Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
Pr-144/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužitelja Transcom WorldWide d.o.o., Osijek, Vukovarska cesta 31, OIB: 74033467966, zastupani po punomoćniku Mladenu Juriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Pero Jurić i Mladen Jurić j.t.d. u Osijeku, protiv tuženika Radničko vijeće Transcom WorldWide d.o.o., Osijek, Vukovarska cesta 31, radi nadomještanja suglasnosti radničkog vijeća na odluku o otkazu, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 13. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i predsjednice radničkog vijeća tuženika, 11. studenog 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Nadomješta se suglasnost koju je za otkaz ugovora o radu radniku ŽR uskratilo dati Radničko vijeće trgovačkog društva Transcom WorldWide d.o.o. Osijek, e-mailom/dopisom od 5. rujna 2025.
II. Nalaže se tuženiku Radničko vijeće Transcom WorldWide d.o.o., Osijek, Vukovarska cesta 31, naknaditi prouzročeni parnični trošak tužitelju Transcom WorldWide d.o.o., Osijek, Vukovarska cesta 31, OIB: 74033467966, u iznosu od 651,55 EUR (šestopedesetjedaneuroipedesetpetcenti), u roku od 15 (petnaest) dana.
III. Djelomično se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 53,10 EUR (pedesettrieuraidesetcenti), kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj je u tužbi naveo kako je tužitelj kao poslodavac bio prisiljen ukinuti sva radna mjesta na „Vodafone (Teletu)“ projektu. Razlog za ukidanje navedenih radnih mjesta je prestanak potrebe za obavljanjem poslova koje su radnici na tom radnom mjestu obavljali zbog potpunog gašenja projekta. Klijent tužitelja/poslodavca je odlučio prekinuti poslovanje projekta a samim time je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik do sada obavljao. Poslodavac je prije otkazivanja proveo zakonom propisani postupak na način da je proveo savjetovanje s Radničkim vijećem, te o tome obavijestio Hrvatski zavod za zapošljavanje. Obzirom da se gasi djelatnost cijelog projekta, te kod poslodavca ne ostaje radno mjesto koje je obavljao radnik, nema potreba za primjenom kriterija iz Zakona o radu o redoslijedu otkazivanja. Radnica tužitelja ŽR, koja je zaposlena kao agent u službi za korisnike (CSR), na talijanskom jeziku na projektu Vodafone (Teletu) u evidenciji je registra osoba s invaliditetom. Sukladno tome je prema članku 151. stavku 1. točki 3 Zakona o radu tužitelj dužan prije otkazivanja ŽR dužan pribaviti suglasnost Radničkog vijeća na namjeravanu odluku. Zbog navedenog se poslodavac 4. rujna 2025. obratio tuženiku putem e-maila i dostavio obavijest o namjeri donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu navedenoj radnici te zatražio suglasnost za donošenje takve odluke. Tuženik se 5. rujna 2025. očitovao na način da je protiv donošenja odluke o otkazu te je navedeno: „RV je većinom glasova protiv odluke poslodavca sve dok se ne utvrdi konačan broj radnika koji su kolektivni višak“. Na taj način je tuženik uskratio suglasnost te je tu svoju uskratu obrazložio. Radnica ŽR spada u kategoriju radnika iz članka 151. stavka 1. točke 3. Zakona o radu tj. radi se o radnici koja je osoba s invaliditetom. Za takvu vrstu otkaza je poslodavcu potrebna prethodna suglasnost radničkog vijeća. Pravo suodlučivanja radničkog vijeća u postupku otkazivanja ugovora o radu ograničeno je samo na nekoliko iznimnih i posebno važnih slučajeva. U tim slučajevima nije dovoljno samo savjetovanje sa radničkim vijećem, nego se traži i prethodna suglasnost za donošenje pojedinih odluka. Prema odredbi članka 151. stavka 1. ZR poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu (...) radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom, s time što se smatra da je radničko vijeće suglasno s odlukom ako se u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili rbitražna odluka, kojom će sud utvrditi postoje li zakonom predviđeni opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu. O tužbi poslodavca u slučaju iz stavka 3. ovog članka, sud prvog stupnja je dužan odlučiti u roku od 30 dana od dana podnošenja tužbe, a petnaestodnevni rok u kojemu poslodavac može izvanredno otkazati ugovor teče od dana dostave poslodavcu pravomoćne presude kojom se nadomješta suglasnost radničkog vijeća. Prethodna suglasnost radničkog vijeća odnosno presuda kojom se nadomješta ta suglasnost pretpostavka je valjanosti kako redovitog tako i izvanrednog otkaza. Propust poslodavca ishoditi prethodnu suglasnost na otkaz, odnosno u slučaju odbijanja suglasnosti ishoditi odgovarajuću odluku suda ili arbitraže ima za posljedicu ništetnost odluke o otkazu, koja ne može konvalidirati čak niti naknadnom suglasnošću radničkog vijeća. Uzimajući u obzir činjenicu da se ukida cjelokupan projekt na kojem je radila ova radnica, te da su svi radnici koji su radili na ovom projektu dobili odluke o otkazu ugovora o radu jer za njihovom radom više neće biti potrebe, tužitelj smatra kako u ovom slučaju postoje razlozi za donošenje takve odluke. Razlozi koje tuženik navodi u očitovanju a koji zapravo predstavljaju protivljenje takvoj odluci nisu osnovani. Tužitelj ima rok od 15 dana za pokretanje parničnog postupka radi nadomještaja suglasnosti, te nije u mogućnosti čekati dalje („dok se ne utvrdi konačan broj radnika“) jer za takvo što ne postoji zakonska osnova. Naime, poslodavac je ovlašten otkazati ugovore o radu onih radnika koji zbog smanjenja obima posla nisu potrebni. U ovom slučaju se radi o cijelom projektu te na to pravo poslodavca ni na koji način ne utječe utvrđenje konačnog broja radnika koji su kolektivni višak, kako to navodi tuženik. Iz očitovanja tuženika proizlazi da se ne spore ostale okolnosti otkazivanja poput „gašenja“ projekta i otkazivanja svim radnicima. Protivljenje tuženika je načelno jer konačan broj radnika ni na koji način ne utječe na pravo otkazivanja konkretnoj radnici. Kako je među strankama nesporno da je radnica ŽR radila na projektu koji se ukida te da je osoba s invaliditetom, a imajući u vidu da su razlozi protivljenja iz očitovanja tuženika neosnovani, tužitelj predlaže da sud donese presudu.
2. Tuženik u ovom postupku nije podnio pisani odgovor na tužbu, budući da je sud postupio sukladno članku 284. stavku 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. -dalje u tekstu: ZPP), a kako bi sud mogao odlučiti o tužbenom zahtjevu u roku od 30 dana od dana podnošenja tužbe, sukladno članku 151. stavku 5. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23. - dalje u tekstu: ZR). Međutim na raspravi održanoj kod ovog suda 13. listopada 2025. tuženik je naveo kako ostaje kod očitovanja prilikom predlaganja tužitelja kojim je predložio poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, a koji je sadržan u e-mailu od 5. rujna 2025. (stranica 34 spisa), a iz kojeg očitovanja proizlazi kako je predsjednica radničkog vijeća tuženika navela da je radničko vijeće većinom glasova protiv odluke poslodavca, sve dok se ne utvrdi konačan broj radnika koji su kolektivni višak.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priležeću dokumentaciju i to u ugovor o radu (stranice 4-7 spisa), kodeks poslovnog ponašanja (stranice 8-21 spisa), propisane načine korištenja sigurnosni standardi zaposlenika Transcoma (stranice 22-24 spisa), globalnu zviždačku politiku (stranice 25-28 spisa), politiku zaštite okoliša (stranice 29-33 spisa), te očitovanja tuženika (stranice 34-35 spisa).
4. Iz ugovora o radu (stranice 4-7 spisa) proizlazi kako je tužitelj, kao poslodavac, sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa ŽR, kao radnicom, i to 1. lipnja 2016. Također je isti ugovorom navedeno kako je mjesto rada Transcom Worldwide d.o.o. Pula, a radnica će obavljati poslove radnog mjesta agenta u službi za korisnike.
5. Iz kodeksa poslovnog ponašanja (stranice 8-21 spisa) proizlazi kako je kodeksom propisano da je tužitelju osnovni element pristupa poslovanju poštivanje zakona, uz poštivanje ljudskih prava, uz pažljivo i sa sigurnošću postupanje s povjerljivim podacima i zakonom zaštićenim podacima klijenata, kupaca i zaposlenih.
6. Iz propisanog načina korištenja sigurnosni standardi zaposlenika Transcoma (stranice 22-24 spisa) proizlazi on sadrži opise osnovnih sigurnosnih mjera kojih se moraju pridržavati svi zaposlenici TWW-a.
7. Iz globalne zviždačke politike (stranice 25-28 spisa) proizlazi kako tužitelj potiče razvoj kulture otvorenosti, iskrenosti, etičkog ponašanja i preuzimanja odgovornosti unutar organizacije, pa iz tog razloga zaposlenicima (i drugima) osigurava sigurnost i omogućuje im da iskažu zabrinutost bez straha od odmazde, a da će istraga biti pravilno provedena uz čuvanje povjerljivosti podataka.
8. Iz politike zaštite okoliša (stranice 29-33 spisa) proizlazi da tužitelj kao multinacionalni pružatelj usluga s više od 30000 zaposlenika diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije vjeruje kako je njegova zajednička dužnost preuzeti odgovoran pristup poslovanju u vezi s njegovim utjecajem na okoliš, a time i propisuje dodatnu politiku održivosti pod nazivom novi list, kojim navodi kako je komunikacija ključan dio procesa ugrađivanja ekološki osviještenih uzoraka ponašanja među članovima tima u centru.
9. Iz očitovanja tuženika (stranice 34 spisa) proizlazi kako UR (sada Ž) obavještava poslodavca, ovdje tužitelja kako je tuženik većinom glasova protiv odluke poslodavca sve dok se ne utvrdi konačan broj radnika koji su kolektivni višak.
10. Iz e-mail poruke GR (list 35 spisa) proizlazi kako ista obavještava tuženika kako više nema potrebu za i gase se radna mjesta na projektu Vodafone (U) u TWW Pula, a kao razlog za ukidanje radnih mjesta na navedenom projektu je prestanak potrebe za obavljanjem poslova koje su radnici na tom radnom mjestu obavljali zbog potpunog gašenja projekta, a budući da je klijent poslodavca odlučio prekinuti poslovanje. Nadalje se navodi kako je radnica ŽR, inače zaposlena na radnom mjestu agenta u službi za korisnike (CSR) na talijanskom jeziku na projektu Vodafone (U) u evidenciji registra osoba s invaliditetom, pa je zbog navedenog poslodavac, inače tužitelj, dužan tražiti suglasnost tuženika u vezi namjere prekida radnog odnosa takvoj osobi. Također se ističe kako se ista prijavila na projekt Agos u Puli, ali nije prošla/zadovoljila selekcijski postupak, a ponuđeni prelazak na projekt Telemach Hrvatska je ista odbila, pa radi svega predlaže se poslovno uvjetovani otkaz, uz prethodnu suglasnost tuženika.
11. Temeljem provedenih dokaza u smislu članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan, a kako je to navedeno u izreci ove presude.
12. Predmet spora je da uskratu suglasnosti radničkog vijeća, a radi donošenja odluke o otkazu radniku osobi s invaliditetom, nadomjesti sudska odluka.
13. Sporno je da li je uskrata suglasnosti tuženika, a radi donošenja odluke o otkazu ugovora o radu radniku s invaliditetom opravdana.
14. U ovom postupku nije sporno da tužitelj nema potrebu za i gasi radna mjesta na projektu Vodafone (Teletu) u TWW Pula. Također nije sporno da je na istom projektu zaposlena ŽR, kao osoba s invaliditetom. Isto tako nije sporno da je radničko vijeće većinom glasova protiv odluke tužitelja o otkazu ugovora o radu radniku s invaliditetom.
15. Sud je u ovom postupku utvrdio sljedeće:
- da tužitelj nema potrebu za i gasi radna mjesta na projektu Vodafone (Teletu) u TWW Pula
- da je na tom projektu zaposlena ŽR, kao osoba s invaliditetom
- da je zbog toga poslodavac (tužitelj) predložio tuženiku davanje suglasnosti na odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu radnici ŽR
- da je tuženik većinom glasova odbio tužitelju dati takvu suglasnost, a sve dok se ne utvrdi konačan broj radnika koji su kolektivni višak
16. Odredbom članka 151. stavka 1. točke 3. ZR propisano je poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o: otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom, stavkom 4. je propisano da ako radničko vijeće uskrati suglasnost, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka, te je stavkom 5. propisano kako je o tužbi poslodavca u slučaju iz stavka 4. ovoga članka sud prvog stupnja je dužan odlučiti u roku od trideset dana od dana podnošenja tužbe. Člankom 115. stavkom 1. točkom 1. ZR je propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju: ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).
17. U konkretnom slučaju sud je utvrdio kako se zapravo tuženik (a uvidom u predmetno obrazloženje) ne želi upuštati u obrazloženje zbog čega je isto uskratio, već samo navodi kako je protiv odluke poslodavca o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu radnici ŽR, a sve dok se ne utvrdi konačan broj radnika koji su kolektivni višak.
18. Imajući na umu nesporne činjenice, te ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, sud je utvrdio kako tužitelj želi radnici ŽR otkazati ugovor o radu poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu, kao jednim od redovitog načina otkazivanja ugovora o radu sukladno članku 115. stavku 1. točci 1. ZR-a. Da je razlog tužitelja za takav otkaz ugovora o radu gašenje projekta Vodafone (Telet) u TWW Pula, a na kojem projektu je zaposlena ŽR. Nadalje ovaj sud smatra kako tužitelj ima osnovanu sumnju kao razlog za otkaz ugovora o radu ŽR, a taj je da zatvara u cijelosti projekt Vodafone (Telet). Pa tako, kako sud smatra da takva osnovana sumnja postoji kod tužitelja za otkaz ugovora o radu radniku, kao osobi s invaliditetom, sud je ocijenio kako je tužbeni zahtjev osnovan (tako u svojoj odluci i Županijski sud u Rijeci, u predmetu broj Gž-617/2016 od 18. travnja 2018.).
18.1. Ovaj sud napominje kako u konkretnoj situaciji tužitelj ne mora dokazivati i postojanje opravdanog razloga za predmetni otkaz ugovora o radu (poslovno uvjetovani otkaz), već samo postojanje osnovane sumnje glede ostvarenja otkaznog razloga, a to je, u konkretnom slučaju, gašenje projekta u cijelosti, na kojemu je zaposlena radnica ŽR (tako u svojoj odluci i Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu broj Revr-201/2018, te Revr-353/17).
19. Slijedom navedenog, sud je utvrdio kako postoji osnovana sumnja za otkaz ugovora o radu radnici ŽR na strani tužitelja, te je, sukladno članku 151. stavku 4. ZR-a, odlučio kao u točci I. izreke ove presude.
20. U odnosu na navod tuženika kako se prvo treba utvrditi konačan broj radnika koji su kolektivni višak, valja istaknuti kako navedeno uređuje članak 127. ZR-a, a radi se savjetovanju s radničkim vijećem i obvezi tužitelja za isto, ukoliko se ispune određene pretpostavke, međutim u konkretnom slučaju ne radi se o situaciji kolektivnog viška radnika i obvezi tužitelja o savjetovanju, već o suglasnosti iz članka 151. ZR-a, a u ukoliko tužitelj nije poštivao obvezu savjetovanja s radničkim vijećem, tada bi poslovno uvjetovani otkazi mogli biti ništetni, sukladno odredbi članak 150. stavka 12. ZR-a, međutim navedeno bi moglo biti dio predmeta spora u slučaju osporavanja odluke o redovitom poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu (kasnijem postupku), ali ne u ovoj parnici.
21. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.-dalje u tekstu: ZPP), te je tuženiku naloženo naknaditi trošak tužitelju prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23.-daje u tekstu: Tarifa) i to naknadu za jednokratnu naknadu za postupak, uvećanu za PDV, u sporovima iz radnih odnosa prema Tbr. 7. toč. 2. Tarife u iznosu od 625,00 eura, za pristojbu na tužbu u iznosu od 26,55 eura, što ukupno iznosi 651,55 eura, te je stoga odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.
22. Tužitelj je djelomično odbijen za trošak pristojbe na presudu u iznosu od 53,10 eura, budući da istu nije niti platio, pa je odlučeno kao u točci III. izreke ove presude.
23. Kako tuženik nije potraživao trošak ovog postupka, sud o istome nije niti odlučivao.
24. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Osijek, 11. studenog 2025.
Sudac
Marko Šimunić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se izjavljuje pismeno putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8.,9., 10. i 11. ZPP-a. i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Otpravak presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istog dana (članak 335. stavak 9. ZPP). U slučaju iz stavka 9. ovoga članka sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena (članak 335. stavak 11. ZPP-a).
Dostaviti:
1. Punomoćniku tužitelja
2. Tuženiku