- 1 -              Rev 593/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 593/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja E. U. iz S., OIB … , kojeg zastupa punomoćnik M. V., odvjetnik u S., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, OIB … , koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, S., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-89/2022-2 od 24. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-6188/2021-4 od 17. studenog 2021., u sjednici održanoj 4. listopada 2023.,

 

p r e s u d i o   j e :

              Odbija se revizija tuženice.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je naloženo tuženici isplatiti tužitelju neto iznos od 63.087,45 kn na ime razlike u plaći sa zateznom kamatom tekućom na mjesečne iznose te razlike od njihovog dospijeća do isplate (stavak I. izreke); naloženo je tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 13.125,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 17. studenoga 2021. do isplate sve po stopi pobliže određenoj kao u izreci, dok je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u daljnjem iznosu od 1.875,00 kn (stavak II. izreke).

 

2. Protiv presude suda drugog stupnja reviziju dopuštenu rješenjem ovog suda Revd-1967/2022 od 3. siječnja 2023. zbog pitanja koja glase:

 

„1. Ima li tužitelj kao državni službenik o čijim se pravima sukladno odredbi članka 63. Zakona o državnim službenicima odlučuje upravnim aktima pravo na naknadu štete za izgubljenu zaradu u vidu razlike plaće za radno mjesto na koje u utuženom razdoblju a ni nikad prije nije bio raspoređen i poslove kojeg radnog mjesta nije obavljao?

 

2. Pripada li tužitelju za utuženo razdoblje pravo na plaću u iznosu utvrđenim pravomoćnim upravnim aktom - rješenjem o plaći kojim je utvrđeno da pravo na isplatu po tom rješenju tužitelju počinje teći od 1. listopada 2016., dakle nakon utuženog razdoblja?".

 

3. Na reviziju je odgovoreno.

 

4. Revizija je neosnovana.

 

5. Odlučne činjenice u ovom sporu nisu sporne, te iz stanja spisa proizlazi:

 

- da je tužitelj rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: MUP-a) broj 511-01-157-8543/1-13 od 14. veljače 2013. raspoređen na radno mjesto policijski službenik za nezakonite migracije u Policijskoj postaji O., na koje rješenje je tužitelj podnio žalbu Odboru za državnu službu, o kojoj nije odlučeno, radi čega je podnio tužbu Upravnom sudu u Splitu, koji je presudom poslovni broj Usl-2318/13 od 27. lipnja 2014. naložio tuženici u roku od 30 dana donijeti odluku povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv gore navedenog rješenja;

 

- da je Rješenjem Odbora za državnu službu od 21. srpnja 2014. poništeno rješenje MUP-a broj 511-01-157-8543/1-13 od 14. veljače 2013. i predmet vraćen na ponovno rješavanje;

 

- da je rješenjem Odbora za državnu službu klasa: UP/II-112-07/15-01/19 od 1. kolovoza 2016., povodom žalbe tužitelja, poništeno novo rješenje MUP-a o rasporedu tužitelja na radno mjesto policijskog službenika za nezakonite migracije od 26. studenoga 2014. i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak;

 

- da je potom rješenjem MUP-a poslovni broj 511-01-157-63437/1-16 od 26. rujna 2016. tužitelj s danom 1. listopada 2016. raspoređen na radno mjesto policijski službenik za terorizam i ekstremno nasilje u Odjelu terorizma i ekstremnog nasilja, a rješenjem MUP-a poslovni broj 511-12-14-00011/1854-2016 od 7. listopada 2016. je tužitelju priznato pravo na plaću tog radnog mjesta počevši od 1. listopada 2016.;

- da nije sporna visina tužbenog zahtjeva (podaci dostavljeni od strane tuženice) i tijek kamata.

 

6. Sudovi nižeg iznose pravno shvaćanje da u takvoj činjeničnoj situaciji u kojoj državnom službeniku isplaćivana manja plaća zbog protupravnog premještaja na druge dužnosti za koje mu je pripadala i isplaćivana plaća u manjem iznosu , ima pravo na ime naknade štete zbog izgubljene zarade koja se manifestira u razlici u plaći koju je primao i plaće koju bi trebao primati da do nezakonitog premještaja nije došlo, konkretno, koja razlika se očituje u razlici u plaći između radnog mjesta policijskog službenika za terorizam i ekstremno nasilje u Odjelu terorizma i ekstremnog nasilja i radnog mjesta policijskog službenika za nezakonite migracije, za razdoblje od 1. veljače 2013. do 31. kolovoza 2016.

 

Stoga je tužitelju dosuđen iznos od 63.087,45 kn s pripadajućom zateznom kamatom.

 

7. Imajući u vidu da je čl. 4. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12- službeni pročišćeni tekst, 38/13, 37/13, 1/15, 138/15, 102/15) propisano da prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređuju se zakonom i na temelju zakona donesenim propisima te da pitanja koja nisu uređena ovim ili posebnim zakonom, uredbama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju se opći propisi o radu, i da je čl. 12. st. 1. istog Zakona propisano da se državnom službeniku jamči se zaštita od svakoga neopravdanog ili nepotrebnog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta, na pitanje prava službenika primjenjuju se važeći propisi kojim se uređuju prava iz radnog odnosa.

 

8. Odredbom čl. 103. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 149/09, 6/11, 82/12, 88/12 i 73/13 - u daljnjem tekstu: ZR-a/09/), odnosno čl. 111. ZR-a/14, propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava (stavak 1.), s time da se pravo na naknadu štete iz st. 1. tog članka odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa (stavak II.).

 

9. Donijevši nezakonita rješenja, koja su poništena odlukama drugostupanjskog tijela, tužitelju su povrijeđena prava iz radnog odnosa, koja su rezultirala štetom u vidu izgubljene zarade, odnosno razlike u plaći između radnog mjesta na koje je tužitelj trebao biti raspoređen i radnog mjesta na koje je nezakonito premješten, koju štetu je tužitelju dužna naknaditi tuženica (čl. 103. ZR-a/09 i čl. 111. ZR-a/14 u vezi s čl. 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima / „Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18/).

 

10. Slijedom navedenog odgovor na pitanja, čime ovaj sud izražava i pravno shvaćanje glede prava službenika na naknadu štete zbog izgubljene zarade do koje je došlo nezakonitim premještajem službenika na drugo radno mjesto s nižom plaćom glasi:

 

Kada je službenik bez valjane pravne osnove ili koja je naknadno otpala bio premješten na drugo radno mjesto na kojem mu je isplaćivana manja plaća od one koju je primao na radnom mjestu s kojeg je premješten nezakonitim aktom poslodavca, službenik ima pravo od poslodavca tražiti na ime naknade materijalne štete zbog izgubljene zarade razliku plaće između one koju je stvarno primao obavljajući poslove na koje je premješten i one koju je trebao primati da do nezakonitog premještaja nije došlo.

 

Na pravo na naknadu štete za vrijeme u kojem službenik nije bio raspoređen na poslove na koje je trebao biti raspoređen, da do nezakonitog premještaja nije došlo nije od utjecaja sadržaj upravnog akta o plaći službenika kojem je visina plaće utvrđena od trenutka kada je vraćen na poslove s kojih je bio smijenjen protupravnim postupkom poslodavca.

 

 

 

 

 

 

11. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 391. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP)

Zagreb, 4. listopada 2023.

 

                       Predsjednik vijeća:

mr.sc. Dražen Jakovina,v.r.