Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž R-105/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić-Margan, u pravnoj stvari tužiteljice ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Doroteja Jurčić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tužene Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos iz Vele Luke, Ulica 3 br. 3, OIB: 42161312093, radi isplate, rješavajući žalbu tužiteljice podnesenu protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Pr- 125/2021 od 12. siječnja 2023., 11. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

1. Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Pr-125/2021 od 12. siječnja 2023. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

2. O troškovima žalbenog postupka odlučit će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila da se tuženiku naloži isplatiti joj iznos od 159,57 eura[1] / 1.202,30 kn sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine iznose specificirane u izreci, od dospjeća do isplate, te je odbijen zahtjev za nadoknadu parničnog troška.

2. Protiv presude je žalbu podnijela tužiteljica, pozivajući se na žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. U žalbi ukazuje sadržajno na povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), uz obrazloženje da ju je sud stavio u nepovoljniji položaj u odnosu na tuženika, da ju je onemogućio u dokazivanju tvrdnji i visine tužbenog zahtjeva, budući da nije naložio tuženiku dostavu dokumentacije prema zahtjevu vještaka, zatim zato što je naložio samo žaliteljici uplatu povećeg iznosa od 2.000,00 kn za dopunu nalaza te, jer je odlučio da neće provoditi daljnji dokazni postupak, bez obzira što je tužiteljica zatražila dodatni rok za uplatu predujma za vještačenje.

3.1. Glede merituma spora, navodi da tuženik nije donio odluku o preraspodjeli radnog vremena, te da nije dokazao da se evidentirani slobodni sati odnose na zamjenu za prekovremeni rad. Ukazuje na sadržaj čl. 9. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj; 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 - dalje ZR) kojim je propisano da će se primjenjivati za radnika najpovoljnije pravo ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili zakonom, te naglašava da je kolektivnim ugovorom isključena mogućnost preraspodjele radnog vremena, pa da je poslodavac dužan organizirati rad na način da radnik odradi najmanje ugovoreni mjesečni fond radnih sati.

3.2. Nadalje ističe da je vještak financijske struke na glavnoj raspravi obrazložio da bi za dopunu nalaza bilo potrebno priložiti u spis potvrdu o izvršenoj uplati te dostavu dodatne dokumentacije kako bi bilo moguće dopuniti nalaz, međutim, da sud prvog stupnja nije tako postupio niti je zatražio od tuženika dostavu daljnjih isprava, zbog čega je onemogućena postaviti određeni tužbeni zahtjev, s obzirom na činjenicu da bi od iznosa koji je utvrđen nalazom i mišljenjem vještaka trebalo odbiti iznos kojega je tuženik tijekom ovog postupka isplatio. Osporava i zakonitost odluke o parničnom trošku, bez posebnog obrazloženja.

4. Predlaže presudu preinačiti i prihvatiti tužbeni zahtjev, podredno presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje, sve uz nadoknadu troška žalbenog postupka.

5. Žalba tužiteljice je osnovana.

6. Prije svega valja istaknuti da je ovo spor male vrijednosti u smislu čl. 458. st. 1. ZPP-a te se presuda može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. toč. 3. ZPP-a (pogrešna odluka o stvarnoj ili mjesnoj nadležnosti). Dakle, presudu nije dopušteno pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te se u povodu žalbe ne primjenjuju odredbe čl. 370. ZPP-a (mogućnost ukidanja presude radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja).

7. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike u plaći za razdoblje od ožujka 2016. do travnja 2019. i to na ime dodatka na plaću za otežane uvjete rada, dodatka zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, za prekovremene sate rada, te razlike naknade plaće za godišnji odmor te bolovanje u istom vremenskom razdoblju, sve primjenom Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz 2013. ( "Narodne novine" broj: 143/13 i 96/15), zatim 2018. ( "Narodne novine" broj: 29/18, 16/19, 35/19 i 78/19 ) te Temeljnog kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u javnim službama iz 2012. ( "Narodne novine" broj: 141/12) i 2017. ( "Narodne novine" broj: 24/17, 128/17 ).

7.1. Sud prvog stupnja utvrđuje da je tuženik sam angažirao vještaka radi obračuna eventualne razlike u plaći te je na temelju nalaza utvrdio da postoji razlika u iznosu od 3.479,67 kn, koji iznos je isplatio tužiteljici tijekom postupka, da je u ovom postupku provedeno vještačenje po vještaku za računovodstvo i financije Tončiu Žuveli koji je obračunao da postoji razlika u plaći u iznosu od 4.348,20 kn, pri čemu je nalaz izrađen na način da je broj prekovremenih sati utvrđen na temelju usporedbe evidencije o radnom vremenu tužiteljice te obračunskih isprava za isplatu plaće, s tim što u spisu nije priložena isprava o pretvaranju prekovremenih sati u slobodne dane.

8. Nadalje je utvrđeno da su priložene isprave iz kojih proizlazi da je tužiteljica zahtijevala da se određeni prekovremeni sati pretvore u slobodne dane u omjeru 1 :

1,5 pri čemu i u evidenciji o radnom vremenu postoje evidentirani sati slobodnih dana, pa ocjenjuje da je na tužiteljici teret dokaza o tome da je slobodne dane koristila po nekoj drugoj osnovi.

9. Prema stajalištu suda prvog stupnja, a s obzirom na činjenicu da su u nalazu vještaka prikazani prekovremeni sati za koje postoji dokaz da su iskorišteni kao slobodni dani, dovedena je u pitanje pravilnost nalaza vještaka. Kako je tužiteljica pozvana uplatiti predujam za dopunu vještačenja, a uplatu nije izvršila, ocjenjuje da tužiteljica, na kojoj je teret dokaza visine tužbenog zahtjeva, nije dokazala svoje tvrdnje, pa je odluka donesena primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. i čl. 221 a. ZPP-a.

10. S osnovom tužiteljica ukazuje na narečenu povredu postupka, jer joj je postupanjem suda onemogućeno raspravljanje i postavljanje određenog tužbenog zahtjeva. Naime, na nalaz vještaka su primjedbe iznijeli i tužiteljica i tuženik; tužiteljica predlažući da se izvrši uračunavanje isplate koju je tuženik izvršio tijekom ovog postupka, a tuženik da se u nalazu izostave prekovremeni sati u zamjenu za koje je tužiteljica koristila slobodne dane. Sud prvog stupnja je na glavnoj raspravi održanoj 22. rujna 2022. prihvatio prijedlog da se vještaku naloži dopuniti nalaz i mišljenje te je tužiteljica pozvana uplatiti predujam u iznosu od 2.000,00 kn. Podneskom od 11. listopada 2022. tužiteljica je predložila produljenje roka kako bi postupila po rješenju, međutim taj prijedlog je odbijen pozivom na čl. 111. ZPP-a te je odlučeno odustati od izvođenja narečenog dokaza, a tužiteljici je naloženo postaviti određeni tužbeni zahtjev u skladu s čl. 186 b. st. 4. ZPP-a.

11. S obzirom na činjenicu da su primjedbe na nalaz iznijele obje stranke, sud prvog stupnja je bio dužan pozvati na uplatu predujma i tužiteljicu i tuženika. S obzirom na činjenicu da je pozvao na doplatu predujma samo tužiteljicu, da je tužiteljica zatražila produljenje roka, te da se radi o relativno visokom iznosu kojeg je trebala uplatiti, nije bilo valjane osnove odbiti taj prijedlog, s obzirom na činjenicu da se radi o roku koji nije prekluzivne naravi, pri čemu je odredba čl. 111. ZPP-a primijenjena formalistički, bez uvažavanja narečenih okolnosti.

12. Stoga će sud prvog stupnja otkloniti narečenu povredu postupka te će omogućiti tužiteljici dokazivanje visine tužbenog zahtjeva na temelju nalaza vještaka, nakon što odgovori na iznesene primjedbe stranaka na nalaz,te postavljanje konačnog zahtjeva, nakon čega će donijeti novu odluku o meritumu i troškovima postupka.

13. Zbog izloženog je valjalo žalbu tužiteljice uvažiti i presudu suda prvog stupnja ukinuti primjenom čl. 369. st. 1. ZPP-a.

14. Odluka o troškovima žalbenog postupka je donesena primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Rijeci, 11. studenoga 2025.

Sutkinja

Milena Vukelić-Margan