Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

G, [adresa]

Poslovni broj: Psp-11/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sucu toga suda Nini Markuliji, u pravnoj stvari tužitelja GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Domagoju Štefanu, odvjetniku u Čakovcu, protiv tuženika ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Denisu Mišiću iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dejan Dukić i Denis Mišić, Pisarnica Prelog, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 7. listopada 2025. u nazočnosti tužitelja osobno uz punomoćnika Domagoja Štefana, odvjetnika, tuženika osobno uz punomoćnika Denisa Mišića, odvjetnika, 11. studenog 2025. objavio i

r i j e š i o j e:

I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja te se utvrđuje da je tuženik ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetao tužitelja GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u njegovom zadnjem mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine upisane u Zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Prelog i to nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1415 oranica repišće 340 čhv, ukupno: 340 čhv koja je nekretnina identična kč. br. [katastarska čestica] repišće, oranica od 937 m2 upisanoj u posjedovnom listu br. 89 k. o. [katastarska općina] time što je dana 03.05.2023. samovlasno i bez pristanka tužitelja postavio 6 komada ogradnih stupova širine cca. 60 cm i visine cca. 2 m uzdužno na prethodno opisanoj nekretnini tužitelja, i to linijom A-B-C-D-E-F-G-H-I-J, odnosno površinom -A-B-C-D-E-F-G-H-12-11-10-7-5-3-2-AI-J-18-I označenom na skici izmjere stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramuščaka od 8. siječnja 2025.

II. Nalaže se tuženiku ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da o svom trošku uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije izvršenog smetanja linijom A-B-C-D-E-FG-H-I-J, odnosno površinom -A-B-C-D-E-F-G-H-12-11- 10-7-5-3-2-A-I-J-18-I označenom na skici izmjere stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramuščaka od 8. siječnja 2025. na način da ukloni 6 komada ogradnih stupova širine cca. 60 cm i visine cca. 2 m koji se nalaze na nekretnini opisanoj u toč. I. ovog rješenja, u roku od 15 dana.

III. Zabranjuje se tuženiku ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] svako takvo ili slično daljnje smetanje posjeda tužitelja GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

IV. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev tužitelja GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u dijelu u kojem se tuženiku ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zabranjuje svako takvo ili slično smetanje pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 1.000,00 eura kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženiku ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] tužitelju GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura), zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Dana 29. svibnja 2023. zaprimljena je tužba radi smetanja posjeda u kojoj tužitelj navodi da je zakoniti, istiniti i pošteni posjednik nekretnine upisane u Zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Prelog i to nekretnine upisane u: zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk.č.br. 1415 oranica Repišće od 340 čhv u odnosu na koju nekretninu su kao suvlasnici upisani IJ, [adresa] u 2/12 dijela, EJ, [adresa] u 5/12 dijela i SJ u 5/12 dijela. Predmetna čestica je identična kč. br. [katastarska čestica] Repišće, oranica od 937 m2 upisanoj u posjedovnom listu br. 89 k. o. [katastarska općina]. EJ je pokojni otac tužitelja, a IJ pokojni stric tužitelja dok za SJ tužitelj ne zna zašto je ista upisana na predmetnoj nekretnini jer ista nikada nije bila vlasnica predmetne nekretnine. Tužitelj je u posjedu predmetne nekretnine od prije 1999. i od onda obrađuje predmetnu oranicu. Tužitelj je od prije 1999. godine u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, a koju je naslijedio od svog pokojnog oca. Nikada nitko osim tužitelja ni njegovog pokojnog oca nije bio u posjedu predmetne nekretnine niti pak je polagao kakva prava na predmetnoj nekretnini. Predmetna nekretnina graniči s nekretninom upisanom u Zemljišnu knjigu Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Prelog i to nekretninom upisanom u: zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk.č.br. 1418/A oranica Repišće od 88 čhv, zk.č.br. 1418/B oranica Repišće od 88 čhvm ukupno: 176 čhv u odnosu na koju ju nekretninu kao vlasnik upisan MJ, [adresa] u 1/1 dijela, a koja je čestica identična kč. br. [katastarska čestica] Repišće, oranica od 2464 m2 upisanoj u posjedovnom listu br. 223 k. o. [katastarska općina]. Predmetnu oranicu obrađuje i u njezinom je posjedu tuženik. Tuženik je sin MJ koji je upisan kao vlasnik predmetne nekretnine. Između predmetnih nekretnina, a u svrhu uređenja međe, ove godine izvršena je geodetska izmjera i izrada geodetskog elaborata te je izrađena skica izmjere po mjerniku HJ iz [adresa]. Tuženik je dana 03.05.2023., bez prethodne suglasnosti i odobrenja tužitelja, postavio 6 komada ogradnih stupova širine cca. 60 cm i visine cca. 2 m uzdužno na nekretnini koja je u posjedu tužitelja čime je istome smetao zadnji mirni i nesmetani posjed predmetne nekretnine. Tužitelj je tuženika odmah pozvao da ukloni sporne stupove te je 04.05.2023. pozvana i policija jer je tuženik sporne stupove odbijao, a i nadalje ih odbija, ukloniti. Tužitelj se protivio, a protivi se i dalje, postavljanju spornih stupova na svojoj nekretnini, a tuženiku je poznato da se sporni stupovi nalaze na nekretnini tužitelja. Stoga tužbenim zahtjevom tužitelj traži utvrđenje da je tuženik smetao tužitelja u mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] time što je 3.5.2023. samovlasno i bez pristanka tužitelja postavio 6 komada ogradnih stupova širine cca. 60 cm i visine 2 m uzdužno, da se tuženiku naloži da o svom trošku uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije izvršenog smetanja te mu se zabrani svako takvo ili slično daljnje smetanje posjeda tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te navodi da je točno da su suvlasnici nekretnine zk.č.br. 1415, k. o. [katastarska općina], u naravi oranica Repišće površine 340 čhv, upisane u u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjžni odjel Prelog, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], IJ u 2/12 dijela, EJ u 5/12 dijela i majka tuženika, SJ, u 5/12 dijela te da je predmetna nekretnina identična k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisanoj u posjedovni list br. 89. Suvlasnički udio od 5/12 dijela, s obzirom na cijelu nekretninu, majka tuženika SJ stekla je kupnjom od JJ i CJ temeljem Kupoprodajnog ugovora od 9. siječnja 1991. godine na kojem su potpisi prodavatelja ovjereni od strane Općinske uprave Čakovec, Mjesni ured Prelog dana 15. siječnja 1991. godine, a nakon čega je ishodila upis prava suvlasništva u zemljišnoj knjizi, a temeljem rješenja Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišno-knjižna služba Prelog od 16. siječnja 1991. godine. Pravni prednici tuženika, JJ i CJ, bili su u naravi suvlasnici i suposjednici predmetne nekretnine, a temeljem Kupoprodajnog ugovora od 9. siječnja 1991. godine predali su majci tuženika SJ, u suposjed i suvlasništvo predmetnu nekretninu. Nakon stupanja u posjed i suvlasništvo 1991. godine, prvo majka tuženika SJ, a kasnije tuženik koristi istočni dio predmetne nekretnine u širini koja odgovara njegovom suvlasničkom dijelu po cijeloj dužini, s obzirom da obrađuje i njoj susjednu, istočnu nekretninu – k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koje je kao vlasnik i posjednik upisan otac tuženika, MJ, a do geodetske izmjere po mjerniku HJ na koju se tužitelj referira Ad. III. tužbe, oko toga nije bilo nikakvih nesporazuma niti protivljenja od strane tužitelja. Tuženik predmetnu nekretninu u zadnje dvije godine koristi na način da ju je dao na obrađivanje AJ koji na tom dijelu nekretnine sije kukuruz. Navodi da tvrdnja da tužitelj za SJ „...ne zna zašto je ista upisana na predmetnoj nekretnini jer ista nikada nije bila bila vlasnica predmetne nekretnine“ je iskonstruirana za potrebe ovog parničnog postupka, a što jasno proizlazi iz Ugovora o prodaji dvorišta i pripadajućeg mu vrtnog zemljišta („grunta“ i „zavrtnice“) od 19. siječnja 1990. godine sklopljenog između kupca NJ i prodavatelja JJ, a pri čijem je sklapanju sudjelovao i sam tužitelj kao svjedok kako to jasno proizlazi iz njegovog vlastoručnog potpisa na predmetnom ugovoru. Također navodi da je jasno kada je i na kojem pravnom temelju prednica tuženika SJ stekla suposjed i suvlasništvo predmetne nekretnine te da se tužitelj tome ni na koji način nije tome protivio, već naprotiv pri tom pravnom poslu je čak i sudjelovao kao svjedok. Dakle, tužitelju je itekako dobro poznato da nije jedini posjednik predmetne nekretnine te se izričito osporava da bi tužitelj bio jedini zadnji mirni i nesmetani posjednik nekretnine, da je u posjedu predmetne nekretnine od prije 1999. godine i od onda obrađuje predmetnu oranicu, da je od prije 1999. godine u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, kako to tvrdi u tužbi. Stvarno činjenično stanje ne odgovara onom koje tužitelj u tužbi pokušava prilagoditi svojim tvrdnjama, prvenstveno kako bi dokazao osnovanost svog tužbenog zahtjeva te svojatajući isključivi posjed predmetne nekretnine iako u potpunosti svjestan da je predmetna nekretnina u suposjedu i suvlasništvu tuženika i njegove obitelji. Točno je da nekretnina graniči s nekretninom zk.č.br. 1418/A, u naravi oranica Repišće površine 88 čhv i zk.č.br. 1418/B, u naravi oranica repišće površine 88 čhv, ukupne površine 176 čhv, obje k. o. [katastarska općina], upisanima u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjžni odjel Prelog, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u vlasništvu MJ u 1/1 dijela. Točno je da je predmetna nekretnina identična k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisanoj u posjedovni list br. 223. Nadalje, točno je da predmetnu oranicu obrađuje i u njezinom je posjedu tuženik koji je sin MJ koji je upisan kao vlasnik predmetne nekretnine. 5. Ad. 3. tužbe. Točno je da je 2023. godine izvršena izmjera po mjerniku HJ, međutim ista je izvršena isključivo kako bi se utvrdilo koji dio nekretnine zk.č.br. 1415, k. o. [katastarska općina] - koja nekretnina je u suposjedu tuženika i tužitelja, koristi tužitelj, a koji tuženik. Dakle, u cijelosti je netočno da bi to bilo učinjeno radi uređenja međe između nekretnina između zk.č.br. 1415, k. o. [katastarska općina] te zk.č.br. 1418/A i zk.č.br. 1418/B, k. o. [katastarska općina], a kako to svojim tužbenim navodima pogrešno nastoji prikazati tužitelj. Osim toga, tuženik ukazuje kako je navedena izmjera izvršena na inicijativu i po nalogu tužitelja, kako je isti u tom postupku sudjelovao te je upoznat s međom na nekretnini zk.č.br. 1415, k. o. [katastarska općina] koja razgraničuje dio koji faktički koristi tuženik od dijela predmetne nekretnine koji koristi tužitelj. Isto tako, tužitelj je upoznat s činjenicom postavljanja međnih oznaka. Tuženik ne spori da bi nakon izvršene izmjere po mjerniku HJ postavio ogradne stupove na dijelu nekretnine zk.č.br. 1415, k. o. [katastarska općina] koji je u suposjedu tuženika, no izričito osporava da bi taj dio nekretnine bio u posjedu tužitelja i da bi se time njemu smetao zadnji i mirni nesmetani posjed predmetne nekretnine. Tuženik i njegovi pravni prednici su suposjednici i suvlasnici predmetne nekretnine od 1991. godine naovamo a, tužitelj se tome do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari tome nije ni na koji način protivio te je stoga apsolutno jasno da tužitelj nikako ne može biti u zadnjem mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine. Nadalje, međne oznake postavljene su u postupku izmjere izvršene na inicijativu i po nalogu tužitelja, u tu kojem postupku je tužitelj sudjelovao te je upoznat s međom na nekretnini zk.č.br. 1415, k. o. [katastarska općina] koja razgraničuje dio koji faktički koristi tuženik od dijela predmetne nekretnine koji koristi tužitelj. Tuženik ističe i da su predmetni stupovi postavljeni iza međašnih oznaka u dijelu koji se nalazi u posjedu tuženika. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Podneskom od 29. siječnja 2025. tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev sukladno skici izmjere vještaka Hrvoja Ramušćaka.

4. Tužitelj je ostalo u cijelosti kod sređenog tužbenog zahtjeva, dok se tuženik protivio istom.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (list 11), prijepis posjedovnog lista (list 12), izvod iz katastarskog plana (list 13), izvadak iz zemljišne knjige (list 15), prijepis posjedovnog lista (listovi 16 i 17), preslike fotografija (listovi 18 i 19), skicu izmjere (list 20), Ugovor o prodaji dvorišta i pripadajućeg mu vrtnog zemljišta (listovi 29 i 30), Kupoprodajni ugovor (listovi 31-34), izvadak iz zemljišne knjige (list 35), prijepis posjedovnog lista (list 36), Rješenje Općinskog suda u Čakovcu (list 37), skicu izmjere stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka (list 49), saslušani su svjedoci LJ, ŠJ, ĆJ i ČJ te su u svrhu dokazivanja saslušane parnične stranke.

6. Sud je odbio dokazni prijedlog saslušanja HJ, kao nepotreban, obzirom je sud izvršio očevid na licu uz nazočnost mjerničkog vještaka, koji je izradio skicu izmjere s podacima relevantnim za predmet spora u okviru parničnog postupka.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

8. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP-a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

9. Predmet spora je zahtjev za pružanje posjedovne zaštite.

10. Nesporno je tuženik postavio ogradne stupove na dijelu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Sporan jest posljednji miran posjed tužitelja te je li tuženik postavljanjem ogradnih stupova izvršio smetanje posjeda.

12. Sukladno čl. 20. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine"br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2 006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV) samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed.

13. Sukladno čl. 20. st. 2. ZV-a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

14. Odredbom čl. 22. st. 1. ZV-a određeno je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a st. 2. istog članka ZV-a propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

15. Prema odredbi čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a kako to proizlazi i iz odredbe čl. 22. st. 2. ZV-a i to bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika.

16. U tom smislu dvije su pravno relevantne odlučne okolnosti za presuđenje u ovom sporu, a to su jesu li tužitelji posljednji mirni posjednici nekretnine iz tužbenog zahtjeva, kao i je li tuženik samovlasno smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu nekretnine, na način kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

17. Tuženik tijekom postupka nije osporavao da bi postavio ogradne stupove na dijelu nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim, osporava da bi tužitelj imao posljednji miran posjed predmetnog dijela nekretnina, već kako je navedeni dio nekretnine bio u posjedu samog tuženika.

18. Svjedok LJ u bitnom je iskazao kako on unatrag 4-5 godina obrađuje oranicu koja je predmet postupka, uvijek ju je obrađivao do međe koja je bila vidljiva na terenu, tzv. zelena međa i nakon što mu je sud predočio preslike fotografija na listovima 18 i 19, iskazao je da se na preslici fotografije na listu 19 vidi ta međa te su predmetni stupovi postavljeni prije te međe na dijelu oranice koji je on obrađivao odnosno na dijelu u posjedu tužitelja. Dakle, prije postavljanja tih stupova bila je formirana međa između oranice tužitelja i oranice tuženika i on je oranicu obrađivao uvijek do te međe i u tome ga nitko nije smetao. Prije njega tu oranicu je obrađivao gospodin UJ. Tužitelj ga je zamolio da umjesto njega obrađuje tu oranicu onako kako je ona bila u naravi. Svjedok se nije sjećao koja kultura je bila zasađena prije nego su postavljeni predmetni stupovi. Na pitanje punomoćnika tužitelja iskazao je kako misli da je i UJ na taj način obrađivao, jer kad je došao prvi put na obradu, oranica je bila obrađena do te formirane međe. Nikada ga nitko nije došao pogledati kad je radio na toj oranici. Pojasnio je kako ta zelena međa koju spominje zapravo jest obrasla trava i taj dio je bio neobrađen, a radi se o širini oko 20-30 cm. Tuženik preko te međe nije nikada ništa obrađivao odnosno ono što je on obradio i zasadio nikada nitko nije smetao niti preorao. Poznato mu je da na početku s desne strane tuženik ima stare brajde, one su tu bile već dok je on počeo obrađivati. Nakon što mu je sud predočio skicu izmjere na listu 49 iskazao je da se zelena međa nalazila prije označenih brajdi gledajući s desna prema lijevo, točnije s lijeve strane od naznačenih brajdi. Međa od brajdi nalazila otprilike za širinu kotača traktora, odnosno 70-80 cm. On je oranicu obrađivao prema pravcu zelene međe, u pravilu je išla pravocrtno, ali u jednom dijelu je bio i blagi zavoj ulijevo.

19. Iz iskaza svjedoka ŠJ proizlazi da se ista nalazi iza vrta tj. dvorišta parničnih stranaka, no on na toj oranici nije bio 40 godina. Vidi oranicu jer je susjed. Zna da tužitelj nešto obrađuje na vrtu, a i tuženik. Zna da je svjedok LJ obrađivao oranicu tužitelja, no on ne zna gdje je bila međa i dokle je istu obrađivao. Poznato mu je da se na čestici nalaze brajde, još od nekad, sjeća se da su raniji posjednik JJ i on dolazili tu po grožđe, a JJ je bio posjednik tuženikove nekretnine. Ne zna dokle je LJ obrađivao spornu oranicu, odnosno nije vidio je li istu obrađivao do brajdi ili još iza brajdi.

20. Svjedokinja ĆJ je iskazala kako je 1992. ili 1993. bio sudski postupak uređenja međe i to između čestica broj 489 i 490, a u kojem su sudjelovali otac tužitelja, njihov punomoćnik, njezina svekrva SJ, susjed RJ i njezin suprug, ovdje tuženik. Tužitelj nije bio prisutan tom postupku, a tom prilikom uređena je međa i postavljene međne oznake. Njezin suprug i ona posjedovali su i obrađivali predmetnu oranicu do tih međnih oznaka, a koje su bile postavljene 60-70 cm od brajdi gledano prema nekretnini odnosno čestici broj 490. Na upit suda pojasnila je da se tim postupkom uređivalo pitanje koja čestica je njihova, odnosno ono što su kupili i gdje je granica između njihove i tužiteljeve nekretnine. Ta međa se mijenjala svakih par godina odnosno kako su tužitelju druge osobe obrađivale oranicu tako se mijenjala i ta međa. Na upit suda jesu li reagirali na to i pokretali kakve postupke iskazala je da su i tada vraćali među unatrag iduće godine, odnosno oni su rezali njima, a oni tužitelju. Do problema je došlo kad je išla brati maline koje je ona posadila, a tužitelj joj je to branio i pozvao je mjernika koji je izvršio izmjeru i postavio oznake, no tužitelj se s tim nije slagao i tom prigodom napadao je i mjernika i njih. Kad je bio mjernik Kovačić 2023. na tom dijelu oranice bila je posijana soja, koju je posijao LJ, a kojeg je angažirao ovdje tužitelj. Na njihovoj oranici bio je posađen kukuruz. Soja se sija inače u proljeće, nije sigurna, ali misli da je već nikla u vrijeme kad je mjernik HJ bio na terenu. Prije soje čini joj se da je bila posijana pšenica ili kukuruz, nije sigurna, a na njihovoj šećerna repa. Međne oznake 1992. bile su vidljive, a danas nisu, jer ih je susjed iščupao. Ranije je bila vidljiva zelena međa širine 60-70 cm, a sad ista već godinama nije vidljiva. Nadalje, svjedokinja je iskazala da je tužitelj kad su postavljeni stupovi imao posijanu soju ili kukuruz, a tuženik šećernu repu. Nakon što joj je sud predočio fotografije na listu 19 pojasnila je da se na dijelu oranice gdje je postavljen stup nalazila soja ili kukuruz, koju je posijao tužitelj. Kukuruz je posadio LJ kojeg je angažirao tužitelj. Taj kukuruz je pokupio i LJ. Stup betonski koji je vidljiv na fotografijama postavio je njezin i tuženikov sin.

21. Iz iskaza svjedoka ČJ proizlazi kako je sin tuženika te mu je poznato da je mjernika HJ angažirao tužitelj, on je bio prisutan mjerenju i mjernik je postavio oznake. Sjeća se kad ga još djed učio kositi da su uvijek kosili 60-70 cm od brajdi, a koliko zna mjernik HJ je bio pozvan da utvrdi gdje je međa. Tužitelj se na licu mjesta posvađao i s mjernikom. On je po savjetu mjernika HJ kraj oznaka koje je postavio mjernik s prijateljima postavio betonske stupove kako se međa ne bi dalje mijenjala. Međa se inače stalno mijenjala i njemu je čak sam LJ jednom rekao kako mu tužitelj stalno pokazuje gdje je međa i da se nada da mu jednom neće pasti pod traktor. Nakon što mu je sud predočio fotografije na listu 19 pojasnio je da se s desne strane nalazi šećerna repa, a s lijeve strane kukuruz. Oni su posijali šećernu repu, a tužitelj kukuruz. I šećerna repa i kukuruz siju se u 4. mjesecu, a na upit suda što je bilo posijano prije iskazao je da nije siguran, ali misli da se šećerna repa posijala prije kukuruza. Na upit suda iskazao je da je on posijao šećernu repu i orao odnosno pripremao oranicu prije sjetve, a na upit suda zašto nije izorao oranicu i posijao šećernu repu do betonskog stupa koji je vidljiv na fotografiju na listu 19 iskazao je da zato jer nije htio uništiti tužitelju, no koliko se sjeća, kad je on orao gore nije bilo kulture, ne sjeća se je li bilo izorano. Na upit suda je li uvijek obrađivao predmetnu oranicu na taj način odnosno u tim granicama, iskazao je da se ne sjeća, jer se tu međa stalno mijenjala. Na pitanje punomoćnika tuženika iskazao je da je on inače obrađivao oranicu 60-70 cm od brajdi, no međa se mijenjala. Na upit punomoćnika tuženika tko mu je pokazao među odnosno do koje granice mogu obrađivati oranicu iskazao je da onaj tko je prije izorao, tako je međa bila. Na upit suda je li njegov otac pokretao kad kakav postupka protiv tužitelja odnosno LJ iskazao je da nije.

22. Tužitelj GJ je iskazao kako oduvijek živi na predmetnoj adresi u [adresa] i predmetna oranica je njegova djedovina, ranije ju je obrađivao njegov otac, a kasnije on. Obrađuje ju posljednjih 30 godina, kad on više nije mogao, obrađivao ju je najprije UJ, zatim VJ, a potom LJ nekih 15 godina. On zna da su stariji susjedi, a i njegov otac, govorili da su brajde na međi te je i on obrađivao tu oranicu do nekih 50 cm od brajdi. Oranica se obrađivala više pravocrtno i u tome ga nitko nije do sada smetao. Sjeća se jedino prije otprilike 20 godina je tuženik smatrao da je predaleko obrađivao te mu je nogama izgazio kukuruz. U trenutku kada je tuženik postavio predmetne stupove na oranici je bio zasijan kukuruz kojeg je zasijao LJ, a ne sjeća se koja kultura je bila zasijana na susjednoj čestici koju je inače obrađivao tuženik. Predmetni dio čestice, sve do tih 50 cm od brajdi, osim njega i navedenih koji su radili po njegovoj uputi, nitko drugi taj dio čestice nije obrađivao. Na upit punomoćnika tuženika iskazao je da su oduvijek svi govorili da su navedene brajde koje je postavila CJ na međi. Međa je uvijek bila vidljiva, radilo se o obrasloj travi ili tzv. zelenoj međi, a bila su i vidljiva dva grma koja su također predstavljala među. Ta zelena međa bila je vidljiva iza brajdi, na dijelu oranice prema Donjem Kraljevcu. On je AJ i ostalima govorio da probaju ići čim više do brajdi prilikom obrađivanja, a zelena međa se nije dirala.

23. Tuženik ĐJ je iskazao kako su susjednu česticu, kuću s dvorištem, a u nastavku koje se nalazi i oranica repišće, kupili njegovi roditelji 1990. ili 1991. i od tada istu obrađuju. Njegova majka je kupila oranicu od CJ. Istu su obrađivali s njihove strane do brajde, a preko brajde nekih 40 cm su dolazili kositi, kako bi mogli i pokupiti grožđe. Iza tih 40 cm nalazila se zelena međa, koja je u nastavku nakon brajdi gledano prema Donjem Kraljevcu išla skoro pravocrtno, malo je u jednom dijelu skretala ulijevo. Predmetne stupove postavio je nakon što je tužitelj pozvao mjernika da izmjeri među između dviju čestica na kojima se nalaze kuća s dvorištem, pa mu je on rekao da dođe izmjeriti i sporni vrt. Inače, međa je godinama bila na način tko je prvi izorao i posijao tako je bilo, jedne godine je tužitelj njima izorao dio oranice koja je bila u njihovom posjedu, a jedne godine oni njemu, no nikada nije pokretao nikakve postupke. Ne sjeća se koje kulture su bile u to vrijeme zasijane na spornim česticama. Na upit punomoćnika tuženika iskazao je kako je zelena međa bila vidljiva prije 4-5 godina, a kasnije više ne. Brajde nisu na međi, one su udaljene 50-60 cm od međe. Tužitelj je pokazivao osobama koje su obrađivale oranicu gdje je međa i dokle treba obrađivati i to na način da je trčao ispred traktora i pokazivao dokle treba orati i sijati. Nisu sada vidljive međne oznake koje su bile postavljene 90-ih godina kada su roditelji kupili, tada je bila vani sudska komisija. Na upit punomoćnika tuženika iskazao je da nije moguće obrađivati oranicu onako kako je to naznačeno na skici izmjere, jer se ne može po oranici raditi cik-cak, zbog velike mehanizacije. Na upit punomoćnika tužitelja iskazao je da nakon što mu se predočuju fotografije na listovima 18 i 19 spisa, da je na istima vidljiv drač s jedne strane te da se s jedne strane od navedenog drača nalazi zasijan kukuruz, a s druge strane šećerna repa, a stupovi su postavljeni na dijelu oranice gdje je zasijan kukuruz.

24. Iako u odgovoru na tužbu tuženik navodi kako se nalazi u suposjedu predmetne oranice s tužiteljem od 1991. otkada je njegova majka SJ stupila u suposjed, iz iskaza saslušanih svjedoka, ali i samih parničnih stranaka, jasno proizlazi kako su stranke odnosno njihovi pravni prednici, u naravi podijelili posjed predmetne oranice na način da je tuženik posjedovao istočni dio predmetne oranice, obzirom da isti nesporno obrađuje i posjeduje susjednu oranicu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužitelj sa zapadne strane.

25. Iz iskaza svjedoka LJ, proizlazi kako je oranicu obrađivao do 70-80 cm od brajdi tuženika, koje se nalaze na početku predmetne oranice, gledano s dvorišta parničnih stranaka u smjeru Donjeg Kraljevca te kako je predmetna granica posjedovanja išla dalje pravocrtno, a u jednom dijelu je skretala ulijevo.

26. Svjedokinja ĆJ je također iskazala kako su oni oranicu posjedovali do 60-70 cm od brajdi gledano prema čestici br. 490 k. o. [katastarska općina]. Također, svjedok ČJ je iskazao kako ga je djed učio kositi oranicu 60-70 cm od brajdi.

27. Isto tako, tužitelj je iskazao kako je obrađivao oranicu 50 cm od brajdi, dok je tuženik iskazao kako je oranicu obrađivao do brajdi, a iza brajdi je održavao oranicu košnjom nekih 40 cm od brajdi. Također, tuženik je u svom iskazu naveo kako se iza tih 40 cm od brajdi nalazila zelena međa, koja je u nastavku nakon brajdi gledano prema Donjem Kraljevcu išla skoro pravocrtno, a malo je u jednom dijelu skretala ulijevo.

28. Iako u odgovoru na tužbu tuženik navodi kako se nalazi u suposjedu predmetne oranice s tužiteljem od 1991. otkada je njegova majka SJ stupila u suposjed, iz iskaza saslušanih svjedoka, ali i samih parničnih stranaka, jasno proizlazi kako su stranke odnosno njihovi pravni prednici, u naravi podijelili posjed predmetne oranice na način da je tuženik posjedovao istočni dio predmetne oranice, obzirom da isti nesporno obrađuje i posjeduje susjednu oranicu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužitelj je istu posjedovao sa zapadne strane.

29. Također, iz iskaza saslušanih svjedoka, ali i parničnih stranaka nedvojbeno proizlazi kako su tužitelj i tuženik, odnosno, osobe koje su za njih i po njihovoj uputi vršile obradu oranica, obrađivali istu prema tzv. zelenoj međi, a koja se protezala nakon brajda, koje je postavila prednica tuženika, po dužini oranice gledano prema smjeru Donjeg Kraljevca.

30. Iako tuženik kao i svjedoci ČJ i ĆJ navode kako se granica posjedovanja mijenjala svake godine odnosno da bi jedne godine oni izorali dio oranice koji je posjedovao tužitelj, a iduće godine bi tužitelj izorao dio oranice koji su oni posjedovali, iz iskaza svjedoka LJ i tužitelja, a koje u tom dijelu prihvaća sud kao vjerodostojne i uvjerljive, proizlazi kako je između bila vidljiva granica posjedovanja i to tzv. zelena međa. U prilog navedenog govore i priložene fotografije na kojima se vidi neobrađeni dio oranice, koji jasno označava granice posjedovanja oranice između ovdje parničnih stranaka.

31. Dakle, sud smatra kako je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno kako je u trenutku kada je tuženik postavio sporne betonske stupove na predmetnom dijelu oranice bio zasijan kukuruz, a koji je zasijao LJ po nalogu tužitelja. Također, tuženik je u tom trenutku imao zasijanu šećernu repu. Navedeno su u svojim iskazima potvrdile same parnične stranke.

32. Također, sin tuženika ČJ je iskazao kako je on sijao šećernu repu te prethodno orao i pripremao oranicu za sjetvu, koja je izvršena u travnju 2023. Isto tako, na upit suda, ako je tuženik posjedovao oranicu do dijela na kojem se nalaze sporni betonski stupovi, zašto nije izorao i pripremio oranicu te izvršio sjetvu šećerne repe do navedene granice navodnog posjedovanja, svjedok je iskazao kako nije htio uništiti tužitelju.

33. Isto tako, iz priloženih fotografija, posebice fotografija na listu 19 spisa, vidljiva je tzv. zelena međa odnosno vidljiv je neobrađen dio oranice, koji tuženik naziva „drač“, a koji evidentno predstavlja granicu posjedovanja oranice između parničnih stranaka, obzirom je vidljivo kako se s jedne strane nalazi zasijan kukuruz, a s druge šećerna repa, što su potvrdile svojim iskazima i same parnične stranke.

34. Iz navedenog sud zaključuje kako je u trenutku postavljanja spornih betonskih stupova u svibnju 2023. tužitelj bio u mirnom posjedu spornog dijela oranice, obzirom je nedvojbeno u tom trenutku već izvršio sjetvu kukuruza. Kako je notorno da je prije sjetve potrebno izvršiti oranje i pripremu oranice, razvidno je kako je posjed tužitelja u trenutku smetanja u svakom slučaju bio miran. Naime, sukladno odredbi čl. 18. st. 2. ZV-a posjed koji je pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen, prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.

35. Odredbom čl. 21. st. 4. ZV-a propisano je da pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku, pred sudom, ili putem samopomoći. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Dakle, ukoliko bi posjed i bio pribavljen silom, potajno ili prijevaro, isti u svakom slučaju postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti posjed koji joj je tako oduzet.

36. Nesporno je da tuženik protiv tužitelja nije pokrenuo nikakav postupak posjedovne zaštite ukoliko bi smatrao da je u trenutku oranja spornog dijela oranice došlo do smetanja njegova posjeda. Također, iz priloženih fotografija je jasno vidljiv neobrađen dio oranice koji je predstavljao granicu posjedovanja te je s lijeve strane od navedenog neobrađen dijela oranice vidljiv zasijan kukuruz koji je zasijao tužitelj, a s desne strane zasijana šećerna repa koju je zasijao tuženik.

37. Na skici izmjere vještaka Hrvoja Ramušćaka izrađene prema kazivanju tužitelja na licu mjesta, vidljiva je linija smetanja posjeda, kao i površina smetanja posjeda, pobliže označene kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

38. Navedenu skicu izmjeru sud prihvaća kao vjerodostojnu i objektivno izrađenu.

39. Iako tuženik u podnesku od 10. veljače 2025. navodi kako vještak nije skicu izmjere napravio ni u kakvom mjerilu te kako na istom nije vidljiva međa između kčbr. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], kao ni opis postojećeg stanja na terenu, sud smatra kako navodi tuženika nisu osnovani, niti su navedene primjedbe relevantne za meritorno rješenje ovog spora.

40. Naime, iz skice izmjere je jasno vidljiva linija smetanja posjeda, dakle, linija na kojoj je došlo do postavljanja spornih stupova, kao i sama površina smetanja posjeda odnosno sporna površina za koju tužitelj tvrdi da je bio u mirnom posjedu.

41. Naznačena površina smetanja posjeda u konkretnom slučaju poklapa se s iskazima svjedoka LJ, kao i parničnih stranaka iz kojih proizlazi da je granica posjedovanja išla odmaknuto od brajde i nakon brajdi gotovo pravocrtno, ali je u jednom dijelu skretala ulijevo. Sve navedeno je jasno vidljivo iz predmetne skice izmjere.

42. Nije osnovan navod tuženika da je na skici izmjere valjalo označiti među između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer predmet postupka nije pitanje uređenja međe između navedenih katastarskih čestica, već stanje posljednjeg mirnog posjeda i nastalog smetanja posjeda na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

43. S obzirom da se u postupku radi smetanja posjeda sud ograničuje samo na utvrđenje čina smetanja i posljednjeg mirnog posjeda, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika, a tijekom postupka sud je nedvojbeno utvrdio kako je tužitelj bio u mirnom posjedu spornog dijela oranice te je nesporno tuženik na predmetnom dijelu oranice postavio 6 komada ogradnih stupova širine cca 60 cm i visine cca. 2m, čime je izvršio čin smetanja u posjedovanju, sud je u tom dijelu prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

44. Međutim, sud je odbio dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelju predlaže donošenje rješenja kojim se tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanje tužitelja pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 1.000,00 eura, obzirom odredbom čl. 22. ZV-a, a kojom odredbom se uređuje sudska zaštita posjeda, nije propisana prijetnja novčanom kaznom uz zabranu takvog i sličnog smetanja ubuduće. Pitanje ovrhe i njezine provedbe kad se radi o zabrani daljnjeg smetanja predmet je ovršnog postupka. (tako i Županijski sud u Osijeku, Gž-1839/24)

45. Stoga je sud djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i riješeno je kao pod točkama I., II., III. i IV. izreke ovog rješenja.

46. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 5. ZPP-a i s obzirom da tužitelj nije uspio u sporu samo u razmjerno neznatnom dijelu, a zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi, tuženik je dužan tužitelju naknaditi troškova postupka u cijelosti. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) i obuhvaćaju trošak jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u traženom iznosu od 500,00 eura, trošak sastava podneska od 4.3.2025. u iznosu od 100,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 23. travnja 2025., 7. srpnja 2025. i 7. listopada 2025. u iznosu od 100,00 eura za svaku radnju, sukladno Tbr. 9. toč. 1. tarife, zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife., odnosno ukupno 1.000,00 eura.

47. Sud nije razmatrao zahtjev tužitelja za naknadu troškova sudskih pristojbi, obzirom da je isti oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi sukladno rješenju upravnog odjela za skupštinu, opću upravu i pravne poslove od 29. svibnja 2023., a tužitelj nije ni postavio određen zahtjev za naknadu troškova sudskih pristojbi, u smislu čl. 164. st. 1. ZPP-a, jer nije naznačio iznos za koji potražuje naknadu troškova na ime sudskih pristojbi.

48. Slijedom svega iznesenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Prelog, 11. studenog 2025.

Sudac:

Nina Markulija

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka istog, putem Općinskog suda u Čakovcu, na nadležni županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. Tuženik po punomoćniku