REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj: Pn-183/2022-66

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u pravnoj stvari tužitelja IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & partneri d.o.o. Zagreb, Petrova 12, protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon dana 22. rujna 2025. održane i zaključene javne glavne rasprave, u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 11. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d. Zagreb isplatiti tužitelju IŽ po osnovi naknade štete iznos od 1.492,56 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. lipnja 2022. do isplate, po stopi koja se do 30. prosinca 2023. određuje za svako polugodište, uvećavanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d. Zagreb isplatiti tužitelju IŽ zakonske zatezne kamate na iznos od 1.207,77 EUR, tekuće od 10. lipnja 2022. do 12. kolovoza 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećavanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja IŽ za naknadu štete u preostalom iznosu od 1.599,67 EUR sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama.

IV. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranju d.d. Zagreb tužitelju IŽ naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.163,93 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 11. studenoga 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja IŽ za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa iz točke IV. izreke ove presude.

VI. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Adriatic osiguranja d.d. Zagreb za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. 1. Tužitelj je u tužbi naveo da je 29. ožujka 2022. stradao u [adresa] na križanju Ulice Ante Šupuka i Ulice Stjepana Radića kao pješak u prometnoj nesreći koju je prouzročio ŠŽ, upravljajući osobnim automobilom marke Hyundai, reg. oznake [registarska oznaka], koji je bio osiguran kod tuženika. Naveo je da je u štetnom događaju pretrpio teške tjelesne ozljede uslijed kojih mu je nastala neimovinska i imovinska šteta. Uslijed ozljeđivanja je pretrpio povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, koje se očituje u pretrpljenom strahu, fizičkim bolovima koje je trpio uslijed ozljeđivanja i u razdoblju liječenja te duševnim bolovima koje trpi zbog smanjenja životne aktivnosti te zbog naruženosti. Tužitelj je naveo da ima pravo na isplatu naknade neimovinske štete od odgovornog osiguravatelja temeljem odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima. Također je naveo da mu je u razdoblju liječenja bila potrebna pomoć i njega koju su mu prvenstveno pružali ukućani

1. 2. Kako mu tuženik povodom odštetnog zahtjeva u mirnom postupku nije isplatio naknadu za pretrpljenu štetu, tužbenim zahtjevom zatražio je da se tuženiku naloži da mu s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje isplati iznos od 80.000,00 kn te s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 7.000,00 kn, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 10. lipnja 2022. (od dana podnošenja odštetnog zahtjeva), pa do isplate.

2. 1. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao nastanak štetnog događaja i činjenicu da je u istome sudjelovao tužitelj kao pješak. Tuženik, međutim, smatra da postoje razlozi za oslobođenje od odgovornosti u smislu odredbi čl. 1067. st. 3. Zakona o obveznim odnosima jer je tužitelj neoprezno prelazio kolnik izvan obilježenog pješačkog prijelaza, protivno odredbama čl. 129. i čl. 131. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, tuženik je naveo da je tužitelju na ime naknade neimovinske štete isplatio iznos od 9.000,00 kn, a na ime naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iznos od 100,00 kuna te smatra da je isplaćenim iznosima u cijelosti namirio svoje obveze prema tužitelju. Tuženik je priznao činjenicu da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljedu u vidu prijeloma kosti lica, ali smatra da kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice koje bi opravdavale dosuđivanje pravične novčane naknade u iznosu u kojem to tužitelj potražuje. Također je osporio i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata.

2. 2. Tuženik je stoga predložio da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. 1. Nakon provedenih medicinskih vještačenja tužitelj je na posljednjem ročištu glavne rasprave postavio tužbeni zahtjev na način da je potraživao naknadu štete po pojedinim kriterijima, kako slijedi:

- zbog pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 2.000,00 EUR,

- zbog pretrpljenog straha u iznosu od 1.000,00 EUR,

- zbog smanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 1.000,00 EUR,

- zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom u iznosu od 300,00 EUR, što ukupno iznosi 4.300,00 EUR.

3. 2. Kako je tuženik tužitelju nesporno isplatio iznos od 1.207,77 EUR, tužitelj je za navedeni iznos smanjio tužbeni zahtjev te je potraživao naknadu štete u ukupnom iznosu od 3.092,23 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 10. lipnja 2022. do isplate. Osim toga, potraživao je i zakonske zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos od 1.207,77 EUR za razdoblje od podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 10. lipnja 2022. pa do 12. kolovoza 2022., kojeg je dana isplaćen nesporni iznos naknade štete, a što je bilo nakon podnošenja tužbe.

4. Punomoćnik tuženika nije se protivio djelomičnom povlačenju tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva, ali je potraživao naknadu troškova postupka u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.000,00 EUR.

5. Sud je ocijenio da se smanjenje tužbenog zahtjeva temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi kao i prvotni zahtjev iz tužbe, a tužitelj prije provedenog medicinskog vještačenja bez svoje krivnje nije mogao znati za točan iznos svoje tražbine s osnova naknade štete da bi prilikom podnošenja tužbe mogao točno postaviti tužbeni zahtjev. O tome ima li tuženik pravo na naknadu troškova postupka u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva sud će iznijeti obrazloženje u okviru obrazloženja odluke o troškovima postupka.

6. 1. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju na stranicama br. 7-48 i 51-54 spisa, u zdravstveni karton tužitelja na stranicama br. 82-197 spisa, u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. Augusta Mijića na stranicama br. 200-203 spisa, u nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje prof. dr. sc. Marije Bošnjak Pašić na stranicama br. 222-225 spisa, u nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša na stranicama br. 256-260 spisa, u nalaz i mišljenje sudsko- medicinskog vještaka prof. dr. Davora Mayera na stranicama br. 276-277 spisa, u zapisnik Općinskog suda u Šibeniku od 30. siječnja 2025. na stranicama br. 279 -280 spisa, u predmet Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj K-195/2022 te je saslušao na glavnoj raspravi stalne sudske vještake prof. dr. sc. Augusta Mijića i prof. dr. sc. IŽF.

6. 2. Sud je odbio kao nepotreban dokazni prijedlog tužitelja za provođenje novog medicinskog vještačenja iz razloga što su vještaci prof. dr. sc. August Mijić i prof. dr. sc. Marija Bošnjak Pašić svoje nalaze i mišljenja izradili temeljem cjelokupne dokumentacije u predmetu i temeljem pregleda tužitelja u skladu sa zadatkom suda, a na glavnoj raspravi odgovorili su na sva pitanja i otklonili osnovanost svih primjedbi na ocjenu vidova neimovinske štete.

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. Među strankama je bio nesporan nastanak predmetnog štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika, a sporno je bilo je li tužitelj doprinio nastanku štete te visina štete.

9. Tužitelj je iskazao da je u ožujku 2022., negdje nakon 11,00 sati krenuo prelaziti cestu od strane gdje se nalazi tzv. Izgradnja, prema ulazu u šibensku bolnicu. Prelazio je cestu oko 2 metra od označenog pješačkog prijelaza i tada je na njega naletio automobil. Od tog trenutka se ničega ne sjeća, probudio se nakon sat i pol u bolnici. Kasnije su mu ljudi iz bolnice pričali da su čuli udarac i da su kroz prozor vidjeli kako leži na pješačkom prijelazu. Prvo je odveden na hitni prijem, a potom na odjel kirurgije šibenske bolnice, da bi dan nakon događaja bio premješten u bolnicu u Splitu radi operacije ispod oka. Liječnica mu je nakon toga, a i nedavno rekla da će mu zbog zadobivene ozljede oko curiti dok je živ. U predmetnoj prometnoj nesreći zadobio je i potres mozga. Prijelome kostiju nije zadobio jer ga je auto pogodio relativno nisko. Vozač automobila ŠŽ bio je pristojan i kontaktirao ga je dok je bio u bolnici u Splitu. Nakon operacije u splitskoj bolnici, ostao je u Splitu oko deset dana, gdje se o njemu brinula kćer, a kasnije je sam mogao brinuti o sebi. Naveo je da nakon prometne nesreće ima slabije pamćenje te pretpostavlja da je to posljedica pretrpljenog potresa mozga. U posljednje vrijeme pojavile su mu se i vrtoglavice.

10. Uvidom u kazneni predmet Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj K - 195/2022 utvrđeno je da je presudom od 25. svibnja 2022. izdan kazneni nalog, kojim je okrivljenik u tom predmetu ŠŽ proglašen krivim zbog izazivanja prometne nesreće, koja ujedno predstavlja i štetni događaj u ovom predmetu, a proglašen je krivim zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. Kaznenog zakona, kojeg je počinio na način da je protivno odredbi čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, započeo radnju uključivanja u promet, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, do čega je došlo tako da je desnom prednjom stranom vozila udario u pješaka IŽ, koji je započeo prelaženje kolnika u Ulici Stjepana Radića na udaljenosti manjoj od 50 metara od obilježenog pješačkog prijelaza, pri čemu je IŽ zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Presuda Općinskog suda u Šibeniku postala je pravomoćna 15. lipnja 2022.

11. Iz dokumentacije na str. 7-12 spisa te iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša utvrđeno je da je vozilo osiguranika tuženika svojim prednjim desnim dijelom naletjelo na tužitelja, koji je prelazio kolnik dolazeći vozilu osiguranika tuženika s lijeve strane. Mjesto naleta se, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tuženika, nalazilo na lijevoj prometnoj traci Ulice Stjepana Radića u neposrednoj blizini obilježenog pješačkog prijelaza u predmetnom raskrižju i udaljeno od lijevog ruba kolnika oko 2,7 do 2,8 metara. Brzina kretanja vozila osiguranika tuženika prije naleta je tehnički mogla biti jednaka utvrđenoj naletnoj brzini od oko 20 km/h. Osiguranik tuženika je mogao uočiti tužitelja u trenutku započinjanja radnje prelaženja kolnika kada se njegovo vozilo nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 8,4 m, pa da je tada reagirao kočenjem, uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta ne bi došlo jer mu je zaustavni put iznosio samo 6 m, dok je na raspolaganju imao put od čak 9 m. Tužitelj je prije započinjanja radnje prelaska kolnika ok retanjem glave u desnu stranu mogao uočiti nadolazeće vozilo osiguranika tuženika udaljeno od mjesta naleta oko 9 m, pa da je odustao od radnje prelaženja kolnika i propustio vozilo osiguranika tuženika, do naleta ne bi došlo. Tužitelj je prelazio kolnik na mjestu gdje nema obilježenog pješačkog prijelaza u njegovom smjeru kretanja na udaljenosti manjoj od 50 m od najbližeg obilježenog pješačkog prijelaza, koji je udaljen oko 22 m u smjeru istoka.

12. Na nalaz i mišljenje prometnog vještaka stranke nisu imale primjedbi, a kako su nalaz i mišljenje izrađeni temeljem cjelokupne relevantne dokumentacije, uključujući i dokumentaciju iz kaznenog predmeta te je u nalazu i mišljenju jasno opisana dinamika nastanka predmetne prometne nesreće, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dipl. ing. Nevena Ereša.

13. 1. Sudsko-medicinski vještak prof. dr. sc. Davor Mayer je na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka i medicinske dokumentacije tužitelja izradio svoj nalaz i mišljenje, uzimajući u obzir dinamiku nastanka prometne nesreće te ozljede koje je zadobio tužitelj prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji.

13. 2. Vještak je u nalazu i mišljenju naveo da su medicinskom obradom tužitelja nakon štetnog događaja utvrđene ozljede i stanja: krvni podljev oko desnog oka, oguljotina i krvni podljev desnog jagodičnog dijela lica, prijelom ljuske desne sljepoočne kosti, prijelom bočnog (lateralnog) koštanog zida desne očne šupljine, prijelom luka desne jagodične kosti, prijelom gornje čeljusti u području desnog gornjočeljusnog sinusa, potres mozga i rana razderotina na hrptu desne šake, duljine 1 cm.

13. 3. Nadalje, sudsko-medicinski vještak je naveo da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći kao pješak, u naletu osobnog vozila. Sve ozljede i stanja u uzročno- posljedičnoj su vezi sa štetnim događajem, Promatranjem i međusobnom usporedbom ozljeda tužitelja s oštećenjima i tragovima na vozilu, vještak je utvrdio da je u trenutku naleta tužitelj nadolazećem vozilu bio okrenut desnom bočnom stranom tijela. Primarni kontakt uspostavljen je između nogu tužitelja i prednjeg desnog dijela vozila, na što se nadovezalo nabacivanje uz kontakt tijela s poklopcem motora i udar desnom stranom lica o prednji desni dovratni stup, a potom odbačaj i pad tijela na kolnik. Sa sudsko - medicinskog gledišta, moglo se raditi o naletnoj brzini od oko 20 km/h.

14. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka, a kako nalaz i mišljenje sadržavaju sve elemente temeljem kojih se može utvrđivati uzročno-posljedična veza između ozljeda tužitelja i prometne nesreće te naletna brzina vozila sa sudsko-medicinskog gledišta, sud je isti u cijelosti prihvatio.

15. 1. Iz nalaza i mišljenje stalnog sudskog vještaka za kirurgiju prof. dr. sc. Augusta Mijića proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljede u vidu potresa mozga, prijeloma sinusa gornje čeljusti, prijeloma desne jagodične kosti, prijeloma desne orbite, rana nagnječine i razderotine desne šake. Vještak je s kirurške strane ocijenio da trajne posljedice ozljede tužitelja iz predmetnog štetnog događaja umanjuju njegovu opću životnu i radnu sposobnost za 5%, u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Vještak je naveo da je tužitelj u štetnom događaju zadobio lakši potres mozga, ali da ne može sa sigurnošću utvrditi postojanje trajnih tjelesnih posljedica zbog navedene ozljede. Obrada kojom je eventualno moguće verificirati i objektivizirati kognitivne ispade nakon kraniocerebralne traume nije učinjena u vidu npr. psihologijskog testiranja ili kognitivno evociranih potencija P 300. Za utvrđivanje posljedica zbog potresa mozga vještak je preporučio vještačenje po neurologu.

15. 2. Nadalje, vještak je utvrdio da kod tužitelja nije bilo primarnog straha koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti jer je tužitelj imao potres mozga. Tzv. sekundarni strah, odnosno strah koji se javlja zbog tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja je u jakom intenzitetu trajao 3 dana, u srednjem intenzitetu 7 dana i u manjem intenzitetu 15 dana.

15. 3. Fizičke bolove vještak je utvrdio u jakom intenzitetu u vremenu od oko 5 dana, u srednjem intenzitetu u trajanju od 10 dana i u manjem intenzitetu oko 45 dana. Zaostali manji bolovi su trajnog karaktera i kao takvi se ubrajaju u pojačane napore.

15. 4. Tuđu pomoć i njegu druge osobe, koja je bila potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanja kod kuće), vještak je utvrdio u trajanju od 30 dana po 2 sata dnevno. Tužitelj je morao mirovati i nije mogao raditi za njega uobičajene poslove. Pomoć mu je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba.

16. 1. Kako je vještak kirurg preporučio vještačenje po liječniku neurologu radi utvrđenja postoje li posljedice zbog potresa mozga, tužitelj je predložio da se odredi medicinsko vještačenje po liječniku navedene specijalnosti, koje je sud povjerio stalnoj sudskoj vještakinji prof. dr. sc. Mariji Bošnjak Pašić, neurologu i subspecijalistu iz neuroimunologije.

16. 2. Sudska vještakinja je u pisanom nalazu i mišljenju navela da je tužitelj zbog siline ozljede glave i višestrukih prijeloma kostiju lubanje nedvojbeno zadobio potres mozga. Zadnji pregled neurologa obavio je nešto više od dva mjeseca nakon štetnog događaja, odnosno 3. svibnja 2022., kada je neurološki status bio uredan. Nije učinjena nikakve obrada kojom bi se objektiviziralo postojanje eventualno zaostalih posljedica pretrpljenog potresa mozga. Vještakinja stoga smatra da nisu zaostale trajne posljedice zbog pretrpljenog potresa mozga iz predmetnog štetnog događaja, koje bi umanjile tužiteljevu opću, životnu i radnu sposobnost i zbog čega bi mu bilo potrebno ulaganje pojačanih napora u svakodnevnom životu i radu.

16. 3. Vještakinja je također navela da tzv. primarni strah koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti, tužitelj nije trpio jer je imao potres mozga i gubitak svijesti. Tzv. sekundarni strah je u jakom intenzitetu kumulativno trpio 3 dana, u srednjem intenzitetu 7 dana i u manjem intenzitetu 15 dana.

16. 4. Za ostale vidove neimovinske štete vještakinja je uputila na nalaz i mišljenje vještaka kirurga, navodeći da je s istim u cijelosti suglasna.

17. Stalni sudski vještaci prof. dr. sc. Marija Bošnjak Pašić i prof. dr. sc. August Mijić saslušani su na glavnoj raspravi. Na pitanje na što se odnose trajne posljedice, vještak kirurg je odgovorio da se iste odnose na prijelome tzv. viscerokranija, odnosno prijeloma u području kostiju lica. Vještakinja neurologinja je na pitanje kako to da potres mozga nije ostavio posljedice odgovorila da nakon inicijalnog liječenja ne postoji niti jedan nalaz kojim bi se objektivizirale trajne posljedice s osnova potresa mozga. Tužitelj je na dan pregleda vještakinje navodio određene smetnje, ali to je subjektivne prirode, a vještakinja nije imala niti jedan objektivni nalaz koji bi bio izmijenjen u smislu zaostalih posljedica zbog potresa mozga. Navela je da je uobičajeno da ljudi sa sličnim tegobama koje je tužitelj naveo tijekom njezinog pregleda, u kontinuitetu odlaze na kontrole neurologa, moguće i psihijatra te čine određene pretrage (EEG, psihologijsku obradu, kognitivno testiranje, evocirane potencijale), a sve je to kod tužitelja izostalo. Kako se na dan pregleda kod neurologa 28. veljače 2024. tužitelj žalio na slabiju koncentraciju, vještakinja je u sklopu pregleda učinila i testiranje MMSE (radi utvrđenja eventualnog postojanja kognitivnog poremećaja), koje je bilo bez bitnih odstupanja, odnosno u referentnim vrijednostima za normalan nalaz. U vezi ocjene bolova kod tužitelja, vještakinja je navela da se u pogledu inicijalnih bolova priklonila mišljenju liječnika kirurga, a daljnji prisutni bolovi uobičajeno ulaze u pojačane napore, odnosno u ocjenu trajnih posljedica, koje je liječnik kirurg ocijenio u visini od 5%.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka kirurga i neurologa. Vještaci su prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeli u obzir cjelokupnu medicinsku dokumentaciju tužitelja te su oboje pregledali tužitelja, a vještakinja neurolog je prilikom pregleda izvršila i testiranje MMSE, zbog tužiteljevih navoda o smetnjama koncentracije, koje je bilo u granicama normalnog nalaza. Ocjena oboje vještaka identična je u pogledu trajanja i intenziteta straha kod tužitelja, a vještakinja neurolog se u pogledu ocjene fizičkih bolova priklonila mišljenju vještaka kirurga. Tužitelj nije iznio konkretne razloge koji bi doveli u sumnju ocjenu vještaka u pogledu intenziteta i trajanja fizičkih bolova i straha kod tužitelja. Vezano uz navode tužitelja o postojanju trajnih posljedica zbog zadobivenog potresa mozga vještakinja neurolog je u svom iskazu objasnila da za utvrđivanje trajnih posljedica uslijed navedene ozljede ne postoje objektivni nalazi te da tužitelj nije učinio odgovarajuću medicinsku obradu u smislu npr. EEG snimanja, psihologijske obrade, kognitivnog testiranja i testiranja evociranih potencijala da bi se na temelju takvih nalaza moglo zaključivati o trajnim posljedicama potresa mozga. Kako ne postoje objektivni nalazi koji bi kod tužitelja upućivali na posljedice pretrpljenog potresa mozga, navedene posljedice ne bi mogli utvrditi niti drugi vještaci. Sud je stoga odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenje novog medicinskog vještačenja po drugim vještacima.

19. 1. Odgovornost tuženika, kao osiguravajućeg društva, za štetu koju je vozilom u pokretu prouzročio njegov osiguranik, temelji se na odredbi čl. 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23. – u daljnjem tekstu: ZOOP) te je obvezno naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe (osiguranika ili vozača) u okviru ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti.

19. 2. Odgovornost osiguranika za štetu pješaku utvrđuje se prema načelu objektivne odgovornosti, odnosno prema odredbama čl. 1063. i čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima, ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. – u daljnjem tekstu: ZOO), prema kojima šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik. Vozilo u pokretu u konkretnom slučaju smatra se opasnom stvari. Prema odredbi čl. 1067. st. 2. ZOO- a, vozač, odnosno osiguratelj se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

19. 3. Prema odredbi čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku, ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), parnični je sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim. Međutim, parnični sud može utvrđivati doprinos tužitelja njegovoj šteti te ga ocjenjivati prema okolnostima konkretnog slučaja.

19. 4. Temeljem provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja, pa time i nastanku štete time što je postupio protivno odredbama čl. 129. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.), kojom je propisano da je pješak dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način, a na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan pri prelaženju ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja. U konkretnom slučaju tužitelj je prelazio kolnik izvan obilježenog pješačkog prijelaza, a najbliži pješački prijelaz nalazio se od njega na udaljenosti od oko 22 m u smjeru istoka. Osim toga, prometnim vještačenjem je utvrđeno da je tužitelj prije započinjanja radnje prelaska kolnika okretanjem glave u desnu stranu mogao uočiti nadolazeće vozilo osiguranika tuženika, pa da je odustao od radnje prelaženja kolnika, do naleta ne bi došlo.

19. 5. Sud je ocijenio da je na opisani način tužitelj doprinio nastanku štete u visini od 30%.

20. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

21. Prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje sud je imao u vidu opseg i trajanje fizičkih bolova i straha kod tužitelja te stupanj smanjenja životnih aktivnosti od 5% te činjenicu da je tužitelj osoba srednje životne dobi pa posljedice zadobivenih ozljeda neće kod tužitelja utjecati na njegove radne sposobnosti u okviru zaposlenja jer je u mirovini, ali će ga svejedno ograničavati u uobičajenim radnim i životnim aktivnostima. Sud je stoga tužitelju odmjerio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke bolove u iznosu od 1.500,00 eura,

- za pretrpljeni strah u iznosu od 800,00 eura,

- za smanjenje životnih aktivnosti od 5% u iznosu od 800,00 eura,

- što ukupno iznosi 3.100,00 eura.

22. 1. Odluku o visini naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege sud je donio temeljem slobodne ocjene imajući u vidu da je tuđu pomoć i njegu tužitelju pružala nestručna osoba, a slobodnom ocjenom sud je utvrdio da prema mjesnim prilikama cijena nestručne tuđe pomoći i njege iznosi 4,00 eura po satu. Kako je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna u trajanju od ukupno 60 sati, sud je po toj osnovi utvrdio da njegova imovinska šteta iznosi 240,00 eura.

22. 2. Ukupni iznos neimovinske i imovinske štete od 3.340,00 eura sud je umanjio za nesporno plaćeni iznos naknade štete od 9.100,00 kn ili 1.207,77 eura, nakon čega preostaje iznos naknade štete od 2.132,23 eura.

22. 3. Imajući u vidu tužiteljev doprinos za nastanak štete od 30%, tuženik mu je dužan isplatiti 70% odmjerenog iznosa naknade neimovinske i imovinske štete, što iznosi 1.492,56 eura.

23. Sud je stoga prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.492,56 eura, a odbio je kao neosnovan njegov tužbeni zahtjev u preostalom iznosu od 1.599,67 eura.

24. Na dosuđeni iznos naknade štete sud je tužitelju dosudio zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od 10. lipnja 2022., sukladno odredbi čl. 12. ZOOP-a.

25. Sud je prihvatio i tužbeni zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos nespornog dijela naknade štete od 1.207,77 eura, kojeg mu je tuženik isplatio 12. kolovoza 2022., također temeljem odredbe čl. 12. ZOOP -a, odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (10. lipnja 2022.) do isplate (12. kolovoza 2022.).

26. 1. Odluka o troškovima postupka donijeta je temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a odnosno razmjerno uspjehu stranaka u parnici prema vrijednosti predmeta spora iz konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu od 3.092,23 eura.

26. 2. Kako je tužitelju dosuđena naknada štete u ukupnom iznosu od 1.492,56 eura, njegov uspjeh u parnici u kvantitativnom smislu iznosi 48,27%. Tuženik je osporavao i osnovu tužbenog zahtjeva, a kako je utvrđeno da postoji osnova za isplatu daljnjeg iznosa naknade štete (preko nesporno isplaćenog iznosa od 9.100,00 kn), tužiteljev uspjeh u parnici u pogledu osnove iznosi 100%, što uz kvantitativni uspjeh od 48,27% prosječno iznosi 74,14%, dok tuženikov prosječni uspjeh iznosi 25,86%.

26. 3. S obzirom na uspjeh stranaka u parnici, sud je tužitelju dosudio troškove postupka u vidu razlike između postotaka njihovih uspjeha, odnosno 48,28% troškova zastupanja tužitelja i troškova s osnova sudskih pristojbi.

26. 4. Troškovi zastupanja tužitelja odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kako slijedi:

- za sastav odštetnog zahtjeva po tbr. 32./1. u visini od 100 bodova,

- za sastav tužbe po tbr. 7./1. u visini od 100 bodova,

- za sastav podnesaka 30. ožujka 2023., 20. studenoga 2023., 18. travnja 2024. i 24. veljače 2025. po tbr. 8./1. u visini od 100 bodova za svaki podnesak,

- za sastav podnesaka od 16. kolovoza 2022. i 24. travnja 2025. po tbr. 8./3. u visini od 50 bodova za svaki podnesak,

- za sastav podnesaka od 11. svibnja 2023., 14. lipnja 2023., 12. prosinca 2023. i 7. svibnja 2024. po tbr. 8./4. u visini od 25 bodova za svaki podnesak,

- za zastupanje na ročištima 4. travnja 2023., 14. lipnja 2024., 30. siječnja 2025. (kod Općinskog suda u Šibeniku) i 22. rujna 2025. po tbr. 9./1., u visini od 100 bodova za svako ročište,

- što ukupno iznosi 1.200,00 bodova, a uz vrijednost boda od 2,00 eura, troškovi zastupanja tužitelja iznose 2.400,00 eura, kojem iznosu je dodan trošak PDV-a od 25% ili 600,00 eura, pa njegovi troškovi zastupanja sveukupno iznose 3.000,00 eura.

26. 5. Troškovima zastupanja tužitelja po punomoćniku dodani su i troškovi s osnove sudske pristojbe na tužbu (161,92 eura) i sudske pristojbe na presudu (77,37 eura), što ukupno iznosi 3.239,29 eura, od čega je tužitelju prema uspjehu u sporu dosuđeno 1.563,93 eura.

26. 6. Navedenim troškovima dodani su troškovi s osnova uplaćenog predujma za medicinsko vještačenje po vještacima kirurgu i neurologu te za njihov pristup na glavnu raspravu u ukupnom u iznosu od 600,00 eura, jer je navedeni trošak bio svrhovit za vođenje postupka neovisno o uspjehu stranaka u parnici.

26. 7. Slijedom navedenog, sud je tužitelju dosudio troškove parničnog postupka u iznosu od 2.163,93 eura, dok je preko dosuđenog iznosa odbio tužiteljev zahtjev za naknadu istih kao neosnovan.

26. 8. Sud je ocijenio neosnovanim tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka zbog djelomičnog povlačenja tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva. Načelno, smanjenje tužbenog zahtjeva nakon vještačenja smatra se djelomičnim povlačenjem tužbe, a tuženik bi imao pravo na naknadu razmjernog dijela parničnog postupka u odnosu na povučeni dio zahtjeva, osim ako mu zbog smanjenja nisu nastali posebni troškovi. U konkretnom je slučaju utvrđeno da smanjenje tužbenog zahtjeva nije utjecalo na visinu troškova postupka jer su troškovi zastupanja stranaka po punomoćnicima prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika istovjetni i za prvotno postavljeni, i za konačno postavljeni tužbeni zahtjev. Sud je stoga odbio tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

27. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Zaboku 11. studenoga 2025.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke može se podnijeti žalba u roku od 15 dana, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje odluke, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa odluke.

Dostaviti:

1. Odvjetničko društvo Krešimir Škarica & Partneri d.o.o., Zagreb, Preradovićeva 32, uz rješenje o pristojbi na presudu (77,37 EUR)

2. Odvjetničko društvo Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282