REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Požega, Sv. Florijana 2

Poslovni broj: Gž 190/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Berislava Devčić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠI iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Sanja Bukić, odvjetnica u [adresa], protiv tužene Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-2061/2021-23 od 18. prosinca 2023. u sjednici vijeća održanoj dana 11. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba tužene Republike Hrvatske odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2061/2021-23 od 18. prosinca 2023.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-2061/2021-23 od 18. prosinca 2023. odlučeno je:

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo nekretnine zemljišnoknjižno označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa se isti ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime i za cijelo, uz istodoban izbris tog prava s imena Republika Hrvatska.

2. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo fizičkog dijela nekretnine zemljišnoknjižno označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označen na skici vještaka nazvanoj "identifikacija nekretnine" od dana 3. svibnja 2023. godine (koja predstavlja sastavni dio ove presude) slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-A površine 2400 m2."

2. Protiv presude tužena je pravovremeno podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. ZPP-a kako u pogledu glavne stvari tako i u pogledu odluke o parničnom trošku. U žalbi ukazuje na bitnu povredu postupka iz čl. 354.st.2.točka 11. ZPP-a. U žalbi navodi da na str. 9. presude sud navodi da je tužitelj dužan dokazati da je njegov otac GI pok. CI bio u kontinuiranom nesmetanom posjedu dijelova predmetnih nekretnina do dana 17. studenog 1999. a da pritom ne obrazlaže pregledom kojeg dokaza je utvrdio da je doista dugogodišnji posjed trajao do naznačenog dana osim što je cijenio iskaze svjedoka vjerodostojnima, poglavito na okolnosti dugogodišnjeg posjeda tužitelja. Pritom sud zanemaruje da saslušani svjedoci nemaju neposrednih saznanja kako su, a niti se to može zaključiti iz priležećih isprava u spisu. Tuženica drži da prvostupanjski sud nije sa dovoljno pažnje i kritičnosti cijenio činjenicu da je tužitelj po svojem pravnom predniku upisan kao posjednik dijela kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u posjedovnom listu 1388 K. O. [katastarska općina], a u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kao posjednik se vodi državna imovina. Tužitelj nije na nedvojben način dokazao činjenične navode iz tužbe i to prije svega razloge upisa posjeda na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na ime svojeg prednika, a na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] posjednik je upisana državna imovine tim više što prvostupanjski sud utvrđuje da se radi o nekretninama koje čine jedinstvenu cjelinu. Pored navedenog, u zemljišnim knjigama kultura upisane čestice je "šuma" što zasigurno upućuje na nekretninu koja je, obzirom na odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (stupio na snagu 16. listopada 1990.) vlasništvo Republike Hrvatske. Tuženica drži da sud pogrešnim pravnim pristupom u primjeni materijalnog prava utvrđuje da je predmet spora odvajkada u vlasničkom posjedu obitelji GI. Suprotno pravnom stajalištu suda, tuženica drži da tužitelj nije dokazao da je dio kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u posjedu njegovih pravnih prednika dovoljno dugo da su, sukladno propisima, mogli steći pravo vlasništva dijela kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u toj površini. Predlaže da se žalba uvaži, pobijana presuda u točci 2. preinači, tužbeni zahtjev odbije, podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno.

5.1. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

6. Predmet spora je zahtjev na utvrđenja prava vlasništva i uknjižbu kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i utvrđenje prava vlasništva dijela kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to dijela koji je skici-identifikaciji nekretnine vještaka mjernika JI dipl. ing. geo. od dana 3. svibnja 2023. godine označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-A površine 2400 m2.

6.1. U postupku je utvrđeno:

- da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju obiteljsku kuću katnicu zajedno sa ostacima pomoćnog objekta. Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju cjelinu koja je ograđena betonskim zidom i suhozidom. Ispred obiteljske kuće nalazi se dvorište u kojem je posađena maslina te 3 stabla murve te se na istoj nalazi i gusterna. Iza obiteljske kuće nalazi se pomoćni objekt sa livadom na kojoj su vidljiva stabla koštele, bajama i oraha, vidljivi su ostaci guvna te posječeno deblo za koje tužitelj tvrdi da se radi o bajamu. Radi se o deblu šireg promjera.

- da se predmet spora identificira kao čest. zem. [katastarska čestica] (na identifikaciji nekretnina označen slovima J-K-L-M-N-J površine cca 126 m2) i dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (na odnosnoj identifikaciji označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-A površine cca 2400 m2) te u naravi čine jednu cjelinu koja sa sjeverne i zapadne strane omeđena suhozidom sa južne strane dijelom suhozidom a dijelom betonskim zidom a sa istočne strane također dijelom suhozidom a dijelom betonskim zidom, od kultura su kuća, okućnica, gusterna, pomoćni objekt, guvno. Također je vidljivo stablo koštele, oraha, maslina, bajama, murve, te ostaci stabala bajama i koštele – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika JI dipl. ing. geod. i pregledom skice-identifikacije nekretnine istog vještaka od 3.5.2023. - list 48, 54, 55 i 64 spisa).

- da je u ostavinskom postupku iza smrti GI (rođenog **.**.1932., a umrlog **.**.2005.) javni bilježnika Aljoša Gojanović u Vodicama kao sudski povjerenik ovog suda dana 26. srpnja 2006. godine donio rješenje o nasljeđivanju broj O-156/06 UPP/OS-32/06-5 kojim je njegovim nasljednikom na temelju zakona i ustupa, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine – izvaknjižno vlasništvo K. O. [katastarska općina] upisane u Posjedovni list 792 Područnog ureda za katastar

[adresa], proglašen sin ŠI, tužitelj

- da je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana u posjedovnom listu 1388 Područnog ureda za katastar Šibenik pod nazivom Kod Greblje, kuća, kod Greblje površine 130 m2, a kao posjednik je upisan ŠI sin Š

- da je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana u posjedovnom listu 156 Područnog ureda za katastar Šibenik pod nazivom Kod Greblje šuma površine 63934 m2, a kao posjednik se vodi državna imovina, općina Vodice

- da su čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisane u A listu Z. U. [broj ZK uloška] i to čest. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća 130 m2 (XX biće), a čest. zem. [katastarska čestica] kao šuma površine 63934 m2 (I biće), a kao vlasnik je upisana Republika Hrvatska za cijelo.

6.2. Temeljem provedenog dokaznog postupka posebno imajući u vidu iskaze svjedoka ĆI pok. G (rođenog 1952.), PI pok. C (rođenog 1957.) i ZI pok. ZI (rođenog 1938.) domicilnih osoba koji su o predmetu spora imali relevantna saznanja kao i izjavu tužitelja u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je predmet spora oduvijek bio u nesmetanom i vlasničkom posjedu obitelji ZI i to najprije TI (pradjeda tužitelja), potom CI. TI (djeda tužitelja) i GI (oca tužitelja) te danas tužitelja ŠI pok. GI, da su prednici tužitelja: pradjed TI i djed CI isti ogradili suhozidom, da su na dijelu istog napravili objekt za držanje stoke (čiji su ostaci vidljivi na terenu), dok je na preostalom dijelu bilo guvno, vrt i voćnjak, da je pok. otac tužitelja 50-ih godina prošlog stoljeća započeo s izgradnjom stambenog objekta koji je i izgrađen, te izgradio i gusternu ispred kuće i sušaru za meso iza kuće, a na mjestu suhozida je izgrađen betonski zid. Pok. CI, djed tužitelja rođen 1882. godine, a umro je 1942. godine u logoru na otoku Molatu i naslijedili su ga supruga FI i sin GI, pok. otac tužitelja koji su nastavili predmet spora nesmetano posjedovati, da bi nakon smrti MI bake tužitelja (1980.) predmet spora nastavio nesmetano koristiti pok. GI, otac tužitelja kao jedini njezin nasljednik.

6.3. Na strani pok. oca tužitelja su dakle bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću (kako predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] tako i preostale predmetne nekretnine) jer je utvrđen četrdeset godišnji pošteni i kontinuirani posjed (računajući i vrijeme njegovog prednika oca CI pok. TI i majke MI ud. CI) da bi nakon njegove smrti nasljeđivanjem (članak 128. ZV-a) stekao vlasništvo predmetnih nekretnina koje je nesmetano od tada nastavio posjedovati.

6.4. Prvostupanjski sud ukazuje na ovjerene izjave OI, sestre tužitelja (list 25 spisa), KI, II, LI, EI i UI (list 26 do 35 spisa) koji su suglasno potvrdili nesmetani vlasnički posjed tužitelja i njegovog pok. oca GI, kao i činjenicu da je u posjedovnom listu 1388 K. O. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar kao posjednik na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisan tužitelj za cijelo i to predmetom broj UP/I-932-07/2006-02/458, dakle nakon smrti oca (koja činjenica je utvrđena pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik od 7.7.2022– list 23 spisa).

7. Sud se pravilno poziva i na odluku Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu Trgo protiv RH zahtjev 35298/04 od 11.lipnja 2009. iz koje proizlazi da pojedinac može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću u odnosu na državu temeljem Zakona na snazi, bez obzira što je taj zakon kasnije izmijenjen na štetu pojedinaca. Iz provedenog postupka proizlazi da su tužitelji stekli idealni dio nekretnine i temeljem dosjelosti, građenja i nasljeđivanjem i to prema pravilima OGZ-a.

7.1. Tužena tijekom postupka nije dokazala da bi prednicima tužitelja itko osporavao posjed ili vlasništvo predmetnih nekretnina.

8. U smislu pravnog pravila iz paragrafa 418. bivšeg OGZ-a (čiji je sadržaj u biti identičan odredbi članka 153. ZV-a) ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, pa ga nije odmah zabranio poštenom graditelju, zemljište sa zgradom koja je na njemu izgrađena pripada graditelju. Sud je pravilno utvrdio da je pok. otac tužitelj GI pok. CI je građenjem stekao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], da bi nakon njegove smrti istu stekao tužitelj nasljeđivanjem (članak 128. ZV-a koji zakon je bio na snazi u vrijeme smrti oca tužitelja).

9. Pravilno se sud poziva na odredbu članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje: ZV) koja propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.). U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ). Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946). Prema pravnom pravilu paragrafa 1472. OGZ-a pravo vlasništva nekretnine na kojoj je bilo upisano državno vlasništvo kao općenarodna imovina temeljem izvanredne dosjelosti (originarno) moglo se steći nakon neprekidnog četrdesetgodišnjeg posjedovanja iste i to do 6. travnja 1941.

10. Svojim žalbenim navodima tužena nije dovela u pitanje pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja i primjenu materijalnog prava.

11. Zbog navedenog sud je žalbu tužene odbio kao neosnovanu i potvrdio presudu temeljem članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.

U Požegi, 11. studeni 2025.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević