Baza je ažurirana 12.01.2025. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

 

                                                                                                                                                     Broj: Ppž-4127/2022

                                                                 -1-

 

 

                             

                  Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

                         Zagreb

 

    Broj: Ppž-4127/2022

 

 

 

                               U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

                                                     P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog J.M., zbog prekršaja iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru od 28. veljače 2022., broj:10 PpP-3592/2020, u sjednici vijeća održanoj 5. listopada 2023.

 

 

             p r e s u d i o   j e

 

 

I               U povodu žalbe okr. J.M., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, tako da se činjenično opisano postupanje u izreci te presude označava djelom prekršaja iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i na temelju citiranog propisa okr. J.M. izriče se novčana kazna u iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura) / 9.945,54 kn[1] (devettisućadevetstočetrdesetpet kuna i pedesetčetiri lipe), koju kaznu je dužan platiti u roku od devedeset dana od primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne,  smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.

 

II       Odbija se žalba okr. J.M. kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

 

III              Na temelju odredbe članka 139. stavka 3.  u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) / 226,04 kn (dvjestodvadesetšest kuna i četiri lipe) u roku trideset dana od primitka ove presude.

 

 

                                                        Obrazloženje

 

             

1.              Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru okr. J.M. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je na temelju cit. propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna.

 

1.1.   Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca.

 

1.2.              Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.

 

2.              Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu, po braniteljima iz Odvjetničkog društva XX d.o.o.. odvjetnicima u S., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog te zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji.

 

2.1.              Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

 

3.              Žalba nije osnovana.

 

4.              Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

 

4.1.              Međutim, nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis  koji je najblaži za počinitelja. Stoga je ovaj sud izmijenio pravnu kvalifikaciju i primijenio izmijenjenu odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) kao blažeg propisa, jer dovodi do povoljnije kazne za počinitelja.

 

5.              Razmatrajući predmet u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, vijeće ovog suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika, iskaza svjedokinje M.Š. i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prihvatljiv i ovom drugostupanjskom sudu.

 

5.1.    Naime, navedeni prekršaj čini vozač motornog vozila koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno vađenju krvi i uzimanja urina, s time da žalitelj u postupku pred sudom nije dovodio u pitanje događaj i svojstvo vozača kritične zgode kada su prema njemu postupali policijski službenici obavljajući poslove iz članka 4. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Suprotno tvrdnje žalitelja odbijanje vađenja krvi i uzimanja urina radi analize, nakon prethodnog preliminarnog testiranja na prisutnost droga u organizmu, proizlazi iz rezultata provedenog postupka, odnosno, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 2. travnja 2020. koji je uredno potpisao i koji je izveden na raspravi pred sudom, a žalitelj na taj dokaz nije imao primjedbe. Iz sadržaja tog zapisnika, suprotno tvrdnji žalitelja, proizlazi kako je pravilno upozoren da odbijanjem ispitivanja čini prekršaj, a suštinski sadržaj   zapisnika potvrdila je i u postupku ispitana svjedokinja M.Š., pa je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je činjenično stanje dovoljno razjašnjeno i da nema potrebe za daljnje izvođenje dokaza. Bez uspjeha žalitelj sada dovodi u pitanje iskaz svjedokinje, jer je isti u bitnome u suglasju s materijalnom dokumentacijom, a životno je i logično da se sa odmakom od dvije godine ne sjeća svakog detalja predmetnog  postupanja, međutim što ne dovodi u pitanje vjerodostojnost njezinog iskaza. Stoga je i ovaj sud mišljenja da je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno na temelju do sada izvedenih dokaza te da žalitelj ne upire, u smislu odredbe članka  193. stavka 5. Prekršajnog zakona, na postojanje novih činjenica i dokaza, niti svojim žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, pa žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

 

6.              Razmatrajući odluku o kazni ovaj sud smatra da je izrečena novčana kazna pravilna i zakonita, te primjerena težini prekršaja, opasnosti djela i svim okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnim za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, te suprotno tvrdnji žalitelja, nije prestrogo odmjerena. Naime, prvostupanjski sud je pravilno vrednujući sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika i već očito imajući u vidu njegove poznate materijalne prilike, na koje ponovno upire u žalbi, kaznu izrekao u najnižoj mjeri posebnim zakonom propisane blaže vrste kazne za predmetno djelo, budući da u vrijeme počinjenja djela propisana novčana kazna u rasponu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili do 60 dana zatvora, a takvu mjeru kazne je po službenoj dužnosti, primjenom novog zakona izrekao i ovaj sud, smatrajući je u svemu pogodnom za postizanje svrhe kažnjavanja i djelovanje na ponašanje počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje. Suprotno tvrdnji žalitelja, nema uvjeta za blaže kažnjavanje primjenom instituta ublažavanja novčane kazne, jer nisu utvrđene nikakve naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika, niti žalitelj takve okolnosti navodi i dokumentira u žalbi.

  

7.               Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.                         

 

8.               Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od dva  mjeseca, ovaj sud nalazi da je ista, s obzirom na težinu počinjenog prekršaja, utemeljena na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona. Stoga smatra pravilnom procjenu prvostupanjskog suda da je potrebno otkloniti uvjete koji omogućavaju počinjenje novih takvih prekršaja. Zaštitna mjera određena je u zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) i to, suprotno tvrdnji žalitelja, u manjoj mjeri iznad minimalno propisanog vremena trajanja, koje vrijeme je razmjerno značaju prekršaja i osobinama ličnosti okrivljenika. Paušalni navodi žalbe da mu je vozačka potrebna zbog posla i brige o obitelji ne dovode u pitanje osnovanost i duljinu trajanja zaštitne mjere.

 

9.               Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), s obzirom na složenost i trajanje žalbenog postupka.  

 

10.              Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

                                                 U Zagrebu 5. listopada 2023.

 

           Zapisničarka:                                                                              Predsjednica vijeća:

           Nada Horvatović, v. r.                                                        Renata Popović, v. r.

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravka za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.

                                                                     

 


[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu