Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9016/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RIBARSTVO FAFLJA j.d.o.o., kao pravne osobe, i ĐĆ, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20.), odlučujući o žalbi okrivljenice ĐĆ, kao odgovorne osobe, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Zagreb, Vijeća za prekršaje, od 24. srpnja 2023., Klasa: 413-01/23-26/379, Ur.broj: 513-02-3002/10-23-9, na sjednici vijeća održanoj 12. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
I U povodu žalbe okrivljenice ĐĆ, kao odgovorne osobe, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje i predmet dostavlja prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
II Uslijed odluke pod točkom I izreke ovog rješenja, žalba okrivljenice ĐĆ, kao odgovorne osobe, je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenica ĐĆ, kao odgovorna osoba, proglašena je krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.980,00 eura (tisućudevetsto eura) / 14.918,31 kn, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja.
2. Navedenim rješenjem o prekršaju, temeljem članka 155. stavka 1. Prekršajnog zakona, obustavljen je prekršajni postupak protiv okrivljene pravne osobe RIBARSTVO FAFLJA j.d.o.o., zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, jer je pravna osoba prestala postojati i brisana je dana 1. lipnja 2023.g., rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci, broj: Tt-23/3578-2.
3. Istim je rješenjem o prekršaju okrivljenica je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura).
4. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenica ĐĆ, kao odgovorna osoba, pravodobno je podnijela žalbu zbog odluke o novčanoj kazni, moleći da joj se ista smanji jer ju nije u mogućnosti platiti.
5. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
6. Žalba je bespredmetna.
7. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. 118/18., 114/22.), u smislu žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je pobijanim rješenjem o prekršaju počinjenja bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, jer se odluka temelji na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona.
8. Člankom 195. stavkom 1. točkom 10. Prekršajnog zakona propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. ovog Zakona. Člankom 90. stavkom 1. citiranog Zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakoniti način (nezakoniti dokazi), a člankom 90. stavkom 2. točkom 2. Prekršajnog zakona da su nezakoniti dokazi oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
9. Kao što je to razvidno iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja o prekršaju,
prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak svoju odluku o krivnji temelji, između ostalog, i na materijalnom dokazu u vidu Zapisnika o ispitivanju osumnjičenika, Carinska uprava, Služba za nadzor, Odjel za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja, Klasa: 471-01/22-20/1561, Ur.broj: 513-02-3035/72-22-06 od 22. srpnja 2022.g., koji zapisnik je sastavljen po ovlaštenim službenim osobama tijela državne uprave, a isti sadrži izjavu VĆ, koji u ovom predmetu nema status okrivljenika, već svjedoka, iako u tom Zapisniku u kojem je dao izjavu nema upozorenja za svjedoka.
1. Naime, treba istaknuti da u skladu s člankom 158. stavkom 7. Prekršajnog
zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu svjedoka, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a člankom 158. stavkom 8. citiranog Zakona propisano je da se zapisnici o ispitivanju, između ostalog, svjedoka iz stavka 7. ovog članka mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupka.
11. U konkretnom slučaju nesporno proizlazi da ovlaštene osobe tijela državne uprave postupajući u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora prije razgovora s UĆ nisu postupile u skladu s odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona i smislene primjene odredbi Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.), koje važe za ispitivanje svjedoka.
12. Naime, dokaz iskazom svjedoka nije izričito reguliran odredbama Prekršajnog zakona, već je u odredbi članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano da se u prekršajnom postupku primjenjuju smisleno odredbe koje su propisane u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, osim ako Prekršajnim zakonom nije što drugačije određeno i to u slučaju stegovnog kažnjavanja sudionika postupka (članak 166. stavka 2. Prekršajnog zakona), izvanraspravnog ispitivanja (članak 167. stavak 7. Prekršajnog zakona) te odgode i prekida glavne rasprave (članak 168. stavak 2. Prekršajnog zakona). Radi se o personalnom dokazu čije je izvođenje strogo formalno regulirano zakonskim odredbama i čija je povreda propisana kao nezakonitost i neuporabljivost dokaza u postupku. Stoga se u prekršajnim postupcima supsidijarno primjenjuju odredbe članka 283. do 300. Zakona o kaznenom postupku prilikom izvođenja dokazne radnje ispitivanja svjedoka, dok su u članku 300. Zakona o kaznenom postupku izričito propisane situacije kada se iskaz svjedoka smatra nezakonitim dokazom.
13. Nadalje, odredbama članka 300. stavka 1. točke 2. i 5. Zakona o kaznenom postupku propisano je da se iskaz svjedoka, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je:
„2. kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (članak 285.), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla toga prava;
5. upozorenja iz članka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubilježene u zapisnik,
Odredbom članka 285. stavka 1. točka 2. Zakona o kaznenom postupku propisano je da su oslobođeni od obveze svjedočenja srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do dugog stupnja zaključno, a stavkom 3. citiranog članka 285. propisano je: „3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenje i odgovori unose se u zapisnik.“ Nadalje, odredbom članka 288. stavka 3. istog Zakona propisano je: „3) Nakon toga svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 286. stavku 1. ovoga Zakona i to će se upozorenje unijeti u zapisnik.“
14. Kako je iz sadržaja predmetnog Zapisnika o ispitivanju osumnjičenika vidljivo da isti ne sadrži upozorenja koja moraju biti priopćena osobama koje se ispituju u svojstvu svjedoka, odnosno LĆ nije bio upozoren u smislu odredbe članka 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku da nije dužan svjedočiti, niti je upozorenje i odgovor unesen u zapisnik prije davanja izjave ovlaštenim carinskim službenicima, to predmetni Zapisnik u dijelu koji sadrži njegovu izjavu (s obzirom na način pribavljanja) čini nezakonitim dokazom pa se na takvom dokazu, u smislu odredbe članka 90. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odluka ne smije temeljiti.
15. Stoga, navedeni je Zapisnik nezakoniti dokaz, pa se na takvom dokazu, u smislu odredbe članka 90. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odluka ne smije temeljiti, jer se u konkretnom slučaju ne radi o postupanju u skladu sa zakonskim odredbama, pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, već imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal. Stoga je na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona, taj zapisnik koji sadrži izjavu VĆ bez svih propisanih upozorenja, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak trebalo izdvojiti iz spisa predmeta, a što nije učinilo, već je donijelo meritornu odluku, temeljeći istu i na ovom dokazu.
16. Slijedom svega naprijed navedenog, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak počinilo je bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a budući da ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka onemogućava kvalitetno ispitivanje drugih osnova istaknutih u žalbi, to ovaj sud nije bio u mogućnosti izjasniti se o ostalim žalbenim navodima okrivljenice.
17. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja, s tim da će prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u ponovnom postupku otkloniti istaknutu bitnu povredu, te izvesti sve potrebne (i zakonite dokaze) za pravilno utvrđenje stanja stvari pa će, vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
18. S obzirom na izneseno, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 12. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Sanja Radeljak, v.r.
Sanja Gospočić, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb, Vijeće za prekršaje, u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
