Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž Ovr-217/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Dubrovniku, po sucu Đorđu Benussi kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Vento, inženiring, storitve, trgovina, Ljubljana d.o.o., OIB 64411227421, Gospodinjska Ulica 8, Ljubljana, Republika Slovenija, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Smičibrada, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja Marsonia Glas d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, OIB 66338854980, Ulica Petra Krešimira IV 33, Slavonski Brod, kojeg zastupa punomoćnik Mijo Kladarić, odvjetnik u Slavonskom Brodu, radi odlučivanja o privremenoj mjeri, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Ovr-863/2025-7 od 24. rujna 2025., 12. studenog 2025.
r i j e š i o j e
I Žalba predlagatelja osiguranja se odbija kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Ovr-863/2025-7 od 24. rujna 2025.
II Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja da mu protivnik osiguranja nadoknadi trošak žalbe kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem doslovce je odlučeno:
"I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja da se radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu 36.778,75 EUR s pripadcima, odredi privremena mjera:
'I. na način da se zabranjuje Protivniku osiguranja MARSONIA GLAS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Slavonski Brod (Grad Slavonski Brod), Ulica Petra Krešimira IV 33M; OIB: 66338854980 da otuđi ili optereti slijedeću nekretninu upisanu u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ODJEL SLAVONSKI BROD, k. o. [katastarska općina], i to:
ZK br. uloška [broj ZK uloška] i to broj katastarske čestice [katastarska čestica], ukupne površine 9373 m2, od čega u naravi vinograd površine 8543 m2, pomoćna zgrada – vrtna sjenica površine 19 m2 i poslovna zgrada, [adresa] površine 811 m2.
II. Nalaže se zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine u zemljišnoj knjizi.
III. Ova privremena mjera traje najduže do proteka 30 dana nakon pravomoćnosti ovršnosti presude po parničnom postupku koji se vodi pred Okrajnim sudom u Novom mestu.'
II. Nalaže se zabilježba odbijenog prijedloga za upis iz točke I. izreke rješenja, koju će zk. odjel ovog suda provesti prije pravomoćnosti.
III. Nalaže se predlagatelju osiguranja platiti protivniku osiguranja na ime troška ovog postupka iznos od 1.250,00 eura, u roku od 8 dana."
2. Protiv tog rješenja predlagatelj osiguranja izjavio je dopuštenu i pravovremenu žalbu i to iz razloga iz članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) čija primjena proizlazi iz članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – u daljnjem tekstu: OZ) te traži da se žalba prihvati te ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ili da se pobijano rješenje preinači na način da se prihvati prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine protivnika osiguranja u k. o. [katastarska općina] uz obvezu protivnika osiguranja da predlagatelju osiguranja nadoknadi troškove žalbenog postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prvostupanjski sud je na temelju rezultata provedenih dokaza (naznačenih u točki 3. obrazloženja prvostupanjske odluke utvrdio:
- na koji način je predlagatelj osiguranja došao do tražbine u iznosu od 36.778,75 EUR s pripadcima koju želi osigurati privremenom mjerom zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine u k. o. [katastarska općina], vlasništvo protivnika osiguranja,
- da je u vezi te tražbine predlagatelj osiguranja pokrenuo parnični postupak u Republici Sloveniji pred Okrajnim sudom u Novom Mestu pod posl.br. IPg- 60/25,
- da je u vezi druge tražbine predlagatelj osiguranja pokrenuo ovršni postupak pred prvostupanjskom sudom pod poslbr. Ovr-683/25 u kojem je doneseno rješenje o ovrsi 14. svibnja 2025., te je doneseno rješenje o upisu zabilježbe ovrhe od 26. svibnja 2025. od strane zemljišnoknjižnog odjela prvostupanjskog suda,
- da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da postoji opasnost da bi protivnik osiguranja mogao svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način s njom raspolagati.
6. Uzimajući u obzir ta utvrđenja te da se za određivanje privremene mjere traži da se kumulativno ispune dva uvjeta (članak 344. stavak 1. OZ), a kako u konkretnom slučaju nije ispunjen jedan od ta dva uvjeta odnosno da ne postoji opasnost otuđenja, prikrivanja ili raspolaganja imovinom protivnika osiguranja, tako da nije bilo potrebe razmatrati i drugi uvjet (vjerojatnost tražbine), prvostupanjski sud iz tog razloga i odbio prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremen mjere kao neosnovan.
7. To sve dovodi u pitanje žalba predlagatelja osiguranja.
8. Kako je već rečeno žalba dovodi u pitanje utvrđeno činjenično stanje odnosno smatra da je prvostupanjski sud na temelju rezultata provedenih dokaza pogrešno ocijenio da se radi o istovjetnim tražbinama. Međutim, taj žalbeni navod ne može se prihvatiti jer prvostupanjski sud nije ocijenio da se radi o istovjetnim tražbinama već je iz nespornih utvrđenih činjenica utvrdio da se na istoj nekretnini za koju se traži izdavanje privremene mjere, izvršena zabilježba ovrhe u vezi druge tražbine (ali iz istog pravnog odnosa protivnika osiguranja te prednika predlagatelja osiguranja preko kojih je i predlagatelj osiguranja došao do predmetne tražbine a o kojoj se vodi parnični postupak pred sudom u Republici Sloveniji) te imao na umu koje posljedice proizvodi zabilježba ovrhe (članak 84. OZ), te pravilno zaključio da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će bez osiguranja privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, što je jedna od dva kumulativna uvjeta koji se trebaju ispuniti da se donese privremena mjera. Dakle, moguće je načelno iako postoji zabilježba ovrhe na predmetnoj nekretnini odrediti privremenu mjeru radi osiguranja druge tražbine, ali u konkretnom slučaju kako je više puta rečeno nije ispunjen jedan od dva kumulativna uvjeta za određivanje privremene mjere a što je i rezultiralo odbijanjem prijedloga za određivanje privremene mjere. Pri tome je za istaknuti da se odluke drugih drugostupanjskih sudova na koje se poziva žalba (rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ovr-871/2018 i rješenje Županijskog suda u Rijeci broj Gž-1397/2020) uopće ne potvrđuju žalbeni navod predlagatelja osiguranja odnosno pravno stajalište da postojanje ranije zabilježbe ovrhe ne isključuje pravo predlagatelja osiguranja na određivanje privremene mjere radi osiguranja druge različite do tada neosigurane tražbine.
8.1. Prema tome opasnost od kojeg ovisi određivanje privremen mjere kvalificirana je kao subjektivna opasnost što ujedno znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajući radnju. Dakle, pored toga predlagatelj osiguranja mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju naplate njegove tražbine. A sve to predlagatelj osiguranja nije dokazao, s tim da se to ne može dokazivati tijekom žalbenog postupka (članak 352. stavak 1. ZPP u vezi sa člankom 21. stavak 1. OZ) a što predlagatelj osiguranja i pokušava prilažući uz žalbu korespondenciju između odgovornih osoba u tvrtkama da je postojala opasnost o otuđenju predmetne nekretnine.
9. Kako se u prijedlogu za izdavanje privremene mjere predlagatelj osiguranja pozivao i na odredbu iz članka 344. stavak 3. OZ (smatra se da opasnost da će se spriječiti ili otežati naplata postoji ako bi se tražbina trebala ostvariti u inozemstvu) za istaknuti je da je predlagatelj osiguranja inozemna pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu sama za sebe nema utjecaja na presumpciju opasnosti ostvarivanja tražbine u inozemstvu. Inozemstvo se na shvaća u smislu da je Republika Hrvatska za predlagatelja koji je inozemna pravna osoba i koji bi tražbinu trebao ostvariti u Republici Hrvatskoj inozemstvo, jer inozemstvo može biti samo izvan Republike Hrvatske.
10. Mada se žalbom ukazuje da je dokazao vjerojatnost tražbine, te kako se za određivanje privremene mjere potrebno da se ispune kumulativno dva uvjeta, u situaciji kada nije ispunjen jedan od dva kumulativna uvjeta (konkretno da nema opasnosti da bi protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ispunjenje tražbine) to i nema potrebe razmatrati drugi uvjet (vjerojatnost tražbine).
11. Ispitujući pobijanu odluku po službenoj dužnosti a u smislu članka 365. stavak 2. ZPP u vezi sa člankom 21. stavak 1. OZ ovaj sud ne nalazi ni neku od bitnih povreda ovršnog postupka navedenih u tom članku.
12. Prema tome donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije povrijedio materijalno pravo.
13. Žalbom su zatraženi i troškovi žalbe no žalitelj nije uspio ni u žalbenom postupku tako da je taj zahtjev odbijen kao neosnovan (članak 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. ZPP u vezi sa člankom 21. stavak 1. OZ) te je odlučeno kao u točki II izreke.
14. Zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u točki I u vezi sa člankom 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ.
Dubrovnik, 12. studenog 2025.
Sudac:
Đorđo Benussi