REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
[adresa]
Poslovni broj: Pp-10568/2025-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Jurišić, uz sudjelovanje Ivane Kraljić Ožbolt kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljenika pravne osobe Kotanyi d.o.o. zastupane po ovlaštenoj predstavnici LV i II okrivljenice odgovorne osobe TV, oboje zastupanih po branitelju Darku Tereku odvjetniku u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 8. stavak 1. i 2. podstavak 1. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom („Narodne novine“, broj 25/2013., 41/2014., 114/2018. i 27/2024.), povodom prigovora I i II okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe sanitarne inspekcije, oznake: KLASA: UP/I-540-02/24-02/895, URBROJ: 443- 02-05-03-25-37 od 16. svibnja 2025., nakon glavne i javne rasprave održane 6. studenog 2025. u nazočnosti predstavnice I okrivljenika, II okrivljenice, branitelja okrivljenika i predstavnice tužitelja, 11. studenog 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I I okrivljenik: pravna osoba Kotanyi d.o.o., zastupana po predstavnici DV, voditeljici ureda, sa sjedištem [adresa], predmet poslovanja: prodaja začina na veliko, MBS: [matični broj subjekta], OIB: [osobni identifikacijski broj], posluje s dobiti, zaposlenih: 21, prekršajno kažnjavana i
II okrivljenica: odgovorna osoba TV, kći L T rođene D, rođena **.**.1963. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, s prebivalištem u [adresa], VSS, zaposlena kao direktor I okrivljenika, s mjesečnim primanjima od 4.000,00 eura, dobrog imovnog stanja, udana, majka dvoje djece, prekršajno nekažnjavana, ne vodi se postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo
k r i v i s u
što su kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi stavili na tržište Republike Hrvatske proizvod mlinac - Kotanyi himalajska sol jodirana 88 g, proizvođač:
Kotanyi GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, i to 9. svibnja 2024. u 11,00 sati u PJ Samobor, Ulica grada Wirgesa 2/G, Samobor, koji posluje u sklopu Kaufland Hrvatska komanditno društvo za trgovinu, Donje Svetice 14, Zagreb, datum roka uporabe i oznaka serije/LOT: 10.2.2030./L 442087 te 1. kolovoza 2024. u prostorijama Kotanyi d.o.o. - skladište (awt int.), Slavonska avenija 52/a, Zagreb, koji posluje u sklopu Kotanyi d.o.o. za trgovinu, [adresa], u 11,50 sati, datum roka uporabe i oznaka serije/LOT: 24.3.2029./426651, u 13,05 sati, datum roka uporabe i oznaka serije/LOT:19.6.2029./429757 i u 14,10 sati, datum roka uporabe i oznaka serije/LOT:11.11.2028./418800, koji nisu sukladni zahtjevima članka 3. stavak 1. točka b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (Sl.338, 13.11.2024.) jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca u hranu se trusi strano tijelo (plastika samog mlinca), što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane (soli),
čime su počinili prekršaj stavljanja na tržište mlinaca koji su u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljavaju uvjete iz članka 3. stavak 1. točka b) i c) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, kažnjiv po članku 8. stavak 1. podstavak 1. i stavak 2. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom („Narodne novine“, broj 25/2013., 41/2014., 114/2018. i 27/2024.)
pa im se na osnovi citiranog propisa, a uz primjenu članka 37. u vezi s člankom 3. stavkom 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.)
izriče
I okrivljeniku pravnoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.100,00 (jedna tisuća i jedna stotina) eura, a
II okrivljeniku odgovornoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 200,00 (dvije stotine) eura.
Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.) okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obavezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura - SVAKI u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba sanitarne inspekcije, pod oznakom KLASA: UP/I-540-02/24-02/895, URBROJ: 443-02-05-03-25-37 izdao je 16. svibnja 2025. prekršajni nalog protiv I i II okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji nalog su I i II okrivljenik pravodobno uložili prigovor te je isti stavljen izvan snage i proveden je redovni prekršajni postupak.
2. U svojoj pisanoj obrani predstavnica I okrivljenika i II okrivljenica su suglasno navele da je Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba sanitarne inspekcije, izdao 16. svibnja 2025. prekršajni nalog protiv I okrivljene pravne osobe Kotanyi d.o.o. i II okrivljenice odgovorne osobe jer je utvrdio da su krivi što su 9. svibnja 2024. i 1. kolovoza 2025. stavili na tržište Republike Hrvatske proizvod mlinac - Kotanyi himalajska sol, jodirana, 88 g, proizvođača Kotanyi GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija. Prema prekršajnom nalogu okrivljenici su počinili prekršaj stavljanja na tržište mlinaca koji su u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljavaju uvjete iz članka 3. stava 1. točke b) i c) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredni dodir s hranom, što je kažnjivo prema članku 8. stavku 1. podstavku 1. i stavku 2. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN, broj 25/13 do 27/24). Na temelju navedenog je I okrivljeniku pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 6.630,00 eura, dok je II okrivljenici odgovornoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 660,00 eura. Nadalje navode da u cjelini osporavaju počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret. U prekršajnom nalogu od 16. svibnja 2025. navodi se da su krivi za stavljanje na tržište mlinaca koji su u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljavaju uvjete iz članka 3. stava 1. točke b) i c) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredni dodir s hranom. Primarno im osobito nije jasno navođenje počinjenja prekršaja stavljanja na tržište mlinaca koji su u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljavaju uvjete iz članka 3. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) broj 1935/2004. Navedena točka se odnosi na materijale i predmete proizvedene u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastavnice u hranu u količinama koje bi mogle: (c) uzrokovati pogoršanje organoleptičkih svojstava hrane. U postupku Državnog inspektorata povodom spornih LOT-ova mlinaca (LOT: 429757, 426651 i 418800), u Ispitnim izvještajima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (središnje institucije za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj) na 3. stranici potvrđuje se organoleptička sukladnost ispitivanog mlinaca za mljevenje soli. To znači da se promjene koje bi mogle nastati količinom neke strane tvari ne mogu percipirati našim osjetilima kao što su okus, miris, boja, izgled i tekstura. Kao dokaz predlažu ispitna izvješća referentnog laboratorija HZJZ-a za mlinac LOT: 429757, LOT: 426651 i LOT: 418800. Iz navedenih razloga, mlinci navedenih LOT brojeva za pitanje organoleptike označeni su kao sukladni te je bez ikakve osnove navođenje točke (c) članak 3. stavka 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 kao prekršaja. Tužitelj se u navedenom opisu prekršaja poziva i na članak 3. stavak 1. točku b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 u kojem se navodi da se materijali i predmeti, uključujući aktivne i inteligentne materijale i predmete, proizvode u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle: (a) ugroziti zdravlje ljudi; ili (b) uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane ili (c) uzrokovati pogoršanje organoleptičkih svojstava hrane. Iz navedene odredbe očito proizlazi da je za utvrđivanje o nastupanju neprihvatljive promjene u sastavu hrane ključno diferencirati da se to događa pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, u količinama koje bi mogle izazvati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane. Prema samoj odredbi važno je također uzeti u obzir da su proizvodi koji su stavljeni na tržište proizvedeni u skladu s dobrom proizvođačkom praksom. Iz tog razloga navedena su tri elementa sustavno razložena pod navedenim točkama. Proizvod čiji je unos na tržište predmet ovog prekršajnog naloga je mlinac koji sadrži grubu himalajsku sol i služi mljevenju navedene soli. Sol je pomoću mehanizma moguće samljeti na dva načina, na grubu i finu teksturu. Uobičajeni i predvidivi uvjeti uporabe za mlin za grubu sol su: mljevenje krupne soli preko jela neposredno prije posluživanja za poboljšanje okusa i dozačinjavanje tijekom pripreme hrane, bilo tijekom kuhanja ili neposredno prije konzumiranja. Radi se o proizvodu koji prema svom nazivu, dizajnu i cijeni na tržištu potrošačima instinktivno služi za dozačinjavanje hrane. Potrošač koji istovremeno koristi veće količine soli neće u pripremi hrane koristiti navedeni mlinac niti bi tom potrošaču bilo fizički ugodno zbog snage koju bi morao upotrijebiti da se krupna sol samelje do kraja. Dodatno, prosječan potrošač ne koristi sol u količinama koje bi odgovarale sadržaju cijelog mlinca prilikom jedne dnevne konzumacije. Ispitni izvještaji broj 240872, 244976, 244978 i 244977, koji se navode u obrazloženju prekršajnog naloga, pokazuju da je sadržaj mlina samljeven u cijelosti u jednom procesu mljevenja, a samljevena sol otopljena u destiliranoj vodi i filtrirana kroz papirnati filter. Prilikom ispitivanja samljeven je čitav sadržaj mlina uz obrazloženje koje navodi da je „Uzorak samljeven prema uputi proizvođača otisnutoj na zaštitnoj foliji proizvoda“. Međutim, na proizvodu nije općenito navedena uputa za korištenje. To je sukladno članku 9. stavku 1. točki j (EU/LM-InfoV), prema kojoj su upute za uporabu obvezne samo ako bi bez njih bilo otežano pravilno korištenje proizvoda. Kako je korištenje mlinca za mljevenje himalajske soli logično i instinktivno za dozačinjavanje hrane, takva uputa nije nužna. Iz navedenih razloga način pripreme uzorka za ispitivanje nije u skladu s uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe te rezultati takve analize ne mogu biti mjerodavni za odlučivanje u ovom predmetu. To posljedično znači da su sve odluke donesene na temelju navedenog istraživanja pogrešne. Razlog zašto nije realno očekivati da će prosječan potrošač samljeti čitaj sadržaj jednog mlinca odjednom je i visoka cijena proizvoda, koja je 30 puta viša u odnosu na npr. 1 kg pakirane morske soli koja se svakodnevno koristi kod kuhanja u velikim kapacitetima. Također, važno je napomenuti da je i sam Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar objavio informaciju da u Hrvatskoj žene prosječno dnevno konzumiraju oko 11 grama soli, a muškarci nešto više od 13 grama: Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar „Manje soli za više zdravlja" (str. 1-4). Čak i pod najgorom pretpostavkom da prosječan hrvatski potrošač dnevnu količinu soli u prehrani dobiva od soljenja hrane, korištenjem mlinca bi za navedenu količinu trebalo okrenuti mlinac samo 11-13 puta. To nije ni približno dovoljno da se izmelje sadržaj čitavog mlinca od 92 g. Uzimajući u obzir činjenicu da sol sadrži i druga hrana, time su preporuke raznih zdravstvenih ustanova organizacija za dnevnu potrošnju soli i nekoliko puta prekoračene (preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je do 5 g soli dnevno za zdravu odraslu osobu str. 4. Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar „Manje soli za više zdravljaˮ). Činjenica da je uobičajen i predvidljiv uvjet uporabe navedenog mlinca ključan prilikom odlučivanja o sukladnosti mlinca vidljiv je i u znanstvenim istraživanjima i ekspertizama koji su priložene ovoj pisanoj obrani, s obzirom na to da znanstvenici rade istraživanje na način da u obzir uzmu najgori mogući slučaj i rezultate navedenog stavljaju u kontrast uobičajenog i predvidljivog uvjeta uporabe. Zaključno, jedan prosječan potrošač u uobičajenim okolnostima ne melje cijeli sadržaj mlina odjednom. Uzimajući u obzir da bi mljevenje cijelog sadržaja mlina odjednom zahtijevalo jako puno vremena i snage s obzirom na to da se radi o velikim komadima soli te s obzirom na činjenicu da je cijena za tu sol i 30 puta više od normalne konzumne soli, mljevenje sadržaja cijelog mlinca ne može se smatrati uobičajenim i predvidivim. To znači da su svi zaključci Državnog inspektorata utemeljeni na mjeri cijelog mlina pogrešni. Razlog zašto ističu uobičajenu i predvidljivu uporabu mlinaca prosječne osobe jest kako bi se naglasila razlika nasuprot pripremljenim uzorcima koje je koristio HZJZ. Naime, kako je za uzorke u ovom predmetu odjednom samljeven cijeli sadržaj mlinaca, tako je sama ambalaža stavljena u uvjete za koje nije proizvedena. Prilikom tolikog mljevenja mlinca prirodno dolazi do zagrijavanja materijala što uzrokuje i promjenu njegova svojstva. lako mlinac nije namijenjen da se njegov sadržaj samelje odjednom, naglašavaju da su sva istraživanja koja su priložena pisanoj obrani bazirana na „najgorem mogućem slučaju“, odnosno zaključci istraživanja doneseni su na temelju podataka dobivenih mljevenjem cijelog sadržaja mlinca odjednom. lako prilikom mljevenja cijelog sadržaja mlinca odjednom dolazi do mikroskopske abrazije materijala, tvrde da prilikom uobičajene i predvidive uporabe mlinovi ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi, uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane ili uzrokovati pogoršanje organoleptičkih svojstava hrane. Prema tekstu Uredbe (EZ) broj 1935/2024, „materijali i predmeti, uključujući aktivne i inteligentne materijale i predmete, proizvode se u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastavnice u hranu u količinama koje bi mogle: (b) uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hraneˮ. Iz teksta navedene odredbe vidljivo je kako je ključna upravo i količina sastojaka koja bi mogla uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane. Odredba iz Uredbe (EZ) broj 1935/2004 ne definira koja je količina stranog tijela potrebna da bi se mogla donijeti odluka o neprihvatljivoj promjeni u sastavu hrane. Tipičan sadržaj za komercijalno dostupne mlinove soli je otprilike 88 g soli. Po okretaju se melje otprilike 1 g soli. To znači da se s 10 okretanja već oslobađa količina soli (10 g) koja odgovara prosječnoj dnevnoj potrošnji soli u Europi, ali uzimajući u obzir činjenicu da sol sadrži i druga hrana, time su preporuke raznih zdravstvenih ustanova za dnevnu potrošnju soli i nekoliko puta prekoračene. Sa sigurnošću se može tvrditi da u svakodnevnom korištenju mljevenje cijelog sadržaja mlina soli odjednom nije uobičajeno i predvidivo, ali je poželjno kod ispitivanja i laboratorijskih istraživanja kako bi se utvrdila ispravnost za korištenje na temelju dobivenih vrijednosti i prikaza najgorih mogućih scenarija. Upravo je to nešto što oni redovito poduzimaju kako bi za svoje proizvode osigurali zdravstvenu ispravnost i sukladnost sa zakonskim propisima. Kako bi se dobio odgovor količine plastičnih čestica koje nastaju abrazijom ukazuju na Ispitno izvješće akreditiranog instituta OFI iz 2023. godine, koje je najtočnije pokazalo količinu čestica nastalih abrazijom jer su ispitivanja provedena prema najvišim standardima znanstvenih istraživanja i uz pomoć najsuvremenijih uređaja, točnije, pomoću analitičke vage Mettler Toledo, tip XS 205 DU/M, OFI broj uređaja: 2894. koja nudi najvišu razinu točnosti vaganja i idealna je za vaganje tako malih količina materijala (dokaz: OFI - Ispitni izvještaj od 17.06.2024.). Napominju da je i u ovom istraživanju ispitana količina soli mljevene odjednom i to u istoj vrsti mlinca koji je korišten za sporne mlince u ovom predmetu. Radi usporedbe ispitana je i sama sol bez mljevenja. Rezultat je bio takav da je prosječna težina razlike u filtrima bila za mljevenu sol 15 mg, a za nemljevenu 6 mg. To dovodi do zaključka da je količina plastičnih mikročestica koja bi nastala abrazijom bila u prosjeku 9 mg (0,009 g) na 92 g kod odjednom mljevene krupne morske soli. U istom ispitivanju vagana je količina soli koja se dobiva u jednom prosječnom okretaju mlinca, a koja se mjerila na deset okretaja mlinca te iznosi 1,78 g. U tom slučaju kod mljevenja je moglo doći do abrazije plastičnih mikročestica od 0,3 mg, odnosno 0,0003 g, što je mikroskopska veličina i količina. Za preporučeni dnevni unos soli prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) od 5 g/dan moglo bi doći do abrazije mikročestica od 0,0008 g, što je također zanemariva količina. Što se tiče Hrvatske, s prosjekom od 11-13 g/dan, uzimajući u obzir da se velika količina soli unosi kroz pekarske proizvode koji su jedna od osnovnih namirnica i jedan od značajnih izvora unosa kuhinjske soli putem hrane, izračun za abraziju plastičnih mikročestica kod jedne prosječne maksimalne potrošnje soli u Hrvatskoj iznosila bi 0,0021 g, što je također mikroskopska veličina. Prema definiciji Europske agencije za sigurnost hrane (dalje u tekstu: EFSA), mikroplastika ima veličinu od 0,1 do 5000 mikrometara (µm), odnosno 5 milimetara. Proizlazi da se u ovom slučaju radi o mikroplastici. Prisutnost mikroplastike već je dokazana i u živim organizmima kao što su ribe, rakovi, kamenice i školjke, kao i u stvarima poput meda, piva i kuhinjske soli (dokaz: Članak Mikroplastika i nanoplastika u hrani - novi problem (Microplastics and nanoplastics in food - an emerging issue) od 23. lipnja 2016., web stranica EFSA-e (https://www.efsa.europa.eu/en/news/microplastics-and-nanoplastics-food-emerging- issue). Nadalje navode da je primjer kuhinjske soli posebno je važan u kontekstu ovog postupka. Dakle, kuhinjska sol već u svom sastavu sadrži čestice mikroplastike. Ta je činjenica poznata dugi niz godina, što ni na koji način nije utjecalo na slobodnu prodaju soli za konzumaciju niti se navedeno oglašava na ambalaži kuhinjske soli. Do abrazije plastike dolazi na svim mjestima na kojima hrana dolazi u dodir s plastikom (npr. u bocama vode, kod miješanja tijesta u plastičnim posudama prilikom kuhanja, pa i kod mljevenja hrane). Iz navedenog slijedi da ako se mlinac za morsku sol koristi na uobičajen i predvidljiv način kao mlinac kojim se dozačinjava hrana, onda takvom uporabom ne može doći do neprihvatljive promjene u sastavu hrane. To posebice nije moguće u gore navedenim količinama jer su one toliko neznatne i nikako ne mogu dovesti do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane. Isto je potvrđeno i u postupku koji je vođen kod referentnog laboratorija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje je mlinac u vidu organoleptike označen kao sukladan (dokaz: Ispitna izvješća referentnog laboratorija HZJZ za lot: 418800, lot: 429757, lot: 426651). Iz Ispitnog izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vidljivo je da se radi o mikroplastici jer količinu mikroplastike nastale prilikom abrazije Nastavni zavod nije bio u mogućnosti utvrditi. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je ispitivanja radio protokolom za određivanje prisutnosti mikroplastike što proizlazi iz Ispitnog izvješća gdje se navodi da je kao tehnika ispitivanja utvrđena pirolitičko plinska kromatografija s masenim spektrometrom. U Ispitnom izvješću nije detaljnije kategorizirana vrsta te metode, no u Ispitnom izvješću Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koje je rađeno za mlinac papra istog proizvođača izričito je navedeno da je pirolitičko plinska kromatografija s masenim spektrometrom metoda koja se koristi u ispitivanju prema protokolu za određivanje mikroplastike (dokaz: Ispitno izvješće Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar rađen za Kotanyi papar crni u zrnu, mlinac 36 g, od 18.03.2024.). Da se radi o mikroskopskim česticama vidljivo je i iz ekspertize Instituta LVA. U navedenoj ekspertizi je predmetni uzorak himalajske soli, punjen u Mlinove za sol, ispitan na plastičnu abraziju, vrstu i veličinu, zbog pritužbe hrvatskih vlasti. Ekspertiza citira istraživanje GBA Instituta koji je otkrio da je nakon mljevenja pronađeno manje od 0,050 g na 100 g (<50 mg/100 g) mljevene soli netopljivih komponenti i da mlin nije pokazao nikakvu vizualnu promjenu. Preračunato na sadržaj mlina od približno 90 g, to bi bilo manje od 45 mg netopljivog ostatka. Prema tom istraživanju dodatno se napominje da sol, a posebno sama himalajska sol, sadrži niz netopivih komponenti (uključujući i fino mljeveno kamenje). Prema zaključku LVA Instituta, slijedi da količina abrazije tijekom namjeravane ili predvidljive uporabe ne dovodi do promjene u sastavu hrane. Nisu prekoračene nikakve granice ili smjernice (dokaz: - Ispitni izvješće LVA instituta za uzorak mlinca, od 04.06.2024.). Sukladnost Kotanyi proizvoda s hrvatskim zakonodavstvom i europskom regulativom vidljiva je i iz činjenica kako se mlinac s himalajskom soli 88 g (grubo/fino mljevenje) i dalje nalazi u redovitoj prodaji u ostalim državama Europske unije. To je značajno iz razloga što je u Europskoj uniji u primjeni tzv. RASFF sustav. RASFF sustav je sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje kojem je svrha brza razmjena informacija među nadležnim nacionalnim tijelima o zdravstvenim rizicima povezanim s hranom i hranom za životinje. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za HR RASFF sustav je Državni inspektorat. U stvarnoj primjeni to znači da član mreže RASFF-a, odnosno Državni inspektorat, šalje obavijest u sustav kada primi saznanje o pojavi ozbiljnog, izravnog ili neizravnog rizika za javno zdravlje povezanog s hranom i hranom za životinje. Ta informacija dolazi do Europske komisije (koja je upravitelj sustava), koja zatim tu obavijest provjerava i odmah je prosljeđuje drugim članovima mreže. Nakon primitka tih informacija druge zemlje članice provjeravaju odnose li se ti podaci na njih. Ako se predmetni proizvod nalazi na njihovom tržištu, one ga mogu slijediti na temelju informacija iz obavijesti. One šalju povratne informacije o tome što su utvrdile i koje su mjere poduzele kako bi svim članovima RASFF-a osigurale transparentne i međusobno dostupne informacije. Ako je riječ o proizvodima iz EU-a, država članica iz koje proizvod potječe izvještava i o rezultatima istražnih postupaka u pogledu podrijetla, raširenosti i uzroka utvrđenog problema. Time se ostalim zemljama članicama omogućuje da brzo djeluju kada i ako je to potrebno. Sve navedene informacije navedene su i na službenim stranicama Europske komisije (https://food.ec.europa.eu/food-safety/rasff_en). Važno je napomenuti da kada zemlja članica RASFF-a ima bilo kakve informacije o ozbiljnom zdravstvenom riziku od hrane ili hrane za životinje, mora odmah obavijestiti Europsku komisiju korištenjem RASFF sustava. Uvidom u javno dostupan RASFF sustav vidljivo je da je u ovom slučaju Državni inspektorat obavijestio Europsku komisiju putem RASFF sustava. Naglašavaju da se sporni mlinci i dalje slobodno nalaze i prodaju na tržištu država članica Europske unije. Iako je u prekršajnom nalogu izostavljena točka (a) članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 koja se odnosi na materijale i predmete koji pod uobičajenim i predvidivim uvjetima korištenja prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi, vidljivo je da je Državni inspektorat prethodno postupao upravo na ovoj osnovi. U Zapisniku Državnog inspektorata o izvršenom inspekcijskom pregledu od 23. svibnja 2024. navodi se kako se „sporna hrana smatra štetnom za zdravlje ljudi jer je zapakirana u ambalažu za koju je dokazano da otpušta tvari koje su štetne za zdravlje ljudi, a koje su hranu učinile štetnom za zdravlje ljudi, ali i neprikladnom za prehranu ljudi jer sadrže strane tvari (plastiku) za koju se može osnovano sumnjati da se nalazi i u ostatku serijeˮ. lako je Državnom inspektoratu dostavljena sva dokumentacija iz koje jasno proizlazi da sporni mlinci nisu štetni za zdravlje, na osnovi štetnosti mlinaca za ljudsko zdravlje automatizmom je kontaktiran RASFF sustav, kao što je i usmenim rješenjem naređeno obavještavanje kupaca i potrošača o opozivu mlinaca, kao i njihovo uništenje. lako je Državni inspektorat izostavio točku (a) članak 3. stavak 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 u prekršajnom nalogu upravo je po toj osnovi prouzročena velika materijalna šteta, kao i još veća nematerijalna šteta u vidu narušavanja ugleda društva (dokaz: Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru od 23.05.2024.). Nastavno, navode da imaju saznanja o postupku koji je proveden u Austriji povodom postupka Državnog inspektorata u Hrvatskoj. Kotanyi GmbH sa sjedištem u [adresa] je dana 4. travnja 2024. o navedenom obavijestio gospođu JV J iz Odjela za veterinarstvo i kontrolu hrane, Tijelo za kontrolu hrane, i dostavio svu dokumentaciju vezanu za opoziv Kotanyi mlinca, u tom slučaju za morsku sol. Dana 18. travnja 2024. austrijskom državnom inspektoratu preneseni su podaci o isporukama opozvane robe (datum isporuke, količinu isporuke te ime i adresa kupca). Dana 18. studenog 2024. Austrijska kontrola hrane zatražila je da ih se u kratkom roku obavijesti o mjerama koje je tvrtka Kotanyi d.o.o. poduzela u vezi s RASFF izvješćima. Dana 18. studenog 2024. Kotanyi GmbH poslao je obavijest o mjerama putem e-pošte Odjelu za veterinarstvo i kontrolu hrane, Inspekcijskom tijelu za hranu, gospodinu KV i PV. Uz traženo dostavljena su im sva eksperimentalna, kemijska i toksikološka ispitivanja, ekspertize LVA instituta, prigovori koji su bili poslani na Državni inspektorat, te Inicijalna procjena rizika HAPIH-a na temelju koje je obavijest izdana RASFF-u. lako je državni inspektorat u Austriji o svemu detaljno obaviješten za isti mlinac u Austriji nisu poduzeli nikakve daljnje mjere. Nadalje navode, konkretnije vezano za točku (b) članak 3. stavak 1. Uredbe (EZ) broj 1935/200, da je postojao slučaj iz 2014. godine u Njemačkoj, oblast Schleswig-Holstein, gdje je ista primjedba došla od tamošnjeg Inspektorata za sigurnost hrane. U tom slučaju bio je u pitanju Mlinac za karpatsku sol. Tu su nakon dostave svih ispitivanja i ekspertize provedene u samom Državnom laboratoriju oblasti Schleswig-Holstein odbačene sve sumnje u sukladnost proizvoda te je mlinac proglašen sukladnim po svim točkama Uredbe EU 1935, dakle, i po točki b) koja se odnosi na neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane. U tom se procesu osobito vodilo računa o uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe i količine strane tvari koje bi mogle dovesti do ugroze zdravlja, promjene organoleptičkih svojstava i neprihvatljivih promjena u sastavu hrane. Točnije, za navedeni predmet je zaključeno: „Za funkcionalno ispitivanje, samljeven je cijeli sadržaj svakog mlina za sol odjednom, što je rezultiralo time da je mlin za mljevenje pokazao jasne znakove istrošenosti kao što su deformacije i izbočene strugotine i neravnine na unutarnjem zupčaničkom prstenu. U mljevenoj soli golim okom nisu vidljivi plastični komadići. Tek nakon što se sol otopi u vodi i potom filtrira, pod mikroskopom se može vidjeti nekoliko plastičnih komadića, zajedno s pijeskom, ostatcima kamenja i kristalima kalcijevog sulfata. Rizik za zdravlje ljudi u smislu članka 3. Uredbe (EZ) 1935/2004, slovo a) time je isključen, kao i svako oštećenje organoleptičkih svojstava hrane u smislu članka 3. Uredbe (EZ) 1935./2004 slovo c). Ostaje pitanje postoji li neprihvatljiva promjena u sastavu hrane u smislu članka 3. Uredbe (EZ) 1935/2004 slovo b). Prema općem mišljenju stručnjaka, mlin se može smatrati prikladnim samo ako je tvrdoća svih dijelova mlina veća od tvrdoće namirnice koja se melje. U svakom slučaju, promjena u sastavu hrane mora se ocijeniti neprihvatljivom ako potrošač osjeti abraziju. U dotičnom mlinu za sol korišten je plastični POM (polioksimetilen) za mlin; POM ima reputaciju čvrstog, jakog termoplastičnog materijala koji karakterizira visoka površinska tvrdoća i niski koeficijent trenja. Uzimajući u obzir gore navedena razmatranja, proizvod „Karpatska sol u mlinu" koji je ispitan čini se odgovarajućim za promet sa stajališta zakona o proizvodu i hraniˮ (prilog: Dokumentacija vezana uz slučaj Mlinca s karpatskom soli iz 2014. godine - Schleswig-Holstein od 30. rujna 2014.). Iz navedenog citata vidljivo je da je stručno stajalište takvo da je mlinac sukladan u pogledu točaka (a), (b) i (c) članak 3. stavak 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004, što znači i prikladan za stavljanje na tržište. Osim navedenog slučaja u Njemačkoj, u svim zemljama u kojima se prodaje navedeni proizvod, a radi se o najmanje 30 zemalja, nije bilo niti jedne daljnje primjedbe od strane potrošača ili inspektorata. Također navode da Kotanyi GmbH kao jedan od voditelja inovacija i trendova na tržištu odgovorno ulaže veliku količinu sredstava u preventivna stručna istraživanja kako bi se spriječili bilo kakvi potencijalni rizici za zdravlje potrošača i kako bi osigurali sukladnost s hrvatskim zakonima i ostalom europskom regulativom. Proizvodi koji su stavljeni na tržište proizvedeni su s najboljom proizvođačkom praksom, kao i u suradnji s najuglednijim ugovornim partnerima, što proizlazi i iz istraživanja, ekspertiza i izjava o sukladnosti koje su priložene ovoj pisanoj obrani. Interes Državnog inspektorata za ovu vrstu proizvoda započeo je sa sličnim proizvodom konkurenta okrivljenika, neusporedivo gore kvalitete. Kotanyi mehanizam za mljevenje koristi plastični POM (polioksimetilen) koji ima reputaciju čvrstog, jakog termoplastičnog materijala koji karakterizira visoka površinska tvrdoća i niski koeficijent trenja. Uz to je važno napomenuti da je Kotanyi u suradnji s proizvođačem Joma konstruirao poseban mehanizam za mljevenje soli koji se po svom obliku razlikuje od mehanizama za mljevenje začina kako bi se osigurala minimalna migracija plastičnih mikročestica. Kotanyi neprekidno radi na poboljšanju tog proizvoda, a zbog osiguranja zdravstvene ispravnosti redovito se rade stručna ispitivanja u području kemije i toksikologije u suradnji s ovlaštenim stručnjacima i akreditiranim institucijama. Jedna od tih institucija je LVA Institut za ispitivanje hrane u Austriji. Radi se o nacionalnom privatnom centru kompetencije i partnerstva za sva pitanja vezana uz kvalitetu, pravna i sigurnosna pitanja u prehrambenoj industriji, a u koj su poslani suprotstavljeni uzorci šarži mlinaca himalajske soli koji su opozvani u Hrvatskoj. U ekspertizi Instituta LVA koju je potpisala dipl. ing. FV kao ovlašteni stručni procjenitelj prema §73, LMSVG (članku 73. Zakona o sigurnosti hrane i zaštiti potrošača u Austriji) donosi sljedeći zaključak: „Ne postoji materijal koji je toliko inertan da nema abrazije ili migracije materijala. Keramički mlinovi također s vremenom postaju tupi zbog abrazije. Činjenica da POM mlinci uzrokuju abraziju tijekom uporabe poznata je već dugi niz godina, ali nikada nije predstavljala prijetnju ljudskom zdravlju, jednostavno zbog male dnevne potrošnje soli iz jednokratnog mlinca. Količina abrazije tijekom namjeravane ili predvidljive uporabe ne dovodi do promjena u sastavu hrane. Nisu prekoračene nikakve granice ili smjernice. Izgled hrane se nije promijenio korištenjem mlinca za sol. Zahtjevi iz članka 3. Uredbe (EZ) 1935/2004 su ispunjeniˮ. Prema rezultatima provedenih istraživanja sadašnji uzorak ne izaziva zabrinutost prema gore navedenim kriterijima procjene (dokaz: - Ispitni izvještaj LVA instituta za uzorak mlinca od 04.06.2024). Također, JOMA, proizvođač plastičnih mlinaca koji su korišteni kao ambalaža morske soli, jamči da su materijali korišteni za proizvodnju mlinaca sukladni zakonskim odredbama putem Izjave o sukladnosti proizvođača JOMA na način kako je propisano člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 (dokaz: JOMA Proizvođačka Izjava o sukladnosti, sukladno Uredbi EU 1935/2004; JOMA / CELANESE - Potvrde i istraživanja o sigurnosti materijala i JOMA potvrda proizvođača da se u slučaju POM materijala AMCEL KP 20 i HOSTAFORM C9021 radi o tehnički i po sastavu istim materijalima, samo s različitim nazivima). Dana 8. studenog 2024. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu donijela je Inicijalnu procjenu rizika vezanog za prisutnost stranog tijela od polioksimetilena (POM) u himalajskoj soli KOTANY. U Inicijalnoj procjeni rizika zaključeno je kako slijedi: „Prisutnost komadića stranog tijela u hrani od polioksimetilena (POM-a) može predstavljati izvor formaldehida i drugih kemijskih tvari. Prisutnost i mogućnost otpuštanja mogućih štetnih kemijskih tvari iz POM-a ovisi o više čimbenika, od sirovine koja je korištena u izradi POM-a, pa do reakcije na kemijske tvari iz probavnog sustava. Za ovaj slučaj nema potvrde hoće li i na koji način reagirati strana tijela od POM-a tijekom prolaska kroz probavni trakt. Stoga se može pretpostaviti u najgorem scenariju da može doći do otpuštanja nepoželjnih kemijskih tvari ukoliko dođe do konzumacije POM-a. U tom slučaju ne može se isključiti štetno djelovanje formaldehida i / ili drugih kemijskih tvari koje se mogu nalaziti u POM-u na zdravlje potrošačaˮ. Kao što je iz navedenog citata vidljivo, zaključak o štetnosti materijala korištenog u mlincima himalajske soli donesen je na temelju presumpcija koje možda i jesu opravdane za slučajeve proizvoda konkurenata okrivljenika. Međutim, navode da za njihov slučaj nije potrebno niti bi trebalo odlučivati na temelju presumpcija jer sa sigurnošću znamo da se ne radi o POM-u koji otpušta štetne kemijske tvari, kao što znamo i da u probavnom sustavu ljudi ne dolazi do reakcija POM-a koje su štetne za ljudsko zdravlje. Prema članku 6. stavku 2. Uredbe 178/2002 vezano uz procjenu rizika navodi se da se „Procjena rizika temelji na dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja se na neovisan, objektivan i transparentan načinˮ. U članku. 6. stavku 3. navodi se da „Upravljanje rizikom uzima u obzir rezultate procjene rizika,... druge čimbenike od važnosti za dotični predmet i načelo predostrožnosti„. Načelo predostrožnosti definirano je u članku 7. stavku 2. kao „Mjere usvojene na temelju stava 1. primjerene su i ne ograničavaju trgovinu više nego što je to potrebno kako bi se postigla visoka razina zaštite zdravlja koju je Zajednica odabrala, vodeći pritom računa o njihovoj tehničkoj i ekonomskoj isplativosti i ostalim legitimnim čimbenicima u dotičnom predmetu. Mjere se preispituju u primjerenom roku, ovisno o prirodi utvrđenog rizika za život i zdravlje i vrsti znanstvenih informacija potrebnih za razjašnjavanje znanstvene nesigurnosti, kao i za provođenje sveobuhvatne procjene rizika“. Navode da su Državnom inspektoratu i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pravovremeno dostavili toksikološka i kemijska ispitivanja kojima se znanstveno dokazano potvrđuje da su mlinci sukladni domaćoj i europskoj regulativi i prema tome apsolutno sigurni za stavljanje na tržište i uobičajenu konzumaciju. Međutim, ništa od navedenih dokaza nije bilo uzeto u obzir. Iz tog razloga su uložili žalbu na usmeno rješenje Državnog inspektorata za mlince pod već navedenim lot brojevima. Povodom uložene žalbe nadležno tijelo još nije pravomoćno odlučilo. Žalba je uložena na usmeno rješenje pod brojem: KLASA: UP/I- 540-02/24-02/895, URBROJ: 443-02-05-03-24-32 od 26.11.2024. (dokaz: tekst žalbe uložen na usmeno rješenje od 26.11.2024). Prihvatljivost za primjenu, a time i prikladnost materijala više je puta provjerena u funkcionalnim ispitivanjima koja su proveli neovisni stručnjaci i službeni ispitni instituti te je za iste utvrđeno da ne predstavljaju ugrozu za ljudsko zdravlje i ne uzrokuju pogoršanja organoleptičkih svojstava hrane u smislu članka 3. Uredbe (EU) broj 1935/2004. U skladu s navedenim može se zaključiti da Procjena rizika nije izrađena u skladu s Uredbom 178/2002 niti su daljnje mjere određivane u skladu s načelom predostrožnosti. U Toksikološkoj procjeni rizika mag. dr. SV (Prisegnutog i sudski ovlaštenog vještaka za toksikologiju, farmakologiju, općenito primijenjenu kemiju i opću primijenjenu i opću analitičku kemiju) iz 2021. godine izrađena je procjena plastičnih čestica iz mehanizma za mljevenje koji se nalaze u mlincima za sol u pogledu toksikološkog rizika zbog migracije. U Toksikološkoj procjeni stoji da „Gotovo sva plastika koja dolazi u dodir s hranom gotovo je netopljiva unutar tjelesnih tekućina poput sline ili želučanog soka. Ipak, moguće je da se razne pomoćne tvari otope iz matrice, ali ukupna struktura čestice ostaje u biti netaknuta.“ U svrhu daljnjeg održavanja visokog standarda i nedvojbenog potvrđivanja sigurnosti proizvoda ponovljena je izrada Toksikološke procjene rizika i u 2024. godini. U novoj Toksikološkoj procjeni rizika pod točkom 5.2. iznosi se sljedeći zaključak o provedenom istraživanju: „Pokazalo se da su čak i mala djeca s pretpostavljenom tjelesnom težinom od samo 5 kg i nerealno visokom konzumacijom soli imala izloženost koja je bila najmanje nekoliko tisuća puta do milijun puta (za formaldehid: više od 14.000 puta) ispod dopuštene izloženosti.“ U navedenoj toksikološkoj procjeni rizika iz 2024. godine napravljena je čak i procjena mehaničkog rizika te se pod točkom 5.3. navodi: „U [1]ˮ, koji se odnose na OFI ispitno izvješće broj: 2401160 / 23766-1K, od 17. lipnja 2024., „se spominje da se čestice mogu lako podijeliti, zbog čega se pretpostavlja aglomeracija manjih čestica. Najveći od ovih aglomerata ima dimenziju od približno 1,5 x 0,9 mm. Čak i ako se ne uzme u obzir da se te čestice očito mogu lako razgraditi, treba napomenuti da čak i znatno veće strane tvari mala djeca lako gutaju i izlučuju. Osim toga, čestice ove veličine pojavljuju se iznova i iznova u svakodnevnoj hrani (npr. kamenčići, krhotine kostiju, ljuske oraha, pijesak u salati itd.), obično ne uzrokujući nikakve zdravstvene probleme. To predstavlja iste rizike kao i bilo koje drugo takvo strano tijelo. Vrlo je malo vjerojatno da postoje neki posebni rizici koji nadilaze uobičajene rizike. Zbog lakog raspadanja čestica ne postoji značajan rizik od oštećenja zubaˮ. Na kraju toksikološke procjene sudski vještak tvrdi: „može se utvrditi da nema toksikoloških rizika povezanih s migracijom ispitivanih tvari iz plastičnih čestica predmetnih mlinova za sol u želučani sok. Isto tako je malo vjerojatno da bi moglo doći do značajnih mehaničkih rizika za probavni trakt zbog oblika i dimenzija česticaˮ. Na temelju navedenih zaključaka sudski ovlaštenog vještaka za toksikologiju, farmakologiju, opću primijenjenu kemiju i opću analitičku kemiju jasno je vidljivo da ne postoji opasnost za ljudsko zdravlje u slučaju prolaska materijala od POM-a kroz probavni trakt malog djeteta, a još manje odrasle osobe, i to u nerealno visokim količinama. Materijal i vrsta POM-a koje sadrži materijal ambalaže u ovom slučaju dokazano nije opasan za ljudsko zdravlje (dokaz: Toksikološka procjena rizika za formaldehid, mag. dr. EV). U toksikološkoj procjeni rizika mag. dr. SV za formaldehid stoji detaljna analiza mogućih načina interakcije formaldehida s ljudskim organizmom. U navedenoj ekspertizi znanstveno su prikazani negenotoksični i genotoksični učinci, uz empirijske izračune iz kojih je vidljivo da je nemoguće unositi količine soli koje bi bile dovoljne čak i blizu zabrinjavajućih oralnih doza formaldehida, tako da rizik od nekancerogenih učinaka uslijed oralnog unosa formaldehida iz plastičnih čestica praktički ne postoji. Na kraju toksikološke procjene rizika navodi se zaključak: „Ukratko, praktički nema zdravstvenog rizika zbog migracije formaldehida u hranu, a koji bi mogao nastati zbog abrazije plastičnih čestica iz mlinova za sol s POM-mehanizmima, čak i ako se koriste potpuno nerealno strogi scenariji u smislu najboljeg scenarija“. Navode da se u ovom slučaju može isključiti štetno djelovanje formaldehida i/ili drugih kemijskih tvari koje se mogu nalaziti u POM-u na zdravlje potrošača. Dakle, iz svega prethodno navedenog može se zaključiti da ako se mlinac koristi na uobičajen i predvidiv način kao „Mlinac kojim se dozačinjava hrana“, onda takvom upotrebom ne može doći do promjena organoleptičkih svojstava i do nastajanja stranog tijela u količinama koje bi mogle dovesti do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane. Odnosno, mlinac je proizveden u skladu s dobrom proizvođačkom praksom i njegovo stavljanje na tržište je u skladu sa zakonom. Dodaju da smatraju da su svi uvjeti iz članka 3. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 u ovom slučaju zadovoljeni. Također navode da nema dokaza da navedena hrana predstavlja ugrozu za zdravlje ljudi u skladu s procjenom rizika koju savjesno i redovito provodi sam proizvođač i prije stavljanja proizvoda na tržište upravo kako bi u svakom smislu osigurao siguran proizvod za ljudsku prehranu. Zaključno navode da se isto tako ne može tvrditi da dolazi do neprihvatljive promjene u sastavu hrane niti pogoršanja organoleptičkih svojstava hrane. U skladu s navedenim predlažu da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se oslobađaju od optužbe.
2.1. Na glavnoj raspravi II okrivljenica je izjavila da u cijelosti ostaje kod pisane obrane koju je iznijela u ovom predmetu i da zapravo samo želi nadodati da je I okrivljenik svjetski poznata tvrtka čiji proizvodi, pa tako i ovaj konkretni, prije stavljanja na tržište prolaze detaljna ispitivanja i tek nakon što se dobiju svi pozitivni nalazi dolazi do stavljanja na tržište. Također je naglasila da se i ovaj proizvod koji je predmet ovog prekršajnog postupka i dalje nalazi na tržištu u svim europskim zemljama koje pokrivaju i da nikada prije, a niti poslije, nije bilo nikakvih utvrđenih nedostataka. Istaknula je da do ovog postupanja inspektorata nije došlo zbog njihovih proizvoda, već zbog proizvoda jednog drugog proizvođača pa je u okviru istog izvršena kontrola i kod njih. Činjenica da je Zavod za javno zdravstvo utvrdio da prilikom mljevenja u njihovim proizvodima dolazi do toga da se mogu naći tragovi mikroplastike je za njih takva da smatraju da ne može postojati njihov odgovornost jer sva neovisna ispitivanja koja su proveli upućuju da to nije štetno za zdravlje ljudi, a osim toga, ni na razini Europske unije nije još donesena odluka o tome kolika je količina dozvoljena, tako da, po njihovom mišljenju, ni u kojem slučaju svojim proizvodima ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje njihovih korisnika. Također je napomenula da su proizvodi koji su ispitani od strane inspektorata išli i na neovisna ispitivanja koja su utvrdila da nema opasnosti po zdravlje ljudi. Na poseban upit branitelja je odgovorila da je već istaknula da je i inspektorat odustao od toga da bi ih okrivio po osnovi da se ugrožava zdravlje ljudi, već da stoje na stajalištu da je riječ o tome da je proizvod promijenjen samom činjenicom da mikroplastika dolazi u dodir s hranom, time da je ponovo istaknula da je po svim ispitivanjima riječ o neškodljivom utjecaju na zdravlje ljudi. Na navedeno se predstavnica tužitelja očitovala da ispitivanja u konkretnom slučaju nisu niti išla u pravcu utvrđivanja stupnja škodljivosti na zdravlje ljudi, već na činjenicu da dolazi do miješanja materije na način da se mijenja sastav proizvoda. Na daljnji upit branitelja II okrivljenica je odgovorila da je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu donijela negativno mišljenje za ove proizvode isključivo na temelju nalaza Zavoda za javno zdravstvo bez provođenja dodatnih ispitivanja, što oni smatraju neprimjerenim jer bi svakako trebalo provesti ispitivanja i utvrditi postoji li štetnost za zdravlje, što je, uostalom, i utvrđeno da ne postoji po neovisnim analizama. Dodala je da i sam zakon koji regulira ovu materiju govori o uobičajenoj uporabi istih mlinaca i da bi jedina mogućnost kada bi moglo doći do većeg miješanja mikroplastike bila situacija da se mlinci koriste neuobičajeno, primjerice, da se odjedanput samelje cijela količina pa bi onda takvo trenje eventualno moglo dovesti do veće količine mikroplastike. Nadalje je izjavila da je bit cijele priče da pri uobičajenoj uporabi ne dolazi do štetnih konotacija i da se oni toga drže, kao što je praksa i u Europskoj uniji. Na navedeno se predstavnica tužitelja očitovala da smatra da se predmetna uredba EU ovdje krivo tumači s obzirom na to da je zapravo neprihvatljivo da uopće dolazi do miješanja bilo kakvih tvari u hranu, a da ista niti ne propisuje bilo kakvu dopuštenu količinu. Nadalje je navela da posebni propisi reguliraju točno određene količine tvari koje se mogu miješati s hranom, a da je u konkretnom slučaju njihov stav da plastični mlinci nisu prikladni za mljevenje ovakvog materijala kao što je kamena sol i da tu neminovno mora dolaziti do miješanja tvari, a što se, primjerice, ne događa kod mekanih materijala kao što je papar. Dodala je i to da su u tijeku akcije inspektorata pregledani svi proizvođači ovakvih proizvoda, odnosno njihove soljenke te da je pokrenuto više postupaka i da već raspolažu i s odlukama. Na navode predstavnice tužitelja II okrivljenica se očitovala da I okrivljenik prije stavljanja svojih proizvoda na tržište vrši ispitivanja svih materijala koji se odnose i na sam proizvod i na ambalažu i da zasigurno nikada neće staviti na tržište proizvod koji ne zadovoljava sve propisane uvjete, a da vezano za to da su procesuirani i drugi proizvođači je tvrdi da je Kotanyi zasigurno jedini proizvođač koji vrši tako opsežna ispitivanja. Također je navela da su sporni proizvodi navedenih lotova svi povučeni s tržišta i zbrinuti sukladno usmenom rješenju ovlaštenog tužitelja i da se ne stavljaju više u prodaju dok se ne okončaju postupci, time da još nisu dobili odluku po žalbi koju su podnijeli na isto rješenje. Predstavnica tužitelja je potvrdila da je ovlašteni tužitelj upoznat s time da su sporni proizvodi povučeni s tržišta, time da nisu radili ponovljene kontrole, ali da su upoznati s tim da su usmeno rješenje u cijelosti ispoštovali.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik od 9. svibnja 2024., ispitni izvještaj od 23. svibnja 2024. (stranice od 18 do 23 spisa); zapisnik od 1. kolovoza 2024., ispitni izvještaj od 19. kolovoza 2024. (stranice od 26 do 31 spisa); zapisnik od 1. kolovoza 2024., ispitni izvještaj od 19. kolovoza (stranice od 35 do 40 spisa);
zapisnik od 1. kolovoza 2024., ispitni izvještaj od 19. kolovoza 2024. (stranice od 43 do 48 spisa); ispitni izvještaj od 28. listopada 2024. (stranice od 76 do 129 spisa); ispitno izvješće od 17. lipnja 2024. (stranice od 130 do 140 spisa); brošura Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (stranice od 126 do 129 spisa); ispitni izvještaj od 18. ožujka 2024. (stranice od 146 do 158 spisa); zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 23. svibnja 2024; stručno mišljenje - ekspertiza od 30. rujna 2014. (stranice od 164 do 178 spisa); očitovanje od 24. svibnja 2024. (stranice od 179 do 186 spisa); žalba od 26. studenog 2024; stručna procjena od 20. svibnja 2021. (stranice od 195 do 197 spisa); stručna procjena 2 od 1. kolovoza 2024. (stranice od 198 do 212 spisa); izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH od 18. kolovoza 2025.
3.1. Na izvedene dokaze stranke nisu imale primjedbi.
4. U završnoj riječi predstavnica tužitelja je izjavila da Državni inspektorat kao ovlašteni tužitelj drži da su u konkretnom slučaju ostvarena bitna obilježja prekršajnog djela koje se okrivljenicima stavlja na teret te predlaže da se isti sankcioniraju sukladno zakonu.
4.1. Branitelj okrivljenika je u završnoj riječi izjavio da obrana ostaje kod svega što je navedeno u pisanim obranama za I i II okrivljenika. Nadalje je izjavio da se obrana slaže sa svim navodima koje je na tadašnjem ročištu iznijela II okrivljena, gospođa TV. Što se pravnoga segmenta tiče odnosno odgovornosti i kazne, predložio je primjenu članka 4. Prekršajnog zakona koji govori da nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajnopravna sankcija ako nije kriv za počinjenje prekršaja, a da oni kao obrana tvrde da ni I ni II okrivljeni nisu krivi za prekršaj koji im se u ovom postupku stavlja na teret. Podredno je predložio oslobođenje od kazne temeljem članka 38. stavka 2. točka 2. Prekršajnog zakona u kojem slučaju sud može osloboditi od kazne počinitelja kada je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja. Istaknuo je da nije sporno da su svi lotovi spornih mlinaca himalajske sol povučeni iz maloprodaje i na odgovarajući način zbrinuti, čime je počinitelj otklonio, a ne samo umanjio posljedice prekršaja
4.2. Predstavnica I okrivljenika je u završnoj riječi izjavila da u cijelosti ostaje kod pisane obrane i da se pridružuje završnoj riječi svog branitelja u cijelosti, dok je II okrivljenica izjavila da se također pridružuje završnoj riječi svog branitelja i da nema ništa drugo za dodati.
5. Na temelju rezultata ovako provedenog postupka, cijeneći obrane I i II okrivljenika, kao i sve provedene dokaze, zasebno i u međusobnoj povezanosti te razgledavši navode iz prekršajnog naloga, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljenicima stavlja na teret.
5.1. Okrivljenicima se prema optuženju stavlja na teret da su kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi stavili na tržište Republike Hrvatske proizvod mlinac
- Kotanyi himalajska sol jodirana 88 g, proizvođač: Kotanyi GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, i to 9. svibnja 2024. u 11,00 sati u PJ Samobor, Ulica grada Wirgesa 2/G, Samobor, koji posluje u sklopu Kaufland Hrvatska komanditno društvo za trgovinu, Donje Svetice 14, Zagreb, datum roka uporabe i oznaka serije/LOT: 10.2.2030./L 442087 te 1. kolovoza 2024. u prostorijama Kotanyi d.o.o. - skladište (awt int.), Slavonska avenija 52/a, Zagreb, koji posluje u sklopu Kotanyi d.o.o. za trgovinu, [adresa], u 11,50 sati, datum roka uporabe i oznaka serije/LOT: 24.3.2029./426651, u 13,05 sati, datum roka uporabe i oznaka serije/LOT:19.6.2029./429757 i u 14,10 sati, datum roka uporabe i oznaka serije/LOT:11.11.2028./418800, koji nisu sukladni zahtjevima članka 3. stavak 1. točka b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (Sl.338, 13.11.2024.) jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca u hranu se trusi strano tijelo (plastika samog mlinca), što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane (soli), čime su počinili prekršaj stavljanja na tržište mlinaca koji su u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljavaju uvjete iz članka 3. stavak 1. točka b) i c) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, kažnjiv po članku 8. stavak 1. podstavak 1. i stavak 2. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom.
5.2. Prema ispitnim izvještajima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar za analitičke brojeve: 054 01225/24 od 23. svibnja 2024., 054 021144/24 od 19. kolovoza 2024., 054 021145/24 od 19. kolovoza 2024 i 054 021146/24 od 9. kolovoza 2024. utvrđeno je da svaki od analiziranih uzoraka soli nije sukladan zahtjevima iz članka 12. stavka 2. podstavka 13. Zakona o hrani jer je zapakiran u ambalaži za koju je dokazano da otpušta tvari koje su štetne za zdravlje ljudi, a koje su hranu učinile štetnom za zdravlje ljudi. Analizirani uzorak nije sukladan zahtjevima članka 12. stavka 3. podstavka 2. Zakona o hrani jer sadrži strane tvari za koje se može osnovano sumnjati da su prisutne i u ostatku serije te se smatra neprikladnim za prehranu ljudi. Nadalje je utvrđeno da analizirani uzorak ambalaže nije sukladan zahtjevima članka 3. stavka 1. točke b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom jer se površina mlinca izrađena od plastike prilikom meljave soli ljušti i čestice plastike se miješaju sa soli što uzrokuje neprihvatljivu promjenu u njenom sastavu te se uzorak u skladu s člankom 5. stavak 1. točke 2. i 7. Zakona o predmetima opće uporabe smatra neispravnim. Ispitivanjem je potvrđeno da mljevena sol sadrži čestice polioksimetilena (poliacetala).
5.3. Iz ispitnog izvješća tvrtke OFI od 17. lipnja 2024. vidljivo je da je provedeno eksperimentalno istraživanje mlinova za sol punjenih s 92 grama morske soli i POM mehanizmom serije 435994 i 439365 za naručitelja Kotanyi GmbH, na način da je nakon mljevenja, vodeći računa da se što bolje simulira korištenje u kućanstvu, dobivena sol potpuno otopljena u destiliranoj vodi i lagano zagrijana te je potom uzorak filtriran kroz poseban filter. Osim toga, navedeni postupak je proveden i s nemljevenom soli. Nadalje je vidljivo da je provedeno praktično ispitivanje i određivanje količine ostataka nakon filtracije, pri čemu je tablično prikazana količina ostataka prije i nakon filtracije iz mlina, odnosno rađena je usporedba srednjih vrijednosti mljevene i nemljevene soli. Rezultat pokazuje da je srednja vrijednost uzorka za mljevenu sol 15 mg, dok je za nemljevenu 6 mg.
5.4. Nadalje, prema očitovanju LVA instituta od 4. lipnja 2024. naveden je zaključak da je činjenica da POM mlinci uzrokuju abraziju tijekom uporabe poznata već dugi niz godina, ali da nikada nije predstavljala prijetnju ljudskom zdravlju jednostavno zbog male potrošnje soli iz jednokratnog mlinca. Količina abrazije tijekom namjeravane ili predvidljive uporabe ne dovodi do promjene u sastavu hrane i nisu prekoračene nikakve granice ili smjernice.
5.5. Prema ispitnim izvještajima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za zdravstvenu ekologiju, Odjela za predmete opće uporabe Zagreb, Rockefellerova 7, od 28. listopada 2024. broj 244976 oznake uzorka P 00722/24 - referentni uzorak himalajska sol jodirana K 88 g, LOT:L426651, broj vrećice 0004194 i 244978 oznake uzorka P 00724/24 - referentni uzorak himalajska sol jodirana K 88 g, LOT:L429757, broj vrećice 0004196 vidljivo je da je utvrđeno da isti uzorci nisu sukladni odredbama članka 3. stavak 1. b Uredbe (EZ) Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004, o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage Direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ EU Uredbe 1935/2004 EZ jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom ambalaže, u hrani može nastati strano tijelo što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane. Utvrđeno je da je u filtarskom kolaču nakon provedenog postupka dokazana prisutnost stranog tijela od poli(oksimetilena) (POM-a) koji odgovara vrsti materijala od kojeg je napravljen mehanizam za usitnjavanje. U prilogu ispitnih izvještaja dostavljen je i slikovni prikaz filtriranih, vidljivih čestica plastike koje odgovaraju vrsti materijala od kojeg je napravljen mehanizam za usitnjavanje.
6. Člankom 3. stavak 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom propisano je da se materijali i predmeti, uključujući aktivne i inteligentne materijale i predmete proizvode u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi ili uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane ili uzrokovati pogoršanje organoleptičkih svojstava hrane. Prema odredbi članka 8. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o materijalima i predmetnima koji dolaze u neposredan dodir s hranom propisano je da će se novčanom kaznom kazniti pravna i odgovorna osoba ako proizvodi i stavlja na tržište materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom koji nisu u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004.
6.1. Cijeneći da iz ispitnih izvještaja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nesporno proizlazi da je provedenim ispitivanjem utvrđeno da se kod analiziranih uzoraka prilikom meljave soli ljušte i čestice plastike, budući da je površina mlinca izrađena od plastike, što uzrokuje neprihvatljivu promjenu u njenom sastavu i smatra se zdravstveno neispravnim, iz kojeg razloga analizirani uzorak nije sukladan zahtjevima članka 3. stavka 1. točke b Uredbe (EZ) broj 1935/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima, sud smatra utvrđenim da su okrivljenici stavljanjem takvih proizvoda na tržište počinili djelo prekršaja pod uvjetima i na način kako im se to stavlja na teret.
6.2. Okrivljenici u svojoj obrani u bitnom navode da čestice plastike koje se nakon mljevenja mogu naći u samoj himalajskoj soli ne dovode do njezine promjene i nemaju štetnog utjecaja na zdravlje pozivajući se na zaključke ispitivanja provedenih izvan Republike Hrvatske, ne osporavajući činjenicu da do abrazije dolazi. Sud nije prihvatio takvu obranu okrivljenika, budući da iz izvješća tvrtke OFI od 17. lipnja 2024. proizlazi da je vršeno ispitivanje mlinova za sol punjenih s 92 grama morske soli i POM mehanizmom, a ne himalajske soli i da su nakon filtriranja u soli pronađeni ostaci, time da nije specificirano kakav je utjecaj istih na sastav same soli, dok ekspertiza LVA instituta od 4. lipnja 2024. sadržava zaključke izvedene na temelju dostavljene dokumentacije bez provođenja ispitivanja. Stoga sud smatra da navedeni nalazi nisu mjerodavni da bi se utvrdilo je li došlo do promjene u sastavu konkretne namirnice, dok prema rezultatima ispitivanja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nesporno proizlazi da u konkretnom slučaju pod uobičajenom i predvidivom uporabom ambalaže, u hrani može nastati strano tijelo, što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane.
6.3. Sud također nije prihvatio navod obrane okrivljenika da je prilikom ispitivanja kod nadležnih institucija u Republici Hrvatskoj sadržaj mlinca samljeven u cijelosti odjednom, a što svakako prosječan potrošač neće učiniti pozivajući se na uobičajenu dnevnu potrošnju soli, smatrajući da se potrošaču ne može određivati koliko će soli samljeti odjednom. Isto tako neprihvatljiv je navod obrane da predmetna Uredba ne propisuje koja količina stranog tijela može dovesti do neprihvatljive promjene u sastavu hrane imajući u vidu da niti jedan propis ne propisuje da bi bilo koja količina plastike bila dopuštena u hrani, odnosno riječ je o stranom tijelu koje ne smije dolaziti u dodir s hranom. Uredbom je nesporno propisano da materijali i predmeti koji dolaze u dodir s hranom moraju biti proizvedeni tako da pri uobičajenoj uporabi ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane i uzrokovati pogoršanje organoleptičkih svojstva hrane. Provedenim ispitivanjem kod nadležnih ovlaštenih institucija u Republici Hrvatskoj nesporno je utvrđeno da je u konkretnom slučaju došlo upravo do toga da se kod analiziranih uzoraka prilikom meljave soli ljušte i čestice plastike, budući da je površina mlinca izrađena od plastike, što uzrokuje neprihvatljivu promjenu u njenom sastavu i smatra se zdravstveno neispravnim pa je stavljanjem takvih proizvoda na tržište od strane okrivljenika počinjen prekršaj za koji ih se tereti prema optuženju.
6.4. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
7. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne (članak 36. stavak 2. Prekršajnog zakona). Kao olakotno okrivljenicima je cjenjena dosadašnja nekažnjavanost, dok otegotne okolnosti koje bi utjecale da kazna bude stroža nisu utvrđene.
7.1. Cijeneći naprijed navedene okolnosti te imajući u vidu činjenicu da počinjenim prekršajem nisu nastupile teže štetne posljedice i da iz očitovanja predstavnice tužitelja proizlazi da su isti postupili po usmenom rješenju i odmah sporne proizvode povukli iz prodaje, sud je primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona novčane kazne ublažio odnosno okrivljenicima je izrekao novčane kazne u označenim iznosima.
7.2. Pri tome je sud uvjerenja da su izrečene novčane kazne primjerene težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, kao i njihovim osobnim prilikama, a cijeneći da će se izrečenim novčanim kaznama u konkretnom slučaju u potpunosti postići svrha kažnjavanja.
7.3. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ako okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, iste će se smatrati plaćenima u cjelini.
8. Trošak prekršajnog postupka određen je u paušalnom iznosu koji se smatra primjerenim s obzirom na trajanje i složenost postupka.
U Zagrebu 11. studenog 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Kraljić Ožbolt
Katarina Jurišić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. I okrivljenik: pravna osoba Kotanyi d.o.o. za trgovinu, [adresa] Zagreb
2. II okrivljenica: odgovorna osoba TV, [adresa],10010
Zagreb
3. branitelj okrivljenika: odvjetnik Darko Terek, Marjanovićev prilaz 13/VIII 10000 Zagreb,
4. tužitelj: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba sanitarne inspekcije,
Šubićeva 29, [adresa] Zagreb
5. spis
