Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž-1242/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Čačić predsjednice vijeća, Tanje Novak-Premec sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Snježane Šaško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Boris Makarović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ranije na adresi [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Dujmović Zuban, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Dujmović i partneri j.t.d. u Zagrebu, radi činidbe, odlučujući povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 4. rujna 2025. poslovni broj: P-1510/2018-128, u sjednici vijeća održanoj 12. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-1510/2018-1278 od 4. rujna 2025. u točki I. izreke
r i j e š i o j e
I. Žalba tužitelja djelomično se odbija kao neosnovana i djelomično se uvažava pa se odluka o parničnom trošku sadržana u točki II. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-1510/2018-128 od 4. rujna 2025.:
- potvrđuje u dijelu kojim je tužitelj obvezan naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 6.771,17 EUR sa zateznom kamatom na taj iznos od 4. rujna 2025.
- preinačuje u preostalom dijelu kojim je tužitelj obvezan naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.575,00 EUR sa zahtijevanom kamatom od 4. rujna 2025. do isplate te se u tom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka odbija.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.
III. Rješenje prvostupanjske odluke kojim je odbačen kao nedopušten prijedlog za ponavljanje pravomoćnog postupka koji je dovršen presudom P-4300/2008-56 od 20. prosinca 2016. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu broj Gž- 502/2017-2 od 17. siječnja 2018. nije bilo predmetom ispitivanja u žalbenom postupku te isto ostaje neizmijenjeno.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: "1. Nalaže se tuženiku da, u roku 15 dana, u stambenoj građevini - kući na adresi [adresa], sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na poziciji koja je na 12. stranici Nalaza i mišljenja sudskog vještaka ALLEGRIAN d.o.o., NŽ mag.ing.aedif., Elaborat: tehnička analiza, Dopuna /očitovanje 2024. u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-1510/2018 opisana kao "zid kojeg je tuženik srušio nalazi se u stanu na 1. katu, i to između dvije prostorije koje su nacrtu označene kao dvije sobe, a u naravi se radi o blagovani i dnevnom boravku" i koja je označena crvenom linijom, neposredno oko predmetnog otvora u zidu ukloni dio gipskartonskih obloga (tzv. "knauf" ploča) i metalne podkonstrukcije na koje su navedene ploče pričvršćene, sve do čeličnog profila (tzv. "traverza"); izvede zidanje kojim će se zatvoriti taj postojeći otvor, a za to koristiti porobetonske blokove (npr. "Ytong"), a ne blok opeku; nakon završenog zazidavanja predmetnog otvora, izvede oblogu od gipskartonskih ploča u punoj površini s obje strane novoizvedenog zida, te ih odgovarajuće poveže s postojećim gipskartonskim pločama u neposrednoj blizini a koje nije bilo potrebe uklanjati te da izvrši završno bojanje unutarnjom bijelom bojom navedenih gipskartonskih ploča.
2. Nalaže se tuženiku da, u roku 15 dana, u stambenoj građevini - kući na adresi [adresa], sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na poziciji koja je na 13. stranici Nalaza i mišljenja sudskog vještaka ALLEGRIAN d.o.o., NŽ mag.ing.aedif., Elaborat: tehnička analiza, Dopuna /očitovanje 2024. u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-1510/2018 opisana kao "terasa kojeg je tuženik zatvorio nalazi se uz neposredno ulaz stana na 1. katu, i to na sjeveroisočnom dijelu zgrade neposredno uz podest stubišta zgrade, te uz kupaonu koja se nalazi unutar navedenog stana" i koja je označena plavom linijom ukloni, odnosno demontira zatečena ulazna vrata i pripadni dovratnik ("štok") kojima je zatvoren ulaz u predmetnu terasu i ukloni, odnosno demontira sve zatečene prozore, tj. svu vanjsku drvenu stolariju na ogradnim zidovima predmetne terase.
3. Nalaže se tuženiku da, u roku 15 dana, u stambenoj građevini - kući na adresi [adresa], sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u kupaoni na prvom katu ukloni prozor koji je niži i manjih dimenzija od postojećeg otvora i da ukloni porobetonske blokove koji se nalaze iznad tog prozora te da ugradi drugi prozor koji ima dimenzije sukladne postojećem otvoru.
4. Nalaže se tuženiku da, u roku 15 dana, tužitelju naknadi trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom od dana donošenja odluke pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.".
1.1. Pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 9.346,17 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 4. rujna 2025. do isplate.
1.2. Rješenjem prvostupanjske odluke odbačen je kao nedopušten prijedlog za ponavljanje pravomoćnog postupka koji je dovršen presudom P-4300/2008-56 od 20. prosinca 2016. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu broj Gž- 502/2017-2 od 17. siječnja 2018. Prvostupanjsko rješenje u tom dijelu nije predmet žalbenog postupka budući nije pobijano žalbom.
2. Navedenu prvostupanjsku odluku u dijelu kojim je odlučeno presudom pravodobnom žalbom pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. i točke 11. ZPP, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže usvojiti žalbu, preinačiti pobijanu presudu na način da se usvoji tužbeni zahtjev i da se dosudi trošak parničnog postupka prema ranije predanom troškovniku uvećano za trošak predmetne žalbe.
3. U odgovoru na žalbu tuženik ocjenjuje žalbu neosnovanom smatrajući da je ista pravilna i zakonita te donesena pravilnom primjenom materijalnog prava. Predlaže odbiti žalbu u cijelosti i potvrditi prvostupanjsku presudu te ujedno naložiti tužitelju da mu naknadi troškove sastava odgovora na žalbu sa zateznom kamatom od dana donošenja odluke pa do isplate.
4. Žalba tužitelja nije osnovana.
5. Uvodno u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud navodi da je povodom tužbe tuženika u procesnoj ulozi tužitelja protiv tužitelja kao tuženika pravomoćnom presudom tog suda pod brojem P-4300/2008-56 od 20. prosinca 2016. potvrđene u tom dijelu presudom Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-502/2017 od 17. siječnja 2018. utvrđeno da je valjanim Kupoprodajnim ugovorom ŠŽ postao suvlasnikom nekretnine koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 2357/8 u naravi kuća broj 39D i dvorište [adresa] površine 367 m2 u 342/1000 suvlasničkog dijela, a koja u naravi predstavlja kuću broj 39D i dvorište u [adresa] u [adresa] te je naloženo ĆŽ da je dužan trpjeti upis suvlasništva ŠŽ na predmetnoj nekretnini u tom suvlasničkom dijelu, dok je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-502/2017 od 17. siječnja 2018. ukinuto rješenje iz iste odluke prvostupanjskog suda u dijelu kojim je odbačena protutužba tuženika u odnosu na zahtjev za nalaganje tužitelju – protutuženiku da nekretninu sagrađenu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dovede u stanje u vrijeme kupoprodaje njegovog suvlasničkog dijela i koja odgovara glavnom projektu građevine na način da podigne srušeni novi zid i otvori zatvorenu terasu.
6. Polazeći od činjeničnih navoda protutužbe tuženika kojeg prvostupanjski sud u ponovljenom postupku označava tužiteljem, da je tužitelj odnosno sada tuženik, radovima na nekretnini promijenio bitne zahtjeve za građevinu, poremetio statiku građevine, prouzročio njezino oštećenje i povredu njezinog vanjskog izgleda zbog kojih razloga se ne može ishoditi potrebno rješenje o uporabi građevine, a niti etažiranje i posljedično upis vlasništva na posebnim suvlasničkim dijelovima te konačno postavljenog tužbenog zahtjeva nakon provedenog građevinskog vještačenja kojim tužitelj zahtijeva da se naloži tuženiku izvođenje građevinskih radova tako da ponovno podigne uklonjeni pregradni zid i uspostavi prvotno stanje na način pobliže opisan u izreci, zatim da ukloni ostakljenja s terase i demontira svu vanjsku drvenu stolariju na ogradnim zidovima te da ugradi istovjetan prozor na svojoj kupaoni kakav je bio prije toga, prvostupanjski je sud na temelju provedenih dokaza pobliže navedenih u točki 10. obrazloženja pobijane presude, utvrdio slijedeće činjenično stanje:
- da predmetna nekretnina u naravi predstavlja stambenu zgradu sa tri stana te je tužitelj prodao sva tri stana dok mu je u vlasništvu ostala samo garaža odnosno suvlasnički dio 628/10000 dijela nekretnine
- da je tužitelj prodao stanove iako zgrada nije bila etažirana radi čega je tuženik u ranijem postupku uspio u sporu radi utvrđenja prava suvlasništva na predmetnoj zgradi u 3420/10000 dijela koji je obračunat za površinu stanova na I katu, terasu na I katu i parkirališno mjesto ispred zgrade
- da je tuženik u predmetni stan na I katu uselio 2005. i izvršio prepravke na stanu, između ostalog probio zid između dvije prostorije (blagovaone i dnevnog boravka) dimenzija otvora 200 cm x 240 cm za koje radove nije bilo potrebno ishoditi nikakvo odobrenje nadležnog upravnog tijela prema Zakonu o gradnji i drugim propisima u gradnji koji su tada bili na snazi
- da je prema inicijalnom nalazu i mišljenju vještaka ALLEGRIAN d.o.o. od 25. siječnja 2021. uklonjen dio nosivog zida u posebnom dijelu nekretnine tuženika – trosobnom stanu na I katu stambene građevine u duljini od 200 cm i širine 25 cm te visini od poda do stropa 253 cm te je građevinskim radovima neposredno ispod stropa tog stana na I katu ugrađen čelični "I Profil" vjerojatno tipa Hep 180 ukupne duljine 300 cm, a koji je obostrano oslonjen ukopavanjem u susjedne bočne zidove te dodatne čelične podupirače koji su ga pritisnuli u strop
- da je u daljnjem vještačenju sudski vještak sačinio još dvije dopune nalaza nakon provedenog očevida na licu mjesta te je u nalazu i mišljenju nakon očevida provedenog 8. travnja 2022. iznio u nalazu da je postojeća terasa ostakljena i zatvorena, da time nije izmijenjena funkcija terase u vlasništvu tuženika niti je pripojena tuženikovom stanu te da je istovjetna glavnom projektu bez ikakvih izmjena osim što je ostakljena
- da u dopuni nalaza vještak decidirano navodi da je očevidom utvrdio da se ne radi o nosivom zidu kako je to naveo u inicijalnom nalazu i mišljenju već da se radi o pregradnom zidu čije djelomično uklanjanje ni na koji način ne utječe na stabilnost nekretnine, pa i zato jer su izvršena dodatna pojačanja na tom pregradnom zidu neposredno ispod stropa II kata, na koji način je vještak ispravio svoj zaključak iz inicijalnog nalaza ujedno navodeći da je omaškom naveo da se radi o nosivom zidu
- da je na vanjskom dijelu zgrade vidljiva izmjena jednog kupaonskog prozora, a na način da je iznad tog prostora ugrađen nadvoj
- da tuženik izvršenim radovima u stanu na I katu nije prouzročio oštećenje zgrade, nije ugrozio sigurnost osoba – drugih suvlasnika zgrade ni statičku stabilnost zgrade
- da terasa na I katu pripada stanu na I katu te je istu tuženik kupio zajedno sa stanom 2005. od koje godine je i koristi time da je vrata na terasi kojima se sa stepenica ulazi na terasu postavio tužitelj koji je prethodno koristio stan na I katu i tu terasu
- da je tuženik 2008. izveo radove zatvaranja terase postavljanjem ostakljenih prozora na dva vanjska zida od visine zida 1 m do stropa za koje radove mu nije bilo potrebno ishoditi odobrenje nadležnog upravnog tijela prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima koji su tada bili na snazi
- da se izvedenim radovima na ostakljenju terase u gabaritima zgrade nije promijenila namjena terase te se ista zaštitila od kiše, snijega i vjetra koji bi mogli oštetiti terasu i u krajnjem slučaju zgradu od prokišnjavanja terase i curenja vode u prizemlje, a niti je tim radovima nagrđena niti oštećena dvorišna fasada
- da je tuženik prije 10 godina u svojoj kupaonici u okviru redovnog održavanja stana zamijenio dotrajali i potrgani postojeći prozor dimenzija 60 cm x 100 cm s prozorom dimenzija 60 cm x 90 cm, a s gornje strane zazidao otvor nepropusnim porobetonskim blokovima te su ti radovi zakoniti i istima nije oštećena niti nagrđena dvorišna fasada time što nije ožbukano 6 dm2 fasade te ni za te radove nije bilo potrebno ishoditi nikakvo odobrenje nadležnog upravnog tijela
- da među suvlasnicima nije sporno da postoji sporazum o načinu izvršavanja vlasničkih ovlasti, odnosno da svaki suvlasnik koristi svoj stan u predmetnoj zgradi a tužitelj garažu
- da je tuženik sporne radove izveo na dijelu nekretnine koji predstavlja posebni dio u njegom vlasništvu
- da za predmetnu zgradu nije izdana uporabna dozvola stoga što je tuženik ostaklio svoju terasu, uklonio dio pregradnog zida i ugradio za 10 cm manji prozor već iz razloga što je tužitelj koji je graditelj te zgrade na predmetnoj čestici izgradio dvije zgrade,
te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud nalazi da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan ni u jednom dijelu i posljedično isti odbija u cijelosti.
7. Ispitivanjem pobijane presude i postupka koji joj je prethodio na temelju članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH i 123/08 – ispravak koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 52. stavka 1. uz izuzetke iz stavka 2. tog članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku objavljen u "Narodnim novinama" broj: 84/08 i 123/08 - ispravak, članka 53. stavka 1. uz izuzetke iz stavka 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku objavljen u "Narodnim novinama" broj: 57/11, članka 102. stavka 1. uz izuzetke iz stavka 1., 2. i 3. tog članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku objavljen u "Narodnim novinama" broj: 25/13, članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 70/19 uz izuzetke propisane stavkom 2. i 3. istog članka i na temelju članka 107. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 80/22 uz izuzetke propisane stavkom 2., 3., 4. i 5. tog članka - dalje u tekstu: ZPP) utvrđeno je da donošenjem pobijane presude nije ostvarena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, pa tako ni ona iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP. Presuda protivno navodima žalbe nije suprotna sama sebi i stanju spisa niti nema nikakvih nedostataka radi kojih se ne bi mogla ispitati njezina pravilnost i zakonitost.
8. Uvodno u žalbi istaknutu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP tužitelj sadržajem žalbe ne obrazlaže niti navodi u kojem postupanju prvostupanjskog suda nalazi istu ostvarenom. Kako na tu bitnu povredu ovaj sud u žalbenom postupku sukladno članku 365. stavku 2. ZPP ne pazi po službenoj dužnosti, to je i u svezi tog žalbenog razloga žalba tužitelja ocijenjena neosnovanom.
9. Tužitelj žalbom pobija utvrđenje prvostupanjskog suda da su radovi na zamjeni prozora na kupaoni tuženikovog stana zakoniti te da istima nije oštećena niti nagrđena dvorišna fasada kao i da 6 dm2 neožbukane fasade ne može oštetiti niti nagrditi fasadu tvrdeći da su takva utvrđenja protivna nalazu i mišljenju vještaka koji u svom mišljenju nalazi da ugrađen prozor predstavlja očito zadiranje u fasadu zgrade odnosno na njen izgled u estetskom smislu iz razloga što time nedostaje dio fasade pa je moguć nastanak građevinskih šteta zbog prodora oborinskih voda u materijal vanjskog nosivog zida ili armiranobetonskog nadvoja. U odnosu na ostakljenu terasu također se poziva na nalaz vještaka koji navodi da zatvaranje terase doista predstavlja promjenu vanjskog izgleda u estetskom smislu. U osporavanju činjeničnog stanja u tom dijelu pobijane presude poziva se na odredbu članka 82. stavka 1. al.1. i članak 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – Ispravak pročišćenog teksta – dalje u tekstu: ZV) tvrdeći da je na temelju tih odredbi za te radove potrebno pribaviti suglasnost ostalih suvlasnika nekretnine. U odnosu na odbijeni zahtjev za uspostavu ranijeg stanja u pogledu dijela otklonjenog pregradnog zida u stanu tuženika, tužitelj smatra da je prvostupanjski sud trebao cijeniti nalaz i mišljenje vještaka iz prosinca 2020. jer je jasno da se radi o nosivom zidu i primjenom članka 41. i članka 82. ZV usvojiti tužbeni zahtjev za vraćanje tog dijela nekretnine u prvotno stanje.
10. Iznesenim žalbenim navodima tužitelj nije doveo u sumnju činjenično stanje utvrđeno po prvostupanjskom sudu koje pravilnim prihvaća i ovaj sud.
11. Tijekom ovog postupka nije više sporno da je tuženik suvlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 39D i dvorište [adresa] površine 367 m2 te da je i vlasnik posebnog dijela te nekretnine, u naravi trosobnog stana na I. katu s pripadajućom terasom. Također nije sporno da je tuženik na svom posebnom dijelu zgrade vanjsku terasu ostaklio sa dvije strane, promijenio kupaonski prozor na svom stanu dimenzija 60 x 100 cm sa prozorom dimenzija 60 x 90 cm te da je otklonio dio pregradnog zida u dužini od 200 cm između blagovaone i dnevnog boravka svog stana.
12. Prema članku 79. stavku 1. ZV suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine upravlja tim posebnim dijelom umjesto svih suvlasnika, pri čemu je ovlašten da sve vlasničke ovlasti i dužnosti izvršava kao da je taj posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi.
13. Člankom 82. stavkom 1. alineja 1. i alineja 2. ZV propisano je da je suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašten, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila:
- promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari,
- ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki suvlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu, te izvođenje radova kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti.
14. Prvostupanjski sud je u odnosu na terasu koja pripada stanu tuženika utvrdio da zatvaranjem iste s dvije vanjske strane ostakljenim prozorima u gabaritima zgrade nije izvršena prenamjena iste te je tim radovima terasa zaštićena od prodora kiše, snijega i vjetra koji bi mogli oštetiti ne samo terasu već i samu zgradu te da, iako se radi o zadiranju u vanjsku estetiku zgrade, fasada s dvorišne strane zgrade nije nagrđena niti oštećena.
14.1. I po ocjeni ovog suda zadiranjem u vanjski vizualni identitet zgrade s dvorišne strane zgrade ostakljenjem terase na način na koji je to učinio tuženik nema za posljedicu povredu vanjskoga izgleda zgrade u mjeri radi koje bi trebalo otkloniti ugrađene ostakljene prozore, posebno imajući u vidu da se terasa tuženika nalazi neposredno uz ostakljeno stubište koje se proteže od prizemlja do iznad trećeg kata sve do samog krovišta zgrade. Osim toga ne radi se o radovima koje radove tuženik ne bi bio ovlašten izvršiti na svojem posebnom dijelu građevine radi zaštite od vanjskih utjecaja atmosferilija (kiše, snijega, vjetra, tuče i dr.) uslijed kojih na tom dijelu njegovog posebnog dijela može nastati šteta. Takva promjena uobičajena je i služi važnom interesu tuženika kao vlasnika posebnoga dijela, time nije došlo do povrede onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu te nije nanesena šteta ostalim vlasnicima posebnih dijelova zgrade, a niti je šteta nastala na zajedničkim dijelovima zgrade.
15. Isto se odnosi i na promjenu dotrajalog prozora na kupaoni stana u vlasništvu tuženika. Ugradnjom 10 cm nižeg prozora od onog zamijenjenog nije narušena dvorišna vanjska fasada u mjeri koja bi se smatrala povredom vanjskog izgleda, te se također radi o promjeni koja je bila očito nužna za tuženika. Građevinskim vještačenjem nije utvrđeno da je izmjenom prozora manjih dimenzija nastala šteta na fasadi radi čega bi trebalo izvršiti ugradnju drugog prozora po dimenzijama iste veličine s onim izmijenjenim.
16. Građevinskim vještačenjem utvrđeno je da je zid između blagovaone i dnevnog boravka u stanu tuženika na I katu koji je uklonjen radovima tuženika u dužini od 200 cm nenosivi pregradni zid te je građevinski vještak iznio uvjerljive i razumne razloge zbog kojih je ispravio svoj raniji nalaz u kojem je naveo da je pregradni zid između blagovaone i dnevne sobe nosivi zid. Njegov ispravljeni nalaz ima uporište u projektnoj dokumentaciji zgrade te je ispravljen na samom uviđaju dana 8. travnja 2022. Stoga je prvostupanjski pravilno ocjenu o osnovanosti zahtjeva za uspostavu ranijeg stanja u odnosu na taj pregradni zid temeljio na nalazu i mišljenju građevinskog vještaka iznijetog i usmeno na ročištu na kojem je proveden uviđaj lica mjesta 8. travnja 2022. te dopunjen očitovanjem iz lipnja 2024. Imajući u vidu da je tuženik kao vlasnik posebnog dijela sukladno članku 82. stavku 1. ZV ovlašten, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene te da izbijanjem dijela pregradnog nenosivog zida u širini od 200 cm nije počinjena šteta na ostalim posebnim dijelovima stambene zgrade pa tako niti na zajedničkim dijelovima zgrade, to je na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odbio tužbeni zahtjev tužitelja i u tom dijelu.
17. Iz naprijed navedenih razloga žalba tužitelja u cijelosti je ocijenjena neosnovanom zbog čega je ista odbijena i na temelju članka 368. stavka 1. ZPP potvrđena prvostupanjska odluka kojom je presudom u točki I. izreke odlučeno o glavnoj stvari.
18. Odluku o obvezi tužitelja da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u ukupnom iznosu od 9.346,17 EUR sud prvog stupnja temelji na članku 154. stavku 1. ZPP. Visinu dosuđenih troškova za zastupanje na 15 ročišta po 100 bodova, sastav 18 podnesaka za svaki po 100 bodova i sastav 6 podnesaka po 25 bodova, a koje radnje pobliže navodi u točki 47. obrazloženja, sve uvećano za PDV od 25% prvostupanjski sud temelji na odredbama Tbr. 7/1, 8/1, 8/3, 9/1, 46 i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 – dalje u tekstu: Tarifa) u vezi Tbr. 52. stavka 3. iste Tarife, te visini plaćenih troškova za sudsku pristojbu na tužbu i presudu u iznosima od po 53,09 EUR te troškova vještačenja u ukupnom iznosu od 364,99 EUR, dok odluku o zateznoj kamati na dosuđeni trošak temelji na članku 151. stavku 1. ZPP.
19. Osporavajući odluku o troškovima postupka tužitelj navodi da se sukladno Tbr. 8 točka 1. Tarife za sastavljanje podnesaka može dosuditi trošak za najviše četiri obrazložena podneska (+ odgovor na tužbu) dok je tuženiku dosuđen trošak za čak 18 podnesaka po 100 bodova.
20. Odredbom Tbr. 8. točke 1. Tarife određeno je da za sastavljanje odgovora na tužbu, prigovora protiv platnog naloga i četiri obrazložena podneska u prvostupanjskom postupku odvjetniku pripada nagrada kao za tužbu po Tbr. 7. toč. 1., 4., 7. i 8. te Tarife. Prvostupanjski je sud protivno toj odredbi Tarife tuženiku priznao trošak po Tbr. 8. točki 1. Tarife za 18 podnesaka, a kako to pravilno ističe tužitelj u žalbi. Imajući u vidu naprijed citiranu odredbu Tbr.8. toč.1. Tarife kao i Tbr. 8. točku 3. Tarife kojom je određeno da odvjetniku za sastavljanje obrazloženih podnesaka izvan Tbr. 8. toč. 1. pripada 50 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 4., 7. i 8., ali ne više od 100 bodova, to tuženiku pripada trošak za 4 obrazložena podneska u visini od 100 bodova, a za ostala 14 obrazložena podneska trošak u visini od 50 bodova. Zbog toga tužitelju umjesto ukupno 1800 bodova pripada trošak u visini od 1100 bodova što imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) s uvećanjem od 25% PDV (Tbr. 46. Tarife) iznosi manje za 2.575,00 EUR od ukupno priznatog i dosuđenog troška tuženiku.
21. Iz navedenih je razloga djelomičnim uvažavanjem žalbe tužitelja na temelju članka 380. točke 3. ZPP valjalo rješenjem preinačiti odluku o parničnom trošku sadržanu u II. izreke pobijane presude za iznos od 2.575,00 EUR sa zahtijevanom zateznom kamatom od 4. rujna 2025. do isplate i u tom dijelu odbiti zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka, te na temelju članka 380. točke 2. ZPP odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu u preostalom dijelu točke II. izreke za iznos od 6.771,17 EUR te u dijelu kojim je tužitelju naloženo na taj iznos isplatiti zateznu kamatu od dana donošenja prvostupanjske presude 4. rujna 2025. do isplate.
22. Budući je tužitelj uspio djelomično i to samo u odnosu na sporedno potraživanje, to je njegov uspjeh ocijenjen razmjerno neznatnim zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi pa je odgovarajućom primjenom članak 154. stavka 5. ZPP tužitelj odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.
23. Tuženik u odgovoru na žalbu ponavlja navode već iznesene tijekom prvostupanjskog postupka pa je stoga trošak za sastav odgovora na žalbu ocjenjen nepotrebnim za ishod žalbenog postupka u smislu članka 155. ZPP.
U Varaždinu 12. studenog 2025.
Predsjednica vijeća
Ivana Čačić