Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-6856/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, predsjednika vijeća, te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje Mirjane Laljek u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe GARMA d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe JB, kojeg brani Ivan Bačić, odvjetnik u Splitu, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu („Narodne novine”, broj: 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljene odgovorne osobe JB, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli od 27. svibnja 2024., poslovni broj:. P-111/2023, u sjednici vijeća održanoj 12. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

I Žalba okrivljene odgovorne osobe JB, odbija se kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljena odgovorna osoba JB obvezan je naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (tridesest) eura, u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljena odgovorna osoba JB proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji prekršaj mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 210,00 eura.

2. Istom presudom okrivljena odgovorna osoba obvezana je na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti iznos od 15,00 eura.

3. Na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv okrivljene pravne osoba GARMA d.o.o., rješenjem je obustavljen prekršajni postupka jer je brisana iz sudskog registra.

4. Protiv prvostupanjske presude okrivljena odgovorna osoba JB putem branitelja podnio je žalbu, navodeći da istu podnosi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U istoj u bitnome navodi da ne spori da su u konkretnom slučaju formalno obistinjena obilježja prekršaja za koji je proglašen krivim. Međutim, u predmetnom slučaju nisu utvrđene ili su pogrešno utvrđene bitne činjenice i okolnosti koje ukazuju na beznačajnost učina, a što je od utjecaja na (ne)postojanje prekršaja i odgovarajući primjenu materijalnog prava. Žalitelj ukazuje da nije postojala namjera da postupi na opisani način jer uopće nije znao da se opisanim postupanjem formalno ostvaruju obilježja prekršaja za koji je proglašen krivim. Okrivljena odgovorna osoba zbog svoje životne dobi (03.10.1949.) nije informatički obrazovana, ali što je u konkretnom slučaju i najbitnije nije bila upoznata o navedenim zakonskim obvezama, a to sve posebno uzimajući u obzir da društvo nije aktivno pa tom dijelu uopće nije poklanjala pozornost. Slijedom svega navedenog, žalitelj smatra da prvostupanjski sud nije s jednakom pažnjom utvrdio činjenice koje terete okrivljenika i činjenice koje mu idu u korist, a uzimajući u obzir sve gore navedeno. U slučaju da eventualno postoji krivnja, žalitelj ističe da se u konkretnom slučaju radi o beznačajnom prekršaju iz čl. 24.a Prekršajnog zakona.

5. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

6. Žalba nije osnovana.

7. Odlučujući o žalbi okrivljenika odgovorne osobe te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud (dalje u tekstu: Sud), utvrdio je da glede djela činjenično i pravno opisanog u izreci osporavane presude, nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona niti su na njegovu štetu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Treba naglasiti da sukladno članku 61. stavku 3. Prekršajnog zakona odgovorna osoba prekršajno odgovara za počinjeni prekršaj i u slučaju ako nakon počinjenja prekršaja prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon počinjenja prekršaja pravna osoba prestala postojati.

9. Razmatrajući žalbu okrivljene odgovorne osobe, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje te na temelju rezultata prekršajnog postupka, pravilnom ocjenom predmetu priložene materijalne dokumentacije, nedvojbeno utvrdio da su se u postupanju okrivljene odgovorne osobe ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji joj je stavljen na teret. Pobijana presuda sadrži jasne, razumne i logične razloge o krivnji počinitelja te je nedvojbeno da kao odgovorna osoba poduzetnika, nije dostavila Financijskoj agenciji do 30. travnja 2022. za statističke i druge potrebe propisane financijske izvještaje - bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke, za prethodnu kalendarsku 2021., a također niti Izjava o neaktivnosti u skladu s odredbom članka 30. stavka 9. Zakona o računovodstvu, što je vidljivo iz izvatka iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2021., koji je izdan 15. studenoga 2022. i u čiju vjerodostojnoj nije bilo razloga sumnjati.

10. Napominje se kako je sve do trenutka brisanja pravne osobe iz sudskog registra nadležnog trgovačkog suda, pravna osoba dužna za svaku godinu Fini dostaviti financijske izvještaje za statističke i druge potrebe, u zakonom propisanom roku, pa je tako okrivljena odgovorna osoba bila u obvezi dostaviti Financijskoj agenciji propisane financijske izvještaje za 2021. do 30. travnja 2022., te bi ju od te obveze ekskulpiralo jedino to da je do 30. travnja 2022. dostavila Financijskoj agenciji Izjavu o neaktivnosti za 2021. Kako iz provedenog postupka proizlazi da okrivljena odgovorna osoba nije Fini dostavila Izjavu o neaktivnosti pravne osobe za 2021. u naznačenom roku, to je evidentno da na njenoj strani nema te ekskulpirajuće okolnost pa se samo potvrđuje kako je prvostupanjski sud pravilno i točno utvrdio činjenično stanje, uz valjanu primjenu odredaba materijalnog propisa.

11. Stoga, navodi žalbe nisu od utjecaja niti žalitelja ekskulpiraju od prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj, budući u istoj nije iznio nikakve nove činjenice i dostavio nove dokaze kojima bi doveo u sumnju pravilnost prvostupanjske odluke jer je do 16. listopada 2023. bio odgovorna osoba u pravnoj osobi i samim time u obvezi dostaviti propisane financijske izvještaje za poslovni subjekt GARMA d.o.o. Slijedom navedeno, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljenu odgovornu osobu osnovano proglasio krivom zbog prekršaja koji joj je stavljen na teret optužnim prijedlogom, za što je dao valjane razloge, te da žalitelj žalbenim navodima nije ničim doveo u sumnju pravilnost i zakonitost iste odluke.

12. Nadalje, žalbeni navod da je obzirom na sve okolnosti riječ o beznačajnom prekršaju, nije osnovan. Sukladno članku 24.a Prekršajnog zakona nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Stajalište ovog Suda je da prekršaj iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu predstavlja prekršaj kojim se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima, a vezano uz navedene objektivne komponente beznačajnosti djela.

13. Iz navedene odredbe članka 24.a Prekršajnog zakona proizlazi da je za zaključak o egzistiranju beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja nužno kumulativno ostvarenje dva elementa i to beznačajnost mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra nego i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Prva sastavnica beznačajnosti djela objektivne je naravi i za njeno postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, pri čemu je potrebno uzeti u obzir sve okolnosti pojedinog slučaja. Kod druge sastavnice pretežu subjektivni elementi koje treba tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti i upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste i mjere kazne (članak 36. stavak 2. Prekršajnog zakona): stupanj krivnje počinitelja, pobude iz kojih je počinio radnju, njegovo ranije ponašanje (prvenstveno neosuđivanost), njegovo ponašanje nakon počinjenja prekršaja (koje uključuje i stav prema počinjenom djelu, dakle i njegovo priznanje, izraženo kajanje, posebno eventualnu naknadu pričinjene štete i slično) te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Iz dikcije ove odredbe proizlazi da obje te sastavnice moraju biti kumulativno ispunjene da bi se radilo o beznačajnosti nekog djela. Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o tome da okrivljena odgovorna osoba nije uopće dostavila propisane financijske izvještaje za statističke i druge potrebe, ovaj Sud smatra da nisu ostvareni subjektivni elementi neophodni za zaključak da se u ovom slučaju radi o beznačajnom prekršaju. Nadalje, iz stava počinitelja konkretnog prekršaja ne proizlazi izričito priznanje niti izraženo kajanja, već upravo suprotno pokušaj izbjegavanja prekršajne odgovornosti.

14. Kako zakonom nije propisano da se predmetni prekršaj može počiniti samo oblikom krivnje koji se zove namjera, već je za postojanje prekršajne odgovornosti dovoljan oblik krivnje koji se zove nehaj, bez značaja su navodi žalbe istaknuti u tom smjeru da u postupanju okrivljenih nije postojala namjera da postupi na inkriminirani način.

15. Ispitujući odluku o kazni, u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud primijenio institut ublažavanja i okrivljenoj odgovornoj osobi izrekao novčanu kaznu ispod propisanog minimuma za predmetni prekršaj, cijeneći joj kao olakotnu okolnost činjenicu što počinjenim djelom prekršaja nisu prouzročene teže posljedice, dok je otegotnim cijeno što je pravomoćno osuđena odlukom Općinskog suda u Dubrovniku, br. Pp-2647/22 od dana 21. veljače 2022. za istovrsni prekršaj. Navedena otegotna okolnost nije bila na štetu okrivljene odgovorne osobe, budući je unatoč prekršajnoj osuđivanosti, primjenom instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna ublažena na iznos od 210,00 eura, što je ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa. Imajući u vidu da su izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, u konkretnom slučaju, otklonjena je mogućnosti za preinaku odluke o kazni jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. istog Zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

16. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljena odgovorna osoba u roku koji je prvostupanjskom presudom određen za plaćanje kazne (osam dana), plati dvije trećine izrečene novčane kazne, računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, ista će se smatrati u cjelini plaćenom

17. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenu odgovornu osobu određena u okviru raspona koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, br. 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

18. Zbog navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 12. studenoga 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Mirjana Laljek, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenu odgovornu osobu, branitelja i tužitelja.