetno vozilo u trenutku nezgode bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja od automobilskog kaska broj: 004702034444, tužitelj je vlasniku vozila isplatio naknadu štete u iznosu od 2.536,86 EUR (19.114,00 kuna) 14. listopada 2019. Tužitelj ističe da je za nastanak predmetnog događaja isključivo odgovoran tuženik kao pravna osoba koja upravlja i održava predmetnu prometnicu i koji je propustio istu održavati na način da bude sigurna za prometovanje sudionicima u prometu budući da je u konkretnom slučaju prilikom prolaska navedenom prometnicom došlo da naleta divljači na cesti od strane osiguranika tužitelja. Navodi kako je prema odredbama Zakona o javnim cestama, tuženik dužan nadoknaditi štetu korisniku javne ceste ako je šteta prouzrokovana stanjem javne ceste. Ističe da je postavio tuženiku regresni zahtjev 17. prosinca 2021., no da do mirnog rješenja spora nije došlo. Slijedom navedenog, od tuženika potražuje naknadu isplaćene odštete sa zakonskim zateznim kamatama po stopi mjerodavnoj za ostale odnose.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo kako osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe da je netočna i neosnovana tužiteljeva tvrdnja kako je zbog oštećene zaštitne ograde na prometnicu istrčala divljač te kako je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja, a za koje navode tužitelj ne dostavlja niti jedan dokaz i ne navodi niti jednu relevantnu zakonsku odredbu. Ističe kako, obzirom da zaštitna žičana ograda nije bila oštećena, iz tužbe nije razvidno o kakvom se propuštanju tuženika radi, odnosno što je tuženik napravio ili propustio napraviti kako bi spriječio nastanak štetnog događaja, te da činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste sama po sebi ne znači da tuženik nije postupao u skladu s pravilima i da je napravio propust. Nadalje, navodi kako je odgovornost trgovačkog društva koje upravlja javnom cestom za štetu koju divljač nanesen na javnim cestama uređena odredbom članka 50. stavka 1. Zakonom o cestama (“Narodne novine”, broj: 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, dalje: ZC) prema kojoj ista odgovaraju za štetu po osnovi krivnje, ako na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Nastavno na navedeno i sukladno odredbi članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine”, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), tuženik navodi kako za štetu nastalu na autocesti odgovara po načelu krivnje i to u situacijama kada je šteta nastala kao posljedica nepropisnog održavanja autoceste i to suprotno zakonskoj obvezi, što u ovom slučaju nije. Također navodi kako pojava divljači na kolniku autoceste nije propust trgovačkog društva koje upravlja autocestom, niti je divljač - divlja svinja u vlasništvu istog. Slijedom navedenog, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Nastavno, tuženik osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetenog događaja s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika u cijelosti postupila sukladno propisima i pravilima struke glede održavanja i zaštite javnih cesta. Ističe kako je u predmetnom slučaju do štetnog događaja došlo zbog iznenadnog dolaska divljači (divlje svinje) na ograđeni prostor autoceste, a koje tuženik nije mogao spriječiti mjerama i radnjama koje poduzima temeljem zakonskih i podzakonskih propisa, a kojima su definirane obveze tuženika u pogledu održavanja javnih cesta i zaštitne žičane ograde. Tuženik ističe kako predmetnog dana prilikom ophodnje dionice autoceste gdje se dogodila prometna nesreća nisu postojala, niti su primijećena ikakva oštećenja, a pogotovo ne oštećenja zaštitne žičane ograde. Navodi kako se svako oštećenje na zaštitnoj žičanoj ogradi mora evidentirati u dnevniku rada ophodara, a iz dnevnika rada ophodara razvidno je da u njemu nisu upisana oštećenja na zaštitnoj žičanoj ogradi niti prokopi ispod ograde. Naime, iz putnog radnog lista ophodarske službe za prvu smjenu na dan 21. rujan 2019. razvidno je da je predmetna dionica u prvoj smjeni obiđena, a iz putnog radnog lista za drugu smjenu razvidno je da je ophodnja prošla predmetnom dionicom autoceste neposredno prije nesreće, točnije dva sata prije štetnog događaja, a kojom prilikom nije uočena divljač na kolniku autoceste, niti nedostaci na autocesti, kao ni oštećenja zaštitne žičane ograde. Slijedom navedenog, tuženik ističe kako objektivno nije bilo moguće reagirati i spriječiti nalet vozila na divlju svinju s obzirom na činjenicu da je divlja svinja na kolnik autoceste očito dospjela neposredno prije nezgode, a prethodno o pojavi divlje svinje nije bilo dojavljeno od strane korisnika autoceste niti tuženiku, niti djelatnicima policije. S obzirom na navedeno tuženik predlaže da sud odbije tužbi i tužbeni zahtjev kao neosnovan, te naloži tužitelju da tuženiku naknadi troškove ovog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3.1. Sukladno prijedlogu tuženika od 11. srpnja 2025. o parnici je u smislu odredbe članka 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP) obaviješten Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., te je na ročištu 28. listopada 2025. rješenjem prihvaćeno sudjelovanje navedenog umješača.

3.2. Umješač na strani tuženika se podneskom od 4. kolovoza 2025. očitovao na tužbu i tužbeni zahtjev navodeći kako osporava osnov i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva kao i da se pridružuje navodima i dokaznim prijedlozima tuženika.

4.1. Tijekom postupka pročitane su i pregledane sljedeće isprave: preslika potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/19-P/9102, Urbroj: 511-19-45/06-P-713- 2/2019 od 24. rujna 2019. (list 4-5 spisa), preslika prijave štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list 6-7 spisa), preslika police osiguranja automobilskog kaska broj: 004702034444 (list 8 spisa), preslika prometne i vozačke dozvole (list 9-12 spisa), preslika izvida štete broj: 70-AK-3541/2019 (list 13-14 spisa), fotografije (list 15-33 spisa), preslika procjene i obračuna totalne štete (list 34 spisa), preslika naloga za doznaku po šteti 70 AK 35441 2019/1 (list 35 spisa), preslika izjave o prijeboju broj: 5757/2019 (list 38 spisa), preslika regresnog zahtjeva tužitelja od 17. prosinca 2021. (list 39 spisa), preslika putnog radnog lista BN od 20. rujna 2019. (list 51-52 spisa), preslika dnevnika rada BN od 20. rujna 2019. (list 53 spisa), preslika ophodarskog dnevnika BN od 20. rujna 2019. (list 54 spisa), preslika putnog radnog lista TN od 20. rujna 2019. (list 55-56 spisa), preslika dnevnika rada TN od 20. rujna 2019. (list 57 lista), preslika ophodarskog dnevnika TN od 20. rujna 2019. (list 58 spisa), preslika zapisnika broj: 132/09 od 21. rujna 2019. (list 59-61 spisa), izvještaj o putovanjima i vožnjama za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] od 20. rujna 2019. (list 62-63 spisa), preslika prometne dozvole za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] (list 64-65 spisa), preslika dnevnika rada TN od 20. rujna 2019. (list 66-67 spisa), karte lovišta (list 68-70 spisa), zapisnik Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj: Pom-9/2023 na kojem je izveden dokaz saslušanja svjedoka VN (list 134- 135 spisa), dokumentacija Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb vezan uz predmetnu prometnu nesreću (list 136-141 spisa), saslušan je svjedok TN (list 146-149 spisa), te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igoru Jakopliću koji je svoj nalaz i mišljenje dao samo u pisanom obliku (list 156-166 spisa) bez usmenog iznošenja na ročištu, jer stranke nisu imale prigovora na pravilnost pisanog nalaza i mišljenja, a niti je sud smatrao potrebnim da sudski vještak usmeno iznese nalaz na ročištu.

4.2. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo svrsishodnim kao ni ekonomičnim za donošenje odluke budući da je činjenično stanje iz dokumentacije priložene u spisu predmeta kao i iz izvedenih dokaza u dovoljnoj mjeri utvrđeno.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, cijeneći svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja prema tuženiku u iznosu od 2.536,86 EUR, a koji iznos je tužitelj izjavom o prijeboju prethodno podmirio Tisku Plus d.o.o. s naslova naknade štete na vozilu temeljem police kasko osiguranja broj: 004702034444 sklopljene sa Tisak Plus d.o.o. zbog štete nastale tužiteljevom osiguraniku naletom na divlju svinju na autocesti kojom upravlja tuženik.

7. Među strankama nije sporno da se 21. rujna 2019. oko 01:40 na dionici autoceste A1 - Zagreb, dionica prometni čvor Jastrebarsko - prometni čvor Zdenčina, na 17 km + 100 metara, dogodila predmetna prometna nezgoda na način da je VN upravljajući vozilom marke Škoda Praktik (vlasništvo Tisak Plus d.o.o.), registarskih oznaka [registarska oznaka], udario prednjim dijelom vozila na divlju životinju - divlju svinju. Nije sporno da je predmetno vozilo 21. rujna 2019. bilo osigurano kod tužitelja, kao ni da je tužitelj na ime isplate osigurnine tužitelj svom osiguraniku izjavom o prijeboju podmirio iznos od 2.536,86 EUR.

8. Među strankama je sporno je li tuženik odgovoran za štetu, poglavito je li postoji tuženikova štetna radnja ili propust koja je dovela do konkretne štete. Sporno je da li je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari kao i visina tužbenog zahtjeva.

9.1. Odredom članka 2. stavka 1. točke 1. i članka 3. stavka 1. ZC-a autoceste su javne ceste koje su u stvarnopravnom smislu javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske u općoj uporabi.

9.2. Odredbom članka 81. stavka 1. i stavka 4. ZC-a određeno je da tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, ali da za pružanje usluga naplate cestarine i za obavljanje poslova održavanja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama može osnovati posebno trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću.

9.3. Odredbom članka 50. stavka 1. ZC-a određeno je da za štetu trećim osobama koja je nastala na javnoj cestu zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, međutim, u stavku 2. navedenog članka specificirano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

9.4. Prema shvaćanju ovog suda odredbu članka 50. stavka 2. ZC-a treba tumačiti tako što će pravna osoba koja upravlja javnom cestom odgovarati za štetu nastalu naletom na divljač osobito u situaciji kada nije javnu cestu označila odgovarajućom prometnom signalizacijom i opremom na zahtjev lovoovlaštenika, a utvrdi se da postoji uzročno posljedična veza između tog propusta i nastale štete, ali ne jedino u tim situacijama, već i u svakoj drugoj situaciji kada je do štete naletom na divljač došlo uslijed propusta ili radnje pravne osobe koja upravlja javnom cestom. Naime, odredba članka 50. stavka 1. ZC-a uređuje upravo odgovornost pravnih osoba koje upravljaju javnim cestama, a ne nekih trećih osoba pa kada se u toj odredbi navodi da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, tada se pod tim podrazumijeva odgovornost pravnih osoba koje upravljaju javnim cestama u svim onim situacijama u kojima su takve štete posljedica njihove radnje ili propusta.

9.5. Slijedom navedenog, obzirom da sukladno članku 81. stavku 1. ZC-a tuženik upravlja svim autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, to je sud odbio tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije kao neosnovan.

10. Iz preslike potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/19-P/9102, Urbroj:

511-19-45/06-P-713-2/2019 od 24. rujna 2019. (list 4-5 spisa) kao iz cjelokupne dokumentacije Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb vezan uz predmetnu prometnu nesreću (list 136-141 spisa) utvrđeno je da se 21. rujna 2019. oko 01:40 na dionici autoceste A1 - Zagreb JUŽNI KOLNIK, dionica prometni čvor Jastrebarsko - prometni čvor Zdenčina, na 17 km + 100 metara, dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao VN kao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka] (Škoda Praktik), vlasništvo Tisak Plus d.o.o. i divlja svinja, koja je na mjestu uginula, dok je na vozilu nastala materijalna šteta. Provedenim izvidima utvrđeno je da vozač predmetnog vozila nije počinio prometni prekršaj koji bi rezultirao ovim događajem, kao i da na navedenoj dionici upravlja i gospodari tuženik.

11. Iz priložene police osiguranja automobilskog kaska broj: 004702034444 (list 8 spisa) razvidno je da je kasko osiguranje za vozilo registarske oznake [registarska oznaka], vozilo marke Škoda Praktik, s tužiteljem kao osigurateljem ugovorio Tisak plus d.o.o., kao ugovaratelj i osiguranik. Iz police je razvidno da se ugovara puni kasko. Nadalje, iz police je razvidno da je početak osiguranja 1. siječnja 2017. te da se kasko ugovara kao dugoročno osiguranje.

12. Iz prijave štete i odštetnoga zahtjeva iz osiguranja automobilskog kaska (list 6-7 spisa) proizlazi da je osiguranik Tisak Plus d.o.o. prijavio tužitelju kao osiguratelju, temeljem predmetne police, štetu nastalu na osiguranom vozilu registarske oznake [registarska oznaka], 25. rujna 2019., naletom u vožnji na divlju životinju. Iz preslike procjene i obračuna totalne štete (list 34 spisa) proizlazi sa je iznos obračuna totalne štete na vozilu 2.536,86 EUR (19.114,39 kuna), a koji je iznos tužitelj podmirio Tisku plus d.o.o., 14. listopada 2019., a što je razvidno iz izjave o prijeboju broj: 5757/2019 (list 36-38 spisa).

13. Iz dopisa – regresni zahtjev (list 39 spisa) proizlazi da je tužitelj 17. prosinca 2021. postavio regresni zahtjev na ime isplate odštete na vozilu u iznosu od 2.536,86 EUR (19.114,39 kuna).

14. Iz preslike putnog radnog lista BN od 20. rujna 2019. (list 51- 52 spisa), dnevnika rada BN od 20. rujna 2019. (list 53 spisa), ophodarskog dnevnika BN od 20. rujna 2019. (list 54 spisa), putnog radnog lista TN od 20. rujna 2019. (list 55-56 spisa), dnevnika rada TN od 20. rujna 2019. (list 57 lista), ophodarskog dnevnika TN od 20. rujna 2019. (list 58 spisa), zapisnika broj: 132/09 od 21. rujna 2019. (list 59-61 spisa), izvještaj o putovanjima i vožnjama za vozilo registarske oznake [registarska oznaka] od 20. rujna 2019. (list 62-63 spisa), dnevnika rada TN od 20. rujna 2019. (list 66- 67 spisa) proizlazi da je 20. rujna 2019. u prvoj i drugoj smjeni ophodara predmetna dionica obiđena te da nije uočena divljač na kolniku autoceste, niti nedostaci na autocesti, kao ni oštećenja zaštitne žičane ograde. Također, iz dokumentacije ophodara TN, razvidno je da je dokumentirano da je oko 01:40 na predmetnoj dionici došlo do naleta divljači (svinje) na vozilo registarske oznake [registarska oznaka], u vlasništvu Tisak Plus d.o.o., a kojim je upravljao VN, kao i da pregledom zaštitne žičane ograde nisu utvrđena njena oštećenja.

15. Sud je prihvatio navedene isprave obzirom da ničim nije dovedena u pitanje njihova vjerodostojnost.

16. Iz zapisnika Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj: Pom-9/2023 na kojem je izveden dokaz saslušanja svjedoka VN (list 134-135 spisa) proizlazi da je svjedok VN iskazao da je predmetnog dana upravljao vozilom Škoda Praktik, registarske oznake [registarska oznaka], u vlasništvu Tisak Plus d.o.o., čiji je u to vrijeme bio zaposlenik, te da se vozilom kretao iz smjera Karlovca prema Zagrebu brzinom od 120-130 km/h, sukladno ograničenju, kada je na dijelu autoceste između odmorišta Draganić i čvora Jastrebarsko, iznenada na cestu izletjela divlja svinja. Istaknuo je kako vidljivost nije bila dobra budući da se radilo o dijelu autoceste koji nije imao rasvjetu, dok je kolnik bio suh. Neposredno prije udara u divlju životinju, obilazio je grupu vozača kretajući se preticajnom trakom te baš u trenutku kada se prestrojavao u desnu voznu traku, s lijeve strane mu je dotrčala divlja svinja. Naveo je da se radilo o velikoj svinji, te da ju je udario s desnim dijelom vozila. O prometnoj nezgodi je obavijestio svoju službu u Tisku i policiju, koja je izašla na uviđaj. Vozilo je nakon nezgode bilo potpuno neupotrebljivo, a on osobno nije imao ozljeda. Istaknuo je da su cestari počistili cestu od ostataka životinje i dijelova vozila, kao i da protiv njega nije pokrenut nikakav prekršajni postupak. Svjedok je napomenuo i kako su mu cestari nakon nesreće rekli da je vrlo vjerojatno do nezgode došlo jer je životinja prošla kroz vrata u žičanoj ogradi koja su vrlo vjerojatno ostala otvorena te kako je životinja vjerojatno došla do metalne ograde koja razdvaja dva prometna pravca, no kako je ta ograda previsoka da bi je divlja svinja preskočila, životinja se vjerojatno htjela vratiti u smjeru iz kojeg je došla.

17. Iz iskaza svjedoka TN, ophodara (list 147-148 spisa) proizlazi da je svjedok naveo kako ostaje pri svom pisanom iskazu od 28. ožujka 2022. (list 105- 106 spisa) u kojem je u bitnom iskazao kako je sa kolegom EN preuzeo drugu smjenu u 19:00 sati u Tehničkoj jedinici održavanja Lučko - zapad, obzirom da je ophodarska služba organizirana tako da rad obavlja u dvije smjene (od 07:00 - 19:00 sati i od 19:00 - 07:00 sati). Uvidom u dokumentaciju koju je vodio za taj dan, iskazao je da je u svojoj smjeni mjestom prometne nezgode prošao dva sata prije same nezgode i da nije utvrdio nikakve nedostatke na autocesti, niti na žičanoj ogradi, niti je uočio ikakvu životinju. Kada je dobio dojavu od Centra za nadzor i upravljanje prometom o prometnoj nezgodi, otišao je na mjesto događaja i utvrdio da se radi o naletu vozila na divlju svinju na 17 km i 100 m, o čemu je obavijestio Centar za nadzor i upravljanje prometom. Za vrijeme trajanja očevida izvršio je pregled zaštitne žičane ograde u dužini od dva km (od 16 do 18 km) i to lijeve i desne strane kolnika i nije našao nikakvo oštećenje ograde kao ni prokop ispod iste. Napomenuo je i da tijekom svoje smjene nije zaprimio nikakvu obavijest o divljači na autocesti. Nadalje, svjedok je pojasnio da je ophodnju predmetne dionice prije prometne nezgode obavio na način da je u 21:15 sati krenuo u ophodnju na relaciji Zagreb - Karlovac, 40 km u jednom, 40 km u drugom smjeru, na način da se vozilo vozilo zaustavnim trakom 50-60 km/h. Nakon prometne nezgode došao je na mjesto događaja i tamo se zadržao dva sata. Tijekom navedenog vremenskog razdoblja, pregledali su žičanu ogradu na način da su pješke obišli lijevu i desnu stranu kolnika, od 16 do 18 km, prilikom kojeg pregleda nisu uočili oštećenja. Istaknuo je kako se, koliko mu je poznato, žičana ograda prostire sve do V te da postoje vrata na naplatama i benzinskoj postoji, a da bi ključeve od tih vrata trebali imati zaposlenici. Naglasio je kako prilikom redovne kontrole vrši pregled cijele dionice, ali da ne ulazi svaki put na područje benzinske postaje koja se na konkretnoj dionici nalazi poslije 17 km, dok se na 14 km nalazi čvorište Zdenčina. Svjedok je istaknuo kako je prostor oko naplatnih postaja ograđen.

18. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka VN i TN budući da su isti iskazivali uvjerljivo, logično i sukladno s dokumentacijom koja prileži spisu predmeta.

19. Radi utvrđenja visine štete nastale na osiguranom vozilu u predmetnoj nezgodi naletom na divlju životinju - svinju proveden je dokaz prometnim vještačenjem. Sud je zaključke vještaka u cijelosti prihvatio, imajući pri tome u vidu da niti stranke pravilnosti zaključaka vještaka nisu prigovarale te da je vještak dao jasne razloge za dani nalaz i mišljenje, koji su zaključci u skladu s ispravama priloženima spisu i pribavljenima od stranaka za potrebe vještačenja (list 156-166 spisa). Vještak je naveo kako nema primjedbi na opseg štete kako to proizlazi iz izvida štete načinjenog od strane tužitelja broj: 70 - AK - 35441/2019 od 26. rujna 2019. koji je priložen u spis jer su sva evidentirana oštećenja vidljiva na izvidu pripadajućih fotografijama oštećenog vozila ili su mogla nastati s obzirom na sveukupan intenzitet i strukturu nađenih oštećenja. Naveo je kako popravak vozila nije bio isplativ jer trošak popravka vozila premašuje 75% vrijednosti neoštećenog vozila na dan utvrđivanja štete. Štetu je dakle bilo potrebno riješiti kao ekonomsku totalnu štetu. Istaknu je kako je tržna vrijednost neoštećenog teretnog vozila osiguranika tužitelja ŠKODA ROOMSTER PRAKTIK 1.6 TDI na dan utvrđivanja štete, zajedno s uključenim državnim davanjima, iznosila oko 29.252,99 kn + PDV, dok je vrijednost ostataka oštećenog vozila iznosila oko 7.313,25 kn + PDV, a da stvarnu štetu na vozilu predstavlja razlika između tržne vrijednosti neoštećenog vozila i vrijednosti ostatka oštećenog vozila, što je iznosilo 21.939,74 kn + PDV. Slijedom čega je vještak utvrdio da visina štete predmetnog vozila, bez uključenog PDV-a, prema konverzijskom tečaju iznosi 2.911,90 EUR.

20. Analizom provedenih dokaza, kako svakog dokaza zasebno, tako i dovođenjem svih provedenih dokaza u međusobnu vezu, ovaj je sud utvrdio da se štetni događaj dogodio na način da je došlo do naleta vozila osiguranika tužitelja marke Škoda Praktik, registarske oznake [registarska oznaka] na divlju svinju, 21. rujna 2019. oko 01:40 na dionici autoceste A1 - Zagreb, dionica prometni čvor Jastrebarsko - prometni čvor Zdenčina, na 17 km + 100 metara, te da je na predmetnom vozilu nastala šteta, dok je životinja uginula na licu mjesta. Nadalje, sud je utvrdio da je Tisak Plus d.o.o. 25. rujna 2019. prijavio tužitelju štetni događaj, da je tužitelj izvršio izvid štete, te da je tužitelj, u odnosu na predmetnu prometnu nezgodu, isplatio Tisku Plus d.o.o. iznos od 2.536,86 EUR izjavom o prijeboju broj: 5757/2019 od 14. listopada 2019. Sud je utvrdio kako visina štete predmetnog vozila iznosi 2.911,90 EUR.

21. Tuženik je društvo koje upravlja autocestama i njegova je zakonska obveza održavati autoceste (argument iz čl. 2. st. 1. t. 13. i 17., čl. 26. i čl. 81. ZC-a) Redovito održavanje autoceste uključuje poduzimanje odgovarajućih mjera i radnji sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta, ali i sa svrhom održavanja i omogućavanja sigurnog i neometanog prometa na autocestama.

22. Sukladno odredbi članka 1045. stavka 1. ZOO-a tuženik odgovara za štetu po načelu krivnje. U skladu s tom odredbom, krivnja za prouzročenu štetu se presumira zbog čega je na tuženiku teret dokazivanja činjenice da je šteta nastala bez njegove krivnje.

23. U konkretnom slučaju predmetna nezgoda se dogodila na autocesti koja nije bila obilježena prometnim znakovima koji bi se odnosili na divljač, nego je autocesta ograđena zaštitnom žičanom ogradom koja bi trebala sprječavati izlazak divljači na cestu.

24. Nastavno, sud je iz ophodarskih dnevnika, putnog radnog lista kao i iskaza svjedoka, ophodara TN utvrdio da je tuženik redovno vršio ophodnju predmetne dionice autoceste na dan štetnog događaja na način da je ophodar na taj dan više puta obišao dionicu na kojoj se dogodila prometna nezgoda te da prilikom ophodnje nije uočena niti divljač na cesti, niti oštećenje zaštitne žičane ograde, niti da bi se nalazio prokop ispod ograde. Oštećenje žičane ograde nije uočeno niti nakon predmetne prometne nezgode.

25. Međutim, po mišljenju suda sama činjenica što je tuženik obavio redovitu ophodnju spornog dijela autoceste i što tom prilikom nisu nađena oštećenja na zaštitnoj žičanoj ogradi, ne znači da nema tuženikovog propusta u održavanju ili postavljanju zaštitne žičane ograde, a time niti tuženikove odgovornosti za štetu. To iz razloga što je tuženik kao osoba koja upravlja autocestom bio dužan postaviti i održavati zaštitnu žičanu ogradu koja bi spriječila izlazak divljači na autocestu, a u konkretnom slučaju na kolniku autoceste našla se divljač (divlje svinje), što ukazuje na to da zaštitna žičana ograda nije bila pravilno postavljena, jer da je bila, tada se ne bi moglo dogoditi da se divljač nađe na prostoru kolnika autoceste. Stoga činjenica što je postojala zaštitna žičana ograda, te da tuženik obavlja redovite preglede, nije dovoljna za zaključak da je do predmetne prometne nezgode došlo bez tuženikove krivnje, dok tuženik, na kome je u konkretnom slučaju teret dokaza da su poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa na autocesti, nije dokazao suprotno.

26. Kako tuženik tijekom postupka nije dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje, postoji tuženikova odgovornost za štetu u smislu odredbe članka 1045. stavka 1. ZOO-a.

27. Odredbom članka 963. stavka 1. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

28. S obzirom na to da je za štetu na predmetnom vozilu tužiteljevog osiguranika odgovoran tuženik, tužitelj je ovlašten potraživati od tuženika iznos od 2.536,86 EUR, a koji iznos je na ime predmetne nezgode tužitelj podmirio svom osiguraniku, zbog čega je sud, na temelju odredbe članka 963. stavka 1. ZOO-a, obvezao tuženika na isplatu navedenog iznosa.

29. Prema odredbi članka 29. stavka 1. ZOO-a, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Odredbom članka 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. S obzirom na to da je tužitelj nesporno isplatio iznos naknade štete 14. studenoga 2019., tužitelj ima pravo na zatezne kamate od prvog slijedećeg dana nakon obavljene uplate, odnosno od 15. studenoga 2019. pa do isplate po stopi određenoj na temelju odredbe članka 29. stavka 2. ZOO-a, mjerodavnom za ostale odnose.

30.1. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a, dok je visina troškova odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023, dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/18, 51/23, dalje: ZSP) te troškovniku (list 243 spisa).

30.2. Tuženiku je priznat zahtjev za naknadu sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 71,80 EUR, sudske pristojbe na presudu u iznosu od 71,80 EUR prema odredbi članka 1. stavka 1. ZSP-a u vezi s Tar.br.1. stavak 1, i Tar.br.2. stavak 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj: 37/23), kao i trošak uplaćenog predujma za prometno vještačenje u iznosu od 400,00 EUR, pa ukupno priznat trošak iznosi 543,60 EUR.

31. Tužiteljev zahtjev za naknadu troška u iznosu od 12,00 EUR, a koji se odnosi na trošak pristupa svjedoka VN na ročište koje je održano 14. veljače 2024. pred zamolbenim sudom, odbijen je kao neosnovan budući da u spisu predmeta ne prileži dokaz o izvršenoj uplati navedenog troška.

32. Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene troškove postupka temelji se odredbama članka 151. stavka 3. ZPP-a i članka 29. stavka 2. ZOO-a propisanu za ostale odnose.

33. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 13. studenoga 2025.

Sudac:

Maja Hilje

Prijedlog odluke izradila:

Matea Knežević, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.

Presuda kojom se završava postupak u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP te zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP).