Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Trogiru

    Put Muline 1, Trogir

    Poslovni broj: Pp-9335/2024-19

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KM, zastupanog po braniteljici Ljubici Vuković, odvjetnici u [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje u tekstu: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga podnesenog od strane Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/18297, Urbroj: 511-12-33-24-1 od 17. srpnja 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 6. studenog 2025. u nazočnosti zamjenice braniteljice okrivljenika, a u izočnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 11. studenog 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik: KM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i O djev. V, rođen **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  završena  SSS,  vlasnik  firme, mjesečnih  primanja  cca  900,00  eura, oženjen- u brakorazvodnom postupku, otac jednog djeteta, srednjeg  imovnog stanja, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan

    k r i v  j e

    što je dana 10. srpnja 2024. u 19:15 sati počinio psihičko nasilje u obitelji spram supruge OM, rođ. 2002. god., s kojom je u brakorazvodnom postupku, na način da je istoj gestikulirajući rukama pokazivao srednji prst što je kod iste izazvalo osjećaj uznemirenosti te povredu dostojanstva,

    dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji, koje je kod žrtve izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

    čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

    I. Na temelju citiranih zakonskih odredbi, okrivljeniku se

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 400,00 (četiristo) eura.

    Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

    Sukladno odredbi članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenik u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude uplati 2/3 (dvije trećine) preostale novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset), dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod gore navedenim brojem podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

    2. Okrivljenik KM, u prisutnosti braniteljice Ljubice Vuković, u svojoj obrani pred Sudom naveo je da se ne osjeća krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. Kritične prigode se sa svojim prijateljem VM kupao na gradskoj plaži jer se tamo godinama kupaju. Obzirom kako je OM u tom periodu navodno boravila izvan Republike Hrvatske, bio je siguran da je na toj plaži neće niti sresti. Međutim, nakon nekog vremena, u daljini je uočio Petrinog oca, majku, OM, njihovog zajedničkog sina i Petrinog brata kako se kupaju. Prilikom izlaska iz mora uočio je i kako ga Petrin otac DM snima mobitelom, nakon čega je podigao desni palac u cilju slanja poruke da ga je vidio što radi. Odmah nakon toga je osobno pozvao policiju te prijavio da ga DM neovlašteno fotografira i snima. Nakon sat- dva vremena dobio je poziv od strane policijskog službenika da dođe u postaju na obavijesni razgovor misleći kako se radi o razgovoru putem njegove podnesene prijave. Međutim, kada je došao u policijsku postaju saznao je da je zapravo on prijavljen za prekršaj jer da je navodno OM i njenoj obitelji pokazivao srednji prst, a što kategorički poriče, te navodi kako to nije učinio. Neposredni očevidac predmetnog događaja, kao i njegove reakcije na neovlašteno snimanje, je upravo svjedok SM. Posebno ističe kako je ovaj slučaj još jedan u nizu pokušaja da ga se prikaže kao nekakvog nasilnika, a sve to za potrebe brakorazvodne parnice koju je pokrenuo pred Općinskim sudom u Splitu i koja je još uvijek u tijeku. Posebno naglašava kako OM u tom postupku koristi činjenicu da se protiv njega vodi ovaj postupak, te zbog toga predlaže da imaju ograničene susrete i viđanja sa njihovim malodobnim sinom.

    2.1. Braniteljica okrivljenika, a nakon ovako iznesene obrane, ističe kako ovaj postupak nažalost nije jedini pokušaj prikazivanja okrivljenika kao počinitelja prekršaja i kaznenih djela. Naime, OM je u periodu od srpnja 2023. godine, pa do siječnja 2025. nekoliko puta prijavljivala okrivljenika za činjenje prekršaja i kaznenih djela vezanih uz navodno obiteljsko nasilje, zlouporabu djetetovih prava te nanošenje teških tjelesnih ozljeda od čega je jedna kaznena prijava, i to ona od srpnja 2023. godine, a nakon provedene istrage i rezultata, od strane nadležnog Državnog odvjetništva i odbačena. U navedenom istražnom postupku koje je vodilo Općinsko državno odvjetništvo između ostaloga je proveden i dokaz psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja OM, iz kojeg proizlazi kako ista ima određenih psihičkih smetnji te je savjetovano da se ista uključi u tretman psihijatra, a koji nalaz i mišljenje dostavlja u spis. Obrana predlaže u ovom postupku saslušati kao svjedoka VM i OM.

    3. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je pozvao i svjedoke, oštećenicu- žrtvu OM, VM, ČM, FM i DM.

    4. Svjedokinja oštećenica- žrtva OM navodi kako je od siječnja 2024. do rujna 2024. bila u sigurnoj kući te je povremeno dolazila u Hrvatsku kada bi trebala ići na kontrole liječniku ili voditi dijete pedijatru. U tom periodu, u par navrata je dolazila u Republiku Hrvatsku, te se između ostalog sjeća prigode kada se sa svojom obitelji, dakle roditeljima, braćom, sinom i dva- tri prijatelja kupala na plaži ispred njihove zgrade, odnosno zgrade u kojoj joj borave roditelji. Sjeća se da je plivala kada je otac iz plićaka pozvao da se vrati. Kada se vratila isti joj je rekao da je na plaži, u njihovoj neposrednoj blizini, njezin suprug KM s kojim je u brakorazvodnoj parnici, a koji je bio u društvu svog prijatelja VM. Navodi kako je isti tom prigodom joj prijetio u vidu da joj je rukama pokazivao da će je zadaviti, te je pokazivao i pištolj, a koji je napravio gestikulirajući rukom. Potom joj je otac rekao da bi bilo najbolje da sa svojom braćom i sinom ode s plaže, budući da je KM tu. Nakon toga njeni roditelji su podnijeli prijavu policiji, a u svezi sa gore navedenim događajem.

    4.1. Na upit zamjenice braniteljice: „Je li Vaš otac tom prigodom snimao ovdje okrivljenog?“, ista odgovara kako misli da ga je fotografirao.

    4.2. Na daljnji upit zamjenice braniteljice: „Nakon upozorenja Vašeg oca da je KM na plaži, koliko ste se još dugo tu zadržali?“, svjedokinja odgovara da je ostala toliko dugo koliko joj je trebalo samo da spremi dijete.

    4.3. Na daljnji upit zamjenice braniteljice da li je svjedokinja započela liječenje ili kakav tretman kod psihologa, ista odgovara da je, dok je bila u sigurnoj kući, pohađala tretmane kod psihologa jednom do dva puta tjedno.

    4.4. Na daljnji upit zamjenice braniteljice: „Zašto niste pozvali policiju ovaj dan kad se događaj zbio?“, svjedokinja odgovara da su policiju pozvali njezini roditelji odmah s plaže.

    4.5. Na daljnji upit zamjenice braniteljice: „Jeste li samo Vi vidjeli gestikulacije ili su vidjeli i drugi?“, ista odgovara da su vidjeli njezini roditelji, braća.

    4.6. Zamjenica braniteljice navodi da prigovara iskazu saslušane svjedokinje i to u dijelu kojim opisuje događaj, točnije gestikulacije koje je navodno okrivljeni njoj upućivao, a to jer je toga dana po prvi put opisala gestikulaciju oponašanja pištolja, dok to u svom iskazu pred policijom neposredno nakon samog događaja nije spomenuto. Također, današnji iskaz odstupa i od iskaza drugih svjedoka, s obzirom na to da je svjedokinja ČM rekla da su se ona i svjedokinja zadržale na kupanju nakon navodnog incidentu i to jednostavno ignorirale, a što nije podudarno sa iskazom svjedokinje toga dana. Konačno, nije točno da su svi članovi obitelji svjedokinje vidjeli gestikulacije koje je opisala.

    5. Svjedok SM navodi kako se sjeća predmetnog događaja kada su on i ovdje okrivljeni KM išli na kupanje te kojom prilikom su, dok su bili u moru, vidjeli da ih otac od OM snima mobitelom. KM je digao prst palac prema istom, pokazujući mu time da ga je vidio kako ih snima. U tom trenutku sugerirao je KM da bi bilo ispravno da navedeno prijave policiji jer smatra da nije u redu da ih netko neovlašteno snima. Nakon što su došli na obalu prijavili su navedeno policiji, te dok su se presvukli i došli do auta, policija je došla na mjesto događaja, ali im je rekla da dođu na obavijesni razgovor u Policijsku postaju Trogir. Tada su saznali da je KM taj koji je okrivljen da bi kritične prigode OM pokazivao srednji prst i znakove prijetnji, vjerojatno davljenje, a to se sjeća da im je rekao policijski službenik. Kritične prigode na plaži su bili OM, njezina braća, otac, cura od brata i sin, a majku joj nije vidio. Također navodi da, kada su krenuli put auta, njezin otac je sa njihovim malodobnim sinom krenuo put kuće, a OM je ostala na plaži sa curom od brata.

    5.1. Na poseban upit zamjenice braniteljice: „Da li je KM pokazivao srednji prst i činio druge gestikulacije?“, isti odgovara da nije, već je samo pokazao palac gore.

    5.2. Na poseban upit zamjenice braniteljice: „Da li ste vas dvojica slijedili tu obitelj?“, isti odgovara: „Naravno da ne, u trenutku kada je njezin otac išao put kuće sa njihovim malodobnim sinom je stigla policijska patrola, a za koju sam smatrao da je stigla po našoj prijavi.“

    6. U daljnjem dokaznom postupku proveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ČM koja je navela kako se kritične prigode zajedno sa svojim, sada bivšim, momkom, njegovom sestrom OM i njihovim roditeljima nalazila na plaži ispred njihove kuće. Sa OM se išla kupati te su ubrzo uočili KM koji je bio na istoj plaži sa nekim svojim prijateljem. Nakon određenog vremena, kada se okrenula prema KM, a što može sa 100%-tnom sigurnošću potvrditi, vidjela je da je isti u smjeru OM pokazao srednji prst i rukama simulirao potez gušenja. Nakon toga roditelji od OM sa plaže su ih zvali da izađu iz mora. Ističe kako su zaista bili iznenađeni da se isti zatekao na plaži ispred njihove kuće budući da je on iz Blizne te mu ta plaža sigurno nije usput niti bi imao razloga na joj obitavati.

    6.1. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Je li KM upućivao ikakve druge riječi ili prijetnje?", svjedokinja odgovara da nije ništa govorio.

    6.2. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Je li se okrivljeni KM pokušavao približavati?", svjedokinja odgovara da je.

    6.3. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Da li se okrivljeni KM obraćao dok se približavao?", svjedokinja odgovara da nije.

    6.4. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Kada ste došli do kuće- da li ste vidjeli više KM i da li vam se obraćao?", svjedokinja odgovara da ne jer da su otrčale glavom bez obzira.

    6.5. Na poseban upit Suda: "Da li ste se kritične prigode osjećali ugroženima?", svjedokinja odgovara da je jer da osjeća strašnu bojazan kada se nađe u prisustvu okrivljenika.

    7. Svjedokinja FM u svom iskazu navodi kako se kritične prigode nalazila sa svojom obitelji na plaži ispred kuće. OM i ČM kupale su se u moru, a ona da je sjedila odmah u blizini plićaka. Sjeća se da joj je suprug očima uputio znak da mu se približi i potom joj kazao: " KM je tu". Ona da je podigla pogled i krenula pogledom tražiti kćer u moru pa je vidjela i KM, a koji je prema njoj rukama gestikulirajući upućivao razne mote, između ostaloga simulirao je gušenje, repetiranje pištolja, zatim kažiprstom prijetio. Muž joj je tada kazao da se polako povuče s plaže i pozove policiju.

    7.1. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Jeste li Vi osobno vidjeli, u bilo kojem trenutku, da se KM pokušao obratiti neprimjerenom gestikulacijom ikome od članova Vaše obitelji?", svjedokinja odgovara da je, da je vidjela kada se neprimjerenom gestikulacijom obraćao OM.

    7.2. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Jeste li se Vi prvi uputili s plaže kući?", svjedokinja odgovara da je.

    7.3. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Zašto ste se uputili sami kući, ako ste smatrali da je vaša kćer ugrožena?", svjedokinja odgovara da se baš zato i uputila kući jer je htjela zaštititi pozivajući policiju, a na plaži da su svakako ostali otac, dva brata- što se tiče muške populacije.

    8. Svjedok DM navodi kako se kritične prigode nalazio sa svojom obitelji na plaži ispred kuće te je uočio KM, a potom upitao suprugu da zašto je on tu, da zar on nema zabranu približavanja na 300 metara. Nakon toga da je supruzi pokazao da se polako skupi s plaže i pozove policiju. Kritične prigode KM mu je pokazao srednji prst, a poslije mu je i kćer OM kazala kako je i njoj rukama simulirajući pokazivao potez gušenja.

    8.1. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Jeste li Vi vidjeli ili čuli da je KM ikome uputio prijetnje?", svjedok odgovara da nije vidio već da spoznaju o istom ima prema kazivanju OM.

    8.2. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Je li se KM približavao ikome?", svjedok odgovara da je, bio je 20 metara udaljen.

    8.3. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Imate li sliku, ako ste je fotografirali, kako on podiže srednji prst?", svjedok odgovara kako sada sliku ne može pronaći u telefonu, ali da je istu poslao policijskom službeniku koji je predmetne prigode uredovao.

    8.4. Na poseban upit zamjenice braniteljice: "Na kojoj udaljenosti ste se nalazili dok ste fotografirali D", svjedok odgovara da na udaljenosti od oko 20-ak metara.

    9. Sud je izvršio uvid u Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/24-5/18297 od 17. srpnja 2024., Obavijest o počinjenom prekršaju Policijske postaje Trogir serijskog broja: [serijski broj] od 12. srpnja 2024., Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji Policijske postaje Trogir, dojava broj:

    1569 od 10. srpnja 2024., Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika Policijske postaje Trogir od 12. srpnja 2024., Naredbu o određivanju mjere opreza serijskog broja: [serijski broj] od 12. srpnja 2024. te potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

    9.1. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama te je zamjenica braniteljice okrivljenika u završnoj riječi izjavila: „Saslušani svjedoci su iskazivali oprečno jedno drugome i oprečno u službenim zabilješkama kod policijskih službenika te navedeni iskazi odstupaju i nemaju nikakvih podudarnosti u pogledu bitnih elemenata u navodnom protupravnom postupanju okrivljenika. Posebno se ukazuje na činjenicu da je oštećenica OM dala lažni iskaz u dijelu da se nalazila u sigurnoj kući iz koje je smjela izlaziti samo vikendom pa da je tako bila u Trogiru. Nadalje, 10. srpnja 2024. je bila srijeda, sredina radnog tjedna, pa okrivljeni nikako nije mogao očekivati da bi OM toga dana bila na plaži s obzirom da se ista trebala nalaziti u sigurnoj kući izvan granica Republike Hrvatske. Upravo ova činjenica, kao i brojne druge kontradiktornosti unutar iskaza svjedoka, upućuje na zaključak kako je prijava krajnje maliciozna te postavljena s ciljem da ga se prikaže kao nasilnika te to iskoristi u parnici radi razvoda braka. Obrana smatra kako u postupanju okrivljenika koje se ogleda u podizanju palca ne postoji niti jedan element psihičkog nasilja niti da bi isti mogao izazvati osjeća uznemirenosti kao i povredu dostojanstva oštećene pa se predlaže okrivljenika osloboditi od optužbe.“

    10. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.

    11. Sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakoga od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj vezi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

    11.1. Materijalnom odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstava ili uznemirenosti, spolno uznemiravanja, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečeno osobnim radom ili nasljeđivanjem onemogućavanje zapošljavanja uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osobe za invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje, dok je kažnjivom odredbom članka 22. stavak 1. istog Zakona, propisano da tko počini nasilje iz članka 10. ovog Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    11.2. Za istaknuti je da je psihičko nasilje svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-2603/2025).

    11.3. Također, u tom kontekstu potrebno je naglasiti da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; stoga je, dakle, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koje čini biće prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Tu je riječ o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-9335/2024).

    12. Nesporno je da je između okrivljenog KM i oštećenice- žrtve OM u tijeku brakorazvodna parnica i da isti imaju zajedničko malodobno dijete te da su njihovi međusobni odnosi od prije poremećeni, odnosno izražen je izostanak zrele komunikacije i odgovornog obiteljskog ponašanja.

    12.1. Međutim, sporno je da li je okrivljenik počinio oblik psihičkog nasilja u obitelji spram svoje supruge OM s kojom je u brakorazvodnoj parnici, a na način kako mu se to optužnim prijedlogom stavlja na teret.

    13. Prvenstveno ovaj Sud naglašava kako, uzimajući u obzir da su odnosi između ovdje okrivljenog KM i oštećenice- žrtve OM narušeni, da je u tijeku brakorazvodna parnica, da je oštećena OM određeno vrijeme boravila u sigurnoj kući izvan Republike Hrvatske, da je protiv istog podneseno više kaznenih prijava, nije zanemariva činjenica da se ovdje okrivljeni KM baš upravo kupao na plaži ispred kući obitelji oštećene OM, a koja kuća se nalazi na otoku Čiovu, na kojem otoku i u njegovoj okolici se nalazi veći broj dostupnih plaža pogodnih za kupanje. Međutim, okrivljenik je odlučio kupati se upravo na predmetnoj lokaciji te i takav odabir mjesta, unatoč brojnim drugim mogućnostima, upućuje na određenu namjeru u njegovom postupanju. Ovaj Sud je stava da je okrivljeni KM kritične prigode počinio psihičko nasilje spram svoje supruge OM, a koji oblik emocionalnog zlostavljanja se ogleda u njegovom ponašanju koje odstupa od usvojenih normi pristojnog ponašanja, bilo da se radi o pokazivanju srednjeg prsta, rukama simulirajući potez gušenja ili repetiranja pištolja ili tome slično.

    14. Nadalje, ovaj Sud je mišljenja, a što proizlazi i iz samih iskaza ispitanih svjedoka OM, ČM, FM i DM, da je okrivljenik kritične prigode upućivao više znakova i gestikulacija rukom i prstima na načine koji su svi navedeni svjedoci opisali kao neprikladne, uznemirujuće i provokativne.

    14.1. Iako se okrivljeni KM ne smatra krivim i poriče počinjenje prekršaja, Sud nije prihvatio obranu okrivljenika, ocjenjujući ju manjkavom i usmjerenom k tome da se ekskulpira od prekršajne odgovornosti, već je analizom danog iskaza svjedokinje ČM utvrdio da je okrivljenik KM postupao na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

    15. U odnosu na iskaze ispitanih svjedoka, ovaj Sud je iskaz svjedoka VM ocijenio neuvjerljivim i prilagođenim interesima obrane okrivljenika, budući da je u cijelosti, pa i u sitnim detaljima, identičan navodima iz obrane okrivljenika. Takva podudarnost osobito je indikativna uzme li se u obzir prijateljski odnos između svjedoka VM i okrivljenika.

    15.1. Nadalje, iako iskazi ispitanih svjedoka OM, FM i DM nisu u potpunosti identični, ovaj Sud ne smatra da isti zbog toga nisu istiniti, već da je zbog većeg broja ranije podnesenih prijava moguće došlo do određene nepreciznosti u njihovom sjećanju. Zbog ranije navedenog, imajući u vidu postojanje oprečnih i nesigurnih iskaza ispitanih svjedoka i okrivljenika, kao i mogućnost određene pristranosti pojedinih svjedoka, a i činjenice veće involviranosti FM i DM u prijave podnesene protiv okrivljenog KM, ovaj Sud je isključivu vjeru poklonio iskazu svjedokinje ČM, smatrajući ga dosljednim, uvjerljivim, bez proturječnosti i neopterećenim subjektivnim utjecajima.

    15.2. U odnosu na konkretnu radnju upućivanja srednjeg prsta od strane okrivljenog KM spram svoje supruge OM, kao što je prethodno već kazano, ovaj Sud je potpunu vjeru poklonio iskazu svjedokinje ČM, i to iz razloga što je svjedokinja jedina od ispitanih koja je apsolutno nepristrana i nije ni u krvnom ni u prijateljskom odnosu niti s okrivljenikom niti s oštećenicom. Sud je ocijenio da je upravo svjedokinja ČM najvjerodostojnija za davanje iskaza o konkretnom događaju kritične prigode, budući da u trenutku davanja iskaza pred Sudom nije imala nikakav osobni interes o ishodu postupku, za razliku od svih drugih ispitanih svjedoka. Naprotiv, svjedokinja ČM bivše je djevojka brata oštećenice te nema razloga prikazivati događaj na drugačiji način od onog kakav je doista i bio.

    15.3. Dakle, u postupku je isto nedvojbeno utvrđeno putem saslušanja svjedokinje ČM kojoj je Sud poklonio vjeru u iskaz, a koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću, te koja svjedokinja je sa sigurnošću potvrdila opisano protupravno postupanje okrivljenika, pokazivanjem srednjeg prsta spram oštećene OM.

    16. Isto tako, ovaj Sud smatra bitnim navesti da je svjedokinja oštećenica- žrtva OM svoj iskaz pred Sudom dala u prisutnosti volonterke iz udruge Domina, kao osobe od povjerenja, a tijekom davanja svog iskaza evidentno je bila uznemirena i emocionalno opterećena cijelim događajem.

    17. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika, valjalo je donijeti odluku o sankciji uzimajući pri tom u obzir sve okolnosti koje u smislu članka 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i mjeru izrečene kazne.

    17.1. Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne, cijenjene su sve relevantne okolnosti predviđene u članku 36. stavku 2. Prekršajnog zakona, pa je okrivljeniku kao olakotna okolnost uzeta u obzir činjenica do sada nije prekršajno kažnjavan, kao i njegovo korektno držanje pred Sudom, dok otegotnih okolnosti, osim samih obilježja prekršajnog djela, na strani okrivljenika Sud nije našao za cijeniti. Stoga je Sud okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja iz izreke presude Sud izrekao novčanu kaznu u Zakonom propisanom okviru, smatrajući da će se izrečenom novčanom kaznom prema okrivljeniku postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

    17.2. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    18. Sud je odbio prijedlog ovlaštenog tužitelja da se okrivljeniku KM produlji mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze sa žrtvom OM rukovodeći se načelom razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona, a smatrajući da će se i izrečenom novčanom kaznom prevenirati počinjenje novog djela i postići svrha kažnjavanja.

    19. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, te predstavlja paušalni iznos troškova Suda, određen obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

    20. U suglasju sa svim iznijetim odlučeno je kao u izreci presude.

    Trogir, 11. studenog 2025.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Milenka Vičić, v.r.

    Željka Matkov, v.r.

    Sudska savjetnica

    Josipa Grga, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

    PRESUDA SE DOSTAVLJA:

    - okrivljeniku,

    - braniteljici okrivljenika Ljubici Vuković, odvjetnici u Splitu,

    - oštećenici- žrtvi OM,

    - ovlaštenom tužitelju,

    - za spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.