Republika Hrvatska

Općinski sud Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

Poslovni broj: P-972/2023.-12.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku po sutkinji Ireni Bonifačić- Kraljiću u pravnoj stvari tužitelja 1. UB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koju zastupa punomoćnik odvjetnik Slobodan Cvijić iz Punta, Pasjak 14, 2. RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] koju zastupa punomoćnik odvjetnik Slobodan Cvijić iz Punta, Pasjak 14, 3. ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] koju zastupa punomoćnik odvjetnik Slobodan Cvijić iz Punta, Pasjak 14, 4. DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Slobodan Cvijić iz Punta, Pasjak 14, 5. ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] koju zastupa punomoćnik odvjetnik Slobodan Cvijić iz Punta, Pasjak 14, 6. ĆB iz [adresa]., 23-17 144 st., SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Slobodan Cvijić iz Punta, Pasjak 14 i 7. EB, [adresa] koju zastupa punomoćnik odvjetnik Slobodan Cvijić iz Punta, Pasjak 14, protiv Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, Supilova 16 i umješača na strani tuženika Valamar Riviera d.d. iz Poreča, Stancija Kaligari 1, OIB: 36201212847 kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Petar Petrinić iz Rijeke, Ivana Grohovca 1, radi brisovne tužbe, (v.p.s. 26.544,69 EUR), nakon održane glavne rasprave 8. listopada 2025. u prisutnosti tužitelja RB, ŠB, DB i ZB, punomoćnika tužitelja, zamjenice ODO-a i punomoćnika umješača na strani tuženika, te ročišta radi objave presude 11. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I O d b i j a j u s e tužitelji 1. UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 6. ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., 23-17 144 st., [adresa]. EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], 37 [adresa], SAD s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Nalaže se Općinskom sudu u Crikvenici, Stalnoj službi u Krku i zemljišnoknjižnom odjelu istog suda da ispravi upis prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da uspostavi zemljišnoknjižno stanje koje je postojalo prije donošenja i provedbe Rješenja Posl. broj: Z-5832/19."

II N a l a ž e s e Općinskom sudu u Crikvenici, Stalnoj službi u Krku i zemljišnoknjižnom odjelu istog suda da ispravi upis prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da upiše pravo vlasništva u korist i na ime: 1. UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 9/720 dijela, 2. RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ¼ od 9/720 dijela,

3. ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ¼ od 9/720 dijela, 4. DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ¼ od 9/720 dijela, 5. ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ¼ od 9/720 dijela, 6. ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., 23-17 144 st., SAD, u 9/720 dijela i

7. EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], 37 [adresa], SAD, u 9/720 dijela,

uz istovremeni izbris ovog prava s imena Republika Hrvatska u 36/720 dijela.

III N a l a ž e s e tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 i umješaču na strani tuženika Valamar Riviera d.d. iz Poreča, Stancija Kaligari 1, OIB: 36201212847 da tužiteljima 1. UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 6. ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., 23-17 144 st., [adresa]. EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], 37 [adresa], SAD naknade troškove postupka u ukupnom iznosu od 6.937,12 EUR (šesttisućadevetstotrideset- sedameuraidvanaestcenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi tvrde da je RH podnijela 20. siječnja 2015. prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koji se postupak vodio pod brojem RZ-14/15, te u kojem je postupku doneseno rješenje od 18. travnja 2019. kojim se rješenjem prihvaća prijedlog i određuje ispravak vlasništva za predmetnu nekretninu na način da se briše vlasništvo upisanih i upisuje pravo vlasništva na ime RH u 1/1 dijela. U trenutku podnošenja prijedloga te pokretanja i otvaranja postupka na predmetnoj nekretnini z.č. br. 50/6 u k. o. [katastarska općina] da su pored ostalih osoba bili upisani i tužitelji svatko u određenom dijelu. Nadalje, tužitelji u tužbi tvrde da je predmetna nekretnina bila prenesena u društveno vlasništvo Odlukom o izmjeni i dopuni odluke o prijenosu u društveno vlasništvo zemljišta na području grada Krka ("Službene novine" 12/1985), ali da u zemljišnim knjigama nije proveden upis društvenog vlasništva. Također tužitelji u tužbi navode da nikada nije proveden postupak deposedacije upisanih korisnika a niti im je određena naknada za deposedirano zemljište, te da nikada nije upisana Općina Krk kao korisnik predmetne nekretnine. također u tužbi tužitelji navode da je rješenjem Komisije za uzimanje i davanje na korištenje građevinskog zemljišta Skupštine Općine Krk iz 1985., 1989. i 1986. ovo zemljište dodijeljeno na korištenje RO "Zlatni otok" OOUR Hoteli Krk a da prije toga u zemljišnim knjigama nije proveden upis društvenog vlasništva s pravom korištenja Općine Krk i da nadležno upravno tijelo nije provelo postupak deposedacije. Također, tužitelji tvrde da nadležno upravo tijelo nije provelo postupak deposedacije niti nakon što je doneseno rješenje Komisije za uzimanje i davanje na korištenje građevinskog zemljišta Skupštine Općine Krk kojim je predmetno zemljište dodijeljeno na korištenje RO "Zlatni otok" OOUR Hoteli Krk. Prednik tužitelja i ostali upisani vlasnici da nisu znali i nisu bili obaviješteni o dodjeli zemljište na korištenje navedenoj pravnoj osobi. U tužbi nadalje tužitelji navode da je prednik tužitelja pok. ĆB VB za svog života sve do 1998. zajedno s obitelji koristio ovu nekretninu kao maslinik a nakon njegove smrti da su tužitelji na isti način koristili predmetnu nekretninu sve do 2010. Predmetno zemljište da je 2011. bilo obraslo te nije imalo infrastrukturu za potrebe kampa te je bilo udaljeno 50-ak metara od uređenog dijela kampa a što da je razvidno i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nenada Vidmara od 21. ožujka 2019. Također, u tužbi tužitelji tvrdi da se kamp Politin u Krku počeo uređivati koncem 80-ih i tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća te da njegov uređeni dio koncem 90-ih godina nije obuhvaćao niti četvrtinu današnje površine pa tako ni predmetnu nekretninu. Građevinska dozvola koja je izdana investitoru RO "Zlatni otok" OOUR Hoteli Krk 26. lipnja 1985., da je prestala važiti u odnosu na predmetnu nekretninu jer investitor u roku od dvije godine nije na istoj počeo izvoditi nikakve radove. Tužitelji ističu i to da nisu bili pozvani kao stranke da sudjeluju u postupku izdavanja ove građevinske dozvole. U tužbi tužitelji nadalje navode da je društvo "Valamar Riviera" d.d. tek prije nekoliko godina na istu postavio kamp kućice i to bez znanja tužitelja a također na predmetnoj nekretnini da je za vrijeme trajanja pojedinačnog ispravnog postupka izgrađen i bazen bez građevinske dozvole. Tužitelji stoga predlažu da sud po provedenom postupku prihvati njihov tužbeni zahtjev i donese presudu kojom se nalaže z.k. odjelu ovoga suda da ispravi upis prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da uspostavi z.k. stanje koje je postojalo prije donošenja i provedbe rješenja posl. broj Z-5832/19. Tužitelji također predlažu da ukoliko sud smatra da nisu ovlašteni tražiti upis ranijeg z.k. stanja svih upisanih suvlasnika, da sud prihvati njihov eventualno kumulirani tužbeni zahtjev i naloži z.k. odjelu ovoga suda upis prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] na način da upiše pravo vlasništva u korist i na ime tužitelja svakog u 9/720 dijela uz istovremeni izbris prava vlasništva s imena RH u 36/720 dijela.

2. Kako je u tijeku postupka preminula tužiteljica JB, sud je donio rješenje o prekidu postupka posl. broj P-2210/2019.-28. od 15. svibnja 2023. a nakon što su nasljednici pok. tužiteljice preuzeli postupak u ovoj pravnoj stvari sud je donio rješenje o nastavku postupka posl. broj P-972/2023.-2. od 23. studenog 2023.

3. S obzirom na izmijenjenu aktivnu legitimaciju tužitelji su specificirali tužbeni zahtjev podneskom od 8. listopada 2025. i to glede kumuliranog tužbenog zahtjeva u odnosu na suvlasničke dijelove tužitelja.

4. U odgovoru na tužbu tužena RH istakla je zahtjev za osiguranje parničnih troškova temeljem odredba čl. 82. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima a s obzirom da je 4. tužiteljica državljanka SAD bez prebivališta u [adresa]. Nadalje, u odgovoru na tužbu tužena osporava predmetnu tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te također ističe prigovor apsolutne nenadležnosti suda ističući da je temeljem Zakona o građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe ("Narodne novine" broj 50/2020.), rješavanje vlasničkih odnosa u obuhvatu kampova u nadležnosti Upravnog tijela - Ministarstva državne imovine. Nadalje, u odgovoru na tužbu tužena ističe kako tužitelji nisu bili upisani samovlasnici predmetne nekretnine te da stoga nemaju pravni interes za podnošenjem tužbe kojom se uspostavlja vlasništvo trećih osoba, pa stoga tužena predlaže odbaciti prvo postavljeni tužbeni zahtjev. Nadalje, u odgovoru na tužbu tužena ističe da predmetna nekretnina predstavlja sastavni dio kampa Politin za koje je društvo Valamar Rivijera d.d. podnio zahtjev za dobivanje koncesije Ministarstvu turizma, te da navedeno društvo plaća godišnju koncesijsku naknadu RH Ministarstvu turizma za predmetnu nekretninu. Prethodno da je predmetna nekretnina odluku o prijenosu u društveno vlasništvo zemljišta na području grada Krka od 29. prosinca 1981. prenesena u društveno vlasništvo a potom da je rješenjem o dodjeli prava korištenja građevinskog zemljišta dodijeljena društvenom poduzeću RO "Zlatni otok" OOUR Hoteli Krk pravnom predniku Valamar Riviere d.d. Tužena nadalje ističe da je Skupština Općine Krk rješenjem KLASA: UP/I-01/755/1-1985 od 3. lipnja 1985. dodijelila predmetnu nekretninu RO "Zlatni otok" OOUR Hoteli Krk te zaključila Ugovor o korištenju građevinskog zemljišta a iz predmetnog rješenja da je razvidno da su predmetne čestice prenesene u društveno vlasništvo do donošenja rješenja SO Krk o predaji u posjed novom korisniku, radi privođenja namjeni predviđenoj prostornim planom a kako Hoteli Krk nisu unijeli predmetnu nekretninu u temeljni kapital u postupku pretvorbe i privatizacije, vlasnik istih da je postala RH. Također tužena navodi kako nije točan navod tužitelja da predmetno zemljište 2011. nije predstavljalo kamp a s obzirom da je razvidno iz urbanističkog uvjerenja KLASA: 350-05/14-01/591 da se predmetna nekretnina nalazila unutar obuhvata kampa Politin još 1985. prema provedbenom urbanističkom planu autokampa Politin iz 1985. U odgovoru na tužbu tužena navodi kako se prostorom kampa smatra sve zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljište neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije nalazilo u granicama kampa te tužena ističe da su kampovi poslovno funkcionalne cjeline koje su na dan 1.8.2010. zatečene u prostoru i odvojene ogradom od susjednih nekretnina. Tužena u odgovoru na tužbu tvrdi da je predmetna nekretnina na dan 1.8.2010. bila u obuhvatu autokampa Politin i u isključivom posjedu pravnog prednika Valamar Riviere d.d. Tužena stoga predlaže sudu odbacivanje tužbe odnosno odbijanje tužbenih zahtjeva u cijelosti uz naknadu parničnog troška RH.

5. U tijeku postupka tužena je predložila da sud o ovome parničnom postupku obavijesti treću osobu TD Valamar Riviera d.d., što je ovaj sud i učinio dopisom od 2.2.2022. a nakon čega je Valamar Riviera d.d. dostavila podnesak kao umješač na strani tuženika smatrajući da ima pravni interes za stupanje u parnicu kao umješač na strani tuženika.

6. Na ročištu za glavnu raspravi 21. rujna 2022. ovaj je sud temeljem odredbi čl. 206. i 207. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2020., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) prihvatio sudjelovanje društva Valamar Riviera d.d. iz Poreča kao umješača na strani tuženika.

7. Na okolnost navoda iz tužbe te odgovora tužene na tužbu ovaj je sud u tijeku dokaznog postupka proveo dokaze uvidom u rješenje ovoga suda posl. broj Z- 5832/2019 od 18. travnja 2019. (list 8-10 spisa), z.k. izvadak za predmetnu nekretninu (list 11-12 spisa), povijesni izvadak za predmetnu nekretninu (list 13-19 spisa), zapisnik od 20. ožujka 2019. sastavljen za potrebe predmeta Z-7460/2017 (list 20-22 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Krku posl. broj O-239/98-5 od 16. lipnja 1999. (list 23-24 spisa), izvod iz posjedovnog lista 302 za k. o. [katastarska općina] (list 25. spisa), nalaz i mišljenje vještaka Nenada Vidmara od 21. ožujka 2019. (list 26-27 spisa), građevinsku dozvolu Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo i stambeno– komunalne poslove broj UP/I-07-4495/85 od 26. lipnja 1985. (list 28-29 spisa), uporabnu dozvolu Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša KLASA: UP/I-361-05/16-01/20 od 11. svibnja 2016. (list 30. spisa), dopis jedinstvenog upravnog odjela Grada Krka od 20.12.2019. s prilozima (list 36-43 spisa), ugovor o korištenju građevinskog zemljišta sklopljen između Općine Krk i RO "Zlatni otok" OOUR Hoteli Krk od 17. rujna 1985. (list 53-55 spisa), rješenje Komisije za uzimanje i davanje na korištenje građevinskog zemljišta Skupštine Općine Krk KLASA: UP/I-01- 755/1-1985 od 3. lipnja 1985. (list 56-60 spisa), ugovor o korištenju građevinskog zemljišta od 4. lipnja 1986. (list 61-62 spisa), rješenje Skupštine Općine Krk broj UP/I- 01-755/1-1985 od 4. lipnja 1986. (list 63-65 spisa), Ugovor o korištenju građevinskog zemljišta od 15. kolovoza 1989. (list 66-67 spisa), rješenje Skupštine Općine Krk KLASA: UP/I-944-05/89-01/14 od 20. lipnja 1989. (list 68-70 spisa), građevinsku dozvolu broj [broj dozvole] od 26. lipnja 1985. (list 71-72 spisa), načelnu suglasnost Općine Krk broj UP/I-07-1088/85 od 3. lipnja 1985. (list 73. spisa), uvjerenje o uvjetima uređenja prostora od 1. svibnja 1985. (list 74. spisa), popis čestica s pripadajućim površinama unutar obuhvata kampa od 29. srpnja 2011. (list 79. spisa), uvjerenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ispostava Krk KLASA: 350-05/14-01/591 od 31. listopada 2014. (list 80. spisa), uporabnu dozvolu KLASA: UP/I-361-05/16-01/20 od 11. svibnja 2016. (list 81. spisa), potvrdu Trgovačkog suda u Rijeci od 7.11.2014. (list 82. spisa), dopis upućen Vladi RH od strane Valamara 30. siječnja 2011. (list 102-103 spisa), kao i uvidom u cjelokupni ovosudni spis RZ- 14/15.

8. Također u tijeku dokaznog postupka ovaj je sud proveo dokaze i saslušanjem svjedoka ČB, LB, FB, PB, BB i CB a na ročištu za glavnu raspravu 8. listopada 2025. proveden je i dokaz tužitelja DB, dok su se tužiteljice RB, ŠB i ZB u cijelosti pridružile navodima tužitelja DB.

9. Kako je prethodno navedeno, na okolnost navoda iz tužbe te navoda odgovora na tužbu proveden je dokaz saslušanjem svjedoka.

10. Svjedok KB u svom je iskazu naveo da je gotovo cijeli radni vijek proveo na poslovima imovinsko-pravne službe Općine Krk na Krku te da je radio na poslovima deposedacije nekretnina na području autokampa Politin na Krku. Svjedok je u svom iskazu nadalje naveo da mu nije poznato da je vodio postupak u kojem bi stranke bile tužitelji odnosno njihov pravni prednik SB. S obzirom na broj predmetne nekretnine svjedok je naveo da je to područje podruštvovljeno 1985. sukladno provedbenom planu a temeljem odluke, te se upisivalo društveno vlasništvo i korisnici bivši vlasnici tih nekretnina. Svjedok je pojasnio da se zatim vršio postupak deposedacije jer da je za to područje bio zainteresiran Zlatni otok a imovinsko-pravna služba da je provodila dio po dio deposedacije jer da Zlatni otok nije imao financijskih sredstava za isplatu cijelog kompleksa. Postupak da je provođen tako da su se pozivali ljudi koji su bili upisani kao korisnici, te da su korisnici uglavnom prihvaćali isplatu pa bi postupak završio nagodbom. Što se tiče predmetne čestice svjedok je odgovorio da se ne sjeća ništa u svezi s predmetnom česticom a da mu stranke u ovome postupku nisu poznate.

11. Svjedok LB u svom je iskazu naveo da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina koja da je unazad desetak godina predstavljala maslinik, a što da mu je poznato jer da gotovo u međi i on ima maslinik koji je kupio 1998. zajedno sa šogorom FB. Svjedoku je poznato da je predmetna nekretnina sada unutar ograđenog kampa jer da je na gromači koja dijeli nekretninu u vlasništvu svjedoka i predmetnu nekretninu postavljena žičana ograda. Na predmetnoj nekretnini da su sada postavljene mobilne kućice a prethodno da je viđao tužitelje koji da su dolazili na taj maslinik i brali masline. Svjedok da nema saznanja o tome da li je eventualno prethodno proveden postupak deposedacije ili da li je vlasnicima isplaćena kakva naknada za tu nekretninu. Svjedok je naveo i to da je obavljao neke radove 2010. ili godinu prije ili kasnije u kampu Politin te da tada ova nekretnina još nije bila u sastavu kampa a niti je bila parcelirana i to područje da je još bilo netaknuto. U to vrijeme da nije bila postavljena ograda oko kampa. Predmetna nekretnina da se nalazi unutar kampa možda i manje od 10 godine jer je prethodno sve bilo otvoreno i moglo se dolaziti kroz kamp i do parcele u vlasništvu svjedoka i do predmetne parcele.

12. Svjedok FB u svom je iskazu naveo da on i šogor imaju jednu parcelu u naporednoj blizini predmetne nekretnine koju da su kupili 1998. te je tako svjedoku poznato da je ova predmetna nekretnina unazad desetak godina i to možda od 2014. ili 2015. ograđena ogradom i nalazi se unutar kampa Politin. Na predmetnoj nekretnini da su sada postavljene mobilne kućice a prethodno da je predstavljala maslinik. Svjedok da je viđao tužitelje na toj nekretnini kako ubiru masline a još da se sjeća i oca tužitelja DB koji da je na toj nekretnini pasao ovce. Svjedok da je i prije dolazio na predmetno područje autokampa Politin jer da je u razdoblju od 1988. do 1994. bio šef kampa [adresa] u [adresa] te je dolazio kod kolega u autokamp Politin te mu je poznato da u tom razdoblju kamp Politin još nije bio izgrađen na ovom području već da se proširio mnogo godina kasnije. Svjedok je na kopiji katastarskog plana na listu 27. spisa pokazao svoju nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], te je pojasnio da je ulaz na njegovu nekretninu bio iz jednog klančića te je pokazao gromaču koja dijeli njegovu nekretninu od predmetne. Svjedok je naveo da sada od kada je postavljena ograda 2015. ili 2016. oko kampa, da više nema pristupa na predmetnu nekretninu osim sa područja kampa.

13. Svjedok PB naveo je da je bio zaposlenik Zlatnog otoka Krk u razdoblju od 1972. do 2006. a zatim da je bio suradnik s Valamarom od 2006. do 2022. Svjedok je naveo da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina na kojoj da je sada bazen i neke mobilne kućice u sklopu autokampa Krk. Takvo stanje da je na licu mjesta posljednjih 8 ili 9 godina, a prije da je predmetna nekretnina predstavljala maslinik koji se koristio za potrebe autokampa i to uglavnom za postavljanje šatora. Svjedok da je radio kao voditelj vanjskih objekata u Zlatnom otoku Krk te da je organizirao berbu maslina na tom području. Od 2006. svjedok da je imao u najmu restoran u sklopu kampa pa do odlaska u mirovinu a sada da se tom djelatnošću bave njegova djeca. Svjedoku da nije poznato da bi u tom razdoblju nitko osim djelatnika kampa dolazio na predmetnu nekretninu. Tužitelje svjedok da ne poznaje, a sada predmetna nekretnina da se nalazi u sredini kampa. Svjedok je naveo i to da je na predmetnoj nekretnini bilo 10 ili 15 maslina koje da je ubirao personal autokampa. Prije da je oko kampa bila žičana ograda a sada da je postavljena moderna zelena ograda. U sklopu kampa da nije bilo privatnih maslinika. Svjedok je naveo i to da je u razdoblju 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća sve bilo "na divlje" i nije bilo struje i vode već samo postavljeni šatori a da je unazad osam godina ovaj kamp uređen i sada ima pet zvjezdica.

14. Svjedok BB naveo je da je zaposlen u poduzeću Valamar Riviera d.o.o. od 2009. i trenutno da radi kao direktor regije kampovi Krk što da uključuje i kamp Krk bivši Politin. Svjedok je naveo da mu je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina te da se sjeća da kada je počeo dolaziti na to područje 2009. ili 2010. da je na tom području a misli na cijelu zonu već bilo nekih šatora ali da je tada to bila zona otvorenog kampiranja. Već da je tada kamp bio ograđen nekakvom ogradom, a svjedok je pojasnio da zona slobodnog kampiranja znači da je gost dobivao broj i mogao je sam naći mjesto na koje će postaviti šator. Sada da je u toj zoni promijenjeno stanje i postavljene su mobilne kućice. Svjedok da nikada nije vidio privatne osobe da dolaze na to područje ubirati masline. Tužitelje svjedok da ne poznaje. Ranije da je oko kampa bila žičana ograda koja da se mijenjala unazad desetak godina kada je zamijenjena panelnom ogradom.

15. Svjedok CB zaposlenik sadašnjeg Valamara a prije Zlatnog otoka još od 2003. naveo je da radi na poslovima voditelja održavanja a da je prethodno bio kućni majstor. Od 2012. da radi isključivo u kampu Politin te da mu je poznato koja je nekretnina predmetom ovog parničnog postupka. Na predmetnoj nekretnini da se sada nalazi bazen, sunčalište i nekoliko mobilnih kućica koje da su postavljene još 2013. a bazen da je izgrađen 2016. Prethodno da je to bilo područje samo za šatore te da to područje nije bilo parcelirano. Već da je tada postojala nekakva žičana ograda oko kampa koja da se mijenjala 2013. a 2016. da je kamp ograđen panelnom ogradom. Svjedok da se ne sjeća da su od kada on radi u kampu dolazile privatne osobe ubirati masline već da su djelatnici kampa imali organizirano branje maslina na području čitavog kampa te je i svjedok osobno sudjelovao u berbi maslina. Ranije da je bila postavljena ograda više zbog toga da bi se spriječio ulazak ovaca i životinja u kamp a koja je ograda zamijenjena panelnom ogradom.

16. Kako je prethodno navedeno na ročištu za glavnu raspravu 8. listopada 2025. proveden je i dokaz saslušanjem tužitelja DB dok su se tužiteljice RB, ŠB i ZB pridružile navodima svog brata tužitelja DB.

17. Tužitelj DB u svom je iskazu naveo da je predmetna nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] a da se u naravi zove Sveti Danijel. Predmetna nekretnina da je u vlasništvu obitelji tužitelja već preko 160 godina jer da je bila u vlasništvu još njegovog pradjeda ĐB. Nakon smrti ĐB njegovi nasljednici da su se podijelili te da je predmetna nekretnina pripala u vlasništvo djedu tužitelja ĐB koji da je bio upisan kao posjednik predmetne nekretnine s obzirom da se bavio poljoprivredom. Predmetna nekretnina da u naravi predstavlja maslinik koji da se kasnije koristio i kao pašnjak i kao maslinik jer da je otac tužitelja na tom području pasao ovce. Prethodno da predmetna nekretnina nije bila ograđena u smislu neke željezne ili metalne ograde a sada da je stanje na licu mjesta drugačije te je nekretnina ograđena a na njoj su postavljene mobilne kućice, te se nekretnina nalazi unutar kampa i to na rubnom dijelu. Tužitelji da su saznali za gradnju na predmetnoj nekretnini negdje 2015. a u to doba da je RH pokrenula pojedinačni ispravni postupak na koji da su tužitelji uložili prigovor te su bili upućeni u parnicu. Tužitelj da se sjeća da su se 80-ih godina prošlog stoljeća vršili nekakvi iskopi na predmetnoj nekretnini ali da ništa na njoj nije nađeno u smislu arheoloških istraživanja i sl. Površina predmetne nekretnine da je 1527m2 i na njoj da je bilo 30-ak maslina a danas da se predmetna nekretnina nalazi unutar ograđenog kampa. Tužitelj je naveo i to da 2013. i 2014. kada je dolazio na predmetnu nekretninu da na njoj nije bilo ništa izgrađeno a niti da se koristila za postavljanje šatora. Tužitelj je naveo i to da njegova obitelj nikada nije dobila nikakvo rješenje o deposedaciji predmetne nekretnine niti da su dobili kakvu naknadu ili bili pozivani u upravnom postupku u kojem se izdavala građevinska dozvola ili sl., a vezano za ovu predmetnu nekretninu.

18. Ocjenom svih provedenih dokaza, i to kako ocjenom svakog dokaza zasebno, tako i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj je sud utvrdio da je prvo postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan, te je stoga ovaj sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja kojim tužitelji zahtijevaju ispravak upisa prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] na način da se uspostavi z.k. stanje kakvo je bilo prije provedbe rješenja ovoga suda posl. broj Z-5832/19 od 18. travnja 2019.

19. Naime, tužitelji nisu ovlašteni zahtijevati upis ranijeg z.k. stanja svih upisanih suvlasnika, već samo upis u odnosu na prethodni upis svojeg prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

20. Stoga je kako je prethodno navedeno sud odbio prvo postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja zbog nedostatka aktivne legitimacije, te je prihvatio kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja specificiran podneskom od 8. listopada 2025., a kojim tužbenim zahtjevom tužitelji zahtijevaju ispravak upisa na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] na ime UB u 9/720 dijela, RB u ¼ od 9/720 dijela, ŠB u ¼ od 9/720 dijela, DB u ¼ od 9/720 dijela, ZB u 184 od 9/720 dijela, ĆB u 9/720 dijela i EB u 9/720 dijela uz istovremeni izbris prava vlasništva sa imena Republike Hrvatske u 36/720 dijela.

21. Naime, ocjenom provedenih dokaza ovaj je sud utvrdio da je rješenjem ovoga suda posl. broj Z-5832/2019 prihvaćen prijedlog RH i određen ispravak vlasništva za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da se briše vlasništvo upisanih vlasnika te se ima upisati pravo vlasništva na ime RH u 1/1 dijela.

22. Nadalje, ovaj je sud uvidom u povijesni z.k. izvadak utvrdio da su tužitelj prije provedenog upisa temeljem citiranog rješenja bili upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] svatko u 9/720 dijela.

23. Neosnovan je prigovor apsolutne nenadležnosti suda istaknut po tuženoj u odgovoru na tužbu.

24. Naime, tužena se poziva na odredbe Zakona o građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe ("Narodne novine" broj 50/2020.). Međutim, ovaj je postupak započeo 5. lipnja 2019., dakle prije stupanja na snagu Zakona o građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe koji je stupio na snagu 2. svibnja 2020., te je stoga ovaj postupak nastavljen pred ovim sudom kao stvarno i mjesno nadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari.

25. Nadalje, ovaj je sud ocjenom provedenih dokaza i to uvidom u rješenje Skupštine Općine Krk, Komisije za uzimanje i davanje na korištenje građevinskog zemljišta od 3. lipnja 1985. (list 56-60 spisa) utvrdio da je samo 1/30 dijela predmetne nekretnine dodijeljena na korištenje RO "Zlatni otok" OOUR Hoteli Krk a zatim je temeljem Ugovora o korištenju građevinskog zemljišta od 17. rujna 1985. koji se ugovor poziva na rješenje Komisije Skupštine Općine Krk za uzimanje i davanje na korištenje građevinskog zemljišta broj UP/I-01-755/1-1985 od 3. lipnja 1985. predmetna nekretnina dana na korištenje kao neizgrađeno građevinsko zemljište s time da je u Ugovoru navedena cijela k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 1557m2 iako je očito da je prethodno podruštvovljena samo 1/30 predmetne nekretnine 50/6. Na predmetnoj nekretnini je dakle bilo upisano društveno vlasništvo samo na dijelu od 1/30, a što je razvidno iz povijesnog z.k. izvatka za predmetnu nekretninu (list 13-19 spisa).

26. Prednik tuženika VB i dalje je ostao upisan kao vlasnik predmetne nekretnine a nakon njegove smrti temeljem rješenja o nasljeđivanju od 16. lipnja 1999. posl. broj O-239/98-5 upisali su se tužitelji UB, ŽB, ĆB i U (sada EB) Rosemary svatko u ¼ dijela.

27. Prednik tužitelja ostao je upisan i kao posjednik dijela predmetne nekretnine naziva "Sveti Danijel" a što proizlazi iz posjedovnog lista broj 302 od 3. lipnja 2019. (list 25. spisa).

28. U ovome je postupku bitno utvrditi da li je predmetna nekretnina na dan 1. kolovoza 2010. a sukladno Zakonu o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ("Narodne novine" broj 92/2010) bila u sastavu autokampa Krk odnosno unutar ograđenog autokampa kao poslovno funkcionalne cjeline zatečene u prostoru i odvojene ogradom od susjednih nekretnina.

29. Ocjenom provedenih dokaza ovaj sud utvrđuje da predmetna nekretnina nije niti djelomično a niti u cijelosti bila sastavni dio ograđenog autokampa Krk, ranije Politin na dan 1. kolovoza 2010. a što proizlazi kako iz iskaza saslušanih svjedoka tako i iz drugih dokaza provedenih u tijeku ovog parničnog postupka.

30. Naime, ovaj je sud kako je prethodno navedeno izvršio uvid u cjelokupni spis ovoga suda u predmetu RZ-14/2015 u kojem je provedeno vještačenje po ovlaštenom vještaku mjerničke struke koji je po provedenom vještačenju sudu dostavio svoj nalaz i mišljenje. Iz nalaza mišljenja stalnog sudskog vještaka Nenada Vidmara izrađenog za potrebe predmeta RZ-14/2015 (Z-7460/2017) proizlazi da je 2011. predmetna nekretnina u naravi predstavljala maslinik i bila izvan ograđenog dijela kampa s obzirom da na preklopljenoj digitalnoj ortofoto karti nije vidljiva nikakva ograda a niti bilo kakva infrastruktura izrađena za potrebe autokampa Krk. U prilog ovoj tvrdnji govore i iskazi saslušanih svjedoka LB i FB čije je iskaze ovaj sud ocijenio uvjerljivima i istinitima a iz čijih iskaza proizlazi da je predmetna nekretnina tek unazad desetak godina ograđena ogradom i nalazi se unutar autokampa Krk. Svjedok LB naveo je da je kao kooperant GP Krka izvodio elektroinstalaterske radove na području kampa 2010. ili godinu ranije ili kasnije i predmetna nekretnina da tada nije bila u sastavu kampa a što je svjedoku dobro poznato jer ima i svoju nekretninu u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, te je dakle po ocijeni ovog suda svjedoku itekako poznat položaj predmetne nekretnine i posjedovno stanje na istoj s obzirom da redovito dolazi na svoju nekretninu, te mu je poznato tko je u posjedu i tko koristi ovu predmetnu nekretninu. I svjedok FB koji također ima svoju nekretninu u neposrednoj blizini predmetne, naveo je da je predmetna nekretnina tek negdje 2014. ili 2015. ograđena ogradom i nalazi se unutar kampa te su na njoj postavljene mobilne kućice.

31. Što se tiče tvrdnji svjedoka PB koji je naveo da je s personalom kampa ubirao masline na području čitavog kampa, valja naglasiti da je isti naveo kako je predmetna nekretnina u sredini kampa a ne na njenom rubnom području iz čega valja zaključiti da svjedok nema saznanja o tome koja je nekretnina predmetom ovog postupka, te stoga ovaj sud nije prihvatio njegov iskaz vjerodostojnim.

32. Što se tiče iskaza svjedoka BB koji da je primijetio da već 2009. ili 2010. na području gdje se nalazi predmetna nekretnina da je primijetio postavljene šatore unutar zone otvorenog kampinga i ovaj je iskaz sud ocijenio nevjerodostojnim jer je svjedok iskazivao o širem području na kojem su sada postavljene 63 mobilne kućice.

33. Da je autokamp Krk ograđen čvrstom ogradom tek 2013. a koja je ograda zamijenjena 2016. panel ogradom proizlazi i iz iskaza svjedoka CB zaposlenika tvrtke Valamar koji je izričito naveo da je prethodno na tom mjestu postojala samo žičana ograda radi sprječavanja ulaska ovaca i životinja u kamp a isti je izričito naveo da je ograda od predmetne nekretnine bila udaljena minimalno 50m.

34. I tužitelj DB u svojem je iskazu izričito naveo da 2013. i 2014. na predmetnoj nekretnini još ništa nije bilo izgrađeno od infrastrukture kampa a niti se koristila za postavljanje šatora ili sl. Tužitelj da je na predmetnoj nekretnini bio u ljetnim mjesecima te nije primijetio da bi na istoj bili postavljeni šatori ili da se koristila za potrebe kampa.

35. Dakle, ovaj je sud utvrdio da u odnosu na suvlasničke dijelove tužitelja predmetna nekretnina nikada nije bila podruštvovljena a niti je ikada proveden postupak deposedacije suvlasničkih dijelova tužitelja jer o tome nema nikakvih dokaza u spisu a niti je tužiteljima isplaćena bilo kakva naknada za oduzeto zemljište, a sama nekretnina na dan 1. kolovoza 2010. nije bila u sastavu ograđenog autokampa Krk već se nalazila izvan ograđenog prostora i bila u posjedu tužitelja.

36. Članak 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 114/2001., 100/2004., 107/2007., 152/2008., 126/2010., 55/2013., 60/2013. i 108/2017.; dalje: ZZK) propisuje da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

37. Tužitelji su dakle osnovano ustali ovom tužbom za ispravak sukladno odredbi čl. 197. st. 1. ZZK, zbog čega je ovaj sud udovoljio njihovom tužbenom zahtjevom i odlučio kao u točki II izreke ove presude.

38. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tužiteljima su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR, sastava podneska od 24. veljače 2020. u iznosu od 500,00 EUR, sastava zahtjeva za izuzeće suca u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 31. kolovoza 2022. u iznosu od 200,00 EUR, trošak zastupanja tužitelja na pripremnom ročištu 21. rujna 2022. u iznosu od 500,00 EUR, sastava podneska od 10. svibnja 2023. u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 29. srpnja 2023. u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 12. veljače 2024. u iznosu od 50,00 EUR, sve uvećano za trošak zastupanja četiri osobe u ukupnom iznosu od 705,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 13. studenog 2024. u iznosu od 500,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 25. ožujka 2025. u iznosu od 500,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 8. listopada 2025. u iznosu od 500,00 EUR uz uvećanje od 50% za zastupanje više od pet osoba u iznosu od 750,00 EUR, sve uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 1.326,25 EUR. Također, tužiteljima je priznat i trošak sudskih pristojbi za z.k. izvadak u iznosu od 2,65 EUR, trošak pristojbe za posjedovni list u iznosu od 1,33 EUR kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 311,89 EUR.

39. Dakle, tužiteljima su priznati troškovi ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 6.937,12 EUR, koje su troškove tužiteljima dužni naknaditi tužena RH i umješač na strani tužene u roku od 15 dana.

U Krku 11. studenog 2025.

Sutkinja

Irena Bonifačić-Kraljić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tužene

3. Pun. umješača na strani tužene