1                            Poslovni broj: Gž-1912/2023-3

 

Poslovni broj Gž-1912/2023-3

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Lucije Lasić predsjednice vijeća, Marka Pribisalića sudca izvjestitelja i člana vijeća te dr. sc. Lidije Vojković članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja: 1. D. K. iz J., OIB …, koju zastupa G. B. iz J., OIB …, 2. N. Ž. iz J., OIB …, i 3. A. J. iz J., OIB …, sve tužitelje zastupa punomoćnik A. H., odvjetnik u Z., protiv tuženika I. H. iz J., G. D., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik K. R., odvjetnik u J., radi naknade štete, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom poslovni broj 30 Pn-165/2018-31 od 24. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2023.,

 

r i j e š i o  j e

 

I. Prihvaća se tuženikova žalba, ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom poslovni broj 30 Pn-165/2018-31 od 24. ožujka 2023., u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izrijeke i predmet u ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II. Odluka o tuženikovu zahtjevu za naknadu troška žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

 

Obrazloženje

 

1.Prvostupanjskom presudom odlučeno je kako slijedi:

 

"I. Nalaže se tuženiku I. H. iz J., G. D., OIB: …, isplatiti 1. tužitelju D. K. iz J., OIB: …, 2. tužitelju N. Ž. iz J., OIB: …, i 3. tužitelju A. J. iz J., OIB: …, iznos od 1.563,88 Eur1 / 11.783,05 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25. ožujka 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotnih poena, u roku od 15 dana.

1 Fiksni tečaj konverzije: 7,53450

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na zakonsku zateznu kamatu od 7. srpnja 2015. do 24. ožujka 2023.

III. Nalaže se tuženiku I. H. iz J., G. D., OIB: …, da 1. tužitelju D. K. iz J., OIB: …, 2. tužitelju N. Ž. iz J., OIB: …, i 3. tužitelju A. J. iz J., OIB: …, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 4.892,43 eura/36.862,04 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. ožujka 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotnih poena, u roku od 15 dana."

 

2.Protiv prvostupanjske presude žali se tuženik, pobijajući odluku u dijelu kojim je tužbeni zahtjev prihvaćen i u dijelu odluke o trošku postupka, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP), predlažući presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti, odnosno odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3.Na žalbu nije odgovoreno.

 

4.Žalba je osnovana.

 

5.Predmet spora i u ovom žalbenom stadiju postupka je odluka o tužbenom zahtjevu na isplatu po osnovi naknade štete zbog sječe šume na nekretnini označenoj kao č.k.br.2179/29, k.o. D., u šumi B., na dijelu koji je u suvlasništvu tužitelja i zbog odnošenja stabala hrasta lužnjaka, a koja stabla su posječena na toj nekretnini 6. srpnja 2015.

 

6.Među strankama nije sporno kako su na dijelu spomenute šume B., na nekretnini č.k.br.2179/29 u suvlasništvu tužitelja, zatečena tri panja posječenih stabala, no sporna je aktivna legitimacija tužitelja, kao i pasivna legitimacija tuženika, s obzirom da tuženik ističe kako, osim tužitelja, ima još dvadeset pet suvlasnika ove nekretnine te osporava da bi na dijelu nekretnine on izvršio sječu stabala.

 

7.U postupku koji je prethodio odlučivanju, prema stanju u spisu, prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:

 

-kako tužitelji tvrde da su oni suvlasnici i posjednici dijela šume na č.k.br. 2179/29, šuma B., u naravi čestice koja je podijeljena, kako je posjed tužitelja označen na terenu betonskim međašnim kamenom i drvenim kolcima, koje međašne oznake su obnovljene u nazočnosti i uz odobrenje susjednih posjednika, kako je Izvješće o utvrđenju međa dovršeno 2. rujna 2015. i potpisao ga tuženik te je tako prihvatio stanje međašne točke, kao i da je dana 6. srpnja 2015. izvršena sječa šume na toj nekretnini, na dijelu koji je u suvlasništvu tužitelja i da je tuženik odnio tri stabla hrasta lužnjaka,

-kako je tuženik osporio da bi prilikom sječe šume posjekao tri hrasta lužnjaka na parceli u suvlasništvu tužitelja, ističući kako je sječu izvršio unutar svoje nekretnine na kojoj postoje dva kamena kao čvrsti međašni znakovi, a za sječu drva dobio i dozvolu Šumarije, koja je označila predmetna drva, kako su tužitelji podnijeli protiv njega i kaznenu prijavu zbog krađe dva hrasta, a sada traže naknadu štete za sječu tri hrasta, no kako nije jasno zašto oni prilikom obilaska terena pri utvrđivanju međa nisu reagirali, ako su bila posječena stabla na njihovoj parceli, već su reagirali tek nakon tri tjedna,

-kako je u postupku izveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za šumarstvo, lovstvo, drvo preradu i procjenu šumskog zemljišta mr. sc. I. G., dipl. ing. šum., koji je u nalazu i mišljenju od 4. svibnja 2017. naveo da je na terenu označio panjeve posječenih tri stabla hrasta lužnjaka, obilježio ih i fotografirao na čestici k.č.br. 2179/29, koju je prethodno identificirao mjeritelj, kako je za iskazivanje vrijednosti posječenih stabala i za utvrđivanje naknade za šumsku štetu koristio šumsko odštetni cjenik, Pravilnik o uređivanju šuma, važeći cjenik glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma, tablice volumena krupnog drva, sortimentne tablice i program gospodarenja za G. J. Z., za izmjeru stabala i utvrđenje volumena posječenih stabala, vrijednost posječenih stabala, visinu naknade za drvnu masu primijenio je faktor 2,5., tužitelj nije imao naknadu za troškove iskorištavanja šuma, niti troškove na radovima biološke obnove šuma te je na temelju izmjerenih promjera panjeva stabla prosjeka dendrometrijskih elemenata utvrdio ukupni obujam odsječenih stabala i izvršio izračun bruto mase drva na temelju podataka zatečenih panjeva,

-kako navedeni vještak u mišljenju navodi da je radi utvrđivanja visine štete izvršena izmjera posječenih stabala te su ukupno posječena tri stabla neto drvne mase od 7,04 m3, čija vrijednost iznosi 4.855,90 kuna, kako vrijednost drvnih sortimenata koji je ostao u šumi 142,68 kuna pripadaj tužitelju, a prodajna cijena na panju uvećana za odgovarajući koeficijent s osnove šumske štete pričinjene sječom stabala iznosi 11.783,05 kuna, dok je u dopuni nalaza i mišljenja od 22. ožujka 2022. vještak naveo da je uzeo u obzir tvrdnju tužiteljice kako je katastarsku česticu prethodno identificirao vještak mjeritelj, a lomne točke bile su vidno označene na terenu u vidu betonske humke, osobno nije mogao odrediti o kojoj se čestici radi, ali prema položaju i prema obliku je uvjerenja da se radi o čkbr. 2179/29, a tri zatečena panja nalazila su se prema njegovom sjećanju na zapadnom dijelu predmetne katastarske čestice, i to u prvoj trećini (prvoj polovini) čestice,

-kako su tužitelji 12. travnja 2022. predložili vještačenje po vještaku mjeritelju radi potpune identifikacije šume i lociranja mjesta predmetna tri panja te je izveden dokaz geodetskim vještačenjem po vještaku mjeritelju D. D., koji je u nalazu i mišljenju od 14. lipnja 2022. naveo je da je 10. lipnja 2022. izvršio geodetsku izmjeru spornih panjeva u svrhu lociranja na katastarsku česticu, geodetska izmjera izvršena je u skladu s geodetskim propisima, a svi snimljeni panjevi identificirani na terenu i geodetski snimljeni pregledno su prikazani na skici izmjere od 31. kolovoza 2015., dopunjenoj izmjerom panjeva prema rješenju suda od 10. lipnja 2022., te su označeni oznakama PANJ 1, PANJ 2, PANJ 3., međašne oznake označene na skici izmjere A1, A2 i A3, s kojih je izvršena geodetska izmjera panjeva, pronađene su na terenu u izvornom obliku te je izvršena kontrola izmjera istih kojom je utvrđeno da su međašne oznake nepromijenjene u odnosu na navedenu skicu izmjere,

-kako se, prema utvrđenju vještaka mjeritelja, svi snimljeni panjevi koji su zatečeni na očevidu 4. travnja 2017. i utvrđeni u nalazu i mišljenju šumarskog vještaka, svojim cijelim dijelom položajno nalaze unutar čkbr. 2179/29, na dijelu čestice koji je u posjedu i suvlasništvu P. Ž., D. K. i J. J.,

-kako je rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici poslovni broj K-DO-794/15 odbačena kaznena prijava protiv osumnjičenih S. H., D. H. i I. H., zbog počinjenja kaznenog djela krađe iz čl. 228 st. 1. Kaznenog zakona, jer je utvrđeno da kod osumnjičenika nisu ostvarena subjektivna obilježja prijavljenog kaznenog djela za koje se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti,

-kako je pregledom rješenja o izvršenoj nužnoj doznaci Savjetodavne službe od 29. srpnja 2015. utvrđeno da je I. H. izvršena doznaka sedam stabala hrasta lužnjaka za čkbr. 2179/251, a nije sporno da se to rješenje Savjetodavne službe odnosi na česticu 2179/251, kao i da je temeljem navedenog rješenja S. H. imao dozvolu za sječu u predmetnoj šumi tijekom 2015. godine i to za česticu koja međaši sa čkbr. 2179/29, na kojoj čestici se u dijelu prema potoku nalaze predmetna tri panja stabala,

-kako iz iskaza svjedoka D. H., tuženikova strica, proizlazi da o predmetnoj sječi "nema pojma", njegova parcela kako je treća parcela od predmetne za koju misli da je "od Z. i M. H.", a za parcelu sjeverno od predmetne ne zna tko je pravi vlasnik niti zna tko je sjekao predmetna tri panja na licu mjesta, a na predočeno Izvješće svjedok je iskazao da je tu njegov potpis, kao i da je posljednje dvije godine sjekao u svojoj šumi i tada je bio jedan hrast kojeg je platio gospođi G. B.,

-kako je svjedok S. H., također tuženikov stric, naveo da nema što za reći, kako je sjekao tjedan dana kasnije, a na predmetnoj nekretnini se sjeklo tjedan dana prije toga, ne zna tko je sjekao na predmetnom zemljištu i ne zna na čijoj su zemlji ova tri panja, a nisu mu poznati niti kolci zatečeni na očevidu i na predočeno Izvješće iskazao da je tu njegov potpis, navodeći kako je "ono što je posječeno na tuđem", on sam platio, a platio je i ono što nije posjekao jer nije htio ići na sud i to G. B., kao i da je u šumi viđao P. Ž. i J. J. "ali se nije znalo koje je čije".

 

8.Polazeći od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio kako su tužitelji suvlasnici i suposjednici predmetnog djela šume na č.k.br. 2179/29 prikazanom na skici od 10. lipnja 2022. i označenog B1,B2,B3,a1,a2,a3, na kojem su zatečena tri panja, da su svi suvlasnici te nekretnine pa i tužitelji u naravi podijeljeni, kako i da je "nesporno utvrđeno mjesto sječe" i to u šumi B., na čkbr. 2179/29 k.o. D. u suvlasništvu tužitelja, gdje su posječena tri stabala i tri panja zatečena prilikom očevida, s tim što u šumi nije zatečena i drvna masa koja ima određenu vrijednost. Odlučujući o vrsti i visini štete sud je, temeljem saslušanja stranaka, svjedoka te vještačenja po vještaku za šumarstvo, utvrdio kako je sječom za tužitelje nastala materijalna šteta zbog posječene drvne mase i to zbog posječena tri stabla neto drvne mase od 7,04 m3, čija vrijednost iznosi 4.855,90 kuna, kako je vrijednost drvnih sortimenata koji je ostao u šumi 142,68 kuna i pripadaju tužiteljima, a prodajna cijena na panju uvećana za odgovarajući koeficijent iznosi 11.783,05 kuna to je u tom dijelu tužbeni zahtjev prihvaćen.

 

9.Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći o službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud drži kako u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Međutim, utemeljeno žalitelj ukazuje kako je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u svezi s člankom 299. ZPP-a, a što je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

 

10.Naime, prvostupanjski sud je zauzeo pravni stav te je izrijekom naveo kako je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja iz podneska 12. travnja 2022. za vještačenje po sudskom vještaku mjeritelju radi utvrđenja "na kojem dijelu koje čestice se nalaze tri zatečena panja na očevidu od 4.4.2017.". Pritom taj sud navodi i da je takvu odluku donio radi potpunog utvrđenja činjeničnog stajna, iako je dana 8. studenoga 2016. zaključen prethodni postupak i održano pripremno ročište, a držeći kako je to vještačenje "bitan dokaz posebno imajući u vidu da su tužitelji uz tužbu priložili skicu izmjere od 31. kolovoza 2015. s jasno označenim dijelom čestice u posjedu tužitelja" pa je stoga rješenjem od 26. travnja 2022. "određeno provođenje dokaza identifikacijom položaja panjeva po vještaku", nakon čega je "izvršen uvid i pročitan geodetski elaborat od 14.06.2022.". Međutim, takvo stajalište prvostupanjskog suda kao pravilno ne može prihvatiti ovaj drugostupanjski sud.

 

11.Člankom 299. ZPP-a propisano je:

 

Stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke.

Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir.

 

12.Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, prema shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, suprotno stavu prvostupanjskog suda, u konkretnom slučaju tužitelji su u tijeku glavne rasprave, a nakon zaključenja prethodnog postupka, predložili izvođenje novog dokaza i to vještačenje po sudskom vještaku mjeritelju, koji dokaz nije bio predložen u ranijem stadiju postupka, pa je u tom slučaju takav prijedlog sud mogao prihvatiti samo ako taj dokaz tužitelji bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti do zaključenja prethodnog postupka. No, odlučne okolnosti koje se odnose na razloge zbog kojih navedeni dokaz nije predložen u ranijem stadiju postupka i možebitni propust odnosno "krivnju" tužitelja u tom smislu, prvostupanjski sud nije uopće utvrđivao. Ovo i bez obzira na utvrđenje prvostupanjskog suda kako je taj dokaz bilo potrebno izvesti radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja (što taj sud obrazlaže "kao bitan dokaz posebno imajući u vidu da su tužitelji uz tužbu priložili skicu izmjere od 31. kolovoza 2015. s jasno označenim dijelom čestice u posjedu tužitelja"), jer se radi o zakonskim odredbama prisilnog karaktera (ius cogens, ius strictum) koje sud nije ovlašten zanemariti ili možebitno drukčije tumačiti.

 

13.Polazeći od svega iznijetog, ovaj drugostupanjski sud drži kako prvostupanjski sud zbog navedenoga pogrješnog pravnog stava nije dao razloge za sve odlučne činjenice u pogledu izvođenja spomenutoga dokaza pa je stoga počinjena navedena tzv. relativno bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u svezi s člankom 299. ZPP-a, a što je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, na koju povredu ukazuje žalba, te, po prirodi stvari i slijedom toga u prvostupanjskoj odluci nisu niti pravilno i potpuno utvrđene sve odlučne činjenice, što također ističe i žalitelj.

 

14.Stoga je, postupajući temeljem odredaba članka 369. ZPP-a, valjalo prihvatiti žalbu, prvostupanjsku odluku u pobijanom dijelu ukinuti i predmet u tom ukinutom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

15.U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi sve relevantne okolnosti na koje je ukazano ovom odlukom, utvrditi jesu li tužitelji bez svoje krivnje mogli iznijeti i predložiti dokaz mjerničkim vještačenjem do zaključenja prethodnoga postupka, odnosno odlučiti hoće li uzeti u obzir predmetni dokaz, zatim ponovno ocijeniti sve već tijekom postupka izvedene dokaze i donijeti novu zakonitu odluku.

 

16.S obzirom da je ukinuta prvostupanjska presuda o glavnoj stvari, to za sada nije moguće utvrditi uspjeh stranaka u postupku pa je valjalo ukinuti i prvostupanjsku odluku o troškovima postupka, a sukladno odredbama članka 164. ZPP-a.

 

17.Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, a temeljem odredbe članka 166. ZPP-a.

 

18.Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

 

Split, 27. rujna 2023.