REPUBLIKA HRVATSKA

Pn-275/2018

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Starom Gradu

21 460 Stari Grad

Novo Riva 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Ivanu Striniću, u pravnoj stvari tužiteljice BD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Srđan Kalebota, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika LD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Toni Babić, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, 11. studenog 2025.

presudio je:

I. Nalaže se tuženiku LD, OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici BD, OIB [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana, na ime naknade neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti, novčani iznos od 6.000,00 eura, sve sa pripadajućom zateznom kamatom, tekućom od dana podnošenja tužbe (18. svibnja 2018.) do isplate, obračunatoj do 31. prosinca 2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku LD, OIB [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici BD, OIB [osobni identifikacijski broj], troškove ovog parničnog postupka u novčanom iznosu od 2.063,71 eura, sa zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od petnaest dana.

Obrazloženje

1. Predmetni parnični postupak pokrenut je zaprimanjem tužbe uvodno označne tužiteljice, protiv tuženika, radi naknade štete s temelja povrede prava osobnosti. Naime, tužiteljica tvrdi da je tuženik u razdoblju od rujna 2014. do prosinca 2015. tužiteljici upućivao SMS poruke seksualnog sadržaja, sve s ciljem praćenja tužiteljice i uspostave neželjenog kontakta. Opisanim ponašanjem, tvrdi se da je tuženik počinio kazneno djelo na štetu tužiteljice, za što da je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci, no, da je kazna izrečena pod uvjetom. Tuženikovim ponašanjem da je narušeno tužiteljičino psihofizičko zdravlje, a koje stanje se kod iste manifestira u vidu tjeskobe i straha za njezinu sigurnost, te sigurnost bliskih joj osoba, naročito tadašnjeg maloljetnog djeteta. Sve štetne posljedice da su medicinski dokumentirane, jer da je tužiteljica morala tražiti medicinsku pomoć uslijed narušenog zdravlja. Tužiteljica tužbom traži naknadu štete, pravičnu naknadu po osnovi povrede prava osobnosti, prava na duševno zdravlje i prava na privatnost osobnog i obiteljskog života, koje povrede da se prvenstveno očituju u tjeskobi, strahu i narušenoj duševnoj ravnoteži.

2. Podneskom koji je zaprimljen na sudu 17. rujna 2025., tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev u skladu s pisanim nalazom i mišljenjem vještaka, pa konačno postavljeni tužbeni zahtjev glasi kao što je citiran u izreci ove presude.

3. Tuženiku je uredno dostavljena tužba na davanje pisanog odgovora, uz sva zakonom propisana upozorenja oko davanja odgovora i predlaganja dokaza.

4. Odgovor na tužbu tuženika je zaprimljen u spis 2. studenog 2018., kojim se tuženik u cijelosti usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, predloživši ga odbiti. Tuženik ne spori da je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela nametljivog ponašanja na štetu tužiteljice. Međutim, tim djelom, odnoso, takvim ponašanjem tuženika da nije narušeno psihofizičko stanje tužiteljice na način kako se to opisuje u tužbi. Nadalje, tuženik smatra kako već medicinska dokumentacija dostavljena uz tužbu ukazuje na diskontinuitet u liječenju tužiteljice, odnosno, postavlja se pitanje psihičkih tegoda tužiteljice prije opisanog djela tuženika.

5. U postupku je 25. siječnja 2022. održano pripremno ročite, na kojem je odlučeno o dokaznim prijedlozima stranaka, pa su tako u nastavku postupka izvedeni sljedeći dokazi: pregledana je kaznena presuda Općinskog suda u Splitu, oznake K-1359/2016 od 21. studenog 2017 (list 4-6 spisa); pregledan je zapisnik u predmetu Općinskog suda u Splitu, oznake K-1359/2016 o raspravi održanoj 21. studenog 2017. na kojoj raspravi je okrivljenik (ovdje tuženik) dao iskaz (list 7-10 spisa); pregledan je zapisnik o zaprimanju kaznene prijave pred Policijskom postajom Hvar, broj: 511-12-26-96/51-15 od 21. rujna 2015. (list 11-12 spisa); pregledan je zapisnik o zaprimanju kaznene prijave pred Policijskom postajom Hvar, broj 511-12-26-96/51-15 od 29. prosinca 2015. (list 13-14 spisa); pregledan je izlist i prijepis SMS poruka za datume 8. rujna 2014., 9. rujna 2014., 10. rujna 2014., 22. listopada 2014., 4. studenog 2014., 8. studenog 2014., 20. studenog 2014., 30. studenpog 2014., 8. ožujka 2015., 31. ožujka 2015., 27. svibnja 2015., 24, srpnja 2015., 30. srpnja 2015., 13. rujna 2015. (list 15-21 spisa); pregledana je potvrda o korištenju socijalnih usluga udruge Bjeli krug Hrvatske za razdoblje 2015. i 2016. (list 22 spisa); pregledani su nalazi psihijatrijce dr.sc. BDH od 2. veljače 2015. (list 23 spisa), 23. veljače 2015. (list 24 spisa), 28. kolovoza 2015. (list 25 spisa), 13. siječnja 2016. (list 26 spisa), 11. lipnja 2016. (list 27 spisa), 21. veljače 2017. (list 28 spisa), saslušana je tužiteljica kao parnična stranka (iskaz na zapisniku s ročita za glavnu raspravu od 6. rujna 2022., na listu 55-56 spisa); pribavljen je i pregledan kazneni spis Općinskog suda u Splitu oznake K-1359/2016; pribavljen je i pregledan medicinski karton tužiteljice; obavljeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Dolores Britvić (nalaz i mišljenje na listu 65- 76 spisa).

6. Cijeneći rezultate provedenog dokaznog postupka, kako cjelokupnih dokaza, tako i svakog dokaza pojedinačno, na temelju odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 ), ovaj sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice, kako je konačno postavljen uređenom tužbom od 17. rujna 2025. osnovan.

7. U konkretom slučaju, riječ je o tužbi radi naknade neimovinske štete, s osnove povrede prava osobnosti.

8. Među strankama nije prijeporno da je tuženik osuđen radi počinjenja kaznenog djela nametljivog ponašanja, na štetu tužiteljice i to presudom Općinskog suda u Splitu K-1359/2016. Sadržajno, predmet ove tužbe odgovara kaznenoj prijavi i presudi u postupku K-1359/2016, odnosno, riječ je o istim SMS porukama.

9. U postupku je bilo prijepora oko nastanka neimovinske štete na strani tužiteljice, odnosno, tuženik spori da je eventualna šteta u uzročno- posljedičnoj vezi sa događajem za koji je pravomoćno osuđen. Tuženik također spori i trajanje navodne povrede prava osobnosti, a koje u ovoj tužbi odstupa od onog tvrđenog pravomoćnom presudom.

10. Pregledom kaznenog spisa Općinskog suda u Splitu, oznake K-1359/2016, te pravomoćne presude od 21. studenog 2017. utvrđeno je da je ovdje tuženik SD proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela nametljivog ponašanja na štetu ovdje tužiteljice BD i to u razdoblju od 24. srpnja do 17. prosinca 2015., za što je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci uvjetno na tri godine. Nadalje, iz kaznenog spisa je pregledan i zapisnik sa glavne rasprave od 21. studenog 2017., pa je tako utvrđeno da se okrivljenik (ovdje tuženik) izjasnio krivim za počinjenje kaznenog djela nametljivog ponašanja na teret BD (ovdje tužiteljice).

11. Iz zapisnika o zaprimanju kaznene prijave proizlazi da je tužiteljica 21. rujna 2015. prijavila policiji nepoznatog počinitelja, radi kaznenog djela nametljivog ponašanja. U prijavi se navodi da su tužiteljici slane SMS poruke nemoralnog i uznemirujućeg karaktera, koje su s vremenom potajale sve brutalnije i vrijeđajuće. Poruke su prvo počele 8. rujna 2014., te se nastavile kroz 2014. i 2015 godinu. Naknadno, 29. prosinca 2015. tužiteljica je protiv ovdje tuženika podnijela kaznenu prijavu, također zbog kaznenog djela nametljivog ponašanja. Nakon podnošenja prve prijave, utvdilo se kako je upravo tuženik slao SMS poruke tužiteljici, te da je isto nastavio u razdoblju između dviju prijava.

12. Pregledom potvrde udruge Bijeli krug Hrvatske, utvrđeno je kako je ovdje tužiteljica koristila usluge navedene udruge u razdoblju 2015. i 2016. Navedena udruga se bavi pružanjem psihosocijalne pomoći i podrške, a navodi se kako je tužiteljica pomoć tražila radi nametljivog ponašanja susjeda, koji da joj je slao uznemirujuće poruke.

13. Iz dostavljene medicinske dokumentacije uz tužbu (privatni nalazi dr. BDH) može se utvrditi kako je tužiteljica u veljači 2015. zatražila pomoć psihijatra, nakon nekoliko mjeseci prijetećih poruka seksualnog sadržaja. Razvidno je kako je tužiteljica u narednom razdoblju redovno se obraćala psihijatru radi straha i uznemirenosti uslijed tih poruka.

14. Tužiteljica je u svojem stranačkom iskazu, danom na ročištu 6. rujna 2022. (list 55-56 spisa), pored navoda iz tužbe, dodatno pojasnila da nije tražila medicinsku pomoć preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigurnje, već privatno, a ovo iz razloga što joj je dijete u to doba bilo maloljetno. Cijelo to razdoblje kada je primala poruke od tuženika, da je bila uzneirena, ne samo za sebe, već i svoje dijete, a to pogotovo zbog činjnice da im je tuženik susjed (svega dvije kuće udaljen). Što se tiče trajanja uznemiravanja, odnosno, zašto je kaznenom presudom utvrđeno kraće trajanje nego li se to tvrdi tužbom, tužiteljica se izjasnila da joj to nije poznato, jer da ona nije niti bila na sudu, odnosno, da nije svjedočila u kaznenom postupku. Tužiteljica je dodala da i danas osjeća posljedice i to u vidu straha da eventualno susretne tuženika, jer je ipak riječ o malom mjestu, a pored toga su i susjedi.

15. Od iskaza tuženika kao parnične stranke se odustalo na ročištu 4. listopada 2022., a to iz razloga što se tuženik nije odazvao na 3 ročišta za glavnu raspravu, radi čega je dvaput i odgođeno ročište. Budući da je po ocjeni suda, glavna stvar bila dovoljno raspravljena i bez njegova iskaza, donesena je takva odluka. Tim više što se tuženik u okviru kaznenog postupka izjasnio krivim za nametljivo ponašanje, slanjem predmetnih SMS poruka.

16. U predmetu je određeno izvesti dokaz medicinskim vještačenjem tužiteljice, po vještaku psihijatru, pa je za istog određena dr. Dolores Britvić.

17. U spis je 12. ožujka 2025. zaprimljen pisani nalaz i mišljenje vještakinje, na koje stranke nisu imale primjedbi.

18. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je vještakinja obavila psihijatrijski pregled tužiteljice 26. veljače 2025. u prostorijama Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split. Tužiteljica navodi da je 2014. njezin susjed preko mobitela slao joj poruke da se nađu, a njegova namjera da je bila da ju kompromitira. "To su takvi ljudi…" da je tužiteljica rekla. Njoj je u to vrijeme muž bio 15 dana na brodu, a 15 dana kući. On je kormilar na brodu. Susjed joj je slao lascivne poruke koje je ona teško prihvaćala. Tražio je da se nađu kad joj muža nema. Kad bi vidio da se ona parkirala ispred kuće, napisao bi „Bila si, nisi se javila, mogli smo se zajedno grijati“. On je mlađi od nje 11 godina. Drugi put je oženjen i ima mladu ženu. Po tužiteljici da je nezgodne naravi, voli se potući. U početku nije znala tko šalje poruke, odnosno, nije znala da je to on, a nakon godinu dana je išla na policiju i oni su otkrili da je to tuženikov broj. Tužiteljica nije mogla spavati, a najgore joj je bilo zbog sina. Nije znala što će se dogoditi njezinoj obitelji. Imala je noćne more, pa bi se tako usred noći preplašila, sanjala je neke strašne osobe. Svaka osoba joj je bila sumnjiva. Zaboravljala bi gdje je ostavila auto. Bilo je strah da joj netko ne prati dijete. Mislila je da će prestati. Na početku je bilo učestalo. Nastavljalo se i dalje. Preko dana bi o tome razmišljala, bilo joj je strašno.

To ju je izluđivalo, bila je konstantno pod stresom, a na kraju je ispričala i mužu što se događa, da ne bi saznao od nekog drugoga. Bježala je iz tog sela da nikoga ne vidi, jer jer je znala da je netko iz sela. Zato se izolirala od ljudi. Imala je ustrašene reakcije, negativne misli o budućnosti, te se bojala neimaštine, ali ipak se najviše bojala za svoje dijete. Bila je neraspoložena i nije mogla zaspati, a kada bi legla, te bi je misli razbuđivale. Kada je doznala tko je odgovoran za poruke, bojala se još i više, a tuženik kada j shvatio da je otkriven, poslao joj je poruku „Hoćemo li se poševiti? Hoćeš li? Hoćemo li?“ Po tužiteljici, to je bilo kad je saznao da će morati na sud. Tada se bojala da netko ne sazna za njene psihičke probleme. Do tada je bila odvažna i samouvjerena osoba, te je "nosila čitavu obitelj". Njemu je na kraju presuđeno. Tužiteljica je imala strašnih problema, jer je tuženik godinu dana joj slao poruke kada bi vidio da je došla u [adresa].

19. Iz anamneze proizlazi da je tužiteljica u djetinjstvu bila urednog razvoja, a tjekom školovanja da je bila odličan i vrlo dobar đak. Osnovnu školu je završila u [adresa], a srednju – gimnaziju Marko Marulić je završila u Splitu. Upisala je studij prava i došla do treće godine, kada se zaposlila u hotelu Marjan i počela raditi jer je majka trebala školovati brata.

20. Tužiteljica boluje od šećerne bolesti od 2010., te od terapije uzima inzulin. Oštećena joj je kralježnica, radi čega povremeno uzima tablete za bolove. Ima „staračku“ anemiju, te je operirala debelo crijevo (imala je pet polipa tijekom 2023.). Ima i povišen tlak.

21. Dojam tužiteljičinog držanja je da se čini neraspoloženo, te mora piti lijekove za smirenje, budući da zna plakati danju. Tuženika vidi svaki dan i mora proći kraj njegove kuće. Sada se počeo družiti s njenim mužem. Kad ga vidi srce joj počne lupati, strese se i počne plakati, a najgore joj je bilo to što ne može nikome pokazati. Ne smije pred djetetom pokazati svoje reakcije, ne smije nikome pričati. Tužiteljica smatra da je tuženik prošao nekažnjeno, a njoj da je skratio život za deset godina.

22. Što se tiče psihičkog statusa tužiteljice, po dr. Britvić proizlazi da je tužiteljica urednog vanjskog izgleda, a kontakt se uredno uspostavlja i održava, te na postavljena pitanja daje detaljne odgovore. Psihomotorno je uznemirena i napeta, tjeskobna, depresivnog osnovnog raspoloženja. Misaoni tijek je bez formalnih i sadržajnih poremećaja, sadržajno iznosi sadržaje vezane uz kritični događaj, te ne doživljava obmane osjetila. Pažnja je pojačane usredotočenosti i smanjene pokretljivosti. Reduciranih je nagonsko vitalnih dinamizama. Kognitivne i mnestičke funkcije su u skladu s dobi i obrazovanjem.

23. Zaključno, mišljenje je dr. Britvić da je tužiteljica BD nesumnjivo u razdoblju od 24. srpnja do 17. prosinca 2015. u [adresa], bila svakodnevno izložena SMS porukama koje je slao njen susjed SD a u kojima je pozivao na seksualni odnos. Zbog navedenog kaznenog djela nametljivog ponašanja isti je osuđen pravomoćnom presudom. Prema izjavama BD bila je izložena navedenim porukama tijekom 2014. i 2015. Uvidom u medicinsku dokumentaciju, koja je vještakinji dostavljena, razvidno je da je tužiteljica bila u psihijatrijskom tretmanu od 2. veljače 2015. kada je prvi put pregledana (potom je pregledana 23. veljače 2015., 28. kolovoza 2015., 13. siječnja i 11. lipnja 2016., te 21. veljače 2017.).

U nalazima se navodi da već nekoliko mjeseci prima prijeteće poruke seksualnog sadržaja, osjeća strah, strah za vlastiti život, strah da je prate, nesanicu i gubitak apetita, umor i malaksalost. Posebno je napeta kad je sama u kući, sumnja da je prate. U isto je vrijeme bila reducirane volje. U psihičkom statusu se opisuje da je sniženog raspoloženja i afekta, urednog je duktusa u sadržaju bez produkcije, blaze reduciranih dinamizama, kognitivno i mnestički neupadna. Postavljene su dijagnoze Akutne reakcije na stres i Poremećaja prilagodbe, te je propisana terapija anksioliticima. Pored psihijatra, odlazila je i u udrugu u kojoj dodatno dobiva psihološku pomoć zbog smetnji koje su nastale u sklopu gore navedenih događaja. Unatoč liječenju, navedene smetnje u okviru Poremećaja prilagodbe i Depresivnog poremećaja prisutne su i 2. studenog 2023. kada je pregledana u Klinicu za psihijatriju KBC Split. Sadašnje tegobe detaljno opisuju vrlo kompliciranu obiteljsku i egzistencijalnu problematiku, tužiteljica je plačljiva, zabrinuta, te ne spava. U terapiju su uključeni i antidepresivi (Asentra i Amitriptilin) i anksilitici (Misar). Uvidom u Zdravstveni karton razvidno je da je tijekom 1985. postavljena dijagnoza Distonija neurovegetativa 300, a tijekom 1987. Sindroma vertiginozum, 300. 31. srpnja 1997. se navodi nalaz psihijatra Psihoneurosis depresiva reactiva, Cephalea, Vertigo in obs. U listopadu i studenom 2015. je u kartonu navedena dg. F 41 te se navodi da je dobivala poruka od nepoznatog muškarca lascivnog sadržaja, da je anksiozna i loše spava. Isto utječe na kvalitetu života jer ne može doći u vikendicu, u strahu. Nije imala značajnih psihičkih smetnji do kritičnog događaja. Navedene smetnje pod šifrom 300 iz 1985 i 1987.god. su blagi poremećaji koji ukazuju na svojevrsnu pojačanu osjetljivost i emocionalnost.

24. U razgovoru, tužiteljica opisuje navedene psihičke smetnje u periodu tijekom 2014., 2015. i 2016. u vidu straha, tjeskobe, sniženog raspoloženja, nervoze, straha da je netko prati, nepovjerenja u ljude, izbjegavanja ljudi, povlačenja iz socijalnih kontakta. Imala je smetnje spavanja, noćne more imala je poteškoće osnivanja. Bojala se za sigurnost svog sina. Bila je zaboravljiva, stalno je razmišljala o toj situaciji u kojoj se našla i o tim porukama. Imala je negativna razmišljanja o budućnosti i ustrašene reakcije.

25. U psihičkom statusu tijekom pregleda je razvidno da je psihomotorno je uznemirena i napeta pri spomenu na predmetne događaje. Tjeskobna je, depresivnog osnovnog raspoloženja. U misaonom sadržaju iznosi sadržaje vezane uz kritični događaj. Pažnja je pojačane usredotočenosti i smanjene pokretljivosti. Reduciranih je nagonsko vitalnih dinamizama. Kognitivne i mnestičke funkcije su u skladu s dobi i obrazovanjem.

26. Na temelju pregleda medicinske dokumentacije, te obavljenog razgovora sa tužiteljicom, mišljenje je vještakinje dr. Dolores Britvić da se kod tužiteljice BD može postaviti dijagnoza Poremećaja prilagodbe F 43.2, koja se manifestira depresivnim raspoloženjem, tjeskobom, stalnim razmišljanjem o kritičnom događaju, napetošću nemirom, učestalim prisjećanjem na kritične događaje, te povremenim smetnjama spavanja. S obzirom da prije predmetnih događaja nije bila liječena psihijatrijski zbog sličnih smetnji, one se mogu uzročno posljedično dovesti u vezu s predmetnim događajima. Smetnje opisane u okviru Poremećaja prilagodbe direktno su posljedica navedenih lascivnih poruka seksualnog sadržaja i mogu se uzročno posljedično dovesti u vezu s predmetnim događajima. Kod tužiteljice BD je došlo do pretrpljenih duševne boli uzrokovane događajima iz tužbe.

27. Odredba članka 6. Zakona o parničnom postupku obvezuje stranke iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je u ovom pogledu ograničen, odnosno, iznimno je ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele i izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile samo u slučaju da sumnja kako stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a Zakona o parničnom postupku).

28. U smislu odredbi članka 12. stavak 3. Zakona o parničnom postupku, u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

29. Dakle, u ovom postupku sud je u pogledu odgovornosti tuženika vezan sadržajem njegova nametljivog ponašanja kako je isto utvrđeno navedenom presudom K-1359/2016, u kojem postupku se tuženik izjasnio krivim.

30. No, između pravomoćne kaznene presude i tužbe u konkretnom slučaju postoji nesuglasje oko vremenskog trajanja takvog ponašanja tuženika. Naime, tuženik je pravomoćno osuđen za nametljivo ponašanje za razdoblje od "… 24. srpnja do 17. prosinca 2015…", dok se u tužbi navodi razdoblje od rujna 2014. do prosinca 2015.

31. U pogledu ovoga valja reći da je po ocjeni ovog suda, tužiteljica svojim iskazom, a i općenito izvedenim dokazima tijekom ovog postupka, dokazala nastanak štete u pogledu povrede prava osobnosti i u razdoblju koje nije obuhvaćeno kaznenom presudom. Naime, pri podnošenju prve kaznene prijave protiv (tada) nepozntog počinitelja, tužiteljica je izričito navela kako je uznemiravanje počelo, odnosno, da je zaprimila prvu SMS poruku 8. rujna 2014., da bi se kasnije, djelovanjem policije, otkrilo da su poruke slane upravo sa tuženikova telefona. U izlistima poruka, gdje su vidljivi telefonski brojevi pošiljatelja i primatelja, jasno se vidi da su poruke započele 8. rujna 2014. u 10:48:34 sati., te da su nastavljene kroz rujan, listopad i studeni 2014. Nadalje, iz medicinske dokumentacije, kao i iz potvrde udruge Bijeli krug, jasno proizlazi da je tužiteljica trpjela uznemiravanje putem SMS poruka počevši od rujna 2014. Ovo je i mišljenje vještakinje dr. Britvić. Naime, dr. Britvić je gore opisane smetnje i poremećaj prilagodbe ponašanja na strani tužiteljice dovela u uzročno-posljedičnu vezu s ponašanjem tuženika i to ne samo za razdoblje utvrđeno kaznenom presudom, već i ranije.

32. Ovdje valja istaknuti kako su se navodi tuženika o tome da je tužiteljica eventualno patila i prije konkretnog štetnog događaja od psihičkih smetnji ili poremećaj, ukazali neosnovanim i paušalnim, jer iz medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona tužiteljice ne proizlazi ništa slično. Naime, tužiteljica je bila urednog zdravlja, liječila se samo od šećerne bolesti i povišenog tlaka, te nije bila na nikakvim drugim terapijama, do štetnog događaja.

33. Prema članku 19. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravima osobnosti u smislu Zakona o oveznim odnosima, razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu.

34. Nadalje, članak 1100. Zakona o obveznim odnosima predviđa da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti, te ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

35. Strah je obilježje kaznenog djela za koje je tuženik pravomoćno osuđen (počinjeno na štetu tužiteljice), te imajući u vidu da je sve to je trajalo gotovo pune dvije godine, a što je dugo razdoblje, koje ukazuje na jasnu ustrajnost tuženika u nedopuštenom ponašanju i činjenju, kao što i ukazuje na dugo razdoblje trpljenja na strani tužiteljice, ocjena je suda da je ovo rezultiralo fizičkim, duševnim i stradavanjem u socijalnom smislu, odnosno šteti, na strani tužiteljice u utuženom razdoblju. U konkretnom slučaju ne radi se o neznatnoj povredi prava osobnosti, a već samom povredom prava osobnosti nastaje neimovinska šteta za koju štetnik odgovara, dok su pretrpljeni bolovi i strah (kao kvalifikatorne okolnosti), izazvani štetnom radnjom, samo mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih relevantnih okolnosti, pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade.

36. Slijedom navedenog, ocjena je ovog suda da je tuženik povrijedio tužiteljičino pravo osobnosti, jer intenzitet radnji tuženika koje je počinio pred tužiteljicom, te sadržaj poruka koje joj je uporno slao, unatoč prijavama, ukazuje na izazivanje straha zbog budućeg ponašanja i posljedica kod tužiteljice, a koje okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade iz odredbe članka 1100. Zakona o obveznim odnosima.

37. Na temelju izvedenih dokaza, a posebnice imajući u vidu nalaz i mišljenje dr. Britvić, ocjena je ovog suda da je zbog nametljivog ponašanja tuženika, tužiteljica osjećala nespokoj, nemir, napetost, uznemirenost, strah i time je kod nje izazvana nesigurnost i ograničenja u svakodnevnom življenju, što je sve smanjilo kvalitetu njezinog života, a što se sve negativno reflektiralo i na razinu prava osobnosti koju je ostvarivala prije nastanka štetnog događaja. Navedeno je sud cijenio, uzimajući u obzir i okolnost da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila razvedena i živjela sama sa sinom učeničke dobi, kao i okolnosti dobi tužiteljice, zdravstveno i obiteljsko stanje, te privatnost osobnog i obiteljskog života i slobodu.

38. Uporište za ovakvu odluku, sud nalazi i u sudskoj praksi, pa između ostalog i drugostupanjskoj odluci Županijskog suda u Karlovcu, oznake Gž-718/2022.

39. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. Zakona o parničnom postupku. Visina troška je odmjerena prema vrijednosti predmeta spora i sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova zarad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023).

40. Budući da je tužiteljica uspjela u cijelosti u postupku, a istu je zastupao punomoćnik odvjetnik, valjalo joj je dosuditi parnični trošak na teret tuženika.

41. Treba istaknuti kako je prvotno utuženi iznos bio 30.000,00 kuna, da bi tužiteljica nakon nalaza i mišljenja vještaka, a i stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute, preinačila tužbu na način da je povisila i iznos i konvertirala isti na 6.000,00 eura, pa se ovaj iznos ima uzeti kao vrijednost predmeta spora. Što se ovog tiče, prema sudskoj praksi i to sentenci izraženoj u odluci Županijskog suda u Osijeku Gž R-717/2022, "Sud će dopustiti tužitelju preinaku tužbe poslije zaključenja prethodnog postupka, odnosno povišenje tužbenog zahtjeva, u slučaju kada tijekom daljnjeg postupka iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da tužitelj ima pravo na viši iznos nego što je to prvotno tužbom zatražio.".

42. Dakle, vrijednost predmeta spora iznosi 6.000,00 eura.

43. Prema Tbr. 7.1. svaka radnja u konkretnom slučaju vrijedi 100 bodova.

44. Prema Tbr. 54. vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura.

45. Tužiteljica je popisala trošak kako slijedi:

a. sastav tužbe – 100 bodova;

b. sastav podneska 17. rujna 2025. – 100 bodova;

c. zastupanje na ročištu 25. siječnja 2022. – 100 bodova;

d. zastupanje na ročištu 6. rujna 2022. – 100 bodova;

e. zastupanje na ročištu 4. listopada 2022. – 100 bodova;

f. zastupanje na ročištu 2. listopada 2025. – 100 bodova;

g. PDV 25 % na radnje a–f – 300,00 eura;

h. pristojba tužbe – 86,26 eura;

i. pristojba presude – 106,45 eura;

j. predujam troškova vještačenja – 621,00 eura.

46. Tužiteljici je priznat parnični trošak kako slijedi:

a. sastav tužbe – 100 bodova;

b. sastav podneska 17. rujna 2025. – 100 bodova;

c. zastupanje na ročištu 25. siječnja 2022. – 100 bodova;

d. zastupanje na ročištu 6. rujna 2022. – 100 bodova;

e. zastupanje na ročištu 4. listopada 2022. – 50 bodova;

f. zastupanje na ročištu 2. listopada 2025. – 50 bodova;

g. PDV 25 % na radnje a–f – 250,00 eura;

h. pristojba tužbe – 86,26 eura;

i. pristojba presude – 106,45 eura;

j. predujam troškova vještačenja – 621,00 eura.

47. Kada se zbroje radnje punomoćnika tužiteljice u postupku, dobije se 500 bodova, što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 eura daje novčani iznos od 1.000,00 eura. Porez na dodanu vrijednost po stopi od 25% na navedeni iznos je 250,00 eura, što zbrojeno daje 1.250,00 eura.

48. Fiksni troškovi pristojbi su odmjereni sukladno Zakonu o pristojbama, a trošak predujma vještačenja je odmjeren prema uplati koju je tužiteljica izvršila 14. svibnja 2025.

49. Tužiteljici nije u cijelosti priznat trošak pristupa na ročišta 4. listopada 2022. i 2. listopada 2025., jer se na istima nije meritorno raspravljalo, pa je sukladno Tbr. 9.2. priznato 50% od 100 bodova, odnosno, po 50 bodova.

50. Dakle, ukupan trošak koji je priznat tužiteljici iznosi 2.063,71 eura.

51. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Starom Gradu, 11. studenog 2025.

Sudac

Ivan Strinić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

DOSTAVTI:

- tužiteljuici po punomoćniku;

- tuženiku po punomoćniku;

- u spis.