Broj: 151/2024-24

Republika Hrvatska

Općinski sud u Metkoviću

Stalna služba u Pločama

Vladimira Nazora 14

20340 Ploče

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, Stalna služba u Pločama po sucu tog suda Darku Jelčići, u pravnoj stvari tužitelja ČE (zv. Č), pok. T, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koga zastupa punomoćnik mr.sc. Julijano Dropulić, odvjetnik u Pločama, Trg kralja Tomislava 5 protiv tužene TE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Mladen Oštro, odvjetnik u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 3/1, radi ograničavanja prava služnosti prolaza, nakon glavne rasprave zaključene 30. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tužene, prema članku 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), 11. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev što glasi:

„Nalaže se tuženoj TE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ukloniti betonski zid dužine 6,35 m, visine 0,80 m i debljine 20 cm, zajedno sa metalnom ogradom koja je postavljena na ovom zidu, a koji zid je izgrađen na jugozapadnom dijelu k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Adresa katastarske čestice „Podjaruga 10 - dvorište površine 109 m2, kuća, Podjaruga 10, površine 81 m2“ ukupne površine 190 m2, u Skici Stručnog nalaza - vještačenja Marka Vukše stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 18.03.2025 g., ( sa Dopunom od 28.04.2025.) označen (obilježen) slovima A-B, a koji Stručni nalaz (Skica) čini sastavni dio presude, ovo u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnične troškove u iznosu od 1.750,00 eura u roku od 15 dana sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

Obrazloženje

1. Tužitelje je podnio tužbu sadržaja:

Broj: 151/2024-24

„1./AKTIVNA I PASIVNA LEGITIMACIJA

Tužitelj je vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Adresa katastarske čestice „Podjaruga 10 - voćnjak“ površine 1320 m2.

Tuženica je vlasnica k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Adresa katastarske čestice „Podjaruga 10 - dvorište površine 109 m2, kuća, Podjaruga 10, površine 81 m2“ ukupne površine 190 m2.

Pregledom ZK uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] može se ustanoviti da je u teretovnici istog upisana služnost u korist k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji upis glasi:

Na temelju zapisnika Z-566/2007-4695 od 06. travnja 2010.godine, upisuje se pravo služnosti prolaza na čestici označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] upisane u listu A I (jedan), i to zapadnim dijelom čestice u širini 1,5 m u korist čestice 4119/1.

2./PREDMET PRIJEPORA (TUŽBE)

Prije određenog vremena tuženica je na zapadnom dijelu svoje k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izgradila betonski zid dužine 7,52 m, visine 0,80 m i debljine 20 cm, kojim zidom je smanjen koridor služnosti za cca 30 cm, uspostavljen u korist k.č.

4119/1 ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Naime, kako je vidljivo iz priloženih fotografija, pravo služnosti prolaza koje je ustanovljeno u korist k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je dezavuirano na način da je širina koridora prolaza smanjena sa 1,5 m na 1,2 m. Na taj način je tuženica samovoljno i bez suglasnosti tužitelja kao vlasnika k.č. povlasne nekretnine 4119/1 ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bitno ograničila služnost prolaza kako je ustanovljena u korist ove k.č.

3./PRAVNA REGULATIVA

Odredbama članaka 233. i 234. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je:

Zahtjev za poštovanje prava služnosti

Članak 233.

(1) Ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka imaju svaki pojedini suvlasnik i zajednički vlasnik povlasne stvari i svaki pojedini od više ovlaštenika istoga prava služnosti plodouživanja.

(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka prestaje protekom roka od dvadeset godina od kad je ovlašteniku služnosti oduzet posjed toga prava.

Tužba ovlaštenika služnosti

Članak 234.

Da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelom, ostvariti svoje pravo iz članka 233. ovoga Zakona, mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava.

4./TUŽBENI ZAHTJEV

Podnositelj ove tužbe je radnjama tuženice bitno ograničen (sve kako je opisano) u svojstvu titulara (kao vlasnika k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) u mogućnosti izvršenja sadržaja prava prolaza za potrebe svoje povlasne nekretnine, a preko poslužne nekretnine tuženice. Stoga, temeljem odredbi članka 233. i 234. Zakona o

Broj: 151/2024-24

vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužitelj podnosi naslovljenom sudu ovu tužbu te predlaže nakon provedenog postupka donijeti slijedeću

P R E S U D U

I./ Nalaže se tuženoj TE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ukloniti betonski zid dužine 7,52 m, visine 0,80 m i debljine 20 cm, koji zid je izgrađen na zapadnom dijelu k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Adresa katastarske čestice „Podjaruga 10 - dvorište površine 109 m2, kuća, Podjaruga 10, površine 81 m2“ ukupne površine 190 m2, sve kako je označeno u nalazu i mišljenju sudskog vještaka mjerničke struke (…), označeno slovima (…), koja skica čini sastavni dio presude, ovo u roku od 15 dana.

II./ Tužena je dužan tužitelju nadoknaditi parnični trošak sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje sukladno članku 29. stavku 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, odnosno za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, ovo u roku od 15 dana.

2. Tužena u odgovoru na tužbu navodi da je predmetna tužba neosnovana i promašena u cijelosti. Predmet spora je navodno „bitno“ ograničenje izvršenja sadržaja prava prolaza ovdje tužitelju kao titularu prava služnosti – vlasniku povlasne nekretnine, a na dijelu poslužne nekretnine u vlasništvu ovdje tuženice, i to sve navodno zbog izgradnje betonskog zida dužine 7,52 m visine 0,80 m i debljine 20 cm od strane tuženice, a čime je navodno prema navodima tužitelja „širina koridora prolaza smanjena za cca 30 cm“, odnosno čime je pravo služnosti prolaza prema navodima tužitelja navodno „dezavuirano na način da je širina koridora prolaza smanjena sa 1,5 m na 1,2 m“. Tuženici je najprije nejasno kako bi se izgradnjom zida prema navodima tužitelja debljine circa20 cm, služnost prema navodima tužitelja ograničila, odnosno koridor prolaza umanjio za širinu od circa30 cm.

Nadalje, tužitelj navodi kako je tuženica „prije određenog vremena“ izgradila predmetni betonski zid, a namjerno prešućuje činjenicu kako se zapravo radi o razdoblju od najmanje 8 (osam) godina od dana podnošenja ove tužbe, u kojem razdoblju ovdje tužitelj nikada nije imao nikakvih prigovora u svezi izgradnje predmetnog zida, niti je ikada, na bilo koji način, izrazio svoju eventualnu nesuglasnost s istim, dapače, bio je upoznat, te je najprije usmeno, a kasnije kroz godine i prešutno izražavao svoju suglasnost s istim, a nikada ni na kakav način ne davajući do znanja bilo kome, a kamoli ovdje tuženiku, da bi mu predmetni zid na bilokakav način eventualno smetao, odnosno da bi mu na bilokakav način predmetni zid eventualno ograničavao / umanjivao i/ili onemogućavao pravo prolaza, i to tako sve do trenutka tužiteljeva saznanja o tuženičinoj namjeri prodaje predmetne nekretnine u njenom isključivom vlasništvu, a što zapravo predstavlja pravi razlog podnošenja ove tužbe, odnosno namjeru tužitelja da perfidno onemogući tuženici – svojoj sestri da proda predmetnu nekretninu „čistu“ i bez zabilježbi spora.

Broj: 151/2024-24

Predmetno uspostavljeno pravo služnosti prolaza zapravo u naravi predstavlja pravo staze uspostavljeno u korist ovdje tužitelja, na teret (dijela) nekretnine u isključivom vlasništvu tuženice, i to na način da tužitelj i/ili treće osobe po njegovom ovlaštenju mogu prolaziti pješice dijelom nekretnine u vlasništvu ovdje tuženice, kao što to dugi niz godina, odnosno više desetljeća nesmetano i rade, a koje pravo ne uključuje / niti se u naravi konzumira, niti je ikada uključivalo / niti se ikada u naravi konzumiralo kao eventualno pravo progona stoke i/ili pravo kolnika.

Predmetno uspostavljeno pravo služnosti prolaza – pravo staze je uspostavljeno Zapisnikom Općinskog suda u Metkoviću – Zemljišnoknjižnog odjela Ploče dana 06. travnja 2010.g., sastavljenog povodom očevida na licu mjesta – na kat. čest. zem. [katastarska čestica] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina], a na kojem očevidu su kao stranke u postupku prisustvovale ovdje tuženica i sad pok. ZE – majka ovdje tužitelja i tuženice, a koje su tada kao nesporno utvrdile da na predmetnoj (poslužnoj) čestici pravo služnosti „prolaza“ (staze) ima ovdje tužitelj, odnosno da „služnost prolaza postoji u korist čestice označene kao 4119/1 preoblikovane K. O. [katastarska općina] i to zapadnom stranom ove čestice u širini od 1,5 m“. Predmetna širina je utvrđena „odokativnom“ metodom, i to od strane svih prisutnih, kako od strane Suda tako i od strane stranaka, bez da je izvršeno stvarno i precizno mjerenje, te bez da se uvidjelo da li uistinu i u naravi postoji širina od circa1,5 m duž zapadne međe na kojoj bi uopće bilo moguće uspostaviti predmetno pravo služnosti, odnosno da li predmetna uspostavljena širina spada ili prelazi i preko međe u vlasništvu tuženice na česticu u tuđem vlasništvu. Ovdje tuženica i njena sad pok. majka, ne imajući u vidu potencijalan problem u budućnosti, te ne imajući u vidu da bi bilo kada u budućnosti mogao nastati spor u vezi nečega što je nesporno među njima, odnosno u svezi prolaza brata – ČE – ovdje tužitelja, preko poslužnog dijela, nisu ni tražile izvršenje stvarnog mjerenja i eventualno utvrđenje širine koja bi bila nužna i dovoljna za nesmetan prolaz ovdje tužitelja i/ili trećih osoba predmetnim dijelom čestice. Dapače, nastavno na sve prije navedeno, tuženica je upravo podigla predmetni zid, i to u najmanjoj mogućoj širini (20 cm) a da bi isti odgovarao pravilima struke i zadovoljavao zahtjeve statike i sl., te je na isti postavila metalnu zaštitnu ogradu, a sve kako bi zaštitila svoju privatnost i onemogućila treće osobe u slobodnom uvidu u njenu privatnost, a kada te osobe prolaze predmetnim poslužnim dijelom njene nekretnine. Nastavno, stambeni objekt položen na čestici u isključivom vlasništvu ovdje tuženice je izgrađen circa1981.g., a katastarska izmjera na području grada Ploča (K. O. [katastarska općina] i dio K. O. [katastarska općina] – područje tada budućih a sada današnjih katastarskih općina [katastarska općina] i Rogotin) je izvršena s 2002.g. na 2003.g., a u kojoj izmjeri je stambeni objekt u vlasništvu tuženice evidentiran položajno u stvarnom stanju u službenom katastarskom operatu, dakle circa najmanje 7 (sedam) godina ranije nego što je uspostavljena služnost na predmetnom dijelu te čestice, pa je samim time notorno da ukoliko predmetne potrebne širine služnosti u punoj mjeri od 1,5 m nema danas, a zbog vanjskog rubnog zida – gabarita objekta, nije je moglo biti ni tada, odnosno nije je moglo biti ni u trenutku kada se predmetno pravo služnosti uspostavljalo, sve iz razloga, ponavlja se, jer je katastarska izmjera provedena i objekt evidentiran još 2002./2003.g. Dakle, zaključno, služnost je mogla biti uspostavljena samo prema stvarnom stanju, odnosno u tada maksimalnoj mogućoj postojećoj širini, a ne većoj. Neovisno o svemu navedenom, tuženica smatra kako i dalje u naravi postoji nesmetan koridor slobodnog prolaza cijelom dužinom zapadne međe u širini od circa150 cm, uz eventualno moguća odstupanja od +/- 20% (više-ili-manje-od-dvadeset-posto) a svakako smatra da sukladno stavku 3. članku 190. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nesporno postoji nužan

Broj: 151/2024-24

i razuman koridor za nesmetan prolaz tužitelja, odnosno da sukladno sudskoj praksi postoji „prolaz koji minimalno opterećuje poslužnu nekretninu“, a u svrhu konzumiranja prava služnosti prolaza, kako od strane ovdje tužitelja tako i eventualno trećih osoba, iz kojeg razloga tuženica predlaže očevid na licu mjesta uz sudjelovanje ovlaštenog sudskog vještaka – mjernika. Zanimljivo za spomenuti je i da je tužitelj na svojoj nekretnini u isključivom vlasništvu – kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] također dužan omogućiti tuženici pravo nesmetanog prolaza sukladno uspostavljenom pravu služnosti, temeljem pravomoćne presude od 23.prosinca 2022.g. donesene od Općinskog suda u Metkoviću - Stalne službe u Pločama posl. br. 6 P-132/2022-8 i Skice lica mjesta od 20.10.2022.g., a koju služnost tužitelj ni do danas ne poštuje, makar ne u cijelosti, već tuženici u naravi omogućava slobodan prolaz u širini ne većoj od circa 0,5 m, a ostatak širine je okupirao izgradnjom betonskih stepenica i raznim krupnim otpadom i dr., pa slijedom i razmišljanjem „jednakog postupanja prema jednakima“, ni tuženica nije dužna tužitelju omogućiti pravo prolaza u većoj širini, a isto čini. Zaključno, razvidno je da tuženica ni na koji način nije ograničila, spriječila i/ili umanjila tužiteljevo pravo služnosti prolaza na dijelu nekretnine u njenom isključivom vlasništvu, odnosno da tužitelj i/ili treće osobe prema njegovom ovlaštenju i dalje mogu nesmetano i slobodno koristiti i prolaziti predmetnim dijelom poslužne nekretnine, kao što su to činili i do sada, pa se slijedom svega iznesenog, predlaže predmetnu tužbu odbiti u cijelosti, a podredno odbaciti, sve uz obvezu tužitelju na naknadu ukupnih parničnih troškova tuženici.

3.Tužitelj je u podnesku od 27.05.2025. naveo da je zaprimio Stručni nalaz- vještačenje vještaka za geodeziju Marka Vukše od 18.03.2025 g., također i Dopunu Stručnog Nalaza- vještva od 28.04.2025 g. U svom vještačenju vještak je u bitnom, odredio lokaciju i dimenzije betonskog zida kojim je smanjen koridor prolaza. Kako proizlazi iz Stručnog nalaza Vještva i Dopune istog, predmetni betonski zid proteže se na dijelu poslužne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u duljini od 6,35 m (na Skici lica mjesta označeno slovima A-B). Također i da je visine cca 0,80 m, a debljine 0,20 m, kao i da je na njemu postavljena metalna ograda, s tim da u južnom dijelu dijelom predstavlja istovremeno i zid od kamina u duljini od 1,75 m. Međutim, ono što jest ključno za ovu tužbu i tužbeni zahtjev jest da je izgradnjom betonskog zida doista smanjen koridor služnosti uspostavljen u korist k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zapadnim dijelom poslužne katastarske čestice u širini 1,5 m). Kako proizlazi iz Dopune Skice lica mjesta od 28.04.2025 g., koridor služnosti preko izgrađene betonske staze je sužen za 30 cm gledajući na prostor sjevernog dijela zida prema rubu betonske staze (sa 1,50 m na 1,20 m) dok je na južnom dijelu sužen za 25 cm (sa 1,5 m na 1,25 m), sve kako je označeno crvenim strelicama na samoj skici. Konačno, i da je dio zida (sa kaminom!) izgrađen i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tužitelja!), ovo u duljini od 1,15 m. Uzimajući u obzir da je dio zida(sa kaminom!) izgrađen i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što i nije predmet ovog postupka, tužitelju sada uređuje tužbeni zahtjev jedino u odnosu na onaj dio zida koji je izgrađen na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok će za onaj dio zida ( i kamina) koji je tuženica izgradila na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], (ovo bez znanja ili suglasnosti tužitelja!) tužitelj biti primoran pokrenuti sasvim drugi sudski postupak, ovo radi predaje u posjed dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je protupravno u posjedu tuženice.

Stoga, tužitelj uređuje svoj tužbeni zahtjev tako da sada glasi:

I./ Nalaže se tuženoj TE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ukloniti betonski zid dužine 6,35 m, visine 0,80 m i debljine 20 cm, zajedno sa metalnom ogradom koja je postavljena na ovom zidu, a koji zid je izgrađen na

Broj: 151/2024-24

jugozapadnom dijelu k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Adresa katastarske čestice „Podjaruga 10 - dvorište površine 109 m2, kuća, Podjaruga 10, površine 81 m2“ ukupne površine 190 m2, u Skici Stručnog nalaza- vještva Marka Vukše Stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 18.03.2025 g., ( sa Dopunom od 28.04.2025 g.,) označen (obilježen) slovima A- B, a koji Stručni nalaz (Skica) čini sastavni dio presude, ovo u roku od 15 dana.

II./ Tuženica je dužna tužitelju nadoknaditi parnični trošak u roku od 15 dana sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

Konačno, na Dopuni Skice lica mjesta od 28.04.2025 g., označena je (plavim strelicama!) i udaljenost predmetnog zida u odnosu na jugozapadni rub k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Tako, ova udaljenost na gornjem dijelu iznosi 1,40 m dok na donjem (krajnje južnom) dijelu iznosi 1,80 m.

Kao što je razvidno iz fotografija koje priliježu Stručnom nalazu- vještvu između ruba betonske staze i jugozapadnog ruba k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se jaruga („jendek“) čija je visinska razlika (u odnosu na donju kotu (tlo) jaruge i rub betonskog platoa) cca 0,50 m.

Stoga, tužitelj drži, radi izbjegavanja svih kasnijih nedoumica, da bi uredujući vještak trebao prikazati u svom Stručnom nalazu trebao posebno obilježiti ovu jarugu („jendek“), a također i visinsku razliku u odnosu na donju kotu (tlo) jaruge i rub betonskog platoa) cca 0,50 m, kako bi bilo sasvim bjelodano da zapadni rub betonske staze ujedno predstavlja i rub trase prolaza.

4.Tužena je u očitovanju od 07. lipnja 2025. na „Stručni nalaz – vještvo“ izrađeno od vještaka Marka Vukše, dipl.ing.geod. od 18.03.2025.g., „Dopuna stručnog nalaza-vještva“ izrađeno od vještaka Marko Vukša dipl.ing.geod. od 28.04.2025.g i „Podnesak tužitelja kojim uređuje – precizira tužbeni zahtjev, kojim traži dopunu nalaza i mišljenja“ od 27.05.2025., navela:

I. U odnosu na Stručni nalaz – vještvo i Dopunu stručnog nalaza-vještva od vještaka Marko Vukša dipl.ing.geod, tuženica u odnosu na iste nema prigovora, te navodi i ističe kako je iz prije navedenih razvidno i sasvim jasno, zapravo očito, kako, na licu mjesta, u naravi, tužitelj ima ispoštovano uspostavljeno pravo služnosti prolaza na teret predmetne poslužne nekretnine u vlasništvu ovdje tuženice, i to u većem dijelu čak i više nego što je to i uspostavljeno, odnosno više od 1,5 m, odnosno na dijelovima i 1,80 m, 1,85 m duž zapadne međe (prikazano na Dopuni stručnog nalaza-vještva plavom bojom, strelicama i oznakama 1.80 m, 1.85 m), dok u manjem dijelu, odnosno na samom početku gdje je izgrađen betonski zidić, širina prolaza je minimalno i zanemarivo sužena, i to za 10 cm, odnosno sa 1,5 m na 1,4 m, a sve obzirom da je pravo služnosti prolaza – i to kao najuže pravo – pješački prolaz - pravo staze (naglašava se: a ne provoza, prava progona stoke, prava kolnika i/ili dr.) ispoštovano u odnosu na način kako je i uspostavljeno, odnosno kao što je to upisano u zemljišnim knjigama na teret predmetne kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]: „Na temelju zapisnika Z-566/2007-4695 od 06. travnja 2010.godine, upisuje se pravo služnosti prolaza na čestici označenoj kao kč. br. [katastarska čestica] upisane u listu A I (jedan), i to zapadnim dijelom čestice u širini 1,5 m u korist čestice 4119/1.” Nastavno na gore izneseno, razvidno je i očito kako je tuženica ispoštovala i i dalje poštuje pravo tužitelja na korištenje prava služnosti prolaza – prava staze na teret njezine

Broj: 151/2024-24

predmetne poslužne nekretnine, kako i prije izgradnje betonskog zida tako i nakon, i to u prosjeku i u većem dijelu odnosno u većoj širini nego što je to pravo i uspostavljeno i opterećuje, dok u najmanjem dijelu, pri samom početku predmetnog izgrađenog betonskog zidića, to pravo je suženo za 10 cm, i to prema smatranju tuženika zanemarivo, sve obzirom da je kao standard – minimum za ostvarivanje pješačkog prometa – prolaza. i to dvostranog – obostranog, u današnja vremena prihvaćena kao pravilo širina od 1,2 m za uredno mimoilaženje dvije osobe, a koja širine postoji i nesumnjivo je ima u cijeloj dužini zapadne međe, kako je to pravo i uspostavljeno, na teret poslužne nekretnine u vlasništvu ovdje tuženice.

Nadalje napominje se kako Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) među ostalim određuje da:

- “Svaka služnost mora imati razumnu svrhu.” – čl. 175. st. 1.

- “Ovlaštenik prava služnosti može ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih, nego stežući koliko to dopušta narav i svrha služnosti.”

– čl. 177. st. 1.

- “Ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar.” - čl. 175. st. 2.

- “Troškove održavanja i popravka poslužne stvari snosi ovlaštenik, ako nije drukčije određeno.” – čl. 181. st. 1.

- “Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom.” – čl. 190. st. 1.

- “Pravo hodati stazom ne obuhvaća ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslužnoj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaća ovlast vući teške terete preko poslužnoga zemljišta; pravo voziti se po poslužnoj nekretnini ne obuhvaća pravo tuda goniti nevezanu stoku.” - čl. 190. st. 2.

- “Prostor za izvršavanje na poslužnoj nekretnini prava ići stazom, progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliki koliko je nužno da bi ih se izvršavalo, s obzirom na mjesne prilike. Ako bi putovi i staze postali neuporabljivi zbog poplave ili kojega drugoga slučaja, mora se do uspostave prijašnjega stanja odrediti novi prostor, ako nadležna vlast odmah ne poduzme potrebne mjere.” - čl. 190. st. 3.

Slijedom gore navedenih zakonskih odredbi, a imajući u vidu činjenično stanje i stanje na terenu, jasno je i razvidno kako tuženica nije izvršila „bitno“ ograničenje izvršenja sadržaja prava prolaza (prava staze) ovdje tužitelju kao titularu prava služnosti – vlasniku povlasne nekretnine, a na dijelu poslužne nekretnine u vlasništvu ovdje tuženice, i to sve navodno zbog izgradnje betonskog zida dužine 7,52 m visine 0,80 m i debljine 20 cm od strane tuženice, a čime je navodno prema navodima tužitelja „širina koridora prolaza smanjena za cca 30 cm“, odnosno čime je pravo služnosti prolaza prema navodima tužitelja navodno „dezavuirano na način da je širina koridora prolaza smanjena sa 1,5 m na 1,2 m“, što sve prije navedeno predstavlja predmet tužbe i ove parnice. Tuženica ukoliko i je umanjila pravo služnosti prolaza tužitelju, isto je učinila nenamjerno, u manjem – zanemarivom dijelu, i to ne čineći drugome štetu, već sebi na svojoj nekretnini u svom vlasništvu – korist (omeđivanje dvorišta te uspostavu prava privatnosti i sigurnosti), te na taj način ničim nije tužitelju ni otežala a kamoli onemogućila uspostavljeno pravo služnosti prolaza – staze – prolaska pješice (i to u dvostranom smjeru). Tužitelj svoje pravo služnosti ne može i ne smije koristiti obijesno niti na način da čini štetu ovdje tuženici niti njenoj poslužnoj nekretnini, a kamoli da kroz svoje pravo služnosti utiče negativno

Broj: 151/2024-24

na prava većeg reda tuženice i to – pravo vlasništva, pravo na gradnju na vlastitoj čestici, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na sigurnost i dr. Još jednom se ponavlja i ističe, kako je predmetno pravo služnosti prolaza - pravo staze uspostavljeno Zapisnikom Općinskog suda u Metkoviću – Zemljišnoknjižnog odjela Ploče dana 06. travnja 2010.g., sastavljenog povodom očevida na licu mjesta

– na kat. čest. zem. [katastarska čestica] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina], a na kojem očevidu su kao stranke u postupku prisustvovale ovdje tuženica i sad pok. ZE – majka ovdje tužitelja i tuženice (a ne tužitelj), te je predmetna širina od 1,5 m utvrđena „odokativnom“ metodom, i to od strane svih prisutnih, kako od strane Suda tako i od strane ovdje tuženice i njene majke, bez da je izvršeno stvarno i precizno mjerenje, te bez da se uvidjelo da li uistinu i u naravi postoji širina od circa 1,5 m duž zapadne međe na kojoj bi uopće bilo moguće uspostaviti predmetno pravo služnosti. Slijedom svega gore iznesenog, jasno je kako je tužba tužitelja i kako su navodi tužitelja promašeni i neutemeljeni, odnosno kako je pokretanje ovog postupka od strane tužitelja maliciozno, i to samo i isključivo s namjerom da ovom parnicom i upisom zabilježbe spora onemogući tuženici prodaju predmetne nekretnine trećim osobama, kako je to ista i namjeravala, a sve obzirom da, ponavlja se, je tuženica izgradila predmetni betonski zid (kojim je navodno dezavuirala pravo služnosti prolaza ovdje tužitelja – svog brata) još prije osam godina, a u kojem razdoblju ovdje tužitelj nikada nije imao nikakvih prigovora u svezi izgradnje predmetnog zida, niti je ikada, na bilo koji način, izrazio svoju eventualnu nesuglasnost s istim, dapače, bio je upoznat, te je najprije usmeno, a kasnije kroz godine i prešutno izražavao svoju suglasnost s istim, a nikada ni na kakav način ne davajući do znanja bilo kome, a kamoli ovdje tuženici, da bi mu predmetni zid na bilo kakav način eventualno smetao, odnosno da bi mu na bilokakav način predmetni zid eventualno ograničavao / umanjivao i/ili onemogućavao pravo prolaza, i to tako sve do trenutka tužiteljeva saznanja o tuženičinoj namjeri prodaje predmetne - poslužne nekretnine u njenom isključivom vlasništvu, a što zapravo predstavlja pravi razlog podnošenja ove tužbe, odnosno namjeru tužitelja da perfidno onemogući tuženici – svojoj sestri da proda predmetnu nekretninu „čistu“ i bez zabilježbi spora. Još jednom se napominje da sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nesporno postoji nužan i razuman koridor za nesmetan prolaz tužitelja, odnosno da sukladno sudskoj praksi postoji „prolaz koji minimalno opterećuje poslužnu nekretninu“, a sve u svrhu konzumiranja prava služnosti prolaza – prava staze, kako od strane ovdje tužitelja tako i eventualno trećih osoba, iz kojeg razloga tuženica još jednom predlaže predmetnu tužbu odbiti u cijelosti, a podredno odbaciti, sve uz obvezu tužitelju na naknadu ukupnih parničnih troškova tuženici.

II. U odnosu na navode tužitelja iz Podneska od 27.05.2025.g. ističe se kako tužitelj uporno (pogrešno) inzistira da mu je „sužen koridor služnosti preko izgrađene betonske staze“, i to sve „kako je označeno crvenim strelicama na samoj skici“, a prešućuje i zanemaruje kako istoga ne pripada pravo služnosti prolaza betonskom stazom i//ili sl., niti pravo prolaza zapadnim dijelom objekta – stambene građevine u vlasništvu tuženice, već tužitelja pripada pravo služnosti prolaza i to zapadnim dijelom čestice u širini 1,5 m, slijedom čega su navodi tužitelja netočni, promašeni i neutemeljeni. Tuženica nije dužna izgraditi i/ili omogućiti pravo prolaza tužitelju duž zapadne međe kako je to pravo i uspostavljeno na način da mu nasipa prolaz, izgrađuje betonsku i/ili dr. stazu, već je tužitelj dužan o svom trošku, prema odredbama primjenjivog Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao nositelj prava služnosti odnosno svakodobni vlasnik povlasne nekretnine, ukoliko je to potrebno, omogućiti sebi pravo prolaza duž zapadne međe nasipanjem / izgradnjom

Broj: 151/2024-24

betonske staze i/ili sl., a ne koristiti i/ili tražiti korištenje tuženičine betonske staze, koja se proteže duž zapadne međe objekta – stambene građevine, a ne duž zapadne međe katastarske čestice, koju betonsku stazu je tuženica izgradila isključivo o svom trošku i za svoju korist. U odnosu na navode tužitelja da je dio zida sa kaminom izgrađen i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, ističe se kako to nije predmet ovog parničnog postupka, te se opreza radi navodi kako isto predstavlja rezultat neusklađenog katastarskog stanja sa stanjem u naravi, odnosno da na predmetnoj mikrolokaciji nije izvršeno mjerenje stvarnog stanja i izrada geodetskog elaborata “evidentiranja stvarnog stanja”, što prije navedeno da je učinjeno i izvršeno, predmetna međa bi bila uređena i katastarsko stanje bi bilo “ispravljeno”, odnosno evidentirano onako kako bi trebalo biti da prikazuje stvarno stanje i stvarne međe. Nadalje, ističe se da ukoliko dio predmetnog zida i komin jesu izgrađeni na zemljištu u vlasništvu ovdje tužitelja, tuženica je na tom dijelu zemljišta stekla pravo vlasništva građenjem – i to kao pošteni graditelj, dok ovdje tužitelja pripada pravo na naknadu stvarne vrijednosti zemljišta, prema pozitivnim propisima, što mu ovdje tuženica ne spori. Tuženica se protivi “uređenju i preciziranju” a zapravo sadržajno proširenju tužbenog zahtjeva, obzirom da se radi o potpuno novoj pravnoj stvari, stvari zbog koje ova parnica nije pokrenuta ni o kojoj je u tužbom ostavljena mogućnost naknadnog proširenja, te sve slijedom odredbi Zakona o parničnom postupku, pa se predlaže prijedlog tužitelja odbiti i uputiti ga o njegovim zahtjevima u podnošenje nove tužbe i pokretanje novog parničnog postupka, a sve obzirom da je prethodni postupak zaključen, te ponavlja se, obzirom da se radi o potpuno novoj pravnoj stvari, a dopuštanjem proširenja tužbe ovdje tužitelju bi se povrijedila načela ekonomičnosti i svrsishodnosti / učinkovitosti, odnosno dovelo bi do značajnog oduljenja u donošenju meritorne odluke o ovoj pravnoj stvari.

5.Tužena se podneskom očitovala na svjedočenje svjedoka s glavne rasprave održane dana 10. srpnja 2025.:

- u odnosu na svjedočenje svjedoka KE, isti neživotno i nelogično iskazuje kako navodno već dvadeset godina dolazi kod tužitelja na zemljište ispod prijepora ovog spora te da mu „pomaže u obradi mandarina“, a također navodi kako ovdje tuženicu – sestru tužitelja, prvi put u životu vidi, i to u sudnici, pa je tuženoj nejasno kako bi to bilo moguće da u nebrojeno navodnih dolazaka svjedoka KE na predmetnu lokaciju nije nikada vidio / upoznao tuženicu, ponavlja se – sestru ovdje tužitelja, slijedom čega se logično dolazi do pitanja da li je svjedok KE ikada i koliko puta uopće bio na predmetnoj lokaciji (do ovog spora) i kako je to moguće da u 20 (dvadeset) godina nikada nije vidio / upoznao ovdje tuženicu, a preko čije nekretnine (je) navodno prolazi(o)? Nadalje, isti iskazuje „… prije sam prolazio tužiteljevim traktorom, a u zadnje vrijeme ne čemu ima otprilike 2-3 godine“, a ne navodeći iz kojeg razloga u zadnje vrijeme ne prolazi traktorom slijedom čega ostaje upitno, da li je tužitelj uistinu onemogućen u nečemu što je ranije bio u mogućnosti, ili su neki drugi razlozi u pitanju što tužitelj predmetnim prolazom više ne prolazi. Ujedno, svjedok KE navodi: „Širina traktora s kojim sam prolazio je 1,2 m pa možda čak i ne bih danas mogao proći pošto bi ga otežano kontrolirao zbog betonske podloge a i širina je upitna.“ Dakle, sam svjedok nije siguran bi li mogao danas proći predmetnim prolazom, ali kao činjeničnu konstataciju navodi da je širina traktora kojim je ranije prolazio 1,2 m, očito to znajući prema specifičnoj vrsti traktora, slijedom čega je razvidno da i danas, po izgradnji predmetnog spornog zidića kojim je navodno dezavuirana služnost prolaza, a sukladno izrađenom geodetskom vještvu, Broj: 151/2024-24

da se i dalje istim može redovno prolaziti, i to baš istim tim i takvim traktorom kakvim se i ranije prolazilo prema navodu svjedoka. Navodi o potencijalnom otežanom kontroliranju traktora zbog betonske podloge su promašeni i nisu predmet ovog spora, a posebice iz razloga jer se takva ista betonska podloga proteže sve od kuće tužitelja pa do njegovog polja, te iz razloga jer je takvu istu betonsku podlogu tužitelj izradio i sam sebi, a tuženičinu je izradio još pok. otac ovdje parničnih stranaka, i to početkom 80.-tih (osamdesetih) godina prošlog stoljeća, dakle prije više od 40 (četrdeset) godina. U odnosu na iskaz svjedoka FE, isti se osvrće na vrste - brendove traktora kojim bi se eventualno moglo prolaziti predmetnim putem, a što nije relevantno za ovaj postupak, već samo i isključivo činjenična konstatacija širine predmeta prolaza, prije i nakon izgradnje spornog betonskog zida. Isti samo pretpostavlja, da je širina predmetnog puta smanjena za širinu izgrađenog zida (neovisno o tome što linije izgrađenog zida prati liniju izgrađenog objekta – kuće u vlasništvu tuženice).

U odnosu na iskaz svjedoka JE – supruge ovdje tužitelja, tužena se na isti posebno neće osvrtati, iz razloga što je predmetni iskaz notorno pristran, dan od direktno u ovom sporu zainteresirane osobe i nedostaje mu neovisnost i objektivnost.

U odnosu na iskaz svjedoka LE, koji svjedok je neposredan - direktan višedesetljetni međašnik s predmetom spora, ista potvrđuje navode tuženika i upravo potvrđuje da je još pok. otac ovdje parničnih stranaka uredio postojeći put i to betoniranjem i izradom stupova „do pola jendeka“, slijedom čega je razvidno da je postojeće današnje stanje – zadano i nepromijenjeno stanje unatrag više desetljeća, i to još od 1980.-ih godina, kakvo stanje je očigledno postojalo i priliko uspostave prava služnosti a u korist ovdje tužiteljeve nekretnine, pa je i danas nepromijenjeno, posebice u vidu zapadne međe. Također svjedok navodi da je tužitelj predmetni prolaz koristio samo pješice, a ne za prolaz traktorom, a da su za prolaz traktorom predmetni put koristili pokojni roditelji, i to baš traktorom – „Agrijom“ (širine circa1,00 metar)

U odnosu na iskaz svjedoka EE – brata ovdje parničnih stranaka, svjedok koji notorno uz međaša najbolje poznaje prilike na predmetu spora, potvrđuje da je put '“takav kakvim ga je čača ostavio“, te da je predmetni put u svojoj cijelosti nepromijenjen, a da je oduvijek bio „u vrhu malo uži, a dole prema tužiteljevoj zemlji je malo širi“ te da je tužitelj: „Sa malim traktorom je prolazio – frezom pri čemu mislim na agriju i Z.“, odnosno da sa „malim traktorom“ i dalje može doći i proći, a da sa velikim ne može, a što nije mogao ni prije. Dakle slijedom prije navedenoga, tužitelja u ovom postupku ne mogu pripadati veća prava nego što ih je to ranije (ikada) i imao. Također svjedok navodi i potvrđuje da: „je njegov pok. otac prijepor izradio prije više od 40 godina. Nije mi poznato kada je moja sestra izgradila sporni zid, vjerojatno kada je i kuću izgradila. Dvorište tuženice je od diobe isto kao i danas., te: „Znam da je otac betonirao ovaj put.

Naglašava se kako je ovlaštenik prava služnosti dužan koristiti predmetni dio čestice na način koji ne ometa vlasnika, te da nije dužnost tuženika - vlasnika prilagođavati uvjete za mehanizirani prolaz (traktorom), osobito ako ovlaštenik bez poteškoća može ostvarivati svoje pravo služnosti, kako je to i desetljećima u praksi. Sudska i zakonska praksa traže razumnost i životnost u ostvarivanju služnosti, ali ne i pogodovanje jednostranim zahtjevima ovlaštenika koji nadilaze svrhu standardne pješačke služnosti – koja je ovdje uistinu i ustanovljena.

Tuženica u privitku ovog podneska sukladno čl. 299. st.2. Zakona o parničnom postupku, dostavlja fotografije, kojih fotografija je tek sada došla u posjed, i to od

Broj: 151/2024-24

osoba koje su joj još 2014.g. izradile metalnu konstrukciju koja omeđuje njezin dvor – vrt, a koja metalna konstrukcija se sada nalazi opasana – „uronjena“ u predmetni betonski zid. Iz predmetnih fotografija je razvidno, da je u odnosu na postavljenu metalnu konstrukciju, koja je ponavlja se postavljena još 2014.g., predmetni betonski zid prema koridoru služnosti „viri – strši“ circa3,00 cm (tri-centimetra), dakle nije moguće da je tužiteljevo pravo služnosti dezavuirano 20 – 30 cm kako to i tvrdi, već najviše moguće za circa 3,00 cm, a uzevši u obzir ranije postojeće postolje – tzv. „noge“ metalne konstrukcije, koridor služnosti nije dezavuiran uopće, niti za 1 mm (jedan-milimetar).

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev kojim se nalaže se tuženoj TE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ukloniti betonski zid dužine 6,35 m, visine 0,80 m i debljine 20 cm, zajedno sa metalnom ogradom koja je postavljena na ovom zidu, a koji zid je izgrađen na jugozapadnom dijelu k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], adresa katastarske čestice „Podjaruga 10 - dvorište površine 109 m2, kuća, Podjaruga 10, površine 81 m2“ ukupne površine 190 m2, u Skici Stručnog nalaza- vještva Marka Vukše Stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 18.03.2025 g., ( sa Dopunom od 28.04.2025 g.,) označen (obilježen) slovima A- B, a koji Stručni nalaz (Skica).

7. Iz nalaza i mišljenja vještaka – dalje: vještačenja proizlazi da se prijepor nalazi u naselju Podjaruga, Komin. U naravi se radi o betonskom zidu debljine 0,20 m, visine cca 0,8 m i duljine cca 7,5 m na kojem se nalazi metalna ograda, a koji gledano od kuće prema jugu završava s kaminom. Zapadno od predmetnog zida nalazi se betonska staza. Južno od staze i predmetnog zida nalazi se parcela zasađena agrumima. Na skici lica mjesta likom ABC označeno je zapadno lice predmetnog zida u duljini od 7,5 m, koji se nalazi na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prijepor se nalazi na dijelu k. č. [katastarska čestica] na skici lica mjesta označen likom A-B u duljini od 6,35 m i na k. č. [katastarska čestica] na skici lica mjesta označen likom A-B u duljini od 1,15 m. predmetni zid u najjužnijem dijelu postaje zid od kamina u duljini od 1,75 m.

8. Iz dopune vještačenja od 28. travnja 2025. vještak je na tri mjesta prikazao udaljenosti predmetnog zida do ruba betonske staze i do granice katastarske čestice. Odmjeranje do ruba betonske staze na k. č. [katastarska čestica] iznosi 1,20 m (A) pa prema kaminu (B) 1,25 m pa tužitelj izvodi zaključak da je koridor služnosti preko izgrađene betonske staze sužen za 30 cm, gledajući prostor sjevernog dijela zida prema rubu betonske staze (sa 1,50 m na 1,20 m), dok je na južnom dijelu koridor sužen za 25 cm (sa 1,5 m na 1,25 m), sve kako je označeno crvenim strelicama na skici.

9. Nije sporno da je tužitelju na temelju zapisnika Z-566/2007-4695 od 6. travnja 2010. o osnivanju zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] (listovi 10-11 spisa) upisano pravo služnosti prolaza na k. č. br. [katastarska čestica] u tužiteljičinom vlasništvu i to zapadnim dijelom ove čestice u širini 1,5 m u korist čestice 4119/1 u tužiteljevom vlasništvu.

10. Tužitelj je kao parnična stranka izjavio da je prilikom osnivanja zemljišne knjige upisano „1,5 metara od oka“, ali da je sigurno površina puta bila oko 1,5 m.

11. Iz iskaza tužitelja jasno proizlazi da je širina služnosti prolaza utvrđena „od oka“ bez vještaka geodetske struke, odnosno bez preciznog mjerenja na licu mjesta.

Broj: 151/2024-24

12. Tužena je kao parnična stranka izjavila da nije znala širinu puta, je li 1,5 m „više-manje“, te se prilikom osnivanja zemljišne knjige, suglasila zajedno s majkom i braćom EE i tužiteljem, kada ih je službenik pitao koliku će širinu prolaza upisati da li 1 m ili 1,5 m da je tužitelj rekao 1,5 m, čemu se nije protivila jer nije znala točne podatke o širini puta.

13. Iz iskaza tužene jasno proizlazi da je širina služnosti prolaza utvrđena „odokativno“ bez vještaka geodetske struke, odnosno bez preciznog mjerenja na licu mjesta.

14. Iz iskaza svjedoka KE proizlazi da 20 godina prolazi putem i pomaže tužitelju obrađivati mandarine koje se nalaze ispod ovog puta. Put je sužen zidom pa traktorom čija je širina 1,2 m možda danas ne bi mogao proći pošto bi ga otežano kontrolirao zbog betonske podloge, a i širina puta je upitna. Minimalna širina kojom bi mogao proći ovim traktorom je 1,5 m. Betonska podloga puta je nagnuta „pa je to problematično za sadašnji prolaz traktorom“.

15. Iz iskaza svjedoka FE proizlazi da je putem prolazio samo pješke jer je takav dogovor bio između njegovog pokojnog oca i njegovog pokojnog brata UE. Stari put je napravio pok. UE, dok je zid napravila tužena prije par godina. Doslovce svjedok navodi: “Ja i danas prolazim tim putem pješke i što se tiče takvog prolaza ja nemam nikakvih problema. Širina puta od kada je napravljen zid se smanjila otprilike za širinu zida oko 20 cm.“ Tužitelj ima dva traktora i zbog širine prijepora on teško može proći traktorom do svojih naranača. Tužitelj je prije izgradnje zida mogao nesmetano prolaziti putem traktorom „Benasi“ s četiri noža čija je širina 1,2 m, a dok bi sada dio noža traktora bio izvan puta. Drugi tužiteljev traktor marke „Goldoni“ bi „crtao sa ručicama o zid“.

16. Iz iskaza svjedokinje JE proizlazi da ona prolazi pješke, a traktorom se sada ne može proći, jer se gradnjom zida put suzio.

17. Iz iskaza svjedokinje LE proizlazi da joj je poznato da su tužitelj i njegova supruga prolazili putem pješke i nije viđala tuženika da prolazi tim putem traktorom. Poznato joj je da su tim putem „Agrijom“ (frezom) prolazili roditelji stranaka. Ne zna je li izgradnjom zida tuženica promijenila dimenzije puta.

18. Iz iskaza svjedoka EE proizlazi da je njegov otac pokojni UE izgradio put i on je sada „takav kakvim ga je „ćaća“ ostavio. Put je bio zemljani, a kasnije ga je otac betonirao. Tužena nije smanjila dimenzije prijepora gradnjom zidića, jer je početak isti kao i u vrijeme kad su ga koristili njegovi roditelji, a dolje prema tužiteljevoj zemlji je i širi. Tužitelj je putem prolazio s malim traktorom – frezom „Goldoni“, s kojima može proći i danas, a velikim traktorom se ne može proći kao ni prije.

19. U ovom predmetu spor je o služnosti prolaza na k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to zapadnim dijelom ove k.č. u širini 1,5 m u korist k. č. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20. Razlikuju se služnost u pogledu prava staze, prema kojoj je vlasnik povlasne nekretnine ovlašten hodati stazom preko poslužne nekretnine i preko iste k

Broj: 151/2024-24

sebi puštati druge ljude, u situacijama kada ima pravo progona stoke preko poslužne nekretnine ovlašten je služiti se kolicima, a ako ima pravo kolnika ovlašten se po poslužnoj nekretnini koristiti jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom.

21. Opće pravilo suzdržavanja od izvršavanja sadržaja služnosti na način da bi se pretjerano zadiralo u pravo vlasništva poslužne nekretnine (civiliter) sadržano je u članku 190. stavku 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP) kojim je propisano da se naprijed opisane služnosti trebaju izvršava tim korištenjem prostora za izvršavanje sadržaja služnosti koliko je nužno da bi se ista mogla izvršavati s obzirom na svoj sadržaj.

22. Stoga je prilikom osnivanja stvarne služnosti nužno točno odrediti kojim se dijelom poslužne nekretnine ista izvršava, kojim smjerom se proteže, odrediti širinu i duljinu npr. puta kojim se vlasnik povlasne nekretnine ima pravo koristiti preko poslužne nekretnine.

23. U konkretnom slučaju stvarna služnost nije određena na temelju zakona pošto je, što jasno i nedvojbeno iz iskaza parničnih stranaka proizlazi širina služnosti prolaza određena „odokativno“, bez vještaka geodetske struke, odnosno bez preciznog mjerenja. Nadalje nije navedeno kojim smjerom se ona proteže, nije određena duljina puta kojim se vlasnik povlasne nekretnine ima pravo koristiti preko poslužne nekretnine.

24. U prilog zaključku suda iz prethodne točke obrazloženja svakako ide činjenica da iz vještačenja proizlazi da je dio zida sa kaminom izgrađen i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog čega je tužitelj konačno postavio tužbeni zahtjev „jedino u odnosu na onaj dio zida koji je izgrađen na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok će za onaj dio zida (i kamina) koje je tuženica izgradila na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]…..tužitelj biti primoran pokrenuti sasvim drugi sudski postupak, ovo radi predaje u posjed dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je u protupravno u posjedu tuženice“.

25. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka je utvrđeno da tužitelj može hodati spornim putem i preko istog k sebi puštati druge ljude, može se proći i frezom „Agrija“, kojom su prema iskazu svjedokinje LE prolazili roditelji stranaka. Iz iskaza svjedoka EE, brata parničnih stranaka proizlazi da tužena nije smanjila koridor služnosti, odnosno on je isti kao i prije i može se proći frezom. Iz iskaza svjedoka FE proizlazi da je sužena širina koridora služnosti otprilike za širinu zida oko 20 cm što otežava prolazak tužiteljevim traktorima Benussi (….“s četiri noža čija je širina 1,2 m“, pa bi dio noža traktora bio izvan puta) i Z koji bi „crtao sa ručicama o zid“ . Iz iskaza svjedokinje JE proizlazi da se širina koridora smanjila pa se traktorima ne može proći (tužitelj nesporno nije prolazio traktorom). Iz iskaza svjedoka KE proizlazi da 20 godina prolazi putem i pomaže tužitelju obrađivati mandarine koje se nalaze ispod ovog puta. Put je sužen zidom pa traktorom čija je širina 1,2 m možda danas ne bi mogao proći pošto bi ga otežano kontrolirao zbog betonske podloge, a i širina puta je upitna. Minimalna širina kojom bi mogao proći ovim traktorom je 1,5 m. Betonska podloga puta je nagnuta „pa je to problematično za sadašnji prolaz traktorom“.

Broj: 151/2024-24

26. Tužitelju nije određena služnost kolnika, pa nemogućnost prolaska frezama (K i F) ili otežana mogućnost prolaska istima, nije odlučna činjenica u ovom predmetu, pri čemu je bitan iskaz svjedoka FE iz kojeg proizlazi da je putem prolazio samo pješke jer je takav dogovor bio između njegovog pokojnog oca i njegovog pokojnog brata UE, oca parničnih stranaka.

27. O troškovima je odlučeno na temelju članka 154.st.1. ZPP-a. Tužiteljici su priznati troškovi u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/23.) i to za sastav odgovora na tužbu 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1. OT), za podneske od 9.6.2025. i 22.9.2025. 400,00 eura ili za svaki podnesak 200,00 eura) (Tbr. 8. t. 1. OT), za zastupanje na ročištima: 27.9.2025., 8.11.2024. (očevid), 10.7.2025. i 30.9.2025. 800,00 eura ili za svako ročište 200,00 eura (Tbr. 9. t. 1. OT), što iznosi ukupno 1.400,00 eura i uvećano za PDV od 25% što iznosi 350,00 eura, pa je parnični trošak tužene 1.750,00 eura (članak 155. stavak 1. ZPP).

U Pločama, 11. studenog 2025.

Sudac

Darko Jelčić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu u roku 15 dana od dana kada je održano ročište za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka.

Dna:

1.Punomoćnik tužitelja mr.sc. Julijano Dropulić, odvjetnik u Pločama, Trg kralja Tomislava 5.

2.Punomoćnik tuženika Mladen Oštro, odvjetnik u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 3/1

Broj: 151/2024-24