Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

J. Jelačića 3, Bjelovar

Poslovni broj: R1 Ob-155/2025-18

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Martini Kozar, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Križevci, Križevci, Ulica bana Jelačića 5, kojeg zastupa upraviteljica BŽC, mag.iur., protiv protustranke BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na smještaju u Domu za odrasle osobe Bjelovar, Bjelovar, Don Frane Bulića 5a, kojeg zastupa posebna skrbnica KŽ, dipl.iur. iz Centra za posebno skrbništvo- Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke, 11. studenoga 2025,

r i j e š i o  j e

Protustranka Robert Smrdelj, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na smještaju u Domu za odrasle osobe Bjelovar, [adresa], rođen **.**.1971. od oca B i majke K, djelomično se lišava poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na:

-donošenje odluka o smještaju, promjeni prebivališta ili boravišta,

-donošenju odluka o zdravstvenom stanju, liječenju i nadzoru nad liječenjem,

-sklapanju ugovora bilo koje vrste,

-zastupanju pred državnim tijelima, tijelima s javnim ovlastima, te tijelima lokalne i regionalne samouprave,

-raspolaganju pokretnom i nepokretnom imovinom,

-raspolaganju prihodima i primanjima u iznosu većem od 150,00 eura mjesečno.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je protiv protustranke BŽ (u daljnjem tekstu: protustranka) podnio prijedlog radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti. U prijedlogu se navodi da je protustranka rođen kao jedino dijete u braku roditelja. Oboma je to bio prvi brak. Brak je razveden dok je BŽ još bio dijete. Nakon razvoda braka roditelja živio je s majkom u Erlangenu, otac navodno nije plaćao alimentaciju niti s njim BŽ ima kontakata. Bio je srednje uspješan učenik, završio je gimnaziju i tehničku školu. Nije se zapošljavao osim navodno samo u periodu od jednog mjeseca je radio na poslovima u "biro"-u. BŽ je navodno bio u vezi s djevojkama, ali nikad nije zasnovao bračnu zajednicu i ni s kim ne živi u izvanbračnoj zajednici: Nije imao djece. Majka K je izjavila da njezin sin ima njemačko i slovensko državljanstvo te je katoličke vjeroispovijesti. Kod nadležnog Područnog ureda BŽ je dva puta rješenjem priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljsku obitelj. Zadnje mu je priznato pravo na socijalnu uslugu privremenog smještaja u udomiteljsku obitelj CŽ, C 96, Pesek (a po otpustu s bolničkog liječenja na Odjelu za psihijatriju, OB Dr. Tomislav Bardek, Koprivnica), s danom 22. siječnja 2025. Obzirom da je u udomiteljskoj obitelju uznemiravao druge korisnike i da noću nije spavao, udomiteljica je uz suradnju socijalne radnice ovog Područnog ureda stupila u kontakt sa dr. spec.psih. KŽC, koja je uputila BŽ na liječenje u NPB Dr. Ivan Barbot Popovača. 24. siječnja 2025. zaprimljen je na Odjel za biologijsku psihijatriju, gdje je ostao na liječenju do dana 26. veljače 2025. kada je otpušten kući jer se nije želio vratiti u udomiteljsku obitelj.

1.1. Navodi se da protustranka nije upisan kao vlasnik nekretnina prema potvrdi ZIS-a od dana 15. studenoga 2023., da prema izjavi majke je navodno korisnik mirovine u iznosu od 480,00 eura mjesečno, a koji podatak se trenutno ne može provjeriti jer nema otvorenih računa u hrvatskim bankama. Protustranka boluje od Shizofrenije F20.5. Prema izjavi majke, protustranka je obolio u svojim 20-im godinama, više puta je bolniški liješen jer nije htio uzimati lijekove, negirao je bolest, nekada je bio agresivan, imao je halucinacije; zadnje liječenje na Odjelu psihijatrije pri OB u Koprivnici bilo je u periodu od 21. prosinca 2024. do 22. siječnja 2025. Na Odjel je zaprimljen uz pratnju policije zbog pogoršanja stanja u okviru kronične duševne bolesti. Ovog puta prijetio je majci "gestama", a što je kod nje izazvalo osjećaj straha te je pozvala policiju. To mu je četvrta hospitalizacija na navedenom Odjelu. Prilikom otpusta u Otpusnici je napisano: da je protustranci potreban stalni nadzor, da ima hipertenziju, alergičan je na penicilin i pušač je. U Otpusnom pismu iz Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot Popovata stoji kako je protustranka zaprimljen radi Rezidualne shizofrenije - F20.5., psihički se stanje djelomično poboljšava, psihomotorno je mirniji, manje projektivan, adekvatniji u kontaktu, skloniji dogovoru oko terapije; preporuka jest kontrola psihijatra kroz mjesec dana.

1.2. Zbog svega naprijed iznesenoga predlagatelj ocjenjuje da protustranka nije sposobna štititi svoja prava i interese, te je potrebno pokrenuti postupak procjene poslovne sposobnosti, prvenstveno vezano uz donošenje odluka o imovini, raspolaganju prihodima bez obzira na iznos, davanje izjava i poduzimanje radnji vezano za zaštitu zdravlja, odlučivanje o smještaju, sklapanje svih pravnih poslova i zastupanje pred institucijama.

2. Rješenjem predlagatelja od 10. ožujka 2025. protustranci je sukladno čl. 236. st. 2. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23.) imenovan posebni skrbnik u osobi KŽ iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, a koji je očitujući se na prijedlog izrazio suglasnost s provođenjem postupka, kako bi se medicinskim vještačenjem provjerilo zdravstveno stanje protustranke i utjecaj tog stanja na njezine sposobnosti, zaštitu pojedinog prava ili skupine prava ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba, odnosno je li protustranka u stanju brinuti o svojim pravima i interesima kao i navesti radnje i poslove koje protustranka nije u stanju samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje i imovinu, kako bi ostala sposobna u svim sferama života koje bi mogla sama obavljati. Obvezao se po zaprimanju nalaza i mišljenja vještaka očitovati na isti.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u Izvješće HZZSR PU Križevci od 26. velajče 2025., Mišljenje, izrada timske sinteze HZZSR PU Križevci od 26. veljače 2025., Zapisnik HZZSR PU Križevci od 22. siječnja 2025., Mišljenje Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek, Koprivnica od 21. prosinca 2024., Otpusno pismo Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek, Koprivnica od 8. studenog 2023., Otpusno pismo Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek, Koprivnica od 21. siječnja 2025., Otpusnicu Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek, Koprivnica od 21. siječnja 2025., Otpusno pismo NPB Dr. Ivan Barbot Popovača od 26. veljače 2025.,, Mišljenje Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek, Koprivnica od 15. srpnja 2023., ispis uvida u digitalne podatke Ministarstva rada, Mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, te je provedeno vještačenje po Poliklinici MKS, stalnom sudskom vještaku med. struke, prim.dr.sc. CŽC, subspecijalistici forenzičke psihijatrije.

4. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ocjena ovoga suda je da je prijedlog predlagatelja osnovan, a u smislu dolje citiranih propisa i načela.

5. Odredbom čl. 8. Obiteljskog zakona propisano je načelo skrbništva i zaštite, te je određeno da skrbnička zaštita kod osoba koje se nisu sposobne same brinuti o sebi, svojim pravima i interesima, mora biti primjerena potrebi zaštite uz obvezu poštovanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta te dobrobiti osoba pod skrbništvom.

5.1. Odredbom čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona je propisano da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.

5.2. Odredbom čl. 234. st. 3. Obiteljskog zakona je propisano da prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.

5.3. Odredbom čl. 234. st. 4. Obiteljskog zakona je propisano da će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu. U st. 5. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno. U st. 6. istog zakonskog članka je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije tim Zakonom drukčije određeno. Odredbom st. 7. istoga zakonskog članka je propisano da će se rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz stavka 6. ovoga članka odrediti točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojega štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati.

6. Temeljno načelo koje je utjelovljeno u nacionalno zakonodavstvo (čl. 233. Obiteljskog zakona), a koje izvire iz odredbe čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. – dalje: Konvencija) koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. i kojom je određeno da postupak lišenja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života, pa je stoga lišenje poslovne sposobnosti pojedinca jedna izuzetno ozbiljna mjera koja se treba restriktivno tumačiti i donositi samo u onim slučajevima kada se ne može drugim sredstvima postići legitimni cilj – zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.

7. Stoga sud u svakom konkretnom slučaju mora voditi računa je li postignuta pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom - pravo na poštivanje privatnog života (puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja - zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.

8. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka, po obavljenom pregledu protustranke te na temelju uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, protustranka je osoba koja boluje od posttraumatskog stresnog poremećaja. Psihijatrijski je liječen u niz navrata zbog paranoidne shizofrenije. Posljednje bolničkog liječenje uslijedilo je dan nakon otpusta s liječenja Klinike Vrapče. Isti je bio agresivan prema majci, sam se teško ozlijedio "akrobacijama", zadobio ozljede glave s frakturom orbite i kostiju maksilarnog sinusa, te frakturu šake. Hospitaliziran je uz intervenciju policije. Tijekom akutnog pregleda kod ispitanika dominiraju cjelokupna psihomotorna usporenost, nekritičnost, aplaniran i hladan afekt, distanciranost u komunikaciju, teškoće koncentracije, odsustvo facijalne ekspresije, sniženi voljni dinamizmi, perzistiraju paranoidne sumanute ideje. Obzirom na zatečenu kliničku sliku i cjelokupnu povijest bolesti može se potvrditi postavljena dijagnoza paranoidne shizofrenije, kronificirana forma bolesti.

Njegova inteligencija se zadržava u razini prosjeka, klinički se uočavaju psihoorganski simptomi-kognitivno mnestičke smetnje, teškoće koncentracije, izrazita motorička usporenost, usporen govor, emotivni život i afekt su zaravnjeni, a etiološki vezani uz duševnu bolest, primijenjene psihofarmake.

Paranoidna shizofrenija je najčešći tip shizofrenije u kojem prevladavaju relativno stabilne sumanute ideje koje mogu bi praćene halucinacijama. Poremećaji volje, afekta i govora su zahvaćeni. Česte su promjene raspoloženja u vidu razdražljivosti, nagle ljutnje, bijesa ili strašljivosti. Tijek paranoidne shizofrenije je kronična faza bolesti karakterizirana dugoročnim negativnim simptomima koji uključuju psihomotornu usporenost, tupost afekta, gubitak inicijative, osiromašenje govora i nemogućnosti ostvarivanja socijalne uloge.

Protustranka uslijed teške duševne bolesti ugrožava vlastita prava i interese, te ugrožava sigurnost okoline. Prema anamnezi socijalno zapušten, živio u dvorištu u automobilu, nije bio sposoban brinuti o higijeni prostora, pripremi obroka, održavanju kućanstva itd. On ugrožava sigurnost okoline u kojoj živi, uslijed duševne bolesti napada majku, na kraju sam zadobiva teške tjelesne ozljede zbog čega je hitno u pratnji policije hospitaliziran. Nema uvid u potrebu liječenja, negira očiglednu socijalnu problematiku kao i vlastite poteškoće, potpuno nekritičan. Može razumjeti ovaj sudski postupak, no isti tumači kroz paranoidne sumanutosti.

8.1. Vještak je preporučio djelomično lišenje poslovne sposobnosti u dijelu odlučivanja o liječenju, donošenju odluka o prebivalištu i boravištu, odnosno smještaju, raspolaganju novčanim sredstvima većim od 50 eura mjesečno, upravljanju i raspolaganju imovinom, sklapanju pravnih poslova i poduzimanju pravnih radnji, zastupanju pred institucijama.

9. Dopisom od 30. srpnja 2025. nalaz i mišljenje vještaka je dostavljen na očitovanje predlagatelju, protustranci i posebnom skrbniku, a na nalaz i mišljenje predlagatelj nije iznio prigovor i primjedbe, dok je poseban skrbnik istome prigovorio.

9.1. Naime, posebni skrbnik se očitovao na način da je naveo kako je 11. kolovoza 2025. telefonskim putem obavijestio protustranku o sadržaju nalaza i mišljenja vještaka, a koji se protivio navedenom mišljenju, ne želi biti djelomično lišen poslovne sposobnosti, te smatra i želi sam odlučivati o svom zdravlju, smještaju te samostalno raspolagati svojom imovinom. Obzirom na navedeno protivi se nalazu i mišljenju u cijelosti.

9.2. Protivi se djelomično lišiti protustranku u pogledu donošenja odluka o promjeni prebivališta i boravišta, odnosno odlučivanja o smještaju. Naime, protustranka izražava želju za odlaskom iz Doma za odrasle osobe Bjelovar, gdje se trenutno nalazi. Njegova majka K će biti smještena u dom jer ona više ne može sama brinuti o sebi te on ima namjeru preseliti se u majčinu kuću i tamo živjeti, Naime, pravo na osobnu slobodu i sigurnost je jedno od osnovnih i temeljnih ljudskih prava, te prema čl. 14. i 19. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom uživaju pravo na osobnu slobodu i sigurnost te imaju pravo na dom i obitelj, te neovisno življenje i uključenost u zajednicu.

9.3. Nadalje, u odnosu na lišenje poslovne sposobnosti u pogledu donošenja odluka o liječenju i zdravlju protustranka također smatra kako je sposoban samostalno donositi odluke o svom zdravlju, poznato mu je koju terapiju troši te je istu sposoban samostalno uzimati, a sve u skladu s preporukama liječnika.

9.4. Također, protustranka se protivi djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti u dijelu raspolaganja i upravljanja svojom imovinom, sklapanju pravnih poslova i poduzimanju pravnih radnji te zastupanju pred institucijama. Naime, protustranka nije vlasnik nekretnina, te nema otvorenih bankovnih računa u Republici Hrvatskoj. U zaprimljenoj dokumentaciji se ne nalazi podataka da bi protustranka ikada nerazumno raspolagala sa svojim primanjima i imovinom. Smatra kako nije opravdano lišiti protustranku prava da raspolaže sa imovinom koje niti nema, ali niti imovinom koju bi eventualno u budućnosti mogla steći te pretpostaviti da bi s istom raspolagala nerazumno, pritom ugrožavajući svoja prava i interese. Ukoliko bi se dogodila situacija da protustranka u budućnosti stekne procjenu poslovne sposobnosti u tom dijelu, situacija mora biti konkretna i neposredna, kao i ponašanje osobe koja ugrožava svoja prava i interese. Neophodno je svakoj osobi i njenom postupku lišenja poslovne sposobnosti pristupiti individualno te opseg ograničenja mora biti minimalan, da s jedne strane u dovoljnoj mjeri zaštiti osobna i imovinska prava i interese protustranke, a s druge strane da uvažavajući sve okolnosti slučaja, minimalno zadire u osobni integritet protustranke.

9.5. Konačno, poseban skrbnik predlaže saslušati protustranku.

10. Na ročištu održanom 6. studenoga 2025. saslušana je protustranka koji je naveo da živi u Domu za odrasle osobe Bjelovar, prima njemačku mirovinu, ima zdravstveno osiguranje u Njemačkoj i račun u njemačkoj banci. Zna zbog čega se vodi ovaj postupak, da mu se postavi skrbnik, s tim se slaže, a njegova želja je da mu skrbnik bude bratić LŽ koji mu pomaže, donosi mu hranu, piće, duhan, odjeću i obuću. Na ponovni upit slaže li se sa time da mu se postavi skrbnik koji će odlučivati o odlukama o zdravlju, raspolaganjem imovinom, promjenom mjesta stanovanja, sklapanju pravnih poslova, zastupanje pred institucijama, naveo je da je suglasan.

10.1. Predstavnica Doma na ročištu je navela da protustranka ima račun u Njemačkoj, nedavno si je osposobio aplikaciju putem koje pristupa računu, plaća troškove samostalno koje ima ovdje (kava, sok, cigarete, bon za mobitel), te smatra da bi bilo potrebno ograničiti raspolaganje novčanim sredstvima za iznos veći od 200,00 eur, sve uzimajući u obzir da mirovina protustranke iznosi oko 600,00 eur, a smještaj u domu košta mjesečno oko 350,00 eur.

10.2. Punomoćnica predlagatelja je navela da zbog toga što troškovi smještaja mogu narasti na veći iznos, predlaže da raspolaganje novčanim sredstvima bude ograničeno na iznos koji prelazi 150,00 eur.

10.3. S navedenim prijedlogom o ograničenju raspolaganja na iznos koji prelazi 150,00 eur mjesečno su se suglasili poseban skrbnik, predstavnica Doma za odrasle osobe Bjelovar i sama protustranka.

11. Uzimajući u obzir činjenicu da su se protustranka i poseban skrbnik na ročištu 6. studenoga 2025. suglasili s prijedlogom za djelomično lišenje poslovne sposobnosti sukladno nalazu i mišljenju vještaka, osim u dijelu raspolaganja novčanim iznosima i primanjima u odnosu na koje je predloženo da se protustranka ograniči u odnosu na raspolaganja prihodima i primanjima za iznos koji prelazi iznos od 150,00 eura mjesečno, a s kojim ograničenjem u pogledu visine iznosa raspolaganja su se suglasili svi sudionici, sud je takav prijedlog prihvatio, te je protustranku lišio poslovne sposobnosti onako kako je traženo prijedlogom, osim u dijelu raspolaganja novčanim prihodima i primanjima gdje je odlučeno da se protustranku lišava poslovne sposobnosti za raspolaganja prihodima i primanjima u iznosu većem od 150,00 eura mjesečno, ocijenivši da je isto u skladu s interesima protustranke u smislu odredbi Obiteljskog zakona.

12. Slijedom iznijetoga su, po ocjeni ovoga suda, ispunjene pretpostavke da se protustranku djelomično liši poslovne sposobnosti u dijelu osobnih stanja i vezano uz imovinu: a to su: donošenje odluka o smještaju, promjeni prebivališta ili boravišta, donošenje odluka o zdravstvenom stanju, liječenju i nadzoru nad liječenjem, sklapanje ugovora bilo koje vrste, zastupanje pred državnim tijelima, tijelima s javnim ovlastima, te tijelima lokalne i regionalne samouprave, raspolaganje pokretnom i nepokretnom imovinom, te raspolaganje prihodima i primanjima u iznosu većem od 150,00 eura mjesečno.

13. Naime, na temelju utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka, te ostalih izvedenih dokaza, saslušanja protustranke, te navoda ostalih sudionika na ročištu održanom 6. studenoga 2025., proizlazi da je mjera djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti u konkretnom slučaju nužna za postizanje legitimnog cilja jer niti jednom drugom blažom mjerom nije bilo moguće postići taj cilj, time da je sud vodio računa o tomu da je svrha (djelomičnog) lišenja poslovne sposobnosti zaštita dobrobiti osobe, zaštita psihičkog, tjelesnog i socijalnog zdravlja osobe, poštujući načelo nužnosti mjere (najmanje moguće zadiranje u ljudska prava osobe).

14. Zbog svih iznijetih razloga je primjenom čl. 234. Obiteljskog zakona odlučeno kao u izreci.

15. O troškovima postupka ovaj sud nije odlučivao, jer isti nisu bili zahtijevani.

Bjelovar, 11. studenoga 2025.

Sudac

Martina Kozar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja podnijeti žalba. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Predlagatelju

2. Protustranci

3. Posebnom skrbniku

4. Spis