Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1134/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Željki Rožić Kaleb, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja OTP banka d.d. sa sjedištem u Splitu, Ulica Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Vukina, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vukina i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv 1. ovršenika ĐC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. ovršenice mlljt. UC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa majka i zakonska zastupnica HC, iz [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovrv-4185/2025-6 od 12. lipnja 2025., 11. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja OTP banka d.d. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovrv-4185/2025-6 od 12. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je odbijen prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja podnijet putem sustava eOvrhe 22. svibnja 2025. nadležnom javnom bilježniku, protiv ovršenika ĐC i mlljt. UC, kao neosnovan.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja kao i postupak koji mu je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi odredbe čl. 381. ZPP i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24-dalje OZ).

5. U ovom je predmetu ovrhovoditelj 22. svibnja 2025. podnio protiv 1. i 2. ovršenika prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave općenito na njihovoj imovini uz koji prijedlog je dostavljena vjerodostojna isprava te pravomoćno i ovršno rješenje o nasljeđivanju iza pok. SC iz [adresa] preminulog **.**.2019.

6. Prvostupanjski sud odbija prijedlog za ovrhu utvrđujući kako je 2. ovršenica maloljetna pa nema poslovnu sposobnost što je trebalo biti naznačeno uz oznaku podataka zastupnice majke i zakonske zastupnice.

6.1. Potom, upućujući na odredbu čl. 39. OZ ocjenjuje da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u kojoj je kao dužnik naznačen sada pokojni SC a ne 1. i 2. ovršenici dok rješenje o nasljeđivanju iza njegove smrti, kojim su 1. i 2. ovršenici proglašeni njegovim nasljednicima, ne predstavlja pravnu osnovu na temelju koje ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika već ovrhovoditelj može u parničnom postupku ostvariti svoje pravo protiv nasljednika dužnika.

6.2. Ovo stoga, što je prijedlog za ovrhu podnijet na temelju vjerodostojne isprave pa nema mjesta primjeni odredbe čl. 32. st. 2. OZ jer donošenjem rješenja o nasljeđivanju ovršenici nisu automatski postali dužnici ovrhovoditelja pa ovrhovoditelj ne može protiv njih pokrenuti ovršni postupak već mora u posebnom parničnom postupku dokazati osnovu i visinu svoje tražbine.

7. Odredbom čl. 32. st. 1. OZ je propisano kako se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenijeta ili na drugi način na nju prešla a ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donijetom u parničnom postupku a ova odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na ovrhu protiv osoba koje u ovršnoj ispravi nisu označene kao dužnici.

8. Ova odredba se međutim odnosi samo na osobe koje nisu označene kao vjerovnici odnosno dužnici u ovršnoj ispravi na temelju koje se predlaže ovrha a ne i na vjerodostojnoj ispravi (čl. 31. st. 1. OZ).

8.1. Naime, vjerodostojna isprava predstavlja osnovu za ishođenje ovršne isprave (rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koja sadrži nalog za plaćanje) protiv osobe na koju se ta isprava odnosi.

9. Zbog toga podnošenjem vjerodostojne isprave u kojoj je naznačeno dugovanje pok. pravnog prednika 1. i 2. ovršenika i rješenja o nasljeđivanju iza njegove smrti, nisu ispunjeni uvjeti za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave po javnom bilježniku ili sudu, protiv 1. i 2. ovršenika.

10. Tako ovrhovoditelj ne može protiv 1. i 2. ovršenika kao nasljednika pok. dužnika pokrenuti ovršni postupak podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – izvatka iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja već mora u parničnom postupku dokazati osnovu i visinu svoje tražbine prema 1. i 2. ovršenicima i tek potom možebitno pokrenuti protiv njih ovršni postupak na temelju ovršne isprave.

11. Slijedom iznijetog, iako su nasljednici odgovorni za dugove ostavitelja oni, suprotno navodima žalbe ovrhovoditelja ne udovoljavaju uvjetima iz odredbe čl. 32. st. 1. i 2. OZ koja se odnosi samo na prijenos obveze iz ovršne isprave te je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđeno pobijano prvostupanjsko rješenje.

U Zagrebu 11. studenog 2025.

Sudac:

Željka Rožić Kaleb