Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-2748/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda dr. sc. Lidiji Vojković, u građanskopravnoj stvari tužitelja Sava osiguranje, d.d., Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, zastupanog po punomoćnicima Dušanki Kuharić i Dejanu Kuhariću, odvjetnicima u Ludbregu, protiv tuženika OC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Petru Krniću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Povrv- 115/2023-9 od 18. rujna 2025., dana 11. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e :

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Povrv-115/2023-9 od 18. rujna 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Ovaj sud proglašava se mjesno nenadležnim.

II. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja spis će se dostaviti nadležnom

Općinskom građanskom sudu u Zagrebu."

2. Protiv navedenog rješenja tuženik je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da se pobijano rješenje ukine.

3. Žalba tuženika nije osnovana.

4. Predmetni postupak pokrenut je prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a prigovorom tuženika nastavljen je po pravilima parničnog postupka te se vodi radi naknade štete, a koju je tužitelj kao osiguratelj naknadio oštećeniku jer je rješenje o ovrsi javnog bilježnika stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha. Prije upuštanja u raspravljanje tužitelj je stavio prigovor mjesne nenadležnosti prvostupanjskog suda.

5. U ovom postupku tužitelj tvrdi da je štetna posljedica nastupila u Zagrebu gdje on ima sjedište i gdje je isplaćena šteta pa smatra da je Općinski građanski sud u Zagrebu mjesno nadležan za postupanje u ovom predmetu. Također, osnovu za nadležnost istog suda tužitelj nalazi i u svojim Općim uvjetima koji su sastavni dio Ugovora o osiguranju kojeg su stranke zaključile, a gdje je ugovorena mjesna nadležnost suda u Zagrebu, a to je članak 15. stavak 7. Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Nakon što je sud stavio izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, valjalo je postupak provesti kao u povodu protiv platnog naloga, a to znači sukladno članku 453. stavak 3. ZPP-a gdje je određeno da u postupku u povodu pravnog lijeka protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stranke mogu istaknuti prigovor stvarne i mjesne nadležnosti sve dok se pred tim sudom ne upuste u raspravljanje o glavnoj stvari.

6. Tužitelj nakon što je podnio prijedlog za ovrhu može isticati prigovor mjesne nenadležnosti jer podnošenjem prijedloga za ovrhu nije iscrpio svoje pravo izbora nadležnog suda. Tužitelj je kao ovrhovoditelj u ovršnom postupku vezan odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16-Odluka Ustavnog suda RH, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) o nadležnosti, a taj Zakon u odredbi članka 38. mjesnu nadležnost određenu tim Zakonom propisuje isključivo. S druge strane javni bilježnik prema članku 287. OZ-a nakon što je zaprimio prigovor ovršenika predmet dostavlja mjesno nadležnom sudu, u ovom slučaju prema prebivalištu tuženika kao ovršenika jer javni bilježnik ne zna jesu li stranke ugovorile mjesnu nadležnost nekog stvarno nadležnog suda ili druge okolnosti koje utječu na mjesnu nadležnost.

7. Prigovor mjesne nenadležnosti tužitelj je istaknuo prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, a njegov prigovor je osnovan jer je predmet spora zahtjev za naknadu štete protiv regresnog dužnika, a po članku 52. stavku 1. ZPP-a u pogledu mjesne nadležnosti radi se o isključivoj nadležnosti jer je za suđenje osim suda opće mjesne nadležnosti nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena, ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila. Tužitelj ima pravo izbora suda. Tužitelj se može koristiti pravom izbora suda samo do podnošenja tužbe, a ne i nakon toga jer se podnošenjem tužbe njegovo pravo iscrpljuje. U ovom slučaju tužitelj nije koristio svoje pravo da podnese tužbu protiv tuženika već je koristio pravo da protiv njega podnese prijedlog za ovrhu javnom bilježniku. Kako je tuženik podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi, te kako je javni bilježnik po članku 282. stavak 3. OZ-a spis po prigovoru dostavio prvostupanjskom sudu kao opće mjesnom nadležnom sudu za tuženika, tužitelj na temelju odredbe članka 453. stavak 3. ZPP-a ima pravo podnijeti prigovor mjesne nenadležnosti prvostupanjskog suda i tako ostvariti svoje pravo izbora suda pred kojim će voditi postupak jer to svoje pravo nije mogao realizirati u stadiju kada je postupak bio vođen kao ovršni.

8. Radi toga se prvostupanjski sud pravilno, sukladno odredbi članka 52. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. i u vezi članka 453. stavak 3. ZPP-a, proglasio mjesno nenadležnim te po pravomoćnosti spis odlučio dostaviti mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu jer je na njegovom području štetna posljedica nastupila, odnosno to je mjesto njegova sjedišta gdje je isplaćena šteta, neovisno o prorogaciji nadležnosti.

9. Suprotno žalbenim navodima tuženika prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge te nije počinio bitne povrede odredaba članka 354. ZPP-a. U konkretnom slučaju s obzirom da se radi o regresnom zahtjevu tuženik nije potrošač niti se može smatrati potrošačem.

10. Radi toga je, temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, odbijena žalba tuženika kao osnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje jer ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Split, 11. studenoga 2025.

SUTKINJA

dr. sc. Lidija Vojković