Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2565/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Iris Gović Penić, predsjednice vijeća, Sanje Joka Umićević, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Ines Kovačević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VS, [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2948/2022-13 od 27. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 11. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja VS kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2948/2022-13 od 27. prosinca 2023. u točki II. izreke i točki III. izreke u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka.

II. Odbija se zahtjev tužitelja VS za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 312,50 EUR.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju VS, [adresa], [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.081,17 EUR / 8.146,08 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 12.07.2022. godine pa do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, a od 01. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj VS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa daljnjim dijelom zahtjeva kojim od tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 potražuje isplatu iznosa od 280,13 EUR / 2.110,64 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 12.07.2022. godine pa do isplate kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 naknaditi tužitelju VS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.276,21 EUR / 9.615,60 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv točke II. prvostupanjske presude te protiv točke III. prvostupanjske presude u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka, žalbu podnosi tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Naime, tužitelj osporava odbijajući dio tužbenog zahtjeva, a koji odbijajući dio se u cijelosti odnosi na neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti tužitelja. Tužitelj ističe da je prvostupanjski sud propustio navesti valjane razloge zbog kojih mu ne pripada pravo na naknadu neimovinske štete u utuženom iznosu, već samo u dosuđenom iznosu. Smatra da je prvostupanjski sud time počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Ističe da sud nije, prilikom odmjeravanja iznosa pravične novčane naknade, uzimao u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, koje okolnosti opravdavaju da se pravična novčana naknada dosudi u utuženom iznosu. Tužitelj posljedično pobija i odluku o troškovima postupka sadržanu u točki III. izreke prvostupanjske presude, ističući da je trebao uspjeti u cijelosti sa svojim tužbenim zahtjevom, radi čega mu je trošak postupka trebao biti dosuđen u cijelosti, a ne samo u razmjernom dijelu. Tužitelj predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu na način da se njegov tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti, podredno predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak žalbenog postupka u iznosu od 312,50 EUR.

3. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu tužitelja.

4. Žalba tužitelja je neosnovana

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja, konačno uređen podneskom od 4. listopada 2023. (list 47-48 spisa), za isplatu iznosa od 1.361,30 EUR (10.256,71 kn), zajedno sa zateznom kamatom, na ime naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti tužitelja te na ime naknade imovinske štete s osnove pružene tuđe pomoći i njege, a koja šteta je prouzročena kada je IS, upravljajući automobilom registarske oznake [registarska oznaka], koje vozilo je osigurano kod tuženika, prouzrokovala lančani sudar, pri čemu je došlo i do udara vozila registracijske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao tužitelj, uslijed čega je tužitelj zadobio tjelesne ozljede.

5.1. Prvostupanjski sud je ocijenio da je zahtjev tužitelja osnovan u iznosu od 1.081,17 EUR (8.146,08 kn), i to iznos od 762,77 EUR na ime neimovinske štete, a iznos od 318,40 EUR na ime naknade imovinske štete s osnove pružene tuđe pomoći i njege, dok preostali iznos od 280,13 EUR (2.110,64 kn) ocjenjuje neosnovanim.

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude u pobijanom dijelu i postupka koji je prethodio njenom donošenju nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, dalje u tekstu: ZPP), a na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, a presuda sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama.

8. Predmet ovog žalbenog postupka nije nastanak štetnog događaja niti odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj, tj. dinamika štetnog događaja i odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj nisu sporni u postupku pred drugostupanjskim sudom. Nadalje, nije sporna niti narav tjelesnih ozljeda tužitelja te narušenje fizičkog i duševnog zdravlja koje je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

9. Također nije sporna niti utvrđena naknada imovinske štete s osnove pružene tuđe pomoći i njege u iznosu od 318,40 EUR, budući da je ona u skladu sa satnicom (3,98 EUR po satu), koju je tužitelj potraživao u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu (list 47-48 spisa).

10. Predmet žalbenog postupka jest isključivo visina neimovinske štete radi povrede prava osobnosti, a koju je utvrdio prvostupanjski sud. Naime, tužitelj smatra da je prvostupanjski sud utvrdio i dosudio pravičnu novčanu naknadu u preniskom iznosu, kada se uzme u obzir cjelokupno narušenje fizičkog i duševnog zdravlja koje je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju. Slijedom navedenog, tužitelj smatra da je njegov tužbeni zahtjev trebao biti u cijelosti priznat i da je prvostupanjski sud neosnovano odbio tužbeni zahtjev u iznosu od 280,13 EUR.

11. U provedenom dokaznom postupku, prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće:

- da je, dana **.**.2022., IS, upravljajući automobilom registarske oznake [registarska oznaka], koje vozilo je osigurano kod tuženika, prouzrokovala lančani sudar, pri čemu je došlo i do udara vozila registracijske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao tužitelj VS

- da je tužitelj, u predmetnom štetnom događaju, zadobio trzajnu ozljedu vrata te ozljedu natučenja lakta i oba koljena

- da je tuženik tužitelju u mirnom postupku za naknadu štete isplatio iznos od 1.327,23 EUR (10.000,00 kn)

- da je zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja došlo do smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 2%

- da je kod tužitelja, radi predmetnog štetnog događaja, došlo do redukcije kretnji i bolnosti vratne kralježnice

- da je tužitelj trpio fizičku bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 45 dana

- da je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 5 dana i sekundarni strah manjeg intenziteta u trajanju od 40 dana

- da je tužitelju bila potrebna njega i pomoć druge osobe od ukupno 80 sati, tj.

2 sata dnevno kroz 40 dana

12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, a kojeg u potpunosti prihvaća i sud drugog stupnja, prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelju, u predmetnom štetnom događaju nastala neimovinska šteta u iznosu od 2.090,00 EUR, a koju je potom potrebno umanjiti za nesporni iznos od 1.327,23 EUR koji je tuženik tužitelju isplatio u mirnom postupku za naknadu štete. Slijedom navedenog, tužitelju je, na ime pretrpljene neimovinske štete, dosuđen iznos od 762,77 EUR.

13. Prema ocjeni suda drugog stupnja, utvrđena naknada neimovinske štete u iznosu od 2.090,00 EUR je u skladu sa težinom povrede prava osobnosti koju je pretrpio tužitelj, tj. u skladu sa pretrpljenim fizičkim bolovima, pretrpljenim strahom i smanjenjem životne aktivnosti tužitelja od 2%. Budući da je riječ o blažem stupnju trajnih posljedica, utvrđena naknada ispunjava kriterij pravičnosti, a tužitelj nema pravo na veći iznos od utvrđenog. Dakle, prvostupanjski sud je utvrdio neimovinsku štetu u skladu sa čl. čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018 - dalje u tekstu: ZOO). Nadalje, utvrđeni iznos je prvostupanjski sud pravilno umanjio za nesporni iznos od 1.327,23 EUR koji je tuženik tužitelju isplatio u mirnom postupku za naknadu štete te tužitelju dosudio razliku utvrđene pravične novčane naknade i nesporne naknade koju je tuženik već isplatio tužitelju, tj. iznos od 762,77 EUR.

14. Valja istaknuti i kako, suprotno žalbenim navodima tužitelja, u tijeku postupka nisu isticane niti utvrđene određene kvalifikatorne okolnosti koje bi eventualno opravdavale da se tužitelju naknada neimovinske štete utvrdi i dosudi u višem iznosu.

15. Slijedom svega navedenog, nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da mu je pravična novčana naknada trebala biti dosuđena u višem iznosu te je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev u iznosu od 280,13 EUR.

16. Posljedično nisu osnovani ni žalbeni navodi tužitelja da mu je trošak parničnog postupka trebao biti priznat u cijelosti. Naime, tužitelj nije u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom, a radi čega se primjenjuje čl. 154. st. 2. ZPP-a koji propisuje da se troškovi postupka dosuđuju u razmjernom iznosu kada stranka nije u cijelosti uspjela sa osnovom i visinom tužbenog zahtjeva. Dakle, tužitelju trošak parničnog postupka nije mogao biti priznat u cijelosti, budući da postoji djelomičan uspjeh obiju stranaka u postupku, te je tužitelju trošak pravilno dosuđen u razmjernom dijelu, sukladno njegovom uspjehu sa osnovom i visinom tužbenog zahtjeva. Drugim riječima, kako su parnične stranke djelomično uspjele u postupku, odluka o troškovima postupka, sadržana u točki III. izreke prvostupanjske presude, donesena je pravilnom primjenom čl. 154. st. 2. ZPP-a.

17. Zbog svega navedenog, žalbeni navodi tužitelja se ne mogu prihvatiti, a radi čega je valjalo potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu. Dakle, primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a, valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i odlučiti kao u točki I. izreke drugostupanjske odluke.

18. Sukladno čl. 166. st. 1. ZPP, odlučeno je o zahtjevu tužitelja za naknadu troška nastalog povodom njegove žalbe. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troška žalbenog postupka, budući da sa žalbom nije uspio. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu, 11. studenog 2025.

Predsjednica vijeća:

mr. sc. Iris Gović Penić