Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-5401/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari prvotužitelja ŠM /OIB: [osobni identifikacijski broj]/, [adresa], Kanada, drugotužiteljice NM /OIB: [osobni identifikacijski broj]/, [adresa], Kanada, trećetužiteljice ZM iz [adresa], koje zastupa Ana Bukulin, odvjetnica iz Zadra, protiv prvotuženika PM /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] i drugotuženice FM /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] ([adresa]), [adresa], koje zastupa HM, odvjetnik iz [adresa], radi izdvajanja imovine iz ostavine, odlučujući o žalbi prvo do treće tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2151/2020-34 od 8. listopada 2024., u sjenici održanoj 11. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba prvotužitelja ŠM, drugotužiteljice NM i trećetužiteljice ZM, i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2151/2020-34 od 8. listopada 2024.
II. Odbija se zahtjev prvotužitelja ŠM, drugotužiteljice NM i trećetužiteljice ZM za naknadu troška žalbe.
III. Odbija se zahtjev prvotuženika PM i drugotuženice FM za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da u ostavinsku imovinu pokojnog DM pokojnog HM ne ulazi k. č. [katastarska čestica]. zgr. k. o. [katastarska općina] u naravi kuća, koju je u ratu obnovljenih oštećenih stambenih kuća JM ocu tužitelja, obnovio Ured državne uprave u Zadarskoj županiji - Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove temeljem rješenja Klasa: UP/I 361-01/96- 01/158 Urbroj: 2198-05-03-06-01- od 20. prosinca 2006, (stavak I. izreke) i naloženo tužiteljima naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 2.062,50 eura (stavak II. izreke).
2. Protiv presude žale se tužitelji iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP- a[1] , predlažu preinaku ili ukidanje iste slijedom žalbenih navoda i zahtijevaju trošak žalbe.
3. U odgovoru na žalbu tuženici predlažu odbiti kao neosnovanu žalbu prvo do treće tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu. Zahtijevaju trošak odgovora na žalbu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitivanjem pobijane presude nisu utvrđene povrede ili propusti prvostupanjskog suda koje/i bi imali značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).
6. Tumačenje činjenica po žaliteljima i zaključci koje iz takvog tumačenja izvode ne predstavlja ukazivanje na nepravilno utvrđeno činjenično stanje (članak 355. ZPP-a), niti pogrešnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a), već njihovo osobno viđenje predmetnog spora koje je bez pravnog uporišta.
7. Naime, iz rezultata raspravljanja proizlazi da iza DM (Gjure) Parenta pokojnog HM (pradjeda prvo do treće tužitelja i djeda prvo i drugo tuženih), koji je preminuo1928., nije vođen ostavinski postupak, a niti iz njegovog sina B koji je preminuo 1943., da je ostavinski postupak, predmet kojeg je bila i k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] vođen i pravomoćno okončan 1983. (O-934/1982) iza ČM, udove B (majke prvo i drugo tuženika i prednika prvo do treće tužitelja JM) koja je preminula 1979., da je u tom ostavinskom postupku između ostalog predmetom ostavine bila i k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], koja je na temelju zakona uručena zakonskim nasljednicima na jednake dijelove - pravnom predniku prvo do treće tužitelja JM pokojnog B /sinu/ i tuženicima iz predmetne parnice – PM pokojnog B /sinu/ i BMD ženi V /kćeri/ - svakom po 1/3 dijela, i da je k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] po zahtjevu pravnog prednika prvo do treće tužitelja JM pokojnog B, a na temelju rješenja Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji od 20. prosinca 2006., obnovljena na teret nepovratnih sredstava državnog proračuna.
8. Pravilima o stjecanju prava vlasništva u kontinuitetu je između ostalog propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odlukom suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, kad su ispunjene sve zakonske pretpostavke (članak 114. ZVDSP-a[2] ), da se odlukom suda ili drugog tijela stječe
1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)
2 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)
vlasništvo u slučajevima određenim zakonom, a na način i pod pretpostavkama određenim zakonom, u trenutku pravomoćnosti sudske, odnosno konačnosti odluke druge vlasti, ako što drugo nije određeno zakonom (članak 126. stavak 1. i 2. ZVDSP-a), da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno (članak 128. stavak 1. ZVDSP-a) i da sve što je određeno za nasljeđivanje, vrijedi na odgovarajući način i za svako sveopće sljedništvo / univerzalna sukcesija/ (članak 128. stavak 4. ZVDSP-a).
9. Prema ZO-a[3] objekti obnove su uništena ili oštećena materijalna dobra kao što su stambene i gospodarske zgrade, objekti i uređaji komunalne infrastrukture i objekti javne namjene te kulturna dobra i prirodne vrijednosti (članak 3. stavak 1.), s tim da se pod obnovom materijalnih dobara razumijeva takav opseg radova koji je nužan kako bi se ta dobra dovela u stanje prikladno za život, boravak, odnosno korištenje (članak 3. stavak 2.). Pravo na obnovu pod uvjetima iz tog Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici, u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te nositelji stanarskog prava na stanovima u tim zgradama, kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske /korisnik prava na obnovu/ (članak 4. stavak 1.), koja se financira prvenstveno sredstvima državnog proračuna, koja se daju bespovratno (članak 11.).
10. Pravilima o nasljeđivanju je u kontinuitetu između ostalog propisano da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku smrti, osim onog što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po sili zakona (članak 5. stavak 3/1. ZN-a[4] ).
11. Dovodeći u vezu navedena pravila za zaključiti je da se obnovom oštećene nekretnine na teret bespovratnih sredstva državnog proračuna ne mijenja vlasnički odnos na obnovljenoj nekretnini, niti daje obnovitelju veća prava od onog koji je imao prije obnove (ulaganje nepovratnih državnih sredstava ne predstavlja osnovu za stjecanje prava vlasništva), a što znači da pravni prednik prvo do treće tužitelja (JM pokojnog B), obnovom k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] na teret sredstava državnog proračuna (neovisno o tome što se u zemljišnoj knjizi ta čestica još uvijek vodi kao suvlasništvo pokojnog ŠN u 14/72 dijela) nije mogao steći veći suvlasnički dio kuće od onog koji je imao prije obnove, a nastavno tome niti da obnovljeni dio može biti predmetom izdvajanja iz ostavine, u korist pravnih prednika prvo do treće tužitelja (a niti potomaka), što se traži predmetnom tužbom.
12. Stoga, pogrešan je stav žalitelja da bi za odluku u predmetnom sporu bila mjerodavna odredba članka 75. ZN-a (prava prvo do treće tužitelja kao potomaka JM za izdvajanja cijele nekretnine - k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa kućom nisu obuhvaćeni tom odredbom) i njihovo ustrajavanje na činjenica da je rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-1155/2012 / UPP/OS 124/2012. od 19. listopada 2012., donesenom u ostavinskom postupku iza JM (oca prvo
3 Zakon o obnovi (Narodne novine, broj: 24/1996., 87/1996., 57/2000., 38/2009., 45/2011., 51/2013., 91/2020.)
4 Zakon o nasljeđivanju (Narodne novine, broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019.)
do treće tužitelja), kao predmet ostavine bilo i izvanknjižno vlasništvo k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], s obzirom da u tom ostavinskom postupku nisu sudjelovali prvo i drugo tuženici.
13. Budući da odlučne činjenice za razrješenje predmetnog spora nisu sporne i da je za sud zadržano pravo ocjene mjerodavnosti podnesaka, argumenata i dokaznih prijedloga stranaka za meritornu odluku, to što prvostupanjski sud nije cijenio iskaze svjedoka nema značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, niti nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako se to navodi u žalbi.
14. Dakle, prvostupanjski je sud na u bitnome nesporne činjenice pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje, nije postupao svojevoljno bez osnove (arbitrarno), niti je dao važniju prednost tuženicima, kako to pokušavaju prikazati žalitelji.
15. Kako žalitelji ne navode konkretne povrede i propuste koje je po njima prvostupanjski sud počinio donoseći odluku o troškovima, već se samo pozivaju na zakonsku formulaciju razloga zbog kojih se i ta odluka može osporavati i osporavaju istu podredno osporavanju odluke o glavnom tužbenom zahtjevu, te kako drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (članak 365. stavak 2. ZPP-a), to prvostupanjska odluka o troškovima ostaje neizmijenjena.
16. Tužiteljima nije priznat zahtijevani trošak jer nisu uspjeli sa žalbom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).
17. Tuženicima nije priznat zahtijevani trošak odgovora na žalbu jer ta radnja nije bila potrebna u vođenju predmetne parnice (članak 155. stavak 1. ZPP-a).
18. Zaključno, ispitivanjem presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 2151/2020-34 od 8. listopada 2024. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tužiteljima, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak II. i III.).
U Zagrebu 11. studenog 2025.
Predsjednica vijeća:
Nika Grospić Ivasović
