59. P-356/2022-39

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Jeleni Antonić Šego, u pravnoj stvari tužitelja PRESOFLEX GRADNJA d.o.o. Požega, Industrijska 30, OIB: 66952197279, kojeg zastupa punomoćnik Bruno Damjanac, odvjetnik iz Požege, Sv. Florijana 9, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica iz Zagreba, Radnička cesta 22, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 12. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 21.702,16 eura sa zateznim kamatama tekućim od 12. prosinca 2018. do isplate , te iznos od 138,10 eura sa zateznim kamatama tekućim od 1. veljače 2021. do isplate, i to za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 990,76 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. studenog 2018. do isplate, iznosa od 7.963,37 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. prosinca 2018. do isplate te isplatu zakonskih zateznih kamata koje teku na iznos od 8.434,97 eura od 9. studenog 2018. do isplate , kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.698,63 eura sa zateznim kamatama tekućim od 12. studenog 2025. do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.006,37 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. studenog 2025. do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je izvodio radove na izgradnji građevine NSC – Novi sortirni centar HP na k. č. br. [katastarska čestica]/I, k. o. [katastarska općina], Velika Gorica za naručitelja Hrvatska pošta d.d.. Radi osiguranja imovine prilikom izgradnje spomenute građevine, sklopljena je polica osiguranja imovine s tuženikom čiji uvjeti su mijenjani kako su se mijenjali (povećavali/smanjivali) ugovoreni radovi. Dana 8. studenog 2018. dogodio se prvi osigurani slučaj – krađa elektrokablova i dva akumulatora, a dana 11. prosinca 2018. dogodio se drugi osigurani slučaj – krađa elektrokablova, sve pobliže specificirano u odštetnom zahtjevu tužitelja prema tuženiku.

Naime, kod prve krađe i osiguranog slučaja koji se dogodio 8. studenog 2018. na gradilištu je nepoznata osoba počinila kazneno djelo teške krađe propisano člankom 229. st. 1. toč. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/1, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, dalje: KZ) i tom prilikom otuđena je imovina osiguranika u ukupnoj vrijednosti od 9.587,07 eura i to kako slijedi:

- 275 metara kabela FG160R16-(Ix170) mm[2] čija vrijednost iznosi 1.445,29 eura,

- 825 metara kabela FG160R16-(Ix120) mm[2] čija vrijednost iznosi 7.151,02 eura,

- dva akumulatora marke Laser kapaciteta 25 AH, I2 V čija vrijednost jednog akumulatora iznosi 495,58 eura.

Povodom navedenog osiguranog slučaja, tužitelj je podnio prijave štete tuženiku koje prijave je tuženik vodio postupak pod svojom oznakom štete 70 IM 32980 2018 (70 IM 34145 2018. U tom postupku, tuženik je prijavu tužitelja odbio kao neosnovanu , na što je tužitelj podnio prigovor koji je u cijelosti uvažen odlukom tuženika od 5. siječnja 2021. Međutim, tuženik je naknadno obračunao štetu i to u iznosu od 63.553,29 kn, što je znatno manje od vrijednosti otuđene imovine (9,587,07 eura = 72.058,68 kn, iz čega proizlazi da je tužitelj oštećen za 8.505,39 kn). Osim toga, tuženik prilikom likvidacije štete nije pravilno isplatio zakonske zatezne kamate koje sukladno članku 945. st: 4. ZOO-a duguje od dana prijave štete

Nadalje, u vremenskom razdoblju od 10/11. prosinca 2018. na istom gradilištu, sada osiguranom po polici broj [broj police] REE, ponovno se dogodio osigurani slučaj na način da je nepoznata osoba počinila kazneno djelo teške krađe. Tom prilikom otuđena je imovina osiguranika u ukupnoj vrijednosti od 29.737,00 eura (odnosno 223.514,96 kn), a sastoji se od:

- 1694 metara kabela FG160R16-(1XI85) mm[2] čija vrijednost iznosi 21.361,34 eura,

- 263 metara kabela FG160RI6-(3x95+50) mm² čija vrijednost iznosi 6.361,97 eura,

- 301 metar kabela FG160R16-(1x95) mm[2] čija vrijednost iznosi 2.013,69 eura. Odmah nakon što se saznalo da na gradilištu nedostaje opisani materijal, protiv nepoznatog počinitelja podnesena je kaznena prijava nadležnoj policijskoj upravi, što dokazuje potvrda Policijske uprave Zagrebačke, Pp Velika Gorica od 22. veljače 2020. godine. Osim što je podnesena kaznena prijava tužitelj je odmah 12. prosinca 2018., podnio prijavu štete tuženiku povodom koje prijave je tuženik povodom koje prijave je tuženik vodio postupak pod svojom oznakom štete IM 36932/2018. U tom postupku, tuženik je odbio isplatiti nastalu štetu, smatrajući da predmetni štetni događaj ne predstavlja osigurani rizik, odnosno da nije pokriven predmetnom policom osiguranja. Gradilište koje je predmet osiguranja i na kojem se dogodio osigurani slučaj bilo je ograđeno propisanom ogradom visine najmanje dva metra, u skladu s propisima kojima je uređena gradnja, ali i čuvano u vremenu od 24 sata od strane ovlaštene zaštitarske tvrtke, u ovom slučaju društva NOKY d.o.o. čime je tužitelj poduzeo sve mjere kako bi spriječio ostvarenje osiguranog slučaja. Zaključen ističe kako tuženik za dvije identične pravne situacije osigurane istom okvirnom policom, na istom gradilištu, odbija isplatiti osigurninu kako bi neosnovano izbjegao svoju ugovornu obvezu.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u odnosu na postavljeni zahtjev vezano uz prvu krađu protivi se u cijelosti svakom daljnjem potraživanju smatrajući da je navedenom isplatom u cijelosti izvršio svoju obvezu sukladno zaključenoj polici i Uvjetima koji se primjenjuju u konkretnom slučaju. Naime, obračun štete vezano uz otuđene električne kabele je sačinjen sukladnom dostavljenom odštetnom zahtjevu i policijskoj potvrdi uvažavajući cijene iz dostavljane fakture. Što se tiče otuđenih akumulatora navedenu štetu tuženik nije bio u mogućnosti obračunati, a sve imajući u vidu činjenicu da, unatoč zahtjevu tuženika za dostavom potrebne dokumentacije, tužitelj nije dostavo ulazne fakture sa nabavnim cijenama kao i stanje zaliha na dan štete te temeljnice sa proknjiženom štete, a bez koje dokumentacije nije moguće obračunati štetu. Nadalje, tuženik se protivi i potraživanju kamata na način kako je to navedeno u tužbi smatrajući da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 943. Zakona o obveznim odnosima jer u konkretnom slučaju zbog nedostavljanja dokumentacije bitne za utvrđivanje osnovanosti postavljenog zahtjeva od strane tužitelja isti nije bio u mogućnosti izvršiti uplatu osigurnine niti isplatu nespornog dijela pa slijedom navedenog, tužitelj nema pravo na kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju.

Vezano uz štetni događaj odnosno drugu krađu tuženik se navedenom potraživanju protivi u cijelosti ističući da u konkretnom slučaju nije došlo do ostvarenja osiguranog rizika provalne krađe sukladnom ugovorenim Uvjetima za osiguranje izgradnje građevina i Uvjeta za osiguranje od rizika provalne krađe i razbojstva. Iz dostavljene potvrde nadležne policijske postaje proizlazi da je u konkretnom slučaju došlo do krađe opisane u čl. 228. st. 3. Kaznenog zakona RH dok je čl. 2. ugovorenih Uvjeta propisano da je osiguravatelj u obvezu isplatiti osigurninu u slučaju štete uzrokovane uništenjem, oštećenjem ili nestankom osigurane stvari zbog taksativno navedenih osiguranih rizika pa tako između ostalog i rizika provalne krađe. Nadalje, odredbom čl. 19. ugovorenih Uvjeta je navedeno da se opseg rizika provalne krađe određuje prema Uvjetima za osiguranje od rizika provalne krađe i razbojstva, ako nisu u suprotnosti sa Uvjetima za osiguranje izgradnje građevine, a u kojim Uvjetima je u članku 3. opisan opseg rizika provalne krađe. Ističe kako nisu dostavljeni dokazi iz kojih bi bilo vidljivo da je cijelo gradilište bilo ograđeno dobro održavanom ogradom u visini od najmanje 2 metra jer da je to tako onda zasigurno ne bilo moguće ili bi to u konačnici bilo povezano sa brojnim poteškoćama otuđiti više od 2 km kabela koji se sigurno nije mogao prenijeti u rukama, a niti je to mogla učiniti jedna osoba, a da sve u konačnici ostane neprimijećeno od strane zaštitarske službe.

Dodatnu sumnju u ostvarenje rizika provalne krađe sukladno ugovorenim Uvjetima potvrđuju i dopisi koje je tužitelj uputio zaštitarskoj službi Noky Security d.o.o. koja je za tužitelja obavljala djelatnost čuvanja gradilišta. Podredno, i pod zaštitom naprijed iznesenog prigovora neosnovanosti postavljenog zahtjeva zbog neostvarenja osiguranja rizika "provalne krađe", tuženik se protivi i visini postavljenog zahtjeva jer da je sukladno zaključenoj polici evidentno da je građevinska oprema osigurana do iznosa od 100.000,00 kn pa bi navedeni iznos, pod pretpostavkom osnovanosti postavljenog zahtjeva, ujedno bio i gornja granica obveze osiguravatelja u konkretnom slučaju. U daljnjem tijeku postupka tuženik je osporio i aktivnu legitimaciju.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u prijavu štete/odštetni zahtjev od 9. studenog 2018. za prvo osigurani slučaj (list 6-22 spisa), prijava štete /odštetni zahtjev od 12. prosinca 2018. za drugi osigurani slučaj (list 23-37 spisa), presliku police osiguranja broj [broj police osiguranja] REE od 22. prosinca 2018. uz privitak polici (list 39-42 spisa), polica osiguranja broj [broj police osiguranja] REE od 19. svibnja 2017. uz privitak polici (list 53-46 spisa), polica osiguranja broj [broj police osiguranja] REE uz privitak polici (list 47- 50 spisa), izlist neprenešene knjižbe od 14. veljače 2019. (list 51 spisa), dopis ovdje tuženika upućen ovdje tužitelju predmeta: Odluka povodom pritužbe/prigovora od 28. listopada 2020. (list 52 spisa), procjena štete od provalne krađe i razbojstva ovdje tuženika od 20. siječnja 2021. (list 53 spisa), dopis ovdje tuženika upućen odvjetničkom uredu Bruno Damjanac predmeta: Obavijest o isplati odštete od 29. siječnja 2021. (list 54-55 spisa), e-mail od 8. siječnja 2021. tuženika za zahtjevom za dostavu dodatne dokumentacije od tužitelja te e-mail poruka tuženika od 18. siječnja 2021. sa prilozima (list 56-91 spisa), Izvedbeni projekt iz prosinca 2014. (list 92-108 spisa), izlist specifikacije ukradenih kablova (list 110 spisa), dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica broj 511-19-36/3-K-425/18 DS od 23. rujna 2020. zajedno sa potvrdama o kaznenim djelima (list 111-113 spisa), račun Noky security broj 4-003325-2018 od 31. prosinca 2018. (list 114 spisa), evidencija radnih sati Noky securitiy za mjesec 12. 2018. (list 115-117 spisa), račun Noky security broj 4-000006-2019 od 31. siječnja 2018. (list 118 spisa), evidencija radnih sati Noky securitiy za mjesec 1. 2019. (list 119-120 spisa), račun Noky security broj 4-000032-2018 od 31. listopada 2018. (list 121 spisa), evidencija radnih sati Noky securitiy za mjesec 10. 2018. (list 122-124 spisa), račun Noky security broj 4-000101-2018 od 31. studenog 2018. (list 125 spisa), evidencija radnih sati Noky securitiy za mjesec 11. 2018. (list 126-128 spisa), izlist organizacijske jedinice vodogradnja; raspored i potrebe na dan 5. studenog 2020. (list 129 spisa), Opći uvjeti za osiguranje imovine ovdje tuženika (list 138-142 spisa), Uvjeti za osiguranje izgradnje građevina ovdje tuženika (list 143-143 spisa), Uvjeti za osiguranje od rizika provalne krađe i razbojstva ovdje tuženik (list 147-150 spisa), dopis Noky security d.o.o. upućen ovdje tužitelju predmeta: projekt izgradnje novog sortirnog centra (NSC) Hrvatske pošte – otuđenje imovine od 11. prosinca 2018. (list 151 spisa), dopis Noky security d.o.o. upućen ovdje tužitelju predmeta: NSC HP – Upozorenje – Nedovoljan broj čuvara od 12. prosinca 2018. (list 152 spisa), Zapisnik o očevidu i procjeni štete od provalne krađe i razbojstva ovdje tuženika šteta broj: IM 34143 2018 (list 153 spisa), procjena štete o provalne krađe i razbojstva; oznake štetovnog sisa IM 442 2021. (list 154 spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 155 spisa), preslika spisa broj KN-DO-667/2018 Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici (list 194- 254 spisa), preslika spisa Policijske postaje Velika Gorica broj 511-19-36/3-K-454/18 (list 256-267 spisa), preslika spisa Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici broj KN-DO-667/2018 (list 273-292 spisa), preslika spisa Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici broj KN-DO-667/2018 (list 296-330 spisa), Sporazum o razrješenju međusobnih odnosa između ovdje tužitelja i društva Noky security d.o.o. od 28. ožujka 2019. (list 364-369 spisa), dopis ovdje tuženika upućen odvjetičkom uredu Bruno Damjanac predmeta: Obavijest o isplati odštete od 29. siječnja 2021. (list 385-386 spisa), Sporazum o osnivanju poslovne Udruge za izvršenje radova za radove "Izgradnje novog sortirnog centra (NSC) Hrvatske pošte sklopljen između ovdje tužitelja i društva GH Holding d.d. Slovenija dana 5. travnja 2017. (list 387-390 spisa), Ugovor broj HP-10/5-013270/16 o izgradnji novog sortirnog centra (NSC) Hrvatske pošte sklopljen između HP-Hrvatske pošte d.d. i zajednice ponuditelja i to ovdje tužitelja i društva GH Holding d.d. od 15. svibnja 2017. (list 391-407 spisa), troškovnik elektrotehničkih instalacija (list 408-421 spisa), Opći uvjeti (list 422-431 spisa), izliste neprenešene knjižbe od 14. veljače 2019. (list 432 spisa), iskaz svjedoka PH (list 466-469 spisa).

4. Na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu daljnjeg iznosa osigurnine kao i isplatu zakonskih zateznih kamata koje teku na isplaćeni iznos od prijave štete do isplate iznosa po osiguranom slučaju- krađi od 8. studenog 2018., te isplatu osigurnine po štetnom događaju -krađi od 11. prosinca 2018. sukladno zaključenim policama sa tuženikom.

6. Među strankama nije sporno:

- da je tužitelj izvodio radove na izgradnji građevine NSC-Novi sortirni centar Hrvatske pošte na kč. br. [katastarska čestica]/I k. o. [katastarska općina], Velika Gorica,

- da je tužitelj radi osiguranja imovine prilikom izgradnje predmetne građevine sa tuženikom zaključio policu broj [broj police] (polica ugovorena za razdoblje od 1. lipnja 2017. do 1. prosinca 2018.), policu osiguranja broj [broj police osiguranja] (polica ugovorena za razdoblje od 1. lipnja 2017. do 31. prosinca 2018.),

- da je 8. studenog 2018. došlo do počinjenja kaznenog djela krađe pri čemu je od strane nepoznatog počinitelja došlo do otuđenja određene količine električnog kabla i dva akumulatora,

- da se tužitelj nakon te prve krađe obratio tuženiku sa zahtjevom za isplatu osigurnine te je tuženik dana 1. veljače 2021. izvršio plaćanje iznosa od 63.553,29 kn,

- da je dana 10./11. prosinca 2018. došlo do druge krađe koju štetu je tužitelj prijavio tuženiku no zahtjev po istoj je odbijen,

- da se na zaključene police primjenjuju Opći uvjeti za osiguranje imovine (u primjeni od 1. svibnja 2017.), Uvjeti za osiguranje izgrađene građevine ( u primjeni od 1. lipnja 2006.) te Uvjeti za osiguranje od rizika provalne krađe i razbojstva (u primjeni od 1. siječnja 2006.)

- da je i kod druge krađe došlo do otuđenja robe.

7. Među strankama je sporna aktivna legitimacija, zatim ima li tužitelj nakon prve krađe (osiguranog slučaja) pravo na daljnje potraživanje osigurnine u iznosu od 1.128,86 eura te ima li pravo na zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od dana obavijesti o šteti. Nadalje, sporno je ima li tužitelj pravo na isplatu osigurnine nakon druge krađe, odnosno je li u tom slučaju uopće riječ o osiguranom riziku sukladno zaključenoj Polici i pripadajućim Uvjetima, odnosno je li tužitelj postavio ogradu koja je bila u skladu sa Uvjetima i je li imao organizirano čuvanje gradilišta, te su sporne količine ukradenog materijala a visina obzirom na ugovoreni iznos osigurnine do 100.000,00 kn.

8. Dakle stranke su na temelju odredbe čl. 921. Zakona o obveznim odnosima (˝Narodne novine˝, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO) sklopile ugovore o osiguranju prema kojem se tuženik obvezao tužitelju isplatiti osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a tužitelja se obvezao osiguratelju platiti premiju osiguranja.

9. Prema odredbi čl. 219. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. U smislu citirane odredbe svaka je stranka dužna dokazati istinitost svojih tvrdnji pa ukoliko u tome ne uspije, njezin zahtjev za pružanje pravne zaštite valja odbiti. Pravila o teretu dokazivanja su u osnovi pravila materijalnog prava koja su mjerodavna za ocjenu osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva.

Dakle dužnost je stranaka da u parnici iznesu činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlažu dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Predlaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljne izglede za svoj uspjeh u parnici.

Kad sud ne uspije formirati određeno uvjerenje, nužno je primijeniti pravila o teretu dokazivanja (čl. 221a ZPP). Ta pravila obavezuju sud da uzme za nedokazanu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

10. Ugovor broj HP-10/5-013270/16 o izgradnji novog sortirnog centra (NSC) Hrvatske pošte sklopljen je između HP-Hrvatske pošte d.d. i zajednice ponuditelja i to ovdje tužitelja i društva GH Holding d.d. od 15. svibnja 2017. Iz Sporazuma o osnivanju poslovne Udruge za izvršenje radova za radove "Izgradnje novog sortirnog centra (NSC) Hrvatske pošte sklopljenog između ovdje tužitelja i društva GH Holding d.d. Slovenija dana 5. travnja 2017. (list 387-390 spisa), proizlazi da je tužitelja nositelj zajednice ponuditelja, odnosno vodeći partner u zajednici ponuditelja vezano za izvođenje cjelokupnih radova iz Ugovora s naručitelje, a što je regulirano i čl. 5. Sporazuma.

11. Uvidom u Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] REE od 19. svibnja 2017. uz privitak polici (list 53-46 spisa) utvrđeno je da je ista zaključena između osiguravatelja Croatia osiguranja te ugovaratelja i osiguranika Presoflex gradnja d.o.o. Također iz police je razvidno da je osiguranik Presoflex gradnja d.o.o. i GH Holding storitvena družba d.d. (zajednica ponuditelja) i svi podizvoditelji pod uvjetom da je vrijednost njihovih radova uključena u iznos osiguranja. Predmet osiguranja je izgradnja građevine NSC Novi sortirni centar HP-1. faza lč. Br. 193/1 k. o. [katastarska općina], Velika Gorica, te da je osigurano razdoblje od 1. lipnja 2017. do 1. prosinca 2018. Na navedenu Policu primjenjuju se Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 1. svibnja 2017.,Informacije ugovaratelju prije sklapanja ugovora, Uvjeti za osiguranje izgradnje građevina u primjeni od 1. siječnja 2006., Uvjeti za osiguranje od izvanugovorne (javne ) odgovornosti u primjeni od 1. siječnja 2006.

12. Nadalje, uvidom u policu osiguranja broj [broj police osiguranja] REE uz privitak polici (list 47-50 spisa), utvrđeno je da je ista također zaključena između osiguravatelja Croatia osiguranja te ugovaratelja i osiguranika Presoflex gradnja d.o.o. Nadalje iz iste je razvidno da je osiguranik Presoflex gradnja d.o.o. i GH Holding storitvena družba d.d. (zajednica ponuditelja) i svi podizvoditelji pod uvjetom da je vrijednost njihovih radova uključena u iznos osiguranja. Predmet osiguranja je izgradnja građevine NSC Novi sortirni centar HP-1. faza kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Velika Gorica, te da je osigurano razdoblje od 1. lipnja 2017. do 31. prosinca 2018. Na navedenu Policu primjenjuju se Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 1. svibnja 2017., Uvjeti za osiguranje od izvanugovorne (javne ) odgovornosti, Uvjeti za osiguranje od rizika provalne krađe i razbojstva u primjeni od 1. siječnja 2006., Informacije ugovaratelju prije sklapanja ugovora, Uvjeti za osiguranje izgradnje građevina i Informacije ugovaratelju.

13. Prema tome razvidno je da je tužitelj aktivno legitimiran u predmetnoj pravnoj stvari a kako to jasno proizlazi iz Police i Sporazuma o osnivanju poslovne udruge prema kojoj je upravo tužitelj vodeći član. Naime tuženik je tužitelju po prvom osiguranom slučaju isplatio osigurninu te nije dovodio u pitanje njegovu aktivnu legitimaciju sve do postupka pred sudom. Također tuženik niti ne navodi da bi mu se GH Holding d.d. eventualno obratio u svezi predmetnih štetnih događaja sukladno ugovorenim policama , a posebice imajući u vidu da su se osigurani slučajevi dogodili 2018. godine stoga su ovakvi navodi i osporavanja tuženika ocijenjena paušalnima i usmjerena izbjegavanju ispunjenja ugovorene obveze. Također i iz iskaza saslušanih svjedoka KH te svjedoka PH proizlazi kako je Presoflex vodeći član zajednice te isti kao takav imao pravo ostvarivati i prava iz sklopljenih polica.

14. Prema odredbi čl. 943. ZOO-a, kada se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio (st. 1.). Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan (st. 2.). Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim u stavku 1. i 2. ovoga članka, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma (st. 3.). Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala (st. 4.).

15. Dakle intencija odredbe čl. 943. st. 4. ZOO-a je aktivnost osiguravajućeg društva da što prije isplati osigurninu, ustvari da ispuni svoju utvrđenu obvezu u zadanim zakonskim rokovima, a ako iznos (tj. obujam štete) ne bude utvrđen u rokovima kako je to određeno čl. 943. st. 1. i 2. ZOO-a, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma.

16. Uvidom Prijavu štete po prvom štetnom događaju od 8. studenog 2018. utvrđeno je da je tužitelj podnio prijavu 9. studenog 2018. u kojoj je navedeno da je uzrok štete krađa te su tom prilikom otuđeni elektro kablovi u vlasništvu zajednice ponuditelja Presoflex gradnja i GH Holdinga i to kabel-160r16 1xmm2-275m1, kabel 160r16 1x120mm2-825m1 te 2 akumulatora iz trafostanice. Kao dokaz o vrijednosti imovine tužitelj je dostavio dokumentaciju u prilogu, međutim nije specificirano što je točno od dokumentacije dostavljeno.

17. Uvidom u Zapisnik o očevidu i procjeni štete od provalne krađe i razbojstva od 26. studenog 2018. (list 153 spisa) utvrđeno je da je pod točkom 6. navedena dokumentacija koju je tužitelj pozvan dostaviti tuženiku i to : original policijsku potvrdu, popis otuđene opreme s nabavnim cijenama, stanje zaliha na dan štete, ulazne fakture za otuđenu opremu, građevinski troškovnik (dio koji se odnosi na ovu opremu) temeljnicu s proknjiženom štetom .

18. Potonja prijava vodila se kod tuženika pod brojem predmeta 70 Im 32980 2018 te je iz Odluke povodom pritužbe tužitelja razvidno kako je tuženik izvijestio tužitelja dana 28. listopada 2020. kako nisu u mogućnosti donijeti konačnu odluku te je potrebno da im dostave izvadak iz ugovorenog troškovnika koji se odnosi na troškove postavljanja zaštitne ograde oko gradilišta, ugovor o čuvanju gradilišta, izvješće zaštitarske službe o predmetnom događaju te dokaz o eventualnom postojanju video nadzora gradilišta. Također navode kako će se očitovati po pribavi navedene dokumentacije koja nedostaje.

19. Nadalje iz e mail korespondencije (list 56 spisa) razvidno je da je tuženik e mailom od 8. siječnja 2021. pozvao tužitelja da radi obračuna štete po priloženoj odluci drugostupanjske komisije dostavi :

- popis otuđene opreme s nabavnim cijenama

- stanje zaliha na dan štete ulazne fakture za otuđenu opremu,

- građevinski troškovnik i

- temeljnicu s proknjiženom štetom

20. Tužitelj potom e mailom od 18. siječnja 2021. dostavlja tuženiku traženu dokumentaciju te napominje da će dio građevinskog troškovnika dostaviti sljedećeg dana . Dakle iz navedenog proizlazi kako tužitelj nije dostavio tuženiku svu relevantnu dokumentaciju na temelju koje je tužitelj u rokovima iz navedene odredbe čl. 943. ZOO- a mogao isplatiti kao predujam nesporni iznos štete. Naime iz drugostupanjske odluke nije dovoljno jasno niti razvidno što je točno tuženik imao od dokumentac ije prilikom odlučivanja a tužitelj tijekom postupka nije dokazao da je pravovremeno dostavio tuženiku dokumentaciju na temelju koje je tuženik mogao utvrditi nesporni iznos štete, nije dostavio niti pritužbu niti bilo koju drugu dokumentaciju iz koje bi se navedeno moglo utvrditi. S druge strane iz dokumentacije analizirane pod točkom 18. do 20. proizlazi suprotno odnosno da tužitelj nije pravovremeno dostavio svu dokumentaciju na temelju koje se mogao utvrditi nesporni iznos štete pa je stoga zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na nesporno isplaćeni iznos od 63.553,29 kn (8.434,97 eura) ocijenjen neosnovanim te je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

21. Uvidom u Obavijest o isplati štete proizlazi kako je tužitelj po punomoćniku obaviješten 29. siječnja 2021. da je obračunata osigurnina povodom štete od 8. studenog 2018. u iznosu od 63.553,29 kn.

22. U pogledu zahtjeva za isplatu daljnjeg iznosa od ukupno 1.128,86 eura po prvom štetnom događaju valja napomenuti kako se iznos odnosi na dva akumulatora (990,76 eura) i preostali iznos na kablove(138,10 eura). Međutim tužitelj nije dokazao niti da je prilikom vođenja mirnog postupka kod tuženika dostavio dokaz o iznosu štete u odnosu na dva akumulatora, odnosno dokumentaciju koju je zahtijevao tuženik. Naime iz procjene štete od provalne krađe i razbojstva (list 53 spisa) razvidno je da se na istom nalazi napomena kako u odnosu na akumulatore tužitelj nije dostavio dokumentaciju. Međutim tužitelj niti tijekom ovog postupka nije dostavio relevantnu materijalnu dokumentaciju, (račune dobavljača, otpremnice i sl.) iz koje bi bilo razvidno koja je točno bila vrsta i cijena otuđenih akumulatora. Stoga mu je i zahtjev u pogledu akumulatora kao nedokazan odbijen te je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U pogledu iznosa od 138,10 eura kao razlike na ime štete iz prve krađe za otuđenje kablove utvrđeno je kako tužitelj ima pravo na isplatu navedenog iznosa koji proizlazi iz dostavljenih račun i to računa 1515.2018 od 31. srpnja 2018. i otpremnice od 26. srpnja 2018. i na istima su zabilježene količine ukradene robe sukladno prijavi štete i jedinične cijene za istu. Dakle kako je prilikom prve krađe otuđeno 275 metara kabla FG160R16-(Ix170) mm2 čija jedinična cijena iznosi 5,2556 eura po metru(dakle 1.445,29 eura) te 825 metara kabla FG160R16-(Ix120) mm2 čija jedinična cijena iznosi 8,6679 eura po metru ( dakle 7.151,01 eura), dakle ukupno 8.596,30 eura. Prema tome nisu osnovani navodi tuženika kako je isplatio tužitelju iznos po provom osiguranom slučaju uvažavajući cijene iz fakture jer je iz naveden fakture upravo utvrđena razlika od 138,10 eura na koju tužitelj ima pravo jer se isti i temelju na dokumentaciji na temelju koje je tuženik i isplatio dio štete , a kamatu ima pravo od dana isplate i glavnog iznosa štete dakle od 1. veljače 2021 (list 155 spisa). Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke.

23. Tužitelj je 11. prosinca 2018. podnio prijavu štete navodeći kako je ponovno uzrok štete krađa te navodi kako su otuđen i elektro kablovi u vlasništvu zajednice ponuditelja (tužitelja i GH Holding d.o.o.) i to :

- 1694 metra kabla FGI6OR16-(1XI85) mm[2] ,

- 263 metra kabla FGI6ORI6-(3x95+50) mm² , 2

- 301 metar kabla FG160R16-(1x95) mm .U prilogu je dostavljena dokumentacija radi utvrđivanja vrijednosti i količina.

24. Tijekom postupka proveden je dokaz saslušanjem svjedoka EH koji je tijekom 2018. bio voditelj elektroradova na izgradnji sortirnog centra HP Velika Gorica te je bio zaposlen u društvu GH Holding d.d. Iz iskaza svjedoka utvrđeno je kako je GH Holding d.d. bio u konzorciju sa društvom Presoflex gradnja d.o.o. koja je obavljala oko 50% ugovorenih radova, da je gradilište bilo osigurano standardnom žičanom ogradom visine 2,20 m ili 2,50 m, i to oko cijelog gradilišta a zaštitarska služba čuvala je gradilište u tri smjene 24 h, da se na ulazu nalazila i portirnica sa rampom u kojoj su bili čuvari. Navodi kako ima saznanja u pogledu obje krađe jer je on prijavio štetu te je otuđeno kablova u vrijednosti 50.000,00 eura i ukradena su dva akumulatora iz agregatske stanice. Otuđeni su kablovi ukupne dužine oko 2 km s presjekom od 95- 185 mm a riječ je o izuzetno teškim kablovima za čije otuđenje bila je potreba mehanizacija i puno ljudi. Nakon prve krađe na ogradi sa bočnu stranu prema jednom praznom parkiralištu pronađena je rupa veličine 1m x1m no ne može potvrditi jesu li se kroz istu mogli iznijeti kablovi. Navedena rupa je primijećena nakon prve krađe, te je rupa zatvorena mrežom i to taj isti dan ili sutradan. Do tada nije bilo rupe na ogradi. Odnos između tužitelja i društva GH Holding d.o.o. bio temeljem na ugovoru o zajedničkom ulaganju te Presoflex gradnja d.o.o. bio vodeća kompanija dok je u podjeli bilo dogovoreno da financiranje bude 50% : 50%. te je tužitelj sklopio policu osiguranja kao vodeće društvo konzorcija a kojom se osiguravala sva imovina, radove, ljudstvo i treće osobe. Ograda je postavljena od strane profesionalnog društva koje se bavi upravo proizvodnjom i ugradnjom ograda koje su standardizirane za gradilišta. Zatraženo je i očitovanje od zaštitara i tražili su od njih da pojačaju broj ljudi i da se otvori još jedna čuvarska služba odnosno kućica na drugoj strani gradilišta, također su izrazili svoje negodovanje na nastale krađe. Prije toga nije bilo primjedbe na uslugu zaštitara. Kablovi su uneseni na gradilište u 6. i 7. mj. 2018. te su isti korišteni prije prve krađe. Svaki dužni metar kabla označen je brojem iz kojeg je vidljivo ko liko je kabla na kolutu. Također i u njegovoj prijavi piše na tabeli naručeno/potrošeno/ukradeno . Dakle na taj način se moglo i kontrolirati koliko kablova je iskorišteno i nije se moglo dogoditi da su krađe vršene ranije. Nakon druge krađe nije bilo rupe u ogradi odnosno samo su pronađeni prazni kolutovi na kojima su bili kablovi u to u krugu od 50 m od mjesta na kojem je i prvi puta počinjena krađa.

Sud je u navedenom ocijenio iskaz svjedoka vjerodostojnim jer je isti logičan, život i uvjerljiv te je u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu. Naime njegovim iskazom utvrđeno je da je tužitelj prilikom prijave druge krađe uredno uz prijavu dostavio i specifikaciju ukradenih kablova dana 11 prosinca 2018. ( a kako u iskazu navodi naručeno/potrošeno/ukradeno) a upravo i ta specifikacija je i navedena u prilogu prijave štete (list 62-65 spisa) koja je dostavljena uz interni komisijski zapisnik o nastanku štete koji je zaključen i potpisan 12. prosinca 2018. Dakle njegovi navodi prihvaćeni su u donosu na prijavu druge krađe što također proizlazi iz materijalne dokumentacije u spisu. Također iz e mail korespondencije na listu 24 spisa razvidno je da je u istom FH, zaposlenik društva n Elektroenergetike koji je bio jedan od podizvođača naveo kako je prilikom izvođenja radova na polaganju kabela utvrđeno da na nekim bubnjevima nema kabela te su na svakom od bubnjeva ostale određene dužine kabela nakon prethodnog kabliranja si. U privitku toga maila izrađena je i tablica u kojoj je točno naznačen tip kabela koji je otuđen te ukupna kupljena količina u odnosu na ugrađenu količinu i ostatak koji bi trebao biti na lageru. Također očitovanje iz toga maila je i u skladu sa specifikacijom dostavljenoj u prijavi štete iz koje je razvidno razvidna ukupna količina ukradenog kabla u odnosu na svaki tip i na svakom za svaki je navedena i jedinična situacije sukladno njegovoj nabavnoj vrijednost a koja je u skladu sa dostavljenim računima.

25. Iz iskaza svjedoka PH , direktora tužitelja tijekom 2018. , u bitnom proizlazi da je tužitelj je bio nositelj zajednice između GH Holdinga i Presofleksa, a također između istih je sklopljen i sporazum prema kojem je sve nepredviđene troškove snosio tužitelja kao nositelj zajednice te su tu spadali troškovi osiguranja, sigurnosti i sl. Sukladno sporazumu između partnera tužitelj je preuzeo ulogu radi namirenja predmetne štete. Navodi kako je bio u nekoliko navrata u obilasku predmetnog gradilišta te je na istom bila postavljan zaštitna ograda sukladno preuzetim obvezama, i također je bila angažirana zaštitarska služba koja je čuvala gradilište 24 sata. U pogledu predmetnih krađa upoznat je samo preko zahtjeva GH holdinga d.d. te o pojedinostima nema saznanja. Navodi kako je zaštitna ograda bila građevinska metalna ograda i koja je bila u visini od preko 2 m kod ulaza na gradilište gdje se nalaze rampe, bio je postavljen kontejner za zaštitarsku službu. U konkretnom slučaju je otuđena roba koja je specifična te se ista radi i po narudžbi. Riječ je o kablovima koji su namotani na kolutove, a samim time za otuđenje iste je potrebna određena mehanizacija budući da je riječ o teškoj i velikoj robi. Navodi kako su zaštitarsku službu Noky security angažirali od početka rada na predmetnom gradilištu i isti su bili tamo do završetka radova. Od završetka radova, a do primopredaje angažirali su drugu zaštitarsku službu no ne zna točno koji je bio razlog angažiranja druge zaštitarske službe nakon završetka radova. Po predočenju sporazuma sa lista 364 -368 spisa potvrđuje da je isti potpisao, međutim ne sjećam se pojedinosti tog sporazuma. Navodi kako sporazum od 28. ožujka 2019. sklopljen sa Noky securityem nije vezan za štetu koja se potražuje ovim predmetom.

26. Dakle iz iskaza svjedoka kao nedvojbeno je utvrđeno da je prostor gradilišta bio osiguran odgovarajućom građevinskom ogradom u visini od preko 2 metra , da je isti bio 24 sata čuvan od strane zaštitarske službe stoga je utvrđeno da su ispunjeni uvjeti iz čl. 3. st. 3. Uvjeta za osiguranje od rizika provalne krađe i razbojstva, a što također proizlazi i iz iskaza svjedoka EH. Nadalje iz iskaza svjedoka EH i PH je utvrđeno kako je riječ o otuđenim elektrokablovima čija se količina precizno utvrđuje jer se svaki odrezani dio zabilježi na kolutu.

Dio iskaza u kojem svjedok PH navodi kako sporazum od 28. ožujka 2019. sa Noky securityem nije vezan za štetu koja se potražuje ovim predmetom nije prihvaćen kao vjerodostojan jer isti nije logičan, životan niti uvjerljiv je jasno proizlazi iz Sporazuma kako je riječ o dva štetna događaja u kojima je došlo do krađe materijala i više vrsta elektro kablova te dva akumulatora. Dakle tužitelj se od Noky security u dijelu namirio upravo za štetu nastalu prilikom krađa koja su predmetnom ovoga spora.

27. Uvidom u spis Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, broj KN- DO 667/2018 utvrđeno je da je državno odvjetništvo zaprimilo kaznenu prijavu povodom počinjenja kaznenog djela iz čl. 228. st. 3. Kaznenog zakona (kazneno djelo krađe -velika vrijednost ukradene stvari). Nadalje iz Potvrda o kaznenim djelima Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica broj 511-19-36/3-K-425/18 i broj 511-19-36/3-K-425/18 od 22. veljače 2020. (list 111-113 spisa), proizlazi da do dana izdavanja tih potvrda počinitelj kaznenog djela nije utvrđen niti su pronađeni ukradeni predmeti dok je kaznena prijava protiv nn počinitelja pod njihovim brojem dostavljeno općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici. Nadalje iz tih potvrda također proizlazi i specifikacija otuđene robe sa gradilišta sortirnog centra Hrvatske pošte u Velikoj Gorici.

28. Nadalje uvidom u Uvjete za osiguranje od rizika provalne krađe i razbojstva (dalje: Uvjeti) čl. 3. definiran je opseg rizika provalne krađe te se provalnom krađom u smislu tih Uvjeta smatra krađa ako njen izvršitelj:

1. provali u prostorije u kojima se nalaze osigurane stvari (mjesto osiguranja), razbijanjem ili obijanjem vrata i prozora, ili provaljivanjem stropa, zidova ili podova,.

2. otvori mjesto osiguranja lažnim ključem ili kojim drugim sredstvom koje nije namijenjeno redovnom otvaranju.

3. provali zaključano spremište u mjestu osiguranja, u kojem se nalaze osigurane stvari, ako je do spremišta došao na jedan od načina koji je odredbama ovog članka okvalificiran kao provalna krađa.

4. neprimjetno se uvuče u mjesto osiguranja ili se u njemu sakrije i izvrši krađu u vrijeme kad je mjesto osiguranja bilo zaključano.

5. otvori mjesto osiguranja Ili spremište pravim ključem ili njegovim duplikatom ako je do ključa došao 1 od radnji spomenutih u točki 1, 2, 3, 4,i 6 ovoga stavka ili razbojstvom ili prijevarom maloljetnog člana kućanstva

6. uđe u mjesto osiguranja kroz otvor koji nije za to određen savladavaju prepreke koje onemogućavaju ulazak bez napora.

7. provalnom krađom provalnom krađom smatra se i krađa stvari s balkona i lođa na katovima kao i stanova na katovima ako je izvršena uskakanjem kroz otvoren prozor na katovima.

Prema st. 3. istoga članka roba i druge zalihe koje se drže na otvorenom prostoru, a o čemu je riječ u konkretnom slučaju, mogu se osigurati ukoliko se posebno ugovori , ako je prostor ograđen dobro održavanom ogradom visine najmanje 2 metra i uz uvjet da postoji stalni čuvar.

29. Prema ocjeni ovoga suda i druga provalna krađa predstavlja osigurani slučaj. Naime tužitelj je ispunio sve uvjete za osiguranje robe koja se drži na otvorenom prostoru u smislu odredbe čl. 3. st. 3. Uvjeta što je utvrđeno iz iskaza svjedoka dakle i da je tužitelj postavio građevinsku ogradu sukladno propisima te da je imao zaštitarsku službu koja je 24 sata nadzirala gradilište. Navodi tuženika kako nije riječ o provalnoj krađi sukladno uvjetima pa da tužitelj ne bi imao pravo na osigurninu u cijelosti su paušalni. Naime nesporno je da počinitelji krađe iz prosinca 2018. nije utvrđen niti je pronađena otuđena roba te stoga nije utvrđeno niti na koji način je počinjena krađa. Ujedno navodi tuženika da je moguće da su zaštitari omogućili krađu u svakom slučaju ne mogu isključiti odgovornost tuženika za isplatu osigurnine po predmetnom štetnom događaju posebice imajući u vidu da je predviđeno da se netko mogao neprimjetno uvući u mjesto osiguranja i izvršiti krađu i kada je osigurano mjesto bilo zaključano .Prema tome navedena krađa može se svrstati i pod točku 4. ili 6. a pri tome se obzirom na okolnosti konkretnog slučaja kada niti policija niti državno odvjetništvo nisu utvrdili i pronašli počinitelja kaznenog djela, niti je utvrđen način na koji je isto počinjeno, ne može tužitelju kao osiguraniku koji je u cijelosti ispunio svoje obveze iz osiguranja (plaćao redovito premiju, osigurao prostor sukladno Uvjetima) da u takvoj situaciji gubi pravo na osigurninu i to strogo formalnim tumačenjem navedenih odredbi.

30. Iz Privitka polici br. [broj police], koja se polica primjenjuje na drugu provalnu krađu, koja se dogodila 11. prosinca 2018 razvidno je da je pod opis osiguranja pod točkom 001 navedeno kako je predmet osiguranja vrijednost radova i materijala prema ugovoru u iznosu od 154.502.368,21 kn bez PDV-a. Dok je pod točkom 002 predviđeno da građevinska oprema i pomoćni objekti koji služe za izgradnju građevine i koji nisu ili uopće nisu u cijelosti obuhvaćeni u vrijednosti građevine u izgradnji, a čine materijalnu imovinu izvođača radova: skladište alata za skele oplate, barake nadstrešnice i pomoćna skladišta u iznosu 100,000 HRK bez franšize.

31. Nadalje uvidom u Ugovor broj HP-10/5-013270/16 o izgradnji novog sortirnog centra (NSC) Hrvatske pošte sklopljen između HP-Hrvatske pošte d.d. i zajednice ponuditelja i to ovdje tužitelja i društva GH Holding d.d. od 15. svibnja 2017. te troškovnik elektrotehničkih instalacija utvrđeno je kako je u konkretnom slučaju riječ o vrijednosti materijala (otuđeni kablovi) koji materijal je predviđena ugovorom u smislu navedene točke 001 Privitka polici br. [broj police] te stoga nisu osnovani navodi tuženika da bi tužiteljevo osiguranja za drugu provalnu krađu odnosno drugi osigurani slučaj bilo limitirano iznosom od 100.000,00 kuna.

32. U u Sporazum o razrješenju međusobnih odnosa sklopljen između tužitelja i društva Noky security d.o.o. od 28. ožujka 2019. razvidno je kako je istim u čl. 1.1.konstatirano, između ostalog, da su tužitelj i Noky security d.o.o bili u poslovnom odnosu temeljem Ugovora o pružanju usluga tjelesne zaštite zaključenim dana 19 lipnja 2017. radi obavljanja poslova zaštitarskih usluga tjelesne zaštite osoba i imovine od strane Noky security d.o.o na gradilištu Velika Gorica, Željeznička bb. Također je u čl. 1.1.b) konstatirano da je pri izvršenju ugovora došlo do dva štetna događaja i to krađe materijala kojom prilikom je otuđeno više vrsta elektro kablova te 2 akumulatora. Prema čl. 2. predmet tog sporazuma jeste utvrđenje uvjeta pod kojima će tužitelj i Noky security d.o.o zatvoriti međusobna potraživanja utvrđenja međusobnih prava i obveza si nadalje u članku 3 tog sporazuma si stranke su suglasno izjavile da iz poslovnog odnosa temeljenog na Ugovoru o pružanju usluga tjelesne zaštite postoje nepodmirena potraživanja prema Presoflex gradnji u iznosu od 60.000,00 kn (sada 7.963,37 eura) a što predstavlja štetu koja je nastala prilikom navedena dva štetna događaja iz članka 1. 1 b).

Dakle razvidno je da je tužitelj na ime ova dva štetna događaja namirio iznos od 60.000,00 kn /7.963,37 eura te na taj način navedenim iznosom podmiren dio njegovog potraživanja stoga se u navedenom dijelu valja umanjiti i potraživanje koje tužitelj potražuje u ovom predmetu.

33. Prema ocjeni ovoga suda obzirom na prijavu štete od 12. prosinca 2018., dostavljenu dokumentaciju uz prijavu i iskaze svjedoka EH i PH te e mail od 14. prosinca 2018. i prijave policiji, kao nedvojbeno je utvrđena količina otuđenih kablova prilikom druge krađe 11. prosinca 2018. Naime utvrđeno je da je su otuđeni kablovi upravo oni navedeni u dokumentaciji i to: računima br. 1488.2018 od 27. srpnja 2018. i 1515.2018 od 31. srpnja 2018. te pripadajućim otpremnicama od 26. srpnja 2018. (list 69-72 spisa). Naime iz istih je utvrđeno da je tužitelj prije štetnog događaja imao navedenu robu na gradilištu upravo u količinama koje odgovaraju i specifikaciji iz navedenog e mail te specifikaciji dostavljenoj prilikom prijave štete od strane EH, da je riječ o robi koja se bilježi na specifičan način i to označavanjem svakog metra kabla brojem iz kojeg je jasno vidljivo koliko je kabla na kolutu te se na taj način kontroliralo koliko je točno kabla iskorišteno. Dakle riječ je o 1694 metara kabela FG160R16-(1XI85) mm2 čija jedinična cijena iznosi 12,61 eura/m (dakle ukupno 21.361,34 eura), 263 metara kabela FG160RI6-(3x95+50) mm² čija jedinična cijena iznosi 24.19 eura po metru(ukupno 6.361,97 eura) te 301 metar kabela FG160R16- (1x95) mm2 čija je jedinična cijena 6,69 eura/m (ukupno 2.013,69 eura) dakle sveukupno 29.665,53 eura.

Pri tome valja istaknuti da je upravo na temelju navedene dokumentacije tuženik tužitelju u odnosu i na prvi slučaj utvrdio štetu dakle količine i jedinične cijene.

34. Navedeni iznos od ukupno 29.665,53 eura potrebno je umanjiti za iznos od 7.963,37 eura isplaćen tužitelju na temelju Sporazuma sa Noky security, te je stoga osnovano potraživanje tužitelja u dijelu za iznos od 21.702,16 eura kako je odlučeno u izreci ove presude pod točkom I.

35. Nadalje tužitelj na navedeni iznos ima pravo na zakonsku zateznu kamatu jer je iz prijave druge krađe jasno proizlazi kako je već tada tužitelj dostavio specifikaciju otuđenih kablova te stoga tužitelj ima pravo na kamate u smislu odredbe čl. 943. ZOO-a od dana prijave štete kako je i odlučeno pod točkom I. izreke.

36. Sud je odbio tuženikov prijedlog za izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka JH i ŽH budući je prijedlog za saslušanjem istih stavljen na glavnoj raspravi 19. listopada 2023. te je u smislu odredbe čl. 299. st. 1. i 3. ZPP- tuženik prekludiran u dokazima te isti niti ne navodi da predložene dokaze nije mogao iznijeti ranije bez vlastite krivnje.

Nadalje kako tuženik do ročišta 29. rujna 2025. nije dostavio točnu adresu za predloženog svjedoka FH a niti je na tom ročištu imao saznanja u kojem je točno društvu FH bio zaposlen navodeći kako postoje 4 registrirana društva te da on ne zna u kojem je zaposlen predloženi svjedoka odbijen je zahtjev za izvođenjem tako predloženog saslušanja. Posebice imajući i u vidu da mu je sud raspravnim rješenjem od 6. svibnja 2025. dao rok za dostavu adrese a o navedenom se do ročišta u rujnu nije niti očitovao.

37. Odluka o troškovima ovršnog i parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154 st. 1. i čl. 155. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22 i 138/23 - dalje: Tarifa). Trošak tužitelju priznat je sukladno uspjehu u sporu. Naime kako je tužitelj u odnosu na osnovu uspio sa 40% (nije uspio u odnosu na kamate na isplaćeni iznos štete, niti u pogledu štete za akumulatore)a u odnosu na visinu uspio je u omjeru od 70 % (110:2=uspjeh tužitelja 55%) pa je prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a a, postotak uspjeha tužitelja 5/2

Prema tome tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura (Tbr.7/1 Tarife), podneska od 22. kolovoza 2022. iznos od 500,00 eura (Tbr.8/1 Tarife), te trošak zastupanja na ročištima 1. rujna 2022., 22. prosinca 2022., 19. listopada 2023., rasprava od 6. svibnja 2025. i 29. rujna 2025. u iznosu od po 500,00 eura (Tbr. 9/1 Tarife) što uvećano za trošak PDV-a (Tbr. 46 Tarife) ukupno iznosi 4.375,00 eura.

.

Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 177,20 eura (koliko je tužitelj i platio prilikom podnošenja tužbe) a na presudu 354,40 eura sukladno Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj: 118/18) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj: 53/19 dalje: ZSP). Imajući u vidu postotak uspjeha tužitelju je priznat parnični trošak u iznosu od 2.698,63 eura a zateznim kamatama od presuđenja do isplate u smislu odredbe čl. 151. st. 3. ZPP -a kako je i odlučeno pod točkom III. izreke ove presude.

Dakle tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška koji je zatražen preko iznosa koji mu sukladno ZSP-u pripada i za iznos razlike troška obzirom na omjer uspjeha u sporu te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke

Zagreb, 12. studenog 2025.

Sudac:

Jelena Antonić Šego

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.