Posl. br. Pn-64/2022-45
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, po sucu Jeleni Habulin kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice KM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju Ognjen Krznarić i Dario Alitović, odvjetnici iz OD Krznarić & Alitović j.t.d. iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB 26187994862 , kojeg zastupa odvjetnik Mate Kačan iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 30.rujna 2025., u prisutnosti pun. tužiteljice odvj. Darija Alitovića i pun. tuženika, odvj. Mate Kačana, dana 11.studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB 26187994862 da tužiteljici KM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu isplati iznos od 4.738,22 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 1.12.2022. g .do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 2.848,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 01.prosinca 2022. do isplate III Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB 26187994862 da tužiteljici KM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove postupka u iznosu od 734,28 EUR, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 11.studenog 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi navodi da je 18.rujna 2021. stradala u [adresa] kao vozač osobnog vozila u prometnoj nesreći koju je skrivio vozač osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka], koje je bilo osigurano kod tuženika .
2.U navedenoj prometnoj nesreći tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji, a iste su dovele do narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja, a što ukazuje na činjenicu da je kod nje u opisanom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Stoga ona tužbom potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima – pretrpljeni fizički bolovi, te povreda prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u pretrpljenom strahu i duševnim bolovima zbog smanjenja životne i radne aktivnosti, te zbog naruženosti.
3.Uz to, tužiteljica navodi da je pretrpjela i imovinsku štetu, jer joj je bila potrebna pomoć i njega druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
4.Stoga tužiteljica na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu i pretrpljenu imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 18.500,00 kuna,
5.Navodi da se ona prije podnošenja tužbe obratila tuženiku u mirnom postupku radi naknade štete, te joj je tuženik u mirnom postupku isplatio 8.000,00 kuna na ime naknade neimovinske štete, pa tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da joj na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu isplati iznos od 10.500,00 kuna sa zateznom kamatom od 01.12. 2022.,
6.Nakon provedenog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 21.21.2023.g. povisila tužbeni zahtjev, te za neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu potražuje 8.650,00 eura, umanjeno za prije podnošenja tužbe isplaćeni iznos od 1.061,78 eura, pa predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da joj isplati iznos 7.586,22 eura, sa zateznim kamatama tekućim od 01.12.2022. .
7.U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost svog osiguranika, ali osporava visinu tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske i imovinske štete, jer smatra da je tužbeni zahtjev previsoko postavljen, a obzirom na priloženu medicinsku dokumentaciju i sudsku praksu u istovjetnim slučajevima.
8.Tuženik smatra da je isplatom iznosa od 8.000,00 kuna na ime neimovinske štete i tuđe pomoći u cijelosti nadoknadio štetu iz predmetnog štetnog događaja , te predlaže tužiteljicu odbiti s tužbenim zahtjevom uz naknadu troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate. Tuženik osporava i zahtjev u pogledu tijeka zateznih kamata, jer je tužiteljica odštetni zahtjev podnijela 07.12.2021., pa zatezne kamate ni mogu teći prije tog dana .
9. Nakon što je tužiteljica po provedenom medicinskom vještačenju povisila tužbeni zahtjev , tuženik se protivio preinaci tužbe, te je sud na ročištu 15.travnja 2025. godine dozvolio preinaku tužbe u skladu s odredbom čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/2019, 80/2022, 114/2022-u daljnjem tekstu ZPP-a) , budući je tužiteljica tek nakon provođenja medicinskog vještačenja, a koje je predložila u tužbi, mogla znati opseg pretrpljene štete, slijedom čega je preinaka tužbe usprkos protivljenju tuženika dopuštena, temeljem odredbe čl. 190. st. 2.i 3. ZPP-a, jer tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, a preinaka tužbe je svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama.
10.U toku postupka izvršen je uvid u Potvrdu PP Dugo Selo od 13.10.2021., u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu, u preslik zdravstvenog kartona tužiteljice, u odštetni zahtjev od 30.studenog 2021., u e mail prepisku između pun.tužiteljice i tuženika, te je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu ČM, koji se pisanim putem dopunski očitovao, te je i usmeno saslušan .
11.Precizirani tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.
12.Nesporna je činjenica da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći u [adresa] 16.rujna 2021.g., koju je skrivilo vozilo osigurano kod tuženika slijedom čega joj je tuženik temeljem odredbe članka 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05., 41/08., 83/15., 29/18., 126/21,114/22,156/22,155/23 – dalje - ZOO) i odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ( NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23) dužan naknaditi svekoliku pretrpljenu štetu iz predmetnog štetnog događaja, budući da iz provedenog postupka ničim nije utvrđeno da je tužitelj ica svojim ponašanjem doprinijela nastanku ili visini pretrpljene štete.
13.Isto tako nije sporno da se tužiteljica tuženiku obratila odštetnim zahtjevom prije podnošenja tužbe ,te da joj je tuženik u mirnom postupku prije podnošenja tužbe, na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći i njege isplatio 8.000,00 kuna, što sada prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna iznosi 1.061,78 eura.
14.Sporno je da li je isplatom navedenog iznosa tuženik u cijelosti ispunio svoju obvezu naknade neimovinske štete tužiteljici zbog povrede prava osobnosti i za tuđu pomoć i njegu.
15.Radi utvrđivanja spornih činjenica, te radi utvrđivanja kvalifikatornih okolnosti u smislu čl. 1100.st.2. ZOO-a za određivanje visine pravične novčane naknade za štetu koju tužiteljica trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ČM, specijalistu ortopedske kirurgije i traumatologije, iz čijeg nalaza i mišljenja je utvrđeno da je tužiteljica nakon štetnog događaja prevezena u KB Dubrava, gdje je nakon kliničke i radiološke obrade inicijalno bilo zaključeno da se radilo o dislokaciji i nategnuću zglobova i ligamenata u području vrata, a tužiteljica je u hitnoj službi povratila dva puta te je otpuštena na kućno liječenje uz analgetike i savjet za imobilizaciju Schantzovim ovratnikom.U radiološkom nalazu je nađeno da postoji lijevostrana devijacija uz kifozaciju sa stepeničastom stražnjom interkorporalnom linijom na nivou C4-C5 i smanjenjem intervertebralnih prostora na nivou od C3 do C6 zbog tekifozacije.
16.Nadalje navodi da je iz nalaza fizijatra iz Doma zdravlja Zagrebačke županije od 11.12.2021. vidljivo da se tužiteljica javila zbog bolova u vratnoj kralježnici, glavobolje, vrtoglavica, mučnine i parestezije u obje ruke te je pri pregledu nađeno da postoji povišeni tonus vratne muskulature i povišen tonus vratno ramenog prijelaza uz značajno ograničenje pokretljivosti vratne kralježnice te je tužiteljica započela fizikalnu terapiju. Iz nalaza fizijatra od 22.03.2022. utvrđeno je da je nakon provedenih fizikalnih terapija stanje bilo nekompenzirano, jer se tužiteljica i dalje žalila na bolove u regiji vrata i vratno-ramenog prijelaza, kao i na ograničenje pokreta u vratu te je nastavljena fizikalna terapija.
17.U nalazu fizijatra od 20.04.2022. stanje tužiteljice je bilo ocijenjeno kao na prethodnim pregledima, usprkos uredno provedenim terapijama te je tužiteljici savjetovano individualno vježbanje.
18.Vještak je uvidom u zdravstveni karton tužiteljice utvrdio da ona prije štetnog događaja nije imala poteškoće kao sada.
19.Prilikom pregleda tužiteljice, vještak je utvrdio da su pokreti u vratu tužiteljice ograničeni za 2/3 normalnih amplituda, da su bolni i da pokreti laterofleksije kombinirani sa rotacijama nisu izvedivi, bolan je i cijeli vratno rameni pojas u kojem je izražen povišen tonus muskulature svih slojeva, gruba motorna snaga šaka je simetrična te nema većih neuroloških ispada.
20.Tužiteljica se vještaku žalila na glavobolje, smanjenu koncentraciju, povremene trnce u regiji lica te da joj se kod čitanja često događa da zamijeni slova i pogrešno tumači riječi, a primjećuje da joj se isto događa i pri pisanju, što prema mišljenju vještaka govori za pojavu posttraumatske disgrafije i disleksije.
21.Radi zadobivenih ozljeda, tužiteljica je prema mišljenju vještaka, trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od osam sati, bolove srednjeg intenziteta kumulativno dva mjeseca, te povremene bolove slabog intenziteta koji ulaze u okvir smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice. Nadalje, tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od šest sati, srednjeg intenziteta kumulativno 30 dana te slabog intenziteta 60 dana.
22.Trajne su posljedice zadobivenih ozljeda smanjile životnu aktivnost tužiteljice za 7%.
23.Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od dva mjeseca tri sata dnevno i u trajanju od još dva mjeseca dva sata dnevno.
24.Tužiteljica nije imala prigovora na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, dok je tuženik prigovorio ocjeni svih kvalifikatornih okolnosti jer nemaju temelja u liječničkoj dokumentaciji iz koje je očito da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila laku tjelesnu ozljedu u vidu istegnuća mišića vratne kralježnice, bez većih morfoloških i funkcionalnih promjena. Tuženik navodi da je iz medicinske dokumentacije vidljivo kako je tužiteljica bila kod liječnika na dan štetnog događaja 16. rujna 2021., a nakon toga se fizijatru javlja nakon gotovo tri mjeseca, tek 13. prosinca 2021.
25.Tuženik ističe kako se u nalazu radiologa spominje lijevostrana skolioza Th-L prijelaza sa blažom kifozom u navedenom području te se spominju i degenerativne promjene, a vještak, iako spominje ove dijagnoze, nigdje u svom nalazu i mišljenju ne navodi da su to dijagnoze koje nisu u uzročnoj vezi štetnim događajem i da očito postoje kod tužiteljice od ranije. Tuženik navodi da iz nalaza i mišljenja nije vidljivo temeljem čega vještak ocjenjuje intenzitet i trajanje fizičkih bolova i straha te nije obrazloženo u čemu se sastoje trajne posljedice od 7%, niti na koji način se oni manifestiraju kod tužiteljice te smatra da je tuđa pomoć previsoko ocjenjena.
26.S obzirom na prigovor tuženika, sud je pozvao dr. ČM da se očituje pisanim putem te je on u svom očitovanju od 17.04.2024. naveo da je on prilikom pregleda tužiteljice konstatirao da ona trpi posljedice ozbiljnog potresa mozga i trzajne ozljede vratne kralježnice te je stoga ocijenio da smanjenje životnih aktivnosti tužiteljice iznosi 7%, a ostali kvalifikatorni elementi ocijenjeni su realno , jer su tegobe tužiteljice prisutne u 24 satnom ritmu svaki dan.
27.Tuženik je prigovorio i dopunskom očitovanju dr. ČM u kojem je vještak utvrdio da tužiteljica trpi posljedice ozbiljnog potresa mozga, jer se ni u liječničkoj dokumentaciji koju je obrađivao vještak, pa ni u njegovom prvom nalazu i mišljenju ne spominje ozbiljni potres mozga, te je ostao i kod svih drugih iznesenih prigovora.
28.S obzirom na prigovore tuženika, sud je na ročištu 30. rujna 2025. saslušao usmeno dr. ČM koji je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja te je naveo da se trajne posljedice od 7% odnose na bitno ograničenje pokreta vratne kralježnice, što iznosi 5% i na posljedice potresa mozga koj i je tužiteljica nesumnjivo pretrpjela u štetnom događaju, a koje bi inače iznosile 5%, međutim pošto se za drugu ozljedu postotak umanjuje, to trajne posljedice zajedno iznose 7%.
29.Doktor ČM je naveo kako je potres mozga previđen prilikom pregleda tužiteljice na dan štetnog događaja i da zbog toga nije bio evidentiran u medicinskoj dokumentaciji te je naveo da su posljedice koje je on kod tužiteljice našao 26 mjeseci nakon štetnog događaja za vrijeme pregleda, prije izrade nalaza i mišljenja , nesumnjivo postojale, jer tužiteljica ima stalne glavobolje, ima znakove disleksije i disgrafije, koje prije štetnog događaja nije imala, a s obzirom da je prilikom radiološke obrade vratne kralježnice nađena kifozacija koštano zglobnih struktura vrata na nivou C4 i C5, gdje je čak i stražnja interkorporalna linija bila poremećena, koje ozljede vrata uvijek su udružene s potresom mozga.Navedena ozljeda se prema QTF klasifikaciji smatra ozljedom 3. stupnja od moguća četiri i uvijek je udružena s komocijom, odnosno s potresom mozga.
30.Nadalje je naveo da je u medicinskoj dokumentaciji za tužiteljicu navedeno da je ona u hitnoj službi povratila dva puta, što je također jedan od simptoma potresa mozga.
31. Vještak ističe da je tužiteljica nakon štetnog događaja u nekoliko navrata bila podvrgnuta fizikalnim terapijama, jer je to uobičajeni način liječenja ovakvih ozljeda, uz mirovanje i analgetike, a iz medicinske dokumentacije je vidljivo da usprkos poduzetim mjerama kod tužiteljice nije došlo do poboljšanja u rasponu od sedam mjeseci.
32.Kako je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja imala 28 godina, to se nije moglo očekivati da će bilo kakve degenerativne promjene koje se uobičajeno u toj životnoj dobi još ne nalaze, biti razlog za umanjenje posljedica iz štetnog događaja.
33.Vještak dodaje da navedene degenerativne promjene, koje se spominju u nalazu radiologa od 16.9.2021.g., nemaju veze s ozljedama tužiteljice iz štetnog događaja, jer je riječ o devetom grudnom kralješku, a ne o sastavnim elementima vratne kralježnice.
34.Nadalje navodi da su naprijed opisane trajne posljedice koje tužiteljica trpi posljedice i potresa mozga i trzajne ozljede vratne kralježnice jer su ove posljedice neodvojive za obje ozljede zbog mehanizma nastanka.
35.Nakon usmenog saslušanja dr. ČM, tuženik je ostao kod prijedloga za provođenje medicinskog vještačenja po drugom vještaku, jer smatra da zaključci vještaka o kvalifikatornim okolnostima, posebice ocjeni trajnih posljedica od 7%, nisu potkrijepljeni liječničkim nalazima koji se nalaze u spisu, već samo dojmovima vještaka.
36.Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja kao neodlučan, jer je dr. ČM u svom usmenom očitovanju detaljno obrazložio u čemu se sastoje trajne posljedice koje je on utvrdio prilikom pregleda tužiteljice te njegov pisani nalaz i mišljenje i usmeno očitovanje nisu u kontradikciji s dostavljenom medicinskom dokumentacijom.
37.Sud je prihvatio nalaz i mišljenje dr. ČM, upotpunjen njegovim pisanim očitovanjem od 17.04.2024. i usmenim očitovanjem , jer je isti izrađen od stalnog sudskog vještaka temeljem vjerodostojne medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice te je vještak temeljem medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice utvrdio da je tužiteljica uz trzajnu ozljedu vratne kralježnice zadobila i potres mozga, koji zbog previda nije evidentiran u medicinskoj dokumentaciji, a on je prilikom pregleda utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila i potres mozga te je naveo kako je navedeno utvrđeno temeljem simptoma koje tužiteljica još uvijek ima, kao što je glavobolja, disleksija i disgrafija, kao i činjenice da je prilikom radiološke obrade vratne kralježnice nađena kifozacija koštano zglobnih struktura vrata na nivou C4 i C5 gdje je čak i stražnja interkorporalna linija bila poremećena, a takve su ozljede vrata uvijek udružene s potresom mozga.Uz to, tužiteljica je u hitnoj službi dva puta i povratila, što je također jedan od simptoma potresa mozga. Stoga je njegov nalaz i mišljenje u skladu s medicinskom dokumentacijom te nije donesen temeljem dojmova vještaka, kako to smatra tuženik, već temeljem pisane medicinske dokumentacije i kliničkog pregleda tužiteljice od strane vještaka prije izrade nalaza i mišljenja i svi su kvalifikatorni elementi procijenjeni u skladu s težinom zadobivenih ozljeda .
38.Stoga je sud ocjenjujući provedene dokaze na nedvojben način utvrdio da je tužiteljici uslijed naprijed opisanih tjelesnih ozljeda, u skladu s odredbom čl. 19.st.2. u vezi s čl. 1046.ZOO-a povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, jer je trpjela fizičke bolove i strah, a trajne su posljedice dovele do smanjenja životne aktivnosti, te prema mišljenju suda utvrđena težina povreda i okolnosti povrjeđivanja, jer je tužiteljica stradala kao vozač vozila u sudaru, opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu u smislu čl. 1100.st.1. ZOO-a.
39.S obzirom na nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. ČM, te okolnosti konkretnog slučaja, cijeneći činjenicu da je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja imala 28 godina, a da joj je uslijed posljedica ozljeda zadobivenih kritične zgode životna aktivnost trajno smanjena za 7%, što će u budućnosti negativno djelovati na njezin život, tužiteljici bi pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje predstavljao iznos od 4.900,00 eura.
40.Prilikom utvrđivanja ovog iznosa sudu su kao kvalifikatorne okolnosti, odnosno mjerila, u skladu s čl. 1100.st.2. ZOO-a poslužili intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova i straha, te duševnih bolova koje tužiteljica trpi zbog smanjenja životne aktivnosti pa se od utvrđenog iznosa na pretrpljene fizičke bolove, s obzirom na njihov intenzitet i trajanje odnosi iznos od 2.000,00 eura, na pretrpljeni strah , s obzirom na njegov intenzitet i trajanje iznos od 1.500,00 eura, a na duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti za 7% iznos od 1.400,00 eura.
41.Tužiteljici je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega , a visina ove naknade određena je prema slobodnoj ocjeni suda, budući su tužiteljici pomagali članovi obitelji, te bi stoga tužiteljici prema slobodnoj ocjeni suda, primjeren bio iznos od 3,00 eura po satu, a što za 300 sati iznosi 900,00 eura.
42.Ukupno bi tužiteljici na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu temeljem odredbe čl.1095. i 1100.st.2. ZOO-a valjalo dosuditi 5.800,00 eura, ali kako joj je tuženik u mirnom postupku isplatio 1.061,78 euro, to je tužiteljici, valjalo dosuditi daljnji iznos od 4.738,22 eura, dok je tužiteljica odbijena s dijelom zahtjeva na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.848.00 eura.
43.Odluka o kamatama na dosuđenu pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a. Odluka o zahtjevu za kamate na dosuđeni iznos imovinske štete temelji se na odredbi članka 12. stavak 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, te su tužiteljica ima pravo na zatezne kamate od 01.prosinca 2021., jer je uvidom u odštetni zahtjev vidljivo da je isti sastavljen 30.11.2021.g., međutim kako ona zatezne kamate potražuje od 01.prosinca 2022., što je u interesu tuženika, to sud joj kamate od tog dana dosuđene .
44.Visina stope zatezne kamate određena je prema čl. 29.st.2. ZOO-a.
45.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. stavak 2. i članka 155. ZPP-a.
46.Temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon čega će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici, koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.
47.Tužiteljici su u cijelosti priznati troškovi medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 eura, budući su ovi troškovi bili potrebni za uredno vođenje postupka bez obzira na uspjeh u postupku.
48. U odnosu na konačno postavljeni tužbeni uspjeh tužiteljice u postupku je 62%, dok je uspjeh tuženika u postupku 38%, pa kada se od uspjeha tužiteljice oduzme postotak uspjeha tuženika, to je u skladu s odredbom čl. 154. st. 2. ZPP -a, tuženik dužan tužiteljici naknaditi 24% troškova zastupanja i sudskih pristojbi.
49.Tužiteljici bi za sastav odštetnog zahtjeva i tužbe prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevom u skladu s Tbr. 7. toč. 1. OT-e valjalo odmjeriti po 200,00 eura koji iznos bi joj u skladu s Tbr. 8. toč. 1. OT-e valjalo odmjeriti i za sastav podnesaka 22.02.2023., 21.12.2023. i 30.04.2024. ,te bi joj iznos od 200,00 eura prema Tbr. 9. toč. 1. OT-e valjalo odmjeriti i za zastupanja na ročištu 02.03.2023., 15.02.2025. i 30.09.2025., dok mi joj za sastav podnesak od 04.01.2024. prema Tbr.8.t.4.OT-e valjalo odmjeriti 50,00 eura te bi troškovi zastupanja ukupno iznosili 1.650,00 eura, što uvećano za PDV od 412,50 eura iznosi 2.062,50 eura.
50.Međutim, kako je tužiteljica uspjela sa 62% svog zahtjeva, a tuženik sa 38% , to je tuženik dužan tužiteljici naknaditi 24% troškova postupka zastupanja u iznosu od 495,00 eura.
51.Nadalje, tuženik je tužiteljici dužan naknaditi trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura , te 24% sudske pristojne na presudu u iznosu od 12,74 eura te su troškovi tužiteljici dosuđeni u ukupnom iznosu od 734,28 eura.
52.Odluka o kamatama na trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.
53.Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.
U Zlataru, 11.studenog 2025.
S U D A C :
Jelena Habulin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 15 dana po primitku prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud.
DN-a:
1. pun. tužitelja
2. pun.tuženika