Poslovni broj: Ovr-1213/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Ivi Brakus Marin u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja ZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, protiv protivnika osiguranja ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, dana 12. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi:

''I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se

privremena mjera

kojom se protivniku osiguranja nalaže da u roku od tri dana po primitku ovog rješenja dopusti predlagatelju osiguranja, uporabu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],za cijelo, na način da na ovoj nekretnini izvođači prema odabiru predlagatelja osiguranja postave skelu kako bi na vanjskom zidu obiteljske kuće položene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izradili fasadu te skinuli dotrajali krov i zamijenili ga sa novim a radi sprječavanja prodora vlage i propadanja.

II. Ako protivnik osiguranja dobrovoljno ne ispune navedenu obvezu iz točke I. izreke rješenja, privremena mjera će se provesti uz sudskog ovršitelja i asistenciju djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova.

III. Predlagatelj osiguranja je dužna u roku od 30 dana od dana dostave prijepisa ovoga rješenja pokrenuti parnični postupak radi opravdanja ove privremene mjere.

IV. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka o tužbi radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena."

V. Nalaže se protivniku osiguranja nadoknaditi trošak ovog postupka predlagatelju osiguranja sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ovog rješenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se predlagatelju osiguranja da u roku od 8 dana nadoknadi protivniku osiguranja trošak ovog postupka u iznosu od 250,00 eura.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je dana 2. listopada 2025., pred ovim sudom ustao protiv protivnika osiguranja prijedlogom za osiguranjem nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere pobliže opisane u izreci ovog rješenja u kojem navodi kako su predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], samovlasnici etažnih jedinica izgrađenih na ovoj nekretnini i to protivnik osiguranja vlasnik etažne jedinice označene kao (E-1) dok je predlagatelj vlasnik etažnih jedinica označenih kao ( E-2), ( E-3), i ( E-4). Čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi predstavlja stambenu zgradu u kojoj se nalaze izgrađene opisane etažne jedinice te pripadajuće dvorište. Stambena zgrada pokrivena je crijepom koji je, uslijed godina, dotrajao. Krov kao takav odnosno u sadašnjem stanju je izrazito opasan i uslijed njegova stanja i propusnosti dolazi do nastanka štete na prvom katu zgrade na kojem se nalaze etažne jedinice u vlasništvu predlagatelja osiguranja. Vlaga koja dolazi do etažnih jedinica u vlasništvu predlagatelja osiguranja predstavlja opasnost po zdravlje predlagatelja osiguranja i članova njegove obitelji. Osim krova na stambenoj zgradi i vanjska fasada je neadekvatno napravljena odnosno ista nema zvučnu ni toplinsku izolaciju zbog čega je i nju nužno sanirati. Da bi se utvrdilo koje radove je nužno napraviti kako bi se saniralo postojeće stanje predlagatelj osiguranja je angažirao vještaka građevinske struke ST koji je sačinio Nalaz i mišljenje te dao prijedlog sanacije i prikazao zatečeno stanje. Nakon toga predlagatelj osiguranja je dogovorio izvođenje radova sa tvrtkom Delta modul d.o.o. i o namjeri izvođenja radova u svrhu sanacije postojećeg stanja kako bi se otklonila opasnost od nastanka štete obavijestio protivnika osiguranja te od istog tražio suglasnost međutim, nažalost, protivnik osiguranja mu je odbio dati takvu suglasnost. Da bi predlagatelj osiguranja bio u mogućnosti pristupiti obavljanju radova radi sanacije postojećeg stanja odnosno krova i vanjske fasade te na taj način spriječiti nastanak štete po zdravlje i život predlagatelja i članova njegove obitelji te štete po sam objekt, u čemu ga protivnik osiguranja sprječava, to je isti prisiljen ustati ovim prijedlogom pa predlaže sudu da odmah i bez pozivanja protivnika osiguranja na očitovanje donese rješenje.

2. Zaključkom ovog suda od 6. listopada 2025. pozvan je protivnik osiguranja da se očituje na prijedlog za određivanje privremene mjere.

3. Podneskom od 7. studenog 2025. protivnik osiguranja je dostavio odgovor na prijedlog u kojem navodi kako se u cijelosti protivi iznesenim navodima i prijedlogu predlagatelja osiguranja radi određivanja privremene mjere kao neosnovanima. Navodi da predlagatelj osiguranja nije ispunio pretpostavke potrebne za određivanje privremene mjere, odnosno nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine niti opasnost da će ostvarenje njegove nenovčane tražbine biti znatno otežano ili spriječeno ili da će mu nastati nenadoknadiva šteta bez određivanja privremene mjere. Naime, iz prijedloga za određivanjem privremene mjere jasno je da predlagatelj zapravo želi učiniti poboljšicu predmetne nekretnine, kako bi se uredila vanjska vizura i povećala vizualna atraktivnosti stambene zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Navedeni radovi ne predstavljaju nikakve hitne ili nužne radove, zbog kojih bi bilo potrebno odrediti privremenu mjeru, osobito na način na koji to predlaže predlagatelj. U tom smislu prigovara se korištenju privatno sačinjenog i neobjektivnog građevinskog vještačenja br. 01-11/2024 u ovom postupku. U konkretnom slučaju radi se o čistom međuvlasničkom neslaganju oko upravljanja predmetnom nekretninom u suvlasništvu, pa u tom smislu predlagatelj ne može od suda tražiti da privremenom mjerom na protivnika osiguranja staviti obvezu trpljenja radova na svojoj nekretnini, te posljedično plaćanje navedenih radova sukladno svom suvlasničkom omjeru, pri čemu je samo predlagatelj osiguranja nalogodavac radova, onaj tko će izabrati izvođača i pristati na cijenu izvođenja radova. U smislu suvlasničkih odnosa, tako nešto je nedopustivo i grubo vrijeđa vlasnička prava protivnika osiguranja, pa se ističe promašenim ovim pravnim putem nadomještati suglasnost suvlasnika za poslove upravljanja nekretninom u suvlasništvu. Da među strankama postoji normalna komunikacija, isti bi o pitanjima upravljanja nekretninom u suvlasništvu trebali postići dogovor. Iz dostavljene dokumentacije ne proizlazi da bi postojala ikakva opasnost od nastanke štete za život i zdravlje predlagatelju osiguranja i njegovoj obitelji, a koja šteta bi se morala otklanjati na način da se mijenja krov i stavlja fasada na stambenu zgradu. Štoviše, predlagatelj osiguranja i njegova obitelj niti ne žive u predmetnoj kući, već dolaze povremeno, tim je više nejasno kako to prijeti šteta njihovim životima i zdravlju. Protivnik osiguranja je taj koji živi u predmetnoj kući i isti ne primjećuje nikakve probleme s krovom, kućom ili zdravljem. Ovaj prijedlog, predstavlja samo prvi korak predlagatelja u uzurpaciji potkrovlja kuće, a sve kako je protivnik osiguranja i naveo u svom odgovoru od dana 19. rujna 2025. godine upućenom preko punomoćnika, na dopis predlagatelja osiguranja. Predlagatelj osiguranja ističe kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonom predviđene pretpostavke iz čl. 346. OZ-a, pa se predlaže odbiti prijedlog predlagatelja.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zk. izvadak za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ponudu tvrtke Delta Modul d.o.o. Zagreb od 6. kolovoza 2025., dopis-obavijest o obavljanju radova od 3. rujna 2025. upućen protivniku osiguranja, odgovor protivnika osiguranja na dopis od 3. rujna 2025., potvrda o primitku pošiljke od 3. rujna 2025., građevinsko vještačenje broj 01-11/2024. izrađeno po spec.ing. aedif. GT iz [adresa] od 4. studenog 2024., fotografije predmetne kuće i krova dostavljene od strane protivnika osiguranja.

5. Prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere nije osnovan.

6. Prema članku 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne Novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Uvidom u građevinsko vještačenje broj 01-11/2024 izrađeno po GT spec. ing. aedif. od 4. studenog 2024. utvrđeno je da je isto sačinjeno na zahtjev gospođe KT radi davanja mišljenja o izvedbi građevinskih radova na ugradnji krovnih prozora, stanja krovne plohe u odnosu na pojave prodora i vlaženja unutar površina potkrovlja s procjenom ulaganja za sanaciju krovišta, na zgradi lociranoj na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Mišljenje vještaka građevinske struke je da posljedica prodora vode/ vlage kroz dijelove konstrukcije zgrade pričinjava štetu na nekretnini i krov trenutno nema svoju funkciju a posebno umanjuje komfor stanovanja i uzrokuje štetne posljedice po zdravlje. Uzrok prodora vode kroz krovnu plohu je poroznost mediteran crijepa (starost crijepa) i propusnost hidroizolacijskog sloja ugrađenog na kosoj betonskoj ploči. Nadalje, mišljenje vještaka je da je potrebna potpuna sanacija krovne plohe sa svim slojevima krovišta sukladno današnjim normama izvedbe, da bi se prostor potkrovlja osigurao za korištenje. U nastavku građevinskog vještačenja vještak je izradio i troškovnik za navedene radove.

8. Uvidom u zk. izvadak čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je protivnik osiguranja vlasnik etažne jedinice E-1 koja se nalazi u prizemlju zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a predlagatelj osiguranja je vlasnik etažnih jedinica E-2, E-3 i E-4 koje se sve nalaze na prvom katu predmetne zgrade.

9. Izraz "tražbina" označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (članak 2. točka 1. OZ-a). Stoga, označavanje tražbine u smislu citirane zakonske odredbe podrazumijeva da tražbina u prijedlogu za osiguranje mora biti individualno određena i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja.

10. Na temelju analize svih izvedenih dokaza, svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, sud je zaključio da predlagatelj nije učinio vjerojatnom prvu pretpostavku odnosno postojanje svoje nenovčane tražbine. Predlagatelj u prijedlogu traži zaštitu svog prava vlasništva etažnih jedinica E-2, E-3 i E-4 koje se nalaze na prvom katu zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od prodora vlage i vode koja po njegovim navodima dolazi preko krova predmetne zgrade. Iz dostavljenog građevinskog vještačenja, sačinjenog po privatnom nalogu, a koji je priložen kao dokaz u pravcu utvrđivanja činjenice prodora vlage na prvom katu zgrade, slijedi da poroznost mediteran crijepa na krovnoj plohi i propusnost hidroizolacijskog sloja ugrađenog na kosoj betonskoj ploči uzrokuje prodor vlage unutar površine potkrovlja, a nigdje se ne spominje prodor vlage i vode u etažne jedinice na prvom katu zgrade u vlasništvu predlagatelja. Dakle, sud smatra da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine koja mora biti individualno određena i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja. Sud je stava da predlagatelj osiguranja zapravo čini vjerojatnim da vlaga i voda prodiru u potkrovlje predmetne zgrade, ali ne i na etažne jedinice na prvom katu zgrade na koje se prijedlog zapravo odnosi.

11. Što se tiče potkrovlja zgrade kao takvog ovdje je za kazati da se ono smatra zajedničkim dijelom zgrade koji je u suvlasništvu svih vlasnika posebnih dijelova (etažnih vlasnika) osim ako se suvlasnici međuvlasničkim ugovorom ili sporazumom nisu drukčije dogovorili. Dakle, obzirom da je iz zk. izvatka za predmetnu zgradu razvidno da glede potkrovlja nije uspostavljeno etažno vlasništvo, ono ostaje u suvlasništvu svih etažnih vlasnika. Glede zajedničkih dijelova zgrade, sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZVDSP) svaki suvlasnik ima pravo korištenja zajedničkih dijelova zgrade u skladu sa svojim suvlasničkim dijelom. Međutim, da bi pojedini od etažnih vlasnika ostvario eventualnu zaštitu na nekom od zajedničkih dijelova zgrade, u ovom slučaju potkrovlju, i poduzeo radnje sanacije krovišta i fasade kao što se u konkretnom slučaju predlaže, to je potrebno ispoštovati zakonske pretpostavke. U etažiranoj zgradi svaki suvlasnik ima pravo na samostalno upravljanje svojim posebnim dijelom, ali zajednički dijelovi, kao što je krov, zahtijevaju suglasnost suvlasnika za veće zahvate (ZVDSP, čl. 82 i čl. 88). Ako su ispunjeni uvjeti za redovito upravljanje i pribavljena je potrebna većina, sud može narediti trpljenje takvih radova. Dakle, suvlasnik u etažiranoj stambenoj zgradi ovlašten je zahtijevati od suda da naredi drugim suvlasnicima trpljenje zamjene krova, pod uvjetom da je riječ o redovitom upravljanju zgradom i da je pribavljena potrebna suglasnost većine suvlasnika prema veličini suvlasničkih dijelova. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja niti je postavio prijedlog u tom pravcu niti je učinio vjerojatnim da je pribavio suglasnost većine suvlasnika prema veličini suvlasničkih dijelova. Naprotiv, iz zk. izvatka za predmetnu zgradu slijedi da predlagatelj osiguranja ima suvlasnički udio od 4274/1000 dijela, dakle manji od suvlasničkog udjela protivnika koji iznosi 5726/1000 dijela, a iz stanja spisa i odgovora na prijedlog slijedi da suglasnost protivnika za izvođenje citiranih radova nema, pa u tom pravcu nije ostvario pretpostavke propisane ZVDSP.

12. Iz svih naprijed navedenih razloga sud smatra da je prijedlog predlagatelja neosnovan. Ovdje je za dodati i da sud ne bi mogao prihvatiti prijedlog predlagatelja iz još jednog razloga koji se izlaže u nastavku. Naime, privremene mjere ne smiju prejudicirati konačnu odluku o meritumu spora, već služe isključivo za osiguranje tražbine, odnosno za sprječavanje promjene postojećeg stanja stvari koja bi onemogućila ili otežala ostvarenje tražbine. Privremena mjera ne može zamijeniti presudu niti se smije koristiti kao sredstvo konačne realizacije prava.

13. U konkretnom slučaju predlagateljev zahtjev za zamjenu suglasnosti suvlasnika za zamjenu krova zajedničke zgrade je zapravo sredstvo za trajno rješenje spora glede sanacije krovišta i fasade, dakle usvajanjem prijedloga sud ne bio osigurao privremenu zaštitu postojećeg stanja do donošenja konačne odluke već bi ista zamijenila presudu pa bi ostao bez učinka parnični postupak koji se predlagatelj u toč. III svog prijedloga obvezao pokrenuti.

14. Kako predlagatelj osiguranja nije uspio sa svojim prijedlogom, sud ga je obvezao na naknadu troška protivniku osiguranja. Sud je protivniku osiguranja priznao zatraženi trošak sastava odgovora na prijedlog u iznosu od 100 bodova po Tbr. 11. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23 i 107/25) x 2 eura, što iznosi 200,00 eura uvećano za pripadajući PDV ukupno iznosi 250,00 eura.

U Zadru, 12. studenog 2025.

Sutkinja

Iva Brakus Marin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud, u roku od 8 dana od dana dostave ovog rješenja, pismeno u tri primjerka.

DNA: 1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku

2. Protivniku osiguranja po punomoćnici