P-1381/2018

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I KE  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Peri Toliću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ad1/ ŠD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ad2/ FD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ad3/ VD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ad4/ KD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ad5. OD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ad6/ LD iz [adresa], P [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], tužene ad1/ do ad6/ zastupane po pun. DD, odvjetniku u [adresa], radi ispravka krive uknjižbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 30. listopada 2025. u nazočnosti pun. tužitelja i zamjenika pun. tuženika, a na ročištu od 11. studenoga 2025., zakazanog radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e:

I Prihvaća se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja PD, te se sudi:

Ispravlja se pogrešan upis određen Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-6500/2007/5610 od 20. prosinca 2011. god. na način da se u Zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu za Katastarsku općinu [katastarska općina] vlasnikom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 2106/2), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], upisuje tužitelj PD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], za cijelo uz istodobno brisanje s imena tuženika ŠD, RD i VD, OD i LD, te MD kao pravnog prednika tužene pod. 4. KD, kao aktualno upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika naprijed označene nekretnine, svih kao pravnih sljednika ND pok. P rod. ŽD.

II Nalaže se tuženicama ad1/ do ad6/ da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.237,47 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 11. studenoga 2025. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje:

1. Dana 16. ožujka 2018. kod ovog suda zaprimljena je tužba tužitelja u kojoj se navodi: - kako je Rješenjem broj Z-650/2007/5610 u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za KO [katastarska općina] kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], ZU 5610, K. O. [katastarska općina] utvrđena ND, pok. P, rođena ŽD, [adresa], pa je povodom prigovora tužitelja u zemljišno knjižnom postupku broj Z-6926/16 tužitelj upućen da može svoje pravo ostvariti u parnici tužbom na ispravak.

- kako je uknjižena ND preminula i prije nego što je u postupku utvrđena vlasnicom, a temeljem dopunskog rješenja o nasljeđivanju broj O-461/14 njezini nasljednici su ŠD, UD, VD, OD i LD - tužene ad. 1., 2., 3., 5. i 6., te MD koji je preminuo, a njegova nasljednica je AD

- tužena ad. 4.

- kako je temeljem rješenja tog suda broj Z-12111/14 izvršena uknjižba prava vlasništva temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti ND tako da su danas uknjiženi kao suvlasnici svi tuženici osim AD koja je pravna slijednica MD.

- kako je tužitelj vlasništvo nekretnine označene čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] stekao još 2007. god., ali s obzirom na postupak preoblikovanja zemljišnih knjiga nije bio u mogućnosti pokrenuti sudski postupak niti sklopiti s stvarnim vlasnicima nekretnina ĐD i ZD, dakle, da je tužitelj stvarni vlasnik nekretnina, zbog čega ustaje ovom tužbom.

- kako su zemljišne knjige po postupku preoblikovanja otvorene na dan 06. travnja 2006. god. (objava u NN), to je tužitelj sklopio Ugovor o kupoprodaji s ĐD i ZD kao stvarnim vlasnicima predmetne nekretnine,

- kako je u postupku preoblikovanja, a što proizlazi i iz Zapisnika od 20. prosinca 2011., predmetna nekretnina danas označena u zemljišnim knjigama kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa je u naprijed navedenom ugovoru upravo ova, nova zemljišno knjižna oznaka navedena kao oznaka nekretnine koja je predmet kupoprodaje.

- kako je, temeljem gore označenog rješenja, kao vlasnica sporne nekretnine uknjižena ND, pok. P, rođena ŽD, [adresa], a tuženici su nakon ovog krivog upisa ishodili dopunski rješenje o nasljeđivanju, budući je u trenutku donošenja rješenja ND, pok. P, rođena ŽD, već bila preminula te uknjižili spornu nekretninu na svoje ime.

- kako iz zapisnika od 20.12.2011. god. na kojem je doneseno rješenje kojim je pravna prednica tuženika uknjižena kao vlasnica predmetne nekretnine, jasno proizlazi kako je sud izveo dokaz pregledom Odluke Kotarskog suda kojom je priznato HD (Antoneti) Peričić i ĆD (Mandi) Peričić kao obrađivačima predmetne nekretnine pravo vlasništva na dva jednaka dijela, te kako je temeljem naprijed navedene odluke sud zauzeo pravni stav po kojem HD (Antoneta) Peričić koja je masljedila svoju majku ŽD DD,, ID" za cijelo ima vjerojatnije pravo vlasništva od izvanknjižnog vlasništva sada umrle bake pravnih prednika tužitelja ŽD.

- kako se, prije svega, ističe kako je Sud kao vlasnicu predmetne nekretnine uknjižio umrlu osobu koja nije mogla ni polagati pravo na predmetnu nekretninu, već se u postupku pojavljuje tužena pod. 1. ŠD pok. Š koja neistinito navodi kako je predmetna nekretnina vlasništvo njezine bake ĆD, pogrešno navedene kao ID u gore označenoj odluci Kotarskog suda i njezine majke ED (Antonete) Peričić,

- kako upravo iz Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu broj 0- 775/11 od 14. ožujka 2011. god. iza smrti ND rod. ID jasno proizlazi kako u trenutku sastavljanja gore označenog Zapisnika CD nije bila među živima.

- kako je tužena pod 1/ ŠD neistinito iskazala, a Sud joj je u potpunosti povjerovao, da bi njezina baka ĆD bila pogrešno navedene kao ID u odluci Kotarskog suda koja je u biti temelj za ovu pogrešnu uknjižbu - upis prava vlasništa u postupku peoblikovanja zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina].

- kako je, međutim, točno da je ID prabaka pravnih prednika tužitelja SD i ZD i ujedno baka (očeva majka) ND, te kako je navedena bila udana za TD i u braku su dobili sinove ČD i GD suprug ĆD na koju se poziva tužena pod. 1. ŠD, a koja je iskoristila sličnost imena za dovođenje u zabludu zemljišnoknižnog Suda.

- da je tome tako proizlazi i iz činjenice da su u Rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu broj 0-775/11 od 14. ožujka 2011. god. iza smrti ND rod. ĆD jasno navodi kako se radi o osobi čiji je otac GD,

- kako je ČD djed SD i ZD koji su predmetnu nekretninu kao stvarni vlasnici prodali tužitelju,

- kako su ČD i GD poginuli u II svjetskom ratu, pa su sve nekretnine pripale njihovim suprugama ŽD (supruga ČD) i ĆD (supruga P),

- kako su ŽD i ĆD prije više od 80 godina postigle dogovor koje nekretnine pripadaju u vlasništvo jednoj, a koje drugoj, te su se tako i ponašale sve do svoje smrti, odnosno svaka je po dogovoru vršila vlasnička prava na nekretninama koje su joj pripale,

- kako su se na ovaj način ponašale i BD, kći ŽD kao njezina nasljednica, a pravnih prednika tužitelja SD i ZD,

- kako se posebno ističe kako BD (pravna prednica tužitelja) i ND nikada nisu sporile vlasništvo jedna drugoj na nekretninama o kojima su se njihove majke, ali i one dogovorile, pa je BD sve do svoje smrti imala posjed i koristila predmetnu nekretninu kao vlasnik sa svim vlasničkim pravima koja joj nitko nije osporavao. Par godina nakon smrti ND dolazi do osporavanja vlasništva od strane prvenstveno tužene pod. 1. ŠD, a naknadno i od ostalih tuženika.

- kako se naglašava da odmah nakon smrti ND tuženici nisu sporili vlasništvo predmetne nekretnine pravnim prednicima tužitelja, već su se naknadno ,,sjetili" da je njihova baka ĆD bila pogrešno navedene kao ID u odluci Kotarske komisije za agrarnu reformu, a što da nije istina, kako je gore navedeno,

- kako naprijed navedene okolnosti proizlaze i iz činjenice da predmetna nekretnina nije ušla kao ostavinska masa iza smrti pok. ND u Rješenje o nasljeđivanju broj 0-775/11 od 14. ožujka 2011. god., već su je tuženici kao naknadno pronađenu imovinu unijeli u ostavinu rješenjem tog Suda broj 0-461/14 od 17. rujna 2014. god.,

- kako je predmetna nekretnina po dogovoru pravnih prednika parničnih stranaka pripala je u vlasništvo baki pravnih prednika tužitelja SD i ZD, ŽD, a potom i majci BD,

- kako su ĐD i ZD pravni slijednici pok. BD i kao takovi su, znajući da je njihova majka prenijela stvarno vlasništvo nekretnine koja je predmet postupka, na tužitelja s njim 2016. god., odnosno kada su se stekli uvjeti s obzirom na postupak preoblikovanja zemljišne knjige, sklopili formalno pravni ugovor o kupoprodaji koja se stvarno dogodila 2007. god.

- kako je, upravo zbog navedenog dogovora, sporazuma, predmetna nekretnina oduvijek bila u mirnom posjedu pok. ŽD, odnosno više od 80 godina u posjedu pravnih prednika tužitelja,

- kako je pok. ŽD oduvijek, sukladno, obiteljskom dogovoru u mirnom i nikada ometanom posjedu čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 2106/2), K. O. [katastarska općina], a što potvrđuje i činjenica da je u posjedovnom listu br. 396, upisana kao posjednica predmetne nekretnine utemeljeno na podacima revizije Katastra od 1956. god.,

[katastarska općina]

- odnosi

se na vrijeme do 1951. god.

- kako je predmet obiteljskog dogovora čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] pravo vlasništva pok. ĆD i u kojem mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine su danas njezini pravni slijednici, među ostalim i ŠD, a koja nekretnina je granična s nekretninom čest. zem. [katastarska čestica] (nova oznaka 1119), K. O. [katastarska općina] i koja čest. zem. [katastarska čestica] (nova oznaka 1119), K. O. [katastarska općina],

- kako navedeno proizlazi iz popisa posjeda Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju iz kojeg je razvidno da je ĆD, ud. P upisana kao posjednica čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a posebno iz činjenice da je pravna prednica tuženika 09. studenog 2007. god., dakle za života pok. ND, istoj priznala u vlasništvo naprijed označenu nekretninu. Dakle, pravna prednica tuženika se držala dogovora-sporazuma o diobi vlasništva, dok se pravni sljednici ND istog ne drže.

- kako je za nekretninu sada oznake čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 2106/2), K. O. [katastarska općina], JD izdao ovjerenu izjavu Ov- 9177/11 od 12.12.2011. god., kojom potvrđuje da je pok. ŽD njegovom pok. ocu PB dala u najam nekretninu dok iz potvrde o dobiti Ministarstva financija od 29.04.1994. god. Klasa: 034- 04/94-03/312, Ur.broj: 513-07-17-94-08-1 proizlazi da je pok. ŽD plaćala porez od poljoprivrede.

- kako je ŠB, rođ. **.**.1937. god. izdao ovjerenu izjavu Ov- 9175/11 dana 12.12.2011. god. kojom, kao vlasnik susjedne nekretnine iznosi da je sada pok. ŽD vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] (nova oznaka 1119), K. O. [katastarska općina],

- kako je FB, rođ. **.**.1964. god. izdao ovjerenu izjavu Ov- 9171/11 dana 12.12.2011. god. kojom kao vlasnik susjedne nekretnine iznosi da je sada pok. ŽD i njeni nasljednici postupali kao vlasnici glede čest. zem. [katastarska čestica] (nova oznaka 1119), K. O. [katastarska općina].

- kako je VB, rođ. **.**.1946. god. izdala ovjerenu izjavu Ov- 9173/11 dana 12.12.2011. god. kojom iznosi da zadnjih 45 godina od kada se udala VB je sada pok. ŽD, a sada njene nasljednike uvijek prepoznavala kao vlasnike nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] (nova oznaka 1119), K. O. [katastarska općina].

- kako je tužitelj na predmetnoj nekretnini sagradio obiteljsku kuću koju je legalizirao, a od 2007. god. u biti nesmetano koristi i posjeduje predmetnu nekretninu, odnosno navedene godine je započeo s radovima na izgradnji kuće, da bi 2011. god. u potpunosti preselio u [adresa] na adresi [adresa], a koja anagrafska oznaka pripada kući koja se nalazi na predmetnoj nekretnini.

Slijedom svega naprijed navedenog, tužitelj je predložio sudu provesti postupak, izvesti predložene dokaze, te donijeti presudu slijedećeg sadržaja:

»1. Ispravlja se pogrešan upis određen Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-6500/2007/5610 od 20. prosinca 2011. god. na način da se u Zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu za Katastarsku općinu [katastarska općina] vlasnikom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 2106/2), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], upisuje tužitelj PD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], za cijelo uz istodobno brisanje s imena tuženika ŠD, RD i VD, OD i LD, te MD kao pravnog prednika tužene pod. 4. KD, kao aktualno upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika naprijed označene nekretnine, svih kao pravnih sljednika ND pok. P rod. ŽD.

2. Nalaže se tuženicima ad. 1. do ad. 6. solidarno naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog u roku od 15 dana od dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.«

2. Dana 10. svibnja 2018. kod ovog suda zaprimljen je odgovor na tužbu u kojem tuženici navode:

- kako tuženici ističu da je ovakav tužbeni zahtjev nedopušten, da su navodi iz tužbe djelom neosnovani, a djelom neistiniti,

- kao se u historijatu tužbe i izreci tužbenog zahtjeva navodi, tužitelj je podnio tužbu radi ispravke pogrešnog (krivog) upisa (uknjižbe), navodeći da su na podnošenje takve tužbe upućeni Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišno-knjižnog odjela Split posl.br.Z-6926/16 od 20. veljače 2018.g.

- kako je tužba za ispravak pogrešnog upisa je specifična tužba propisana čl.117. Zakona o zemljišnim knjigama, te tužitelj u ovakvoj parnici mora dokazati da je upis proveden u zemljišnoj knjizi protivan rješenju zemljišno-knjižnog suda o dozvoli upisa, te treba navesti kako pobijani upis treba točno glasiti. Pogrešan upis u zemljišnoj knjizi postoji jedino u slučaju kada je provedeni upis u zemljišnoj knjizi različit od sadržaja naloga u rješenju o upisu, u kojem slučaju nema mjesta dokazivanja vlasništva tužitelja. Ukoliko je tužitelj smatrao da se radi o neistinitom, nevaljalom upisu kojim je povrijeđeno njegovo zemljišno-knjižno pravo ili kada osporava sardžaj određenog upisa, tada je dužan postaviti tužbeni zahtjev na potpuno drugačiji način od onoga navedenog u izreci tužbe.

- kako se, na temelju istih činjenica i istih predloženih dokaza, između istih stranaka vodi parnični postupak pred ovim sudom pod posl.br.P-3375/16 u kojem je tužitelj postavio stvarno-pravni protutužbeni zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva na predmetnoj nekretnini za cijelo,

- kako tužitelj uopće nema pravni interes za vođenom ovog postupka, a sve da ga i ima, donošenje meritorne odluke u predmetu pod posl.br.P- 3375/16 je od prejudicijelne važnosti za ovaj postupak,

- kako nisu istiniti navodi iz tužbe kako je tužitelj stvarni vlasnik predmetne nekretnine, već su stvarni i zemljišno-knjižni vlasnici predmetne nekretnine tuženici.

- kako je prednica tuženika ND (Antonija) Gabrić pok.P vlasništvo predmetne nekretnine zajedno sa svojom majkom DD (Mandom) Peričić stekla temeljem Odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu broj Reg.A- 1051/47 od 31.srpnja 1947.g. za po 21⁄2 dijela svaka,

- kako je nakon smrti svoje majke ĆD (Mande) Peričić, prednica tuženika ND (Antonija) Gabrić pok. P rod. ŽD je Rješenjem o nasljeđivanju Kotarskog suda u Splitu posl.br.O- 464/62 od 14.lipnja 1962.g. temeljem zakona proglašena njezinom jedinom nasljednicom,

- kako je, upravo iz prethodno navedenih razloga, Općinski sud u Splitu u postupku povodom preoblikovanja zemljišne knjige broj Z- 6500/2007/5611 dana 20.prosinca 2012.g. donio rješenje o upisu ND pok.Jure rod.ŽD kao vlasnice predmetne nekretnine za cijelo utvrđujući "da bi vjerovatnije pravo vlasništva bilo sada već umrle HD, koja je nasljedila svoju majku ĆD "Mandu" za cijelo, nego li izvanknjižno vlasništvo sada već umrle ŽD."

- kako nisu istiniti navodi iz tužbe da agrarna odluka glasi na ID.TD (prabaku tuženika), a ne na ĆD (baku tuženika), naime, u zaglavlju i obavijesti agrarne odluke kao obrađivač se navodi " ĆD ud. DD" (baka tuženika), a ne " ID ud.TD" (prabaka tuženika), kako to neistinito navodi tužitelj,

- kako je agrarnom odlukom priznato pravo vlasništva na jednake dijelove obrađivaču ĆD (Mandi) Peričić i članu njene porodice, kćerci F (Antoniji) Peričić,

- kako ID ud. TD nije obrađivala predmetnu nekretninu, niti je bila član porodice obrađivača ĆD (Mande) Peričić, pa se u odnosu na nju i nije mogla donijeti agrarna odluka,

- kako se osim toga, u Rješenju o nasljeđivanju posl.br.O-279/53-8 Kotarskog suda u Splitu od 29.svibnja 1953.g. donesenom iza pok. ID ud.TD navode samo nekretnine položene u K. O. [katastarska općina], dok je predmetna nekretnina položena u K. O. [katastarska općina], što također upućuje na zaključak da pok.ID ud. TD nije bila vlasnica ili suvlasnica predmetne nekretnine,

- kako je u katastarskom operatu kao posjednik predmetne nekretnine upisana KB pok.P rođ.ID za cijelo,

- na koji način i na temelju čega je ranije na predmetnoj nekretnini bila upisana ŽD.OB, tuženicima da nije poznato, osim toga tuženici, odnosno njihovi pravni prednici nisu sudjelovali u postupku upisa ŽD na predmetnoj nekretnini, pa ovaj upis ne može izazivati pravne učinke prema njima,

- kako tužitelj u tužbi navodi da su njegovi pravni prednici vlasništvo predmetne nekretnine stekli sukladno ,,dogovoru između V i ĆD“ koji je bio prije više od 80 godina, međutim, da prvo nije jasno kada je i na koji način izvršena dioba suvlasničke zajednice, drugo, ako je dioba bila prije više od 80 godina, odnosno prije 1938.g., nije jasno kako se 1938.g. u diobi mogla dijeliti nekretnina koja je naknadno stečena agrarnom odlukom 1947.g., treće, prema navodima iz tužbe u dioba je izvršena između ,, V i ĆD“, odnosno u diobi nije sudjelovala F (Antonija) Peričić (baka tuženika), pa ako je i bilo diobe ona nije mogla proizvoditi pravni učinak prema njoj, te je ona i dalje ostala suvlasnicom predmetnih nekretnina,

- kako se napominje da je sudska praksa kroz presudu VSRH, Rev- 1205/95 od 23.02.2000.g. Ing.SP 2000., 5, 14; Informator 4855, 16.09.2000. zauzela stav da sporazum o diobi suvlasništva nekretnine u zaključenju kojeg nisu sudjelovali svi suvlasnici nije apsolutno ništav ugovor, ali on ne može biti od utjecaja na suvlasnička prava suvlasnika koji u njemu nije sudjelovao. Četvrto, nije logično i životno da bi DD (Manda) Peričić i F (Antonija) Peričić vršile diobu suvlasničke zajednice u pogledu nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], kada su agrarnim odlukama utvrđene jedinim vlasnicima predmetnih nekretnina za cijelo. Peto, u svojoj tužbi tužitelj navodi da su ČD i GD poginuli u II svjetskom ratu, pa su sve nekretnine pripale njihovim suprugama ŽD (supruga ČD) i ĆD (supruga P). Obzirom da tužitelj navodi da je dioba izvršena prije 1938.g., odnosno godinama prije II. svjetskog rata, nije jasno, niti moguće da K i DD ĆD vrše diobu nekretnina pored svojih živih supruga.

- kako nisu istiniti navodi iz tužbe kako BD (pravna prednica tužitelja) i ND (Antonija) Gabrić (pravna prednica tuženika) nikada nisu sporile vlasništvo jedna drugoj na predmetnim nekretninama,

- kako je, naime, u postupku koji se vodio pred ovim sudom pod posl.br.P- 9194/15 BD (pravna prednica tužitelja), kao tužiteljica, protiv ND (Antonije) Gabrić kao tužene dana 08.svibnja 2007.g. podnijela vlasničku tužbu radi nepačanja u pogledu predmetne nekretnine, koji spor je okončan povlačenjem tužbe 30.ožujka 2016.g.

- kako su uz tužbu dostavljene izjave svjedoka LB, VB, DB i RB, te kako se tuženici protive čitanju navedenih Izjava u dokazne svrhe, jer se radi o pristranim svjedocima s kojima su tuženici u sukobu obzirom da je nekretnina zemljišno-knjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] novom katastarskom izmjerom cijepana na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine površine 1545 m2 i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 172 m2.

- kako svjedoci nekretninu označenu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 172 m2, bez pristanka i uz protivljenje tuženika, bespravno koriste za pristup svojim nekretninama, pa su direktno zainteresirani da tužitelj uspije u ovom sporu, odnosno u tvrdnjama da tuženici i njihovi pravni prednici nisu bili vlasnici ni posjednici osnovne čest. zem. [katastarska čestica], a sve kako bi mogli i ubuduće novoformiranu nekretninu koristiti kao put,

- kako je, također, tužena pod 1. ŠD protiv svjedoka DB podnosila prijavu nadležnom Ministarstvu graditeljstva radi bespravne gradnje,

- kako tužitelj u tužbi navodi da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao još 2007.g. kupoprodajom od MB i ZD, međutim, prvo između MB i ZD je zaključen Predugovor o kupoprodaji nekretine od 16.kolovoza 2010.g.

Drugo, predugovorom o kupoprodaji nastaje obvezno-pravno, a ne vlasničko-pravni odnos, pa predugovor ne predstavlja valjani pravni temelj (titulus) za stjecanje vlasništva, treće, člankom 5. Predugovora se navodi da je tuženik u posjed predmetne nekretnine stupio danom sklapanja ovog predugovora, odnosno 16.kolovoza 2010.g., što je u direktnoj koliziji s navodima iz tužbe kako se tuženik nalazi u posjedu predmetne nekretnine od 2007.g. Četvrto, Ugovor o kupoprodaji je zaključen 20.travnja 2016.g., više od dvije godine nakon podnošenja tužbe radi predaje u posjed i uspostave prijašnjeg stanja u predmetu ovog suda posl.br.P-3375/16, odnosno ovaj ugovor je sklopljen za potrebe sudskog postupka kako bi se pokušalo opravdati svoje nezakonito postupanje tužitelja. Peto, ĐD, ZD i njihovi pravni prednici nisu bili vlasnici predmetne nekretnine, a nitko na drugoga ne može prenjeti više prava nego što ga sam ima, slijedom čega tuženik temeljem pravnog posla ne može steći vlasništvo od nevlasnika,

- kako tužitelj u tužbi navodi kako je uredno ishodio Rješenje o izvedenom stanju za izgrađenu stambenu zgradu, što nije sporno. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama pruža mogućnost legalizacije i objekata koji su izgrađeni na tuđem zemljištu. Međutim, legalizacija nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava u pogledu predmetne nekretnine. Osim toga, tuženici i njihova pravna prednica su se protivili nezakonitoj izgradnji poduzetoj od strane tužitelja, te su podnosili prijave nadležnoj građevinskoj inspekciji, pa tužitelj ne može tvrditi kako nije znao da gradi na tuđem zemljištu.

- kako slijedom izloženog, tuženici predlažu da sud odbaci, odnosno odbije tužbu i tužbeni zahtjev, te im dosudi parnične troškove.

3. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom zapisnika s ročišta u predmetu ovog suda broj Z-6926/16 od 20. veljače 2018., pregledom Rješenja ovog suda broj Z-650/2007/5610 od 20. prosinca 2011.g., pregledom rješenja Općinskog suda u Splitu broj P-3375/16 od 01. ožujka 2017. god., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu broj O- 461/14 od 17. rujna 2014. god. s potvrdom pravomoćnosti, rješenja ovog suda broj Z-12111/14 od 16. kolovoza 2017. god., pregledom izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], Ugovor o kupoprodaji od 20. travnja 2016. god., pregledom preslike ovjerene izjave JD, [adresa] Ov-9177/11, preslika potvrde o dobiti Klasa: 034-04/94-03/312, Ur.broj: 513-07-17- 94-08-1 od 29.04.1994. god., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta Tihomira Duvnjaka, izveden je dokaz pregledom pisanog vještva vještaka Tihomira Duvnjaka, pregledom krsnih listova za GD i ČD, pregledom rješenja o nasljeđivanju iza smrti ID ud. TD broj O-279/53-8, pregledom Rješenja o nasljeđivanju iza smrti NB broj O- 679/53 od 24. listopada 1953. god., Rješenja o nasljeđivanju iza smrti NB broj O-679/53 od 26.09.1991.god.. pregledom preslike povijesti promjena Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Klasa: 936-01/13-01/45, Ur.broj: 541-26-02/3-13-2 od 06.02.2013. god., pregledom posjedovnog lista br. 396, pregledom popisa posjeda - Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, pregledom rješenja o nasljeđivanju iza smrti BD broj O-1104/10, UPP/Os-67/10 javnog bilježnika Zrinke Milić Štrkalj, pregledom preslike popisa posjeda Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, Zapisnik ovog suda od 09. studenog 2007. god., pregledom preslika ovjerenih izjava - ŽB, [adresa], Ov- 9175/11, [adresa], Ov-9171/11, ŽB [adresa], Ov-9173/11., pregledom rješenja o izvedenom stanju od 02. rujna 2013. god. s potvrdom pravomoćnosti, izveden je dokaz saslušanjem tužitelja i tužene ad1/, pregledom izvoda iz popisanog lista od 14.12.2011.g., pregledom prerisa katastarskog plana, pregledom Odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu broj Reg.A- 1051/47 od 31.07.1947.g., pregledom Rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Splitu posl.br.O- 464/62 od 14.06.1962.g., pregledom Rješenja Općinskog suda u Splitu posl.br.P- 9194/15 od 24.05.2016.g., pregledom spisa Općinskog suda u Splitu posl.br.P- 9194/15, P-5344/19 pregledom prigovora DGU, Područnom uredu za katastar Split od 08.01. 2013.g., pregledom Prijave od 03.04.2014.g. i Dopisa Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 23.04.2014.g., pregledom Predugovora od 16.08.2010.g., pregledom Prijave nezakonite gradnje od 03.03.2009.g., saslušanjem svjedoka SD, ZD, UB, AB, VB, PDČ, ĐB, FB.

4. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, dalje: ZPP).

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Pun. stranaka popisali su parnični trošak.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se ispravi pogrešan upis određen Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z- 6500/2007/5610 od 20. prosinca 2011. god. na način da se u Zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu za Katastarsku općinu [katastarska općina] vlasnikom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 2106/2), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], upiše tužitelj PD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], za cijelo uz istodobno brisanje s imena tuženika ŠD, RD i VD, OD i LD, te MD kao pravnog prednika tužene pod. 4. KD, kao aktualno upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika naprijed označene nekretnine, svih kao pravnih sljednika ND pok. P rod. PDČ.

8. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji kako je vlasništvo predmetne nekretnine stekao kupoprodajom od stvarnih vlasnika, a da je upis tuženica kao suvlasnika na spornoj čest. zem. pogrešan.

9. Pregledom zapisnika s ročišta u predmetu ovog suda broj Z-6926/16 od 20. veljače 2018., sud je utvrdio kako je rješenjem donesenim na istom ročištu tužitelj upućen da svoje navodno pravo može ostvariti u parnici tužbom za ispravak, koja se podnosi parničnom odjelu.

10. Člankom 197. Zakona o zemljišnim knjigama ( Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17), koji je bio na pravnoj snazi u vrijeme kada je tužitelj upućen u parnicu, propisano je:

(1) Zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

- osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku;

- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

(2) Pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.

(3) Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga.

(4) Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o zabilježbi spora.

11. Kako je u konkretnom slučaju tužiteljev prigovor odbijen na ročištu od 20. veljače 2018., te kako je tužba u ovom predmetu podnesena dana 16. ožujka 2018., to je zaključak ovog suda kako je tužba pravodobna, s obzirom kako je ista podnesena unutar roka od 3 godine od dana odbijanja prigovora.

12. U odnosu na meritum spora, za navesti je slijedeće:

13. Očevidom na licu mjesta održanim dana 20. svibnja 2025., uz sudjelovanje vještaka geodeta Tihomira Duvnjaka, utvrđeno je:

- kako je predmet očevida nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- kako se po podacima katastra predmetna nekretnina vodi kulture pašnjak površina 1545m2, a upisana posjednika ND rođena PDČ iz [adresa],

- kako u naravi predmetna nekretnina čini kuću, dvorište i voćnjak,

- kako su granice iste jasno definirane sa svih strana na terenu (granica puta na sjeveru, suhozidi na istoku i jugu i geodetske oznake na zapadu),

- kako sam oblik predmetne nekretnine odgovara obliku na katastarskim podlogama za k. o. [katastarska općina].

14. Pregledom pisanog vještva vještaka Tihomira Duvnjaka, zaprimljenog kod ovog suda dana 01. kolovoza 2022, sud je utvrdio:

- kako je predmet spora nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] [adresa],

- kako se po podacima katastra predmetna nekretnina vodi kulture pašnjak površina 1545m2, a upisana posjednika ND rođena

PDČ iz [adresa], za cijelo,

- kako u naravi predmetne nekretnine predstavlja stambenu zgradu, pomoćnu zgradu, dvorište i maslinik.

- kako su granice iste vidljive i jasno definirane sa svih strana na terenu, a oblik iste odgovora obliku na kat. mapama za k. o. [katastarska općina].

15. Pregledom posjedovnog lista broj 396 od 1956. godine, dostavljenog od strane Državne geodetske uprave, područni ured za katastar, sud je utvrdio kako je Peričić Klementina ud. OB 1956. bila upisana kao posjednica čest. zem. [katastarska čestica] površine 1647 m2.

16. Pregledom popisa posjeda tek. br. 1100 za k. o. [katastarska općina], sud je utvrdio kako je ĆD, pok. P iz [adresa] upisana kao posjednik, između ostalog broja parcele 2106/1, dok se parcela broj 2106/2 ne navodi u popisu posjeda.

17. Pregledom popisa posjeda za k. o. [katastarska općina], tek. Br. 398, sud je utvrdio kako se ŽD, pok. OB iz g. [adresa], navodi kao posjednik broja parcele 2106/2 površine 1647 m2..

18. Pregledom Zapisnika Općinskog suda u Splitu Zemljišno-knjižni odjel Broj Z-6500/2007/5610 od 20.12.2011. sud je utvrdio:

- kako je predmetni zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige na osnovu Zakona o zemljišnim knjigama, Narodne novine br.91/96, za Katastarsku općinu [katastarska općina],

- kako je identificirana čestica nove oznake: K.o. ŽRNOVNICA 1119

- čestice koje su identične sa česticama stare oznake: 2106/2, zemljišnoknjižni uložak: [broj ZK uloška]

- kako na ročište od 14.12.2011 nisu pristupili ZD, ZB, HB ĆB, IB, IB PDČ, O L, HB EB, HB, ĐD, CB, za koje je dostava poziva uredna, D DD, SB i TB za koje sud ne raspolaže dokazom o izvršenoj dostavi poziva.

- kako je izjavu kojom polaže pravo vlasništva na kat. čest. nove izmjere 1119 dala ŠD pok. Š i to dana 14. 12. 2011.g.,

- kako je u svojoj izjavi precizirala da predmetna čest. predstavlja vlasništvo njezine bake sada već umrle ĆD (pogrešno navedene ID) i njezine majke sada već umrle HD,

- kako je, kao potvrdu svojih navoda, ŠD dostavila izvornik odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Splitu br. A-

1051/47 od 31. srpnja 1947.g.,

- kako je uvidom u predm. odluku utvrđeno kako je navedena komisija utvrdila da je postao odnos feudalnog karaktera između upisanog ZK vlasnika ČB pok. R te ED i ĆD " ID" Peričić kao trajni odnos obrađivanja nastalim prije 1930.g. i bio neprekidan.

- kako je ovaj odnos trajao na dijelu čest. zem. stare izmjere 2106/2 upisane u ZU 269 u utvrđenoj površini od 1600 m2, kulture vinograd uknjiženog prava vlasništva GB. M u njegovom idealnom suvlasničkom dijelu,

- kako je Odlukom Kotarskog suda priznato HD (Antoneti) i ĆD (Mandi) Peričić kao obrađivačima predmetne čest. pravo vlasništva na jednaka 2 dijela time da navedena odluka nikada nije provedena u zemljišnim knjigama.

- kako je dana 4. kolovoza 2010.g. br. Z-7110/10 zaprimljena plomba radi provedbe pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju donesenog u JB Zrinke Milić Štrkalj iz Splita iza pok. BD rod. HD posl. br. O-1104/10 od 14. srpnja 2010.g.,

- kako je uvidom u predm. rješenje utvrđeno da je u toč. I. G stavak 2. ušla nekretnina označena sa čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere površine 1647 m2 kao izvanknjižno vlasništvo upisano u PL 396 KO [katastarska općina],

- kako su navedenim rješenjem kao nasljednicima na jednaka 2 dijela na navedenoj nekretnini (toč.I.G) izreke rješenja proglašeni su ĐD sin, te ZD kći umrle ŽD.

- kako je odlučeno da će sud na današnjem ročištu osnovati novi ZU.

- kako se pregledom PL-a 3352 te plana izlaganja za današnji dan identificira se kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere zv. "Žvoraj" u naravi pašnjak, ukupne površine od 1545 m2 evidentirane posjednice ED pok. P rod. ŽD za cijelo sa dijelom čest. zem. stare izmjere 2106/2 upisane u ZU 269 uknjiženog prava vlasništva GB pok. M za 105/3840 dijela i dr.

- kako je utvrđeno da je kat. čest. nove izmjere 1119 izložena ŠD. Š te službeno po nalogu suda dana 14. prosinca 2011.g.

- kako se u ocjeni čije je pravo vlasništva vjerojatnije na predmetnoj kat. čest. nove izmjere 1119 u čiji je sastav ušla dijelom i čest. zem. [katastarska čestica] utvrđuje da bi vjerojatnije pravo vlasništva bilo sada već umrle HD, koja je naslijedila svoju majku ĆD "Mandu" za cijelo, nego li izvanknjižno vlasništvo sada već umrle ŽD.

- kako nazočni povjerenik potvrđuje gornje navode.

- kako je temeljem izviđajnog postupka i ovog zapisnika Z-6500/2007/5610 od 20.12.2011, sud donio rješenje slijedećeg sadržaja:

»Čestice nove oznake iz točke II. ovog zapisnika, upisati će se u novi zk. ul. broj: [broj ZK uloška], preoblikovane zemljišne knjige, tako da su: novi vlasnici:

ND pok. P rođ. ŽD za cijelo«

19. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, posl. broj O-461/14 od 17. rujna 2014., sud je utvrdio:

- kako je ND pok. P preminula dana **.**.2009.,

- kako su njezinim nasljednicima proglašeni BB, ŠD, VD, MD, OD, LD,

- kako je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] predmet ostavine, a sve temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu, posl. broj Z-6500/2007/5610

20. Pregledom Odluke u predmetu agrarnog odnosa obrađivača ŽD ud. DD iz [adresa], Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Splitu, broj A/ 1051/47 od 31.7.1947. sud je utvrdio

- kako je Kotarska komisija za agrarnu reformu u Splitu rješavajući povodom izjave obrađivača od 17. II 1947 donijela po održanoj raspravi 24 IV 1947 u smislu propisa Zakona od 20. XI. 1946. Odluku kako se priznaje obrađivaču i članovima njegove porodice HD i JB, iz [adresa] z. ul. [broj ZK uloška] na jednake dijelove vlasništvo zemlje označene kao dio č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 1600 m2 vinograd uknjižene vlasnosti GB pok M.

- kako iz obrazloženja citirane Odluke proizlazi da je na osnovu provedenog postupka ova Komisija utvrdila da postoji odnos, feudalnog karaktera, osobito stoga što je trajni odnos obrađivanja nastao prije 1930 god i neprekidan bio

21. Pregledom rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Splitu, broj O- 464/?, od 14. lipnja 1962. sud je utvrdio kako je rečenim rješenjem utvrđeno kako ostavinu pok. ĆD ud. P sačinjavaju nekretnine upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

22. Pregledom priloženih rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-679/53 od 26.09.1991. iza pok. PĆ, O-1104/10, UPP/OS-67/10 od 14.07.2010. iza pok. BD rođ. PĆ, utvrđeno je:

- kako su ŽD, supruga i BD, kći, nasljednice iza pok. OB i to ŽD za ¼ dijela, a BD za ¾ dijela,

- kako ostavinu pok. PĆ sačinjavaju nekretnine upisane u ZU 333, 952, 328, 331, 332, 334,729 i 763 k. o. [katastarska općina] Gornje.

- kako su nasljednici iza umrle BD rođ. ŠDČ i ZD,

- kako su u toč. G rješenja o nasljeđivanju navedene nekretnine upisane u ZU 333, 952, 328, 331, 332, 334,729 i 763 k. o. [katastarska općina] Gornje, te između ostalih i nekretnina oznake 2106/2 površine 1647m2,

23. Pregledom Ugovora o kupoprodaji zaključenog između SD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te ZD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s jedne strane, kao prodavatelja i PD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s druge strane, kao kupca, zaključenog u Splitu, dana 20. travnja 2016. god. sud je utvrdio kako su čl. 1 ugovorne strane suglasno utvrdile da su prodavatelji izvanknjižni vlasnici, svaki za 1⁄2 idealnog dijela, nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 5610, K. O. [katastarska općina] (katastarske oznake: kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]).

- kako su čl. 2 prodavatelji izjavili da prodaju svaki svoj idealni dio nekretnine opisane u čl. 1. st. 1. ovog Ugovora, te da je kupac izjavio da kupuje navedenu nekretninu za cijelo.

- kako su člankom 3. Ugovora stranke ugovorile kupoprodajnu cijenu za nekretninu označenu i opisanu u čl. 1. st. 1. ovog Ugovora u iznosu od 11.000,00 € (slovima: jedanaesttisućaeura) u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan isplate,

- kako su prodavatelji potvrdili da su od kupca primili cjelokupan iznos kupoprodajne cijene iz st. 1. ovog članka, a primitak kojeg iznosa potvrđuju potpisom Ugovora.

24. U svom iskazu na ročištu od 04. rujna 2023., tužitelj PD istakao je:

- kako se 2005.g. susreo sa MB i ŠĆ, koje su mu tada rekle da imaju zemlju koju će naslijediti od roditelja i da ako ga interesira, da dođe pogledati,

- kako se 2007.g. dogovorio sa Rinovom materom da izađe na lice mjesta te da se dogovore oko kupoprodaje, te da je 2007.g. došao na zemlju gdje je vidio da je bila prisutna majka tuženika ND zajedno s BD, ženom od koje je on trebao kupiti predmetnu čest. zemlje,

- kako su njih dvije vršile radnju obilježavanja parcele i da je njena majka tj. od nazočnih tuženica rekla »ovo je moja parcela, a druga je parcela do Belan Mire« i da je majka od tuženika rekla »ovu parcelu od BD možete slobodno kupiti«.

- kako su ga sin i kćer uvjerili da će zemlja biti čisto riješena, jer se u [adresa] otvara Europski sud za čišćenje zemlje tj. vlasništva, da je to tada potvrdio i njihov odvjetnik ĐB,

- kako je ubrzo nakon toga započeo sa izgradnjom kuće na predmetnoj čest. zem. koju je dovršio 2011. i prešao živjeti na tu lokaciju, u tu izgrađenu kuću,

- kako su u međuvremenu umrli i BD, i majka tuženika ND, te kako je nakon smrti majke, ovdje nazočna ŠD došla sa nekim papirima sa kojima je mahala te je tada govorila da je ova zemlja na kojoj je on izgradio kuću, njihova zemlja. Dok je gradio kuću nitko ništa nije govorio, nitko nije osporavao niti svojatao ovu zemlju koju je kupio i na kojoj je izgradio kuću,

- kako je FĆ vidio prvi put 2011., odnosno da istu poznaje od prije, ali 2011. godine da je ista došla govoreći da iseli iz kuće, da je to njezina zemlja, da je na tome ostalo do dan danas uz različite prijetnje i slično,

- kako je on u međuvremenu legalizirao objekat,

- kako ima saznanje da je prilikom upisa na ime tužene, tužena ušla kod uređujuće sutkinje i na taj način uvjerila sutkinju da tu zemlju upiše na ime majke koja je već bila mrtva, dok pristup protivnoj stranci zastupan po odvj. ĐB nije bio dopušten, kako mu je poznato da je odvj. ĐB intervenirao kod tadašnjeg predsjednika suda međutim da je predsjednik suda rekao "da je mlijeko već proliveno" i da on treba ustati tužbom, te da je on zbog toga ustao predmetnom tužbom.

- kako je prilikom kupoprodaje zemlje zaključio predugovor, ne sjeća se točno datuma, ali misli da je to bilo 2007.g., kako je u predugovoru navedena BD kao prodavatelj, a da je još netko drugi naveden, da se sada ne sjeća, te da se ne sjeća kolika je bila kupoprodajna cijena. Isto tako, da ne može reći koliko je iznosila kapara.

- kako se ne sjeća je li sklopljen još neki ugovor vezan za kupoprodaju predmetne nekretnine, kako misli da je sklopljen glavni kupoprodajni ugovor, ali da se ne sjeća datuma, ni godine.

- kako se ne može očitovati koliki je bio razmak između ugovora i predugovora, da ne zna kolika je kupoprodajna cijena plaćena.

- kako nije tražio da mu se predoči vlasnički list za predmetnu nekretninu i posjedovni list i to prilikom sklapanja ugovora i predugovora.

- kako je zemlja bila nečista, jer nije bila provedena rasprava na Europskom sudu da bi se upisalo vlasništvo.

- kako nije tražio bilo kakvu dokumentaciju kojom bi prodavatelji dokazali svoje vlasništvo prilikom kupoprodaje, kako su mu bile dovoljne riječi od ND i BD koje su tada rekle sporazumno što je vlasništvo BD a što je vlasništvo ND, na kraju krajeva zašto bi njih dvije povlačile crtu između sebe.

- kako je znao da su njih dvije vlasnice nekretnina jer da su pored BD i ND bili nazočni susjedi okolnih parcela, koji su tada rekli što kome pripada.

- kako ti susjedi nisu bili nazočni na toj zemlji, već da ti susjedi žive okolo tih zemalja, te da je sukladno takvim izjavama na licu mjesta on predmetnu zemlju kupio, a prije toga da je sačinio kupoprodajni ugovor s N, nakon čega je dao određenu kaparu,

- kako mu nije poznato da bi se između ND i BD vodili neki sudski postupci,

- kako prodavatelj i prodavateljica nisu objasnili na koji način su stekli vlasništvo predmetne zemlje,

- kako mu nije poznato da bi ga tužene prijavljivale građevinskoj inspekciji radi izgradnje kuće na predmetnoj čestici,

- kako ne zna tko ga je prvi put obavijestio da prodavateljica nije vlasnica predmetne zemlje, da je već rekao da je Mladenka Gruica 2011. usmeno rekla da to nije njegova zemlja, a da mu se prije toga nije nitko obraćao niti pismeno niti usmeno,

- kako još nikome nije isplatio kupoprodajnu cijenu jer nema vlasnički list na svoje ime.

25. U svom iskazu na ročištu od 04. rujna 2023., tužena ad1/ ŠD, istakla je:

- kako je sporna parcela oko koje se spore ona i njene sestre s jedne strane i tužitelj s druge strane njezino vlasništvo i vlasništvo njezinih sestara, da su tu parcelu ona i njezine sestre naslijedile od njene majke ND koju su parcelu ona i njezina mama ĆD, nadimkom JB, dobile, odlukom o agraru od 1947., a radi 30 godina neprekidnog obrađivanja,

- kako su njezina baka i njezina mama spornu parcelu obrađivale dok je baka bila živa, a nakon bakine smrti spornu parcelu su nastavili obrađivati njezina majka i njezin otac, sve do 1970.g. otprilike, a to misli jer joj je pok. otac umro 1972.g.

- kako su nakon 1970.g. ona i njezina majka zajedno sa sestrama redovito dolazile na tu parcelu i na drugu parcelu, koje se nalaze točno jedna uz drugu, a između njih da nema niti međa, da su dolazile brati smokve, masline, čupati travu i slično,

- kako u to vrijeme nije bilo puta za pristupiti, već je bio samo jedan uski puteljak, da su one iz [adresa] dolazile autobusom u [adresa], a dalje bi na parcele išle pješke.

- kako je 2007.g. majci netko javio da joj netko nešto radi na zemlji, da je ona došla na zemlju zbog toga, međutim da nije nikoga zatekla, ali je zatekla bager i radili su se iskopi.

- da je pokušala saznati od susjeda tko to radi, ali nije uspjela saznati,

- kako je drugi put kad je majka došla na tu zemlju zatekla i bager i radnika i još jednu osobu koje je pitala što tu rade, kako se tada on njenoj majci predstavio kao ĆB koji je tada rekao da je kupio zemlju od BD i da će on tu raditi kuću, na što da je majka tada odmah reagirala i rekla da je to njezina zemlja i da on nema pravo ulaziti na tu njezinu zemlju,

- kako su se nakon toga radovi nastavili, da je to utvrdila njena majka koja je nekoliko puta tu dolazila, svaki dan, i vidjela je da se ti iskopi dalje nastavljaju, a da je tada majka saznala da se radi o PD, a ne o VĆ, kako se ta osoba predstavila,

- kako su nakon toga ubrzo radovi zaustavljeni i duži vremenski period radovi se nisu odvijali,

- kao je njena majka tada i tužitelju i BD osporavala da bi to bila njihova zemlja, međutim, ubrzo nakon toga BD je ustala tužbom protiv njene majke radi nepačanja za ovu spornu zemlju,

- kako je tužitelj započeo radove na putu čime im je onemogućio pristup na jednu drugu njihovu parcelu pod brojem 1117.

- kako je 2009.g. nastavio radove i počeo s gradnjom kuće, u tom momentu je mamin odvjetnik podnio prijavu građevinskoj inspekciji radi bespravno izgrađenog objekta na njihovoj zemlji.

- kako je 6 mjeseci nakon toga umrla njezina mama, a par mjeseci nakon nje je umrla BD,

- kako su ona i njezine sestre, nakon što je proveden ostavinski postupak, preuzele i nastavile postupak u kojem BD tužila njihovu majku radi nepačanja,

- kako su ubrzo nakon toga, negdje otprilike nakon drugog, odnosno trećeg ročišta, nasljednici BD odustali od tužbe,

- kako je nakon mamine smrti proveden postupak radi obnove odnosno preoblikovanja zemljišne knjige gdje je njezina majka upisana kao stvarna vlasnica sporne zemlje, nakon čega je došla do tužiteljevog broja te ga je nazvala sa ciljem da im tužitelj isplati kupoprodajnu cijenu te zemlje,

- kako su nakon toga našli na kući u [adresa], a predmet razgovora je bila isplata kupoprodajne cijene za spornu zemlju, te omogućavanje pristupa na zemlju 1117, kako su tom prilikom tužitelju donijeli vlasnički list u kojem je stajalo kako je njihova mama vlasnica sporne zemlje, međutim kako on to nije priznavao, a tužitelj je tada rekao, da sve što im može ponuditi je isplata razlike cijene od ugovorene cijene, a koju je isplatio BD,

- kako je tužitelj tada zavlačio i oko dogovora vezano za pristup ovoj parceli 1117, međutim, kada su one vidjele da ih tužitelj zavlači, da su oni 2014. ustali tužbom da im vrati posjed u prijašnje stanje,

- kako je posjetila ured urbanizma za prostorno uređenje i planiranje grada Splita gdje je rečeno da tužitelj ne može legalizirati kuću obzirom da se radi o poljoprivrednom zemljištu i kulturno zaštićenim zemljištem kao spomenik kulture, a pored toga iznad zemljišta prolazi i vod za struju visokonaponski, zbog čega je kuću bilo nemoguće legalizirati, međutim, da su oni saznali da je tužitelj ipak legalizirao kuću,

- kako mora istaći da su 2000. g. jedan od svjedoka ŠB i VB, isto uzurpirali njihovu zemlju i to južni dio sporne parcele i dio čest. zem. [katastarska čestica] na način da su te dijelove obrađivali,

- kako taj susjed nije prestao s uzurpiranjem njihove zemlje, da su oni jednom prilikom došli na zemlju i sve počupali što se tamo nalazi,

- kako želi naglasiti da su njena baka ĆD nadimkom JB i njena mama ND bile jedini članovi domaćinstva dok se mama nije udala, da izričito napominje da baka njene mame tj. njena prabaka ID nije bila nikada član domaćinstva njene mame i njene bake, da su njena mama i BD djeca od dva brata tj. prvi rođaci,

- kako je KĆ znao da mama osporava vlasništvo onome tko je tužitelju zemlju prodao.

- kako je ID bila njezina prabaka, odnosno baka njezine mame ND, odnosno majka njenog djeda GD, a što se tiče druge loze od BD, ID je BD bila baka i majka njezinog oca OĆ.

- kako je iza PĆ ostala njegova jedina kći BD, a iza GD je ostala njezina majka kao jedina nasljednica, jer su njih oba brata poginuli u 2. svjetskom ratu.

- na pitanje je li ID imala bilo kakav dokument u kojem bi pisalo da se ona zove ID, tužena je odgovorila da je u nekim dokumentima znalo pisati FDČ, a inače da joj je FDČ bio nadimak i da je u selu svatko imao neki nadimak.

- da je FDČ najčešće pisalo u nekim lokalnim dokumentima koje su izdavale lokalne uprave, jer su lokalne uprave znale ljude više po nadimcima nego po imenima.

- da između tuženičine bake VDČ i njezine majke HD s jedne strane i prabake ID ud. TD nije vršena dioba u kojoj bi predmet diobe bila i predmetna nekretnina,

- da se sa svjedocima LB, LĆ, DB, nalazi u sporovima i to radi uzurpacije njihove parcele 1120, koja je istočno od sporne parcele.

26. Na istom ročištu od 04. rujna 2023., nazočna tužena ad 2, te pun. tuženika ad 3 do ad6/ istakli su kako nemaju ničega novog dodati na iskaz tužene ad 1/, slijedom čega nije bilo potrebe za saslušanjem ostalih tuženika.

27. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 17. listopada 2023. svjedok ĐD iskazao je:

- kako mu je poznato sve uz spornu zemlju na kojoj je tužitelj PD napravio svoju kuću, a da mu je to sve poznato jer su njegova majka pok. BD i njegova pok. baka ŽD, naslijedile ovu zemlju na kojoj je tužitelj napravio svoju kuću,

- kako se radi o dvije čestice zemlje, ali sporna je čestica zemlje [katastarska čestica] nove oznake 1119,

- kako je njegova baka ŽD bila udata za PĆ, a njegov brat je bio P, koji je imao kći ND (Antoniju) prezimena ŽD, a koju HD je naslijedila ovdje nazočna tužena ad 1 gđa ŠD i njezine sestre, preostale tuženice od 2 do 6,

- kako je s druge strane bio pok. PĆ, za kojeg je bila udata njegova baka ŽD, a kojeg je naslijedila njegova majka BD, a nakon njezine smrti pok. majku BD naslijedio je on i njegova sestra ZD,

- kako je njegov dida pok. PĆ, brat od PDČ, poginuo, odnosno bio je nestao, a kasnije se doznalo da je poginuo u II svjetskom ratu, a nakon njegovog nestanka naslijedila ga je njegova baka pok. ŽD, kako je u to vrijeme to bila sve jedna obitelj,

- kako je njegova baka ŽD, nakon nestanka njegovog dide, pok. PĆ, ovu zemlju na kojoj je tužitelj izgradio kuću nastavila obrađivati, jer je to bio jedini izvor primanja,

- kako je u državnom arhivu našao podatke iz kojih je utvrdio da je pok. baka ŽD bila upisana kao posjednik već u razdoblju između 1946. do 1951.g., a 1956.g. napravljena je službena revizija katastra i ta službena revizija katastra je potvrdila njegovu baku kao posjednika ove zemlje na kojoj je tužitelj napravio kuću.

- kako su se unutarnjim dogovorom obitelji, nakon nestanka pok. dide PĆ, ove dvije zemlje podijelile na način da je baka ostala na ovoj spornoj zemlji 2106/2 dok supruga drugog brata P i njegova kćer pok DĆ ostaju na 2106/1, dakle njima je pripala druga čestica 2106/1.

- kako je od tada pa sve do 2007.g. sve savršeno funkcioniralo, kako je bio mir između njihovih obitelji, kako je baka spornu zemlju iznajmljivala i obrađivala, a plaćala je i porez u doba Jugoslavije na osnovu tog iznajmljivanja,

- kako je prvi pokušaj sporne zemlje na kojoj je tužitelj sagradio kuću bio 2005.g., kada su njegova majka BD i njegova sestra ZD nazvali pok. gđu DĆ i pitala bi li ona prodala svoj dio, gđa DĆ je tada tražila 45 maraka po m2, i to je bilo oglašeno u oglasniku tadašnjem "Banak".

- kako ta prodaja tada nije uspjela, a sljedeći pokušaj prodaje je bio 2007.g.,

- kako su prije tog pokušaja prodaje 2007.g., pok. gđa DĆ čijeg se prezimena sada ne može sjetiti, sa njegovom sestrom ZD, a misli da je tada bila nazočna i jedna od tuženih sestara, otišle na zemlju zajedno, i crtale su bojom granice zemlje, odnosno crtale su granice između ove dvije zemlje 2106/1 i 2106/2, prema dogovoru koji je sklopljen nakon smrti odnosno nestanka pok. PĆ,

- kako se tada pojavljuje kupac KĆ i od tog trenutka pa nadalje nastaju problemi,

- kako se u to vrijeme počinje raditi knjiga [adresa], odnosno radilo se o usklađenju zemljišnih knjiga, da je tada njegova majka bila pozvana sa DĆ da daju izjavu jedna drugoj da li priznaju vlasništvo i da li ima što sporno,

- kako je njegova majka rekla da nema ništa sporno i da ona daje izjavu da je DĆ vlasnica 2106/1, a pok. DĆ je tada dala izjavu da ništa nije sporno s čest. zem. [katastarska čestica] odnosno vlasništvom njegove majke nad tom čest. zem.

- kako je na kantunu njihove čestice postojao jedan put kojeg je susjed "ukrao" odnosno uzeo taj komad njihove zemlje, a koji put je služio za prilaz obje čestice, pok. DĆ moli moju majku da da prigovor na zapisnik na taj put, moja majka tada daje prigovor, a gđa u katastru odgovara, citira jer sam bio tamo: "da onda pošto mi nemamo prigovor na njihovu čest. 2106/1 da se gđa ND upisuje odmah a pošto moja majka daje prigovor na ovaj "otkinuti dio", da to ide u postupak i da će se rješavati to sve naknadno", te da je nakon toga majka prodala 2106/2 tužitelju KĆ i tu nastaje problem, a problem nastaje isključivo u početku radi jedne stvari, preko te njihove čestice 2106/2 do 2106/1 su tokom svih tih godina prolazili dijagonalno da bi dolazili do 2106/1,

- kako tužitelj međutim, kao kupac, ne dozvoljava više prolaz tim putem do čestice 2106/1 već nudi prolaz širine 2,5m na samom vrhu parcele,

- kako pok. DĆ traži u razgovoru 3metra, međutim, tužitelj i njegova majka odgovaraju kako ne dolazi u obzir već da jedino u obzir dolazi prolaz od 2,5m. Nakon toga nastaje kaos i tada gđa DĆ prvi put govori "e kad nećete tako sada je sve moje" i tada se poziva na rješenje o agraru,

- kako njegova majka tada, na savjet odvjetnika podiže prvu tužbu radi nepačanja, nakon čega umire gđa ND, a nakon toga umire i njegova majka i nakon toga je zavladao mir do 2011.g., kada su ponovo pozvani na rješavanje i zatvaranje te knjige odnosno usklađenja,

- kako su istog dana pozvani na sud i na katastar a rečeno im je ako se dogovore na katastru da neće ići na sud,

- kako su na katastar pristupili on, njegova sestra i odvjetnik ĐB, a na katastru je nastupio kaos, na katastru je rasprava potrajala dva i po sata,

- kako je njegov odvjetnik ĐB prije katastra bio kod sutkinje nakon čega je rekao da od ovoga neće biti ništa, a zbog dugotrajnosti rasprave pred katastrom već su zakasnili na ročište na sud, kako su nakon završetka rasprave pred katastrom došli pred sud gdje su sutkinji rekli da kasne na što je sutkinja rekla da je gotovo, da je ročište gotovo jer su kasnili gotovo sat vremena,

- kako mu je poznato da je nakon njihovog odlaska iz katastra u katastru i dalje ostala tužena ad 1 RĆ i da je tužena ad 1 RĆ nakon njihovog odlaska kod sutkinje pristupila kod sutkinje, da je sutkinji tada pokazala rješenje o nasljeđivanju u kojem sporna zemlja uopće nije bila navedena niti se spominje,

- kako je gđa DĆ bila mrtva i nije mogla ništa reći ni posvjedočiti ali usprkos tome što je gđa DĆ bila mrtva sutkinja upisuje DĆ na ovu spornu zemlju 2106/2 na kojoj je tužitelj napravio kuću, sutkinja upisuje kao vlasništvo pok. DĆ, a nakon 7 dana on dobiva kući rješenje u kojem se navodi kako se zbog nepojavljivanja na sudu priznaje protustranci na osnovu dostavljenih papira i upisuje se kao vlasnik DĆ,

- kako se sjetio da je prezime pok. DĆ bilo DĆ,

- kako je tada nazvao odvjetnika koji zove sutkinju i nakon toga ponovo odlaze na sud, a nakon rasprave od dobrih 45 min sutkinja je rekla da će zakazati novo ročište, na novo ročište pojavljuju se on, njegova sestra odvjetnik ĐB i misli da je bila tužena pod 1 gđa RĆ,

- kako sutkinja počinje ročište riječima citira: "da ona ne bi željela da se misli da je ona ovdje nešto napravila namjerno i da je zato zakazala ovo ročište ponovo a što da nije uobičajeno, međutim, s obzirom na predmet da se ona ovdje s time neće baviti već ih je uputila na gđu MĆ i da će ih uputiti na pokretanje tužbe",

- kako je, međutim, nakon 7 dana dobio rješenje koje je istovjetno onom prvom rješenju, nakon čega je zatražio razgovor s predsjednikom suda koji je u to vrijeme bio gdin Ž i šalje dopis Državnom sudbenom vijeću, gdin Ž ga je primio, zajedno sa odvjetnikom ĐB, te da je u njegovom uredu komentirao doslovno to što je sutkinja upisala mrtvu osobu riječima da je ona sudski savjetnik da se radi o osnivanju zemljišnih knjiga, da to nije konačno, te da je rekao: "mlijeko je već proliveno, sad ne možemo ništa, a kad se postupak završi uputiti će vas u tužbu".

- kako su od tog trenutka pa do danas praktički na sudu, a da je tužitelj u međuvremenu kuću izgradio, legalizirao, a vlasništvo još nije uspio riješiti,

- kako se prabaka koja je bila majka pok. P i OB zvala ID, a P je imao suprugu koja se zvala DD, a oni su imali kćer DĆ, kako se protustranka cijelo vrijeme poziva na taj agrar da je on dodijeljen VDČ, majci od ED, međutim agrar je dodijeljen U i DĆ, a agrar je bio dodijeljen DĆ iz razloga što je ona tada bila maloljetna a iz tog razloga je dostavljen VDČ njenoj majci jer je DĆ bila maloljetna, dakle, agrar je dodijeljen U i HD, a VDČ je išla samo dostava jer je DĆ bila maloljetna,

- kako je ID umrla bez oporučnog reda i tu ostavinu oni imaju, odnosno to rješenje o ostavini imaju, ID nasljeđuje njegova pok. majka BD i DĆ,

- kako je ID još imala i kćer A koja se odrekla svega, dakle, isključivi nasljednici pok. ID jesu njegova majka BD i pok. DĆ.

- kako je to bio još jedan od razloga radi čega je postojao dogovor, jer je njegova majka bila jedini nasljednik od ID s DĆ bila.

- kako je prvi i jedini trag izvornog stjecanja sporne parcele 2106/2, kojeg se može pronaći gdje se ta čestica, nalazi jest rješenje o agraru, isto tako Državni arhiv govori da je pok. ŽD bila upisana u razdoblju od 1946 do 1951, dakle, prije rješenja o agraru, a čemu je dokaz posjedovni list broj 398. To znači da je moguće da je obitelj i prije rješenja o agraru obrađivala i spornu zemlju i ovu drugu zemlju 2106/1. Zna se da su se kvote u agraru izdavale na način da se zemlja davala obrađivaču, zato se zemlja i davala maloljetnim osobama da bi se ispunila kvota. Vjerojatno postoji isto rješenje o agraru i za drugu česticu 2106/1 koje rješenje međutim oni nikada nisu vidjeli i ne znaju što piše na njemu.

- kako u rješenju o agraru piše još jedan sporni dio i to da se U dodjeljuje dio čest. zem. [katastarska čestica], a zašto se navodi da se dodjeljuje dio čestice da nikome nije jasno,

- kako mu nije poznato s kime je živjela njegova prabaka ID, da li sa PĆ ili NĆ, ili je živjela sama,

- kako je dogovor unutar obitelji kojeg on navodi u svom iskazu bio očito u 1946-1951 jer je već tada njegova baka ŽD bila upisana u katastru kao posjednik te zemlje, znači da je dogovor nastupio tih godina nakon nestanaka pok. PĆ.

- kako je njegova majka pregovarala s tužiteljem, a pošto je njegova majka preminula 2010. i pošto njegova majka nije finalizirala ugovor s tužiteljem zbog smrti, to su taj ugovor o kupoprodaji sa tužiteljem završili on i njegova sestra ZD, a nekretnina je prodana 2007.g. tužitelju. Zato je dignuta prva parnica o nepačanju da bi zaštitila tužitelja kao kupca. Ta parnica je završila na način da su parnicu nakon majke preuzeli on i njegova sestra a da bi tužitelju dali legitimaciju da vodi taj postupak da su se on i sestra povukli tu tužbu.

- kako nije problem tuženika za koju je cijenu prodata sporna nekretnina, i da on ne želi odgovoriti na to pitanje, niti želi odgovoriti na pitanje je li isplaćena kupoprodajna cijena kolika je kupoprodajna cijena i kada je isplaćena kupoprodajna cijena.

- kako ne zna točan datum kada je tužitelj stupio u posjed sporne nekretnine, međutim da je stupio odmah nakon kupnje 2008. ili 2009. godine, jer je odmah počeo s raščišćavanjem nekretnine, a da je s gradnjom kuće započeo 2008.g.

- kako je tužitelju prilikom kupnje predočio rješenje od katastra, i svjedočanstvo majke od tuženika,

- kako su tužitelj i pok. DĆ bili u direktnom kontaktu, kako tada uopće nije bilo sporno vlasništvo sporne zemlje, već je isto postalo sporno nakon što je pok. DĆ tražila 3m širinu ceste a tužitelj je pristao na 2,5m ceste.

- kako je tužitelju rečeno da zemlja nema vlasnički list, te da je također tužitelju rečeno da postoji posjedovni list, da postoji rješenje od katastra da su unutar obitelji odnosi uredni i da njihovo vlasništvo nad tom zemljom nije sporno, te da oni oni nisu u posjedu sporne zemlje.

- kako misli da je njegova majka zaključila predugovor s tužiteljem, a da su on i sestra zaključili ugovor, a da mu nije poznato da li je bilo više predugovora,

- kako je tužitelj upoznat da se vodi ova parnica radi nepačanja koju je pokrenula njegova majka, a da je ta parnica postojala da bi se zaštitio tužitelj.

- kako je tužitelju poznato postojanje ove parnice i kako sa tužiteljem nije komunicirao u vezi ove parnice,

- kako je još pok. DĆ 2007. mahala sa rješenjem o agraru njegovoj majci i tada je pok. DĆ njegovoj majci rekla da neće dati 3m puta, da je po agraru sve njezino.

- da je on rođen 1971.g. i da je on sa pok. babom u razdoblju od 1971. do 1980., tu sadio kupus jer da ga je pok. baba kao dijete tu uvijek vukla.

28. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 17. listopada 2023. svjedokinja ZD iskazala je:

- kako joj je u pogledu ove zemlje na kojoj je tužitelj napravio svoju kuću poznato da je njegova baba ŽD bila upisana u katastru već tamo 1948. kao posjednik te zemlje, a to su našli u katastru, u svim papirima koje je pok. baba vadila ona se uvijek navodi kao posjednik sporne čestice zemlje.

- kako je njezina pok. majka BD tužitelju prodala spornu zemlju, a njegova pok. majka je znala da je ona vlasnica te zemlje, temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. bake ŽD koja je umrla 2005.g.

- kako su u rješenju o nasljeđivanju bile navedene sve čestice, a bilo ih je više, a između svih tih čestica bila je navedena i sporna čestica zemlje kao nekretnine koje oni nasljeđuju iza pok. bake.

- kako su sve te čestice oni obilježavali zajedno s pok. majkom od tuženika DĆ, te čestice su obilježavali temeljem ortofoto snimaka iz aviona,

- kako je tada država započela sa čišćenjem odnosno uknjižavanjem tih čestica, kako je DĆ odlazila na sve čestice radi obilježavanja, a ne samo na ovu česticu,

- kako joj je DĆ pokazala gdje se nalazi međašno kamenje odnosno međašnici i kako ih je ona temeljem toga obilježavala.

- kako nikada nije bilo sporno da ova zemlja na kojoj je tužitelj napravio kuću pripada njezinoj pok. majci, a kasnije njima,

- kako je vlasništvo sporne zemlje postalo sporno kada je tužitelj kupio njihovu parcelu a tada na pitanje pok. DĆ da kupi njihovu parcelu tužitelj to nije htio, tužitelju njihova parcela nije trebala pa je nije htio kupiti,

- kako je tada pok. DĆ htjela da se preko njihove parcele koju je kupio tužitelj napravi put i to dijagonalno čime bi se parcela podijelila na dva dijela i na taj način obezvrijedila a na što tužitelj nije pristao.

- kako je zbog toga njena majka pokrenula parnicu radi nepačanja, a koja parnica je završila na način da su se ona i brat povukli iz te parnice nakon majčine smrti, s time da su tužitelju prepustili legitimaciju za spornu parcelu,

- kako zemljišne knjige još nisu bile zatvorene i tada su oni stali s tom tužbom.

- kako su 2000.g. oglasili prodaju sporne parcele, a u dogovoru sa pok. DĆ oglašena je prodaja druge parcele međutim zbog nesređenog vlasništva nisu prodane, naime, bilo je zainteresiranih kupaca, ali zbog toga što je na tim parcelama bilo uknjiženo dosta drugih osoba, prije agrara, i što je trebalo očistiti te stare, upisane, da su oni odustali od prodaje tih parcela, iz razloga što je trebalo provesti postupak čišćenja tih parcela,

- kako je pok. baba ŽD tu parcelu i iznajmljivala i za to plaćala porez i za to postoje dokumenti osim iznajmljivanja, pok. ŽD je predmetnu zemlju i obrađivala.

- kako je negdje otprilike kada je imala 16 godina, sa pok. bakom dolazila na tu zemlju.

- u pogledu načina kako je izvorno stečena sporna parcela, kako se ona sjeća priče, a da za tu priču postoje papiri, da je postojala izvjesna ID, koja je imala dva sina GD i PĆ. OB je njen pok. dida, a pored ta dva sina ID je imala i kćer ŽĆ,

- kako se već prije rata sporna zemlja obrađivala, a obrađivali su je P i OB koji su otišli u rat i u ratu obojica poginuli,

- kako je iza OB je ostala njezina pok. majka BD i njezina majka pok. ŽD udovica, te kako su ostali također P njegova udova DD i njihova kćer DĆ,

- kako je sporna parcela nakon rata dodijeljena agrarom U, a ispod DD odnosno DĆ, koja je tada bila maloljetna,

- kako je dopis išao prema U koja je bila zastupnica maloljetne kćeri,

- kako je pored sporne parcele postojala još jedna parcela, koje su susjedne parcele, a koje su nastale od jedne parcele, te parcele nose oznaku /1 i /2 ista je brojka, te da je te dvije parcele ID podijelila svojim sinovima na način da je jednu parcelu dala sinu PĆ, i njihovim nasljednicima ŽD i ĆB, a druga parcela je išla na DD i DĆ. – kako joj je temeljem toga DĆ pomagala crtati granice parcele,

- kako je njezina baba uvijek govorila da postoje svi papiri i da su svi papiri kod DĆ.

- kako je spornu parcelu prodala tužitelju njezina majka BD, a što se tiče cijene, da se cijena može utvrditi kod Porezne uprave, a je li cijena isplaćena da to nije problem tuženika.

- kako joj nije poznato kada je tužitelj sagradio kuće,

- kako je prilikom kupnje sporne čestice tužitelj bio upoznat s time da je čestica nečista, a da je DĆ htjela prodati svoju zemlju, da je cijena njezine zemlje bila 45,00 Eura po kvadratu međutim da tužitelj nije htio kupiti Antoniu zemlju.

- kako je tužitelj bio upoznat sa parnicom za nepačanje,

29. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 17. listopada 2023. svjedok UB iskazao je:

- kako mu je poznato o kojoj se zemlji radi, radi se o zemlji na kojoj je tužitelj napravio kuću i koja se prostire do Peričića Zdenka, te kako je na toj zemlji njegov pok. otac kosio travu, a on je kosio travu do 1965. kada je on otišao u vojsku i kada su se preselili na Korešnicu.

- kako je za vrijeme dok je on kosio travu zemlja bila vlasništvo pok. ŽD, čije prezime ne zna, kako zna da bila iz [adresa],

- kako misli da je bila udovica pok. ŽD, te kako mu nije poznato je li imala djecu, kako se toga ne sjeća,

- kako je njegov pok. bio u najmu te zemlje, zemlju je iznajmio u pok. ŽD i svake godine joj je plaćao najam te zemlje,

- kako on ne znam koliko je njegov pok. otac plaćao za najam te zemlje, da je rekao da je otac tu kosio travu do 1965. a započeo je sa košenjem trave kada se u [adresa] raspala kolektiva i kada njegov otac dobio kravu, a tada je za kravu bila potrebna trava.

- kako on ne znam sa sigurnošću koliko je to trajalo da je otac bio u najmu ove zemlje, kako je razdoblje trajalo dugo možda 10 godina, ali nije siguran,

- kako mu je poznato da se nakon 1965.g. sa zemljom nije događalo ništa, da je nakon 1965. zarasla u korov.

- kako mu nisu poznati tužena pod1/, GD, DD i UĆ, te da on nema sudskih postupaka.

30. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 12. ožujka 2024., svjedok AĆ iskazao je:

- kako mu je poznata lokacija sporne zemlje na kojoj je tužitelj PD sagradio svoju kuću, kako je ta zemlja udaljena od njegove kuće 100m,

- kako se sjeća da je prije 1996.g., da je još bio rat, gđa DĆ došla na vrh njegovih stepenica, tada se naslonila na vrh njegovog zida, i plačući mu izjavila da je tada išla pogledati svoju zemlju i da je naišla na ĐĆ, i upozorila ga da južni dio njezine zemlje nema pravo obrađivati,

- kako on to nije vidio, ali da mu je to tada rekla plačući DĆ,

- kako je DĆ rekla, da je, nakon što mu je ona to rekla, da se ĐĆ naljutio i da joj je izgovorio svakakve riječi, na što da se ona povukla, a poslije tog događaja da je njega prvog vidjela i da je otišla kući,

- kako je on nakon toga svog dobrog prijatelja ZĆ upitao što se to dogodilo i da mu je on tada rekao da su nakon nekoliko tjedana došle kćeri DĆ i da su pogazili taj dio zemljišta i počupali biljke koje su tu rasle, a da se radilo o južnom dijelu parcele koja je graničila s ĐĆ,

- kako se 2008.g. pojavio bager na sjevernom dijelu čestice, i to čestice od gđe DĆ i radio je oko sedam dana. Taj bager je bio žute boje, a kako on zna da je to čestica od DĆ jer je tu 44 godine, a kako se u te 44 godine ta zemlja se nije obrađivala, nije sađeno zemlje, niti blitva niti nešto drugo ali tu se kupilo sjeno,

- kako on nije vidio tko uzima sjeno, ali je čuo da sjeno tu uzimaju ljudi kriomice i to oni ljudi koji su s tim sjenom htjeli nahraniti svoju stoku,

- kako DĆ nije tu živjela pa nije mogla kontrolirati tko tu dolazi,

- kako se sada želi ispraviti na način da može reći da se sjeno kriomice uzimalo prije njegovog dolaska tu, a ove 44 godine otkada je on tu na zemlji se nije ništa radilo, kako se cijelo vrijeme tu ništa nije radilo sve dok ovaj žuti bager nije tu došao,

- kako je taj bager radeći tu sedam dana poravnao oko 200m2 i na jedan put je nestao,

- kako je taj period bio dosta dug možda čak i godinu dana od trenutka kada je nestao pa do trenutka kada su nastavili radovi,

- kako je on ZĆ, koji je imao kuću na udaljenosti od 10m od te zemlje, pitao zašto je bager otišao, na što mi je on odgovorio da je došla DĆ i da je dala zabranu naručitelju radova da se ti radovi sa bagerom obavljaju,

- kako on ne zna tko je bio naručitelj radova i to ne može znati, ali misli da bi mogao to biti taj PD,

- kako su se radovi nastavili voditi nakon godinu dana, kada se bager vratio, kako je on tuda šetao psa, i vidio je kako radovi napreduju, da se radila zgrada kao svaka druga, a što se dalje događalo, da mu nije poznato,

- kako on sada vidi da je kuća napravljena i da ima krov i sve normalno, a da ne zna kada je krov stavljen,

- kako mu nije poznato je li kuća useljena, te kako ne zna točno od kada u toj kući žive jedan muškarac i jedna žena, možda su otprilike uselili prije 10 ili 15 godina, sada to ne može reći,

- kako mu nakon ovoga puta, kojeg je na početku opisao, DĆ više nije dolazila kod njega, već bi mu se samo javila kada bi tuda prošla, a njemu se nije žalila da grade na njezinoj zemlji kuću,

- kako je DĆ, zbog načina kako je reagirala prema kradljivcima sjena dobila nadimak Đ, a kako on misli da se taj nadimak ne može dobiti samo zbog jednog ekcesa, već zbog više ekcesa,

- kada ga se pita je li zna tko je vlasnik sporne zemlje kako on može navesti da je uvijek tu dolazila samo DĆ, a kako on drugoga nije nikoga više viđao,

- kako misli da je DĆ preminula, a ona je imala tri, četiri kćeri za koje je rekao da su došle i da su počele gaziti tu poljoprivrednu kulturu koja je tu bila zasađena,

- kako mu je ZD poznata jer je ona došla tražiti struju od HEP-a, a ta struja joj je trebala za tu kuću koja je tu sagrađena,

- kako nitko ne razumije zašto je ZD tražila priključak za struju od HEP-a. ĐD, HD i ĆD nisu mu poznati, a poznat mu je samo ŠB, koji je inače susjed po zemlji od DĆ.

- kako mu nije poznata ŽD, a poznata mu je u sudnici nazočna ŠD iz razloga što je ona tu često dolazila, a on je sa njom razgovarao, a ovo što je danas iznio u svom ikazu ona za to nije ni znala sve dok joj on to nije rekao.

- kako je od ljudi sa kojima je on razgovarao živa jedna osoba po nadimku Z, koji se inače zove HĆ,

- kako je DĆ na tu zemlju dolazila jedan put mjesečno, a da ne znači da ju je on svaki put vidio kada bi ona dolazila tu.

- kako je svih tih 44 godine DĆ dolazila na tu zemlju, jer da svaki događaj koji bi bio protiv nje na toj zemlji da bi ona to registrirala.

- kako on osobno nije nikada vidio da je bio neki sukob između tužitelja i nasljednika pok. DĆ, međutim, da je jedan put razgovarao s PD i njegovom partnericom u vezi vode, i tom prilikom su PD i njegova partnerica rekli da su dobili vodu odnosno priključak vode, međutim, kada je on otišao u mjesnu zajednicu, da je mjesna zajednica pobila te tvrdnje da su dobili priključak.

31. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 12. ožujka 2024., svjedokinja VB iskazala je:

- kako se 1996.g. udala i kako je tada spoznala da tu postoje dva vlasnika zemlje,

- kako je to spoznala na način da je gđa DĆ čijeg se prezimena sada ne sjeća, ali misli da se prezivala ŠD, njoj i njenom pok. suprugu ŠB dala da obrađuju 400kvadrata zemlje jer su oni susjedi,

- kako se radilo o donjoj meji, jednoj površini koja je ograđena oko površine oko 400m2, i tu su sijali i sadili kupus, salatu i mrkvu,

- kako su ona i suprug pitali pok. ŽD da im da njezinu zemlju na obradu, a ta njezina zemlja je graničila uz njihovu zemlju, međutim pok. ŽD i njezina kći BD su im odbile dati da obrađuju iz razloga što su imale namjeru tu zemlju prodati,

- kako između ŽD i DĆ, odnosno između njihovih zemalja postoji kamen mejašnik, koji se tu nalazi preko sto godina i koji je određivao gdje se nalazi granica između njih dvije odnosno njihovih parcela,

- kako se taj kamen mejašnik i danas nalazi tamo i može se vidjeti danas,

- kako oni nisu DĆ plaćali u najam tu zemlju, bila je poštena i nije im tražila nikakav najam već nam je uzela nešto od povrća koje je tu raslo za svoje potrebe,

- kako je zemlja koju im je ŽD odbila dati da je obrađuju, prodana od strane ŽD i njene kćeri, prodana je HĆ, čijeg se prezimena ne može sjetiti,

- kako je ta zemlja bila zapuštena, a nakon što ju je kupio, HĆ je tu zemlju očistio posadio je nešto voćaka i maslina i sagradio je kuću na toj zemlji,

- kako je prilikom gradnje kuće HĆ imao problema sa djecom od pok. DĆ jer su oni svojatali da je ta zemlja njihova. Ono što on zna jest da je zemlja H, da je on tu zemlju kupio,

- kako je ovaj drugi dio od DĆ zapušten u šikari, kako je sad zapušteno sve i ova donja parcela od 400kvadrata koju su oni obrađivali i ovaj ostatak koji je bio u vlasništvu DĆ,

- kako je poznalava ŽD i DĆ i njihovu djecu, a ljude odnosno osobe koje su tu bile prije ŽD i DĆ nije poznavala,

- kako je od svog pok. muža čula da su tu bila dva brata od kojih je jedan poginuo u II svjetskom ratu, a ovaj drugi je pomogao njenom mužu kupiti automobil koji se zvao Opel karavan a to je bilo 1967.g,

- kako se njen muž se rodio u kući preko puta te zemlje, zvala se kuća

VB i on je sve znao,

- kako je sva ta zemlja koja se tu nalazi i Klementinina i Antoniina i njihova zove se Peričića draga, a to se sve može vidjeti u katastru,

- kako su DĆ i njezina djeca bagerom razbile put kojim idu Ć, I, E, C, ZĆ i još ima ĆĆ i ŽB, a radi se o putu kojim svi ti prolaze prema dolje.

-kako nikada nije bilo svađa između DĆ i ŽD što je čija zemlja,

- kako je Klementininu zemlju prije 1966.g. kosio KDČ, dok Antoniinu zemlju nije nitko kosio niti se ista obrađivala.

- kako je taj pobro nakon 1966., kada je ona tu došla, još par godina nakon njezina dolaska, kosio tu zemlju, te da nakon toga više nitko nije obrađivao tu zemlju iz razloga jer je ŽD imala namjeru tu zemlju prodati,

- kako je zemlju koju svjedokinja naziva Antonijina zemlja, svjedokinja obrađivala jedno 4 do 5 godina da nisu više, da su tu Antonijinu zemlju ona i suprug obrađivali od 1976 pa sljedećih 4-5 godina.

- kako su ona i suprug prestali obrađivali tu zemlju jer su posadili masline i nakon toga su se prestali baviti poljoprivredom.

- kako ne zna kada su se podijeli, ali da zna da su bila dva brata i dva dijela.

- kako je u pogledu ovog puta kojeg je spomenula svjedokinja u tijeku neka parnica,

- kako su tužili ovdje nazočnu tuženu, tko je tužen da ne zna, kako treba pitati njenog sina, on se udružio sa njih još 6,7 te su zajedno tužili zbog tog puta.

- da je postojao nožni put dok oni nisu napravili pravi put, taj put koji se sada razvio i zbog kojeg se vodi postupak, kako se taj nožni put tako zvao jer se tuda moglo proći samo s nogom, a on se prostirao od glavnog puta jedno 20-tak metara i onda je prolazio preko Klementinine zemlje.

- na upit na čijoj zemlji je taj put, svjedokinja je odgovorila da je prije postojao potok koji su oni zatvorili, i da su se naslonili na zid od ŽD i HĆ, a što su njih dvije dozvolile, jer su s time i njih dvije dobile put do

dna zemlje.

- kako su ĐD i ZD kći i sin od HĆ, a njih dvoje nije ništa radilo na toj zemlji.

- kako je PD prvi put vidjela kada su tu počeli čistiti šikaru a koje je to godine točno bilo da ne zna, možda pred 16,17 godina,

- kako ne zna kada je PD završio kuću na toj zemlji, svjedok odgovara da ne zna.

32. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 12. ožujka 2024., svjedok ODČ iskazao je:

- kako je tužitelja upoznao jer on do svoje zemlje ima put uz njegovu kuću,

- kako je saznao da je ta zemlja u sporu jer se tužitelju oduzima pravo da je on tu zemlju kupio, a to je saznao od njegove susjede BD, prije no što je umrla i od susjeda,

- kako je on ovim putem uz kuću tužitelja prolazio zajedno sa svoje četiri sestre odnosno prolazio je uz parcelu, a kuća je napravljena poslije,

- kako je u vrijeme dok su oni tuda prolazili zemlja bila zapuštena, možda je tu bila jedna stara maslina, te kako bi u to vrijeme pok. gđa ŽD zamolila njenog oca jer su bili prvi susjedi je li joj mogao pomoći obraditi tu zemlju,

međutim, njegov otac to nije mogao raditi jer je imao samo njega muškoga i četiri kćeri pa iz tog razloga nije mogao obrađivati tu zemlju za koju ga je ŽD molila da obrađuje,

- kako mu nije poznato je li ŽD našla nekog drugog da joj pomogne obrađivati, ali zna da je ona imala jednu kćer, a kćer se zvala IĆ, a bila je udata za misli da se zvao ĐD,

- kako je ŽD imala muža EB koji je, ili strijeljan ili poginuo u partizanima 1943.g.,

- da bi došli do njihove čestice, imali su pravo nogostupa, a to pravo nogostupa je značilo da se može proći samo pješke, ili ako je bio konj natovaren s maslinama, tada je taj konj mogao proći samo uz kraj,

- kada bi išli dolje uz potok je bila čestica sa istočne strane u vlasništvu ŽD, a sa zapadne strane je bila čestica koja je bila u vlasništvu gđe UĆ koja je udata DĆ, kako se tu nalazi tisuće kvadrata zemlje koje se zove Peričića Draga, a u katastru se još naziva Duge njive, na vrhu parcele od gđe ŽD na vrhu je bila jedna mala kućica koja je služila za sakriti se kada počne kiša, a sa tom kućicom se mogla služiti gđa ŽD i njezin muž, a kada je bilo nevrijeme uz dogovor su tu mogli ući i njeni Ć, kada bi bili u prolazu,

- kako su poviše puta njihovi Ć imali još jednu konobu koja je služila za pohraniti tu ljetinu koja bi ostala dok se ne bi konjima prevezla u Sitno,

- kako je on bio tu kada je tužitelj započeo s gradnjom svoje kuće, to je možda bilo prije 15 godina, a kako on ne zna je li bilo problema vezano uz gradnju jer njega taj čovjek nije obavijestio o bilo kakvim problemima,

- kako je ta zemlja na kojoj je tužitelj počeo graditi kuću prije bila u vlasništvu gđe ŽD i njezinog muža,

- kako on ne zna je li u vrijeme gradnje kuće BD bila preuzela nasljedstvo od svoje majke ŽD,

- kako mu je poznata naravno i DĆ a ona je imala svoju zemlju zapadno od ove zemlje koja je bila u vlasništvu pok. ŽD,

- kako ne može tvrditi je li postojala neka vidljiva granica između njihovih parcela, ali zasigurno je postojao neki kamen međašnik koji su u prijašnja vremena postavljeni radi razgraničenja,

- kako ne zna je li zemlja od DĆ obrađivana,

- kako ova zemlja u vlasništvu ŽD nije bila obrađivana, bila je zapuštena, kako njoj nitko nije mogao pomoći radi obrađivanja te zemlje, a ona je imala samo jednu kćer HĆ, a ta kćer je imala sina koji se zvao ĐD i kćer ŠĆ,

- kako on ima parnični postupak kojeg vodi protiv ovdje nazočne tužene, da se radi o putu koji je napravljen uz parcelu gđe ŽD i betoniran, do prije godinu i po - dvije dana, da su ih ljudi obavijestili da dođu hitno dolje, jer da je gđa ŠD dovela bager pikamer i da je cijeli taj put ispikamirala,

- kako on ne može znati tko se i kada podijelio oko ovih nekretnina za koje je svjedok rekao da jedna pripada pok. ŽD a druga pok. DĆ, jer su braća poginula 1943., a on svjedok, se rodio 1947.g.

- kako ta braća nisu bili supruzi od ŽD i DĆ, kako je suprug od ŽD bio EB, a otac od DĆ je bio suprug od njene mame to su bila dva brata. EB je imao kćer HĆ a P je imao kćer DĆ.

33. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 16. svibnja 2024., svjedok ĐB iskazao je:

- kako je nekretnina na kojoj je tužitelj napravio kuću pripadala majci stranaka, čijeg se imena on ne sjeća, a koje je on zastupao i to MB i ZD,

- kako je njih zastupao u postupku uređenja nove zemljišne knjige i s njima bio na ročištu u Žrnovnici koje je zakazano u vezi uređenja nove zemljišne knjige,

- kako se sjeća situacije jer je bila neobična, naime, zbog predugog zadržavanja u sobi katastra kasnili su na zakazano ročište u sobu zemljišnika,

- kako se on savjetnici koja je tu radila ispričao i zamolio da to ročište da ih sačeka da završe s ročištem na katastru, na što da je ona kazala da hoće, a onda kada su došli nakon poprilično vremena, da je kazala da nije održala uopće ročište, da ga je zaključila jer se nitko nije pojavio, te da će zakazati novo,

- kako je u međuvremenu poslala rješenje u kojem njegove stranke nisu utvrđene upisane kao vlasnici, nego ovdje tužena ili njena majka, sada se toga više ne sjeća, što ga je iznenadilo,

- kako je kasnije išao ponovo do zemljišnika i pokušao ubijediti savjetnicu da zakaže novo ročište, što je koliko se sjeća, i napravila ali ponovo je donijela isto rješenje,

- kako se sjeća da je u katastru na toj nekretnini bila upisana majka njegovih stranaka, čini mu se tada već pokojna.

- kako mu je poznato da je gospodin PD angažirao drugog odvjetnika i nije bilo potrebe da on svoje stranke više zastupa,

34. U svom iskazu iznesenom na ročištu od 16. svibnja 2024., svjedok FB iskazao je:

- kako mu je poznata zemlja na kojoj je tužitelj izgradio kuću, kako mu je poznato da su prije tužitelja vlasnici bili iz Sitnoga jedan brat i sestra, misli da se prezivaju S, ali nije siguran, imena ne pamti,

- kako je sa dvije strane predmetne zemlje on međašnik, a ima zemlju i sa treće strane u blizini,

- kako su 1970.-tih godina njegov otac i cijela njegova obitelj počeli češće dolaziti na ove svoje zemlje, te da je tada otac tu posadio višnje, kasnije vinograd, a sada su tu masline,

- kako je on zajedno sa ocem dolazio na njihove zemlje, a da bi došli do svojih zemalja morali su preko ove zemlje gdje je tužitelj napravio kuću prolaziti sa traktorom,

- kako u početku na ovoj zemlji, na kojoj je tužitelj napravio kuću, nije bilo ničega, bila je drača, kako su sve to vrijeme slabo ikoga tu viđali,

- kako je, međutim, u nekom razdoblju kasnije, ne sjeća se kada je to bilo, njegova obitelj dobila zabranu da tuda prolazi, a tu zabranu im je priopćio jedan od njihovih susjeda, rekavši da su vlasnici te zemlje njemu rekli da se ovuda više ne može prolaziti,

- kako je to bio, koliko se sjeća, bio jedan vlasnik zemlje na kojoj je tužitelj napravio kuću, a na parceli do bio je jedan vlasnik, dakle, bile su dvije susjedne parcele i na svakoj je bio jedan vlasnik,

- kako želi pojasniti da su tu, kuda su prolazili, bile dvije parcele,

- kako su vlasnici jedne parcele do potoka a sada je napravljen put, bili brat i sestra, a vlasnici druge parcele su bile tri, četiri sestre, a misli da su vlasnici i jedne i druge parcele rođaci,

- kako su vlasnici ove parcele na kojoj je tužitelj napravio kuću bili brat i sestra, a ne ove tri, četiri sestre.

- kako mu je pamćenje godina slaba strana, ali misli da ima deset do petnaest godina da se kuća počela graditi od strane tužitelja,

- kako je upoznao tužitelja, a upoznao ga je kada je došao tu i kada je kupio, kako nije razgovarao sa njim, bili su na dobar dan,

- kako je tužitelj u tim razgovorima tužitelj rekao da je kupio zemlju od brata i sestre, on ih ne zna,

- kako nije bilo problema dok se kuća gradila, međutim, problemi su se pojavili kada se kuća dovršila, a kako je tada, imao i on problema, a problemi su se pojavili oko vlasništva, kako je tada i on bio tužen,

- kako je njega tada tužila gospođa tužena pod 1, a tko je tužio tužitelja i tko je njega tužio, kako on ne zna,

- kako se ove zemlje nisu obrađivale kada su on i njegovi počeli dolaziti gore pa dok tužitelj nije počeo graditi kuću,

- kako je njegova obitelj tu dolazila dok su bile višnje jedan put godišnje i to u vremenu kada su brali višnje, odnosno, on bi dolazio jedan put godišnje kada su se brale višnje, a otac je dolazio češće.

- kako crpi saznanja tko je vlasnik ovih nekretnina, jer su bili pozvani svi oni susjedi kada se rješavalo vlasništvo u katastru odnosno Matičnom uredu gdje su bili pozvani svi oni vlasnici, međutim, kako je njemu tada još otac bio živ pa je otac rješavao vlasništvo.

- kako je on pokrenuo postupak protiv ovdje nazočne tužene pod 1 ŠD, ali da misli da to nema veze s ovim predmetom, da je pokrenuo postupak jer je ovdje nazočna tužena pod 1 prisvojila put, koji nije bio put nego foša ( potok), a taj potok nije bio njezin, kako su oni ni napravili put, a da ga je tužena pod 1 srušila bagerom.

35. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda kako je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

36. Sud je pri tome kao odlučan, cijenio posjedovni list broj 396 na ime ŽD, iz kojeg je sud utvrdio kako je pok. ŽD još tamo 1956. godine bila u posjedu sporne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

37. Potom je sud kao odlučne cijenio i citirane popise posjeda iz kojih je sud utvrdio kako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u posjedu pok. ŽD, dok je čest. zem. [katastarska čestica] bila u posjedu ĆD.

38. Dakle, radi se o materijalnim dokazima iz kojih je sud utvrdio kako su još 1956. postojale dvije čest. zem. i to 2106/1 koja je bila u posjedu ĆD, te sporna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je bila u posjedu pok. ŽD.

39. Sud je nadalje cijenio kao odlučan i iskaz svjedoka UB, čiji je iskaz u suglasnosti za citiranim materijalnim dokazima, konkretno posjedovnim listom i popisom posjeda, a iz čijeg iskaza je sud utvrdio kako je na zemlji na kojoj je tužitelj napravio kuću njegov otac kosio travu do 1965. godine, te da je za to vrijeme, dok je njegov otac kosio travu, zemlja bila u vlasništvu pok. ŽD, a njegov otac je predmetnu zemlju uzeo u najam od pok. ŽD i svake godine pok. ŽD plaćao najam. Svjedok nije bio siguran koliko je to trajalo, ali misli da je to bilo 10-tak godina.

40. Dakle, iskaz svjedoka UB je u suglasnosti za podacima iz posjedovnog lista, slijedom čega je ovaj sud u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka UB, kao istinit, te je iz iskaza svjedoka UB sud utvrdio kako se pok. ŽD, prednica prodavatelja na spornoj zemlji u razdoblju od 1955. do 1965. ponašala kao vlasnica jer je istu davala u najam, te primala najamninu, te da je u tome nitko nije ometao ni sprečavao.

41. Pri tome se ističe kako je svjedok UB rođen 1946., pa je dakle isti 1965. do kada je njegov otac kosio spornu zemlju, imao navršenih 19 godina, pa je svjedok kao takav, imao saznanja o tome da njegov otac kosi travu na spornoj zemlji i da za to plaća najam.

42. Konačno, svjedokinja VB je u svom iskazu potvrdila kako je Klementininu zemlju do 1966. kosio PB, dok Antonijinu zemlju nije nitko kosio.

43. Sud je dalje kao odlučan cijenio i iskaz svjedokinje VB iz čijeg je iskaza sud utvrdio kako je Anka Peričić 1996.g. udala i kako je tada spoznala da tu postoje dva vlasnika zemlje, a to s obzirom kako je gđa DĆ, čijeg se prezimena sada ne sjeća, ali misli da se prezivala ŠD, njoj i njenom pok. suprugu ŠB dala da obrađuju 400kvadrata zemlje jer su oni susjedi, kako se radilo o donjoj meji, jednoj površini koja je ograđena oko površine oko 400m2, i tu su sijali i sadili kupus, salatu i mrkvu, te kako su ona i suprug pitali pok. ŽD da im da njezinu zemlju na obradu, a ta njezina zemlja je graničila uz njihovu zemlju, međutim pok. ŽD i njezina kći BD su im odbile dati da obrađuju iz razloga što su imale namjeru tu zemlju prodati. Iz iskaza svjedokinje VB sud je dalje utvrdio kako između ŽD i DĆ, odnosno između njihovih zemalja postoji kamen mejašnik, koji se tu nalazi preko sto godina i koji je određivao gdje se nalazi granica između njih dvije odnosno njihovih parcela, kako se taj kamen mejašnik i danas nalazi tamo i može se vidjeti danas. Svjedokinja je potvrdila kako je zemlju koju im je ŽD odbila dati da je obrađuju, prodana od strane ŽD i njene kćeri HĆ, čijeg se prezimena ne može sjetiti.

44. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje VB, s obzirom kako ni njen iskaz nije u suprotnosti sa materijalnim dokazima – posjedovnim listom iz kojih proizlazi kako se doista radi o dvije čest. zem. koje graniče jedna sa drugom, od kojih je pok. ŽD bila vlasnicom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te čest. zem. [katastarska čestica] koja je bila u posjedu ĆD.

45. Dakle, i svjedokinja VB je potvrdila kako se radi o dvije zemlje koje graniče jedna sa drugom, te kako je pok. ŽD bila vlasnica jedne zemlje, a ĆD druge zemlje, te kako je zemlja u vlasništvu ŽD prodana tužitelju.

46. Nadalje, sud je kao odlučan cijenio i iskaz svjedoka PDČ, iz čijeg je iskaza sud utvrdio kako svjedok put do svoje zemlje ima uz kuću tužitelja, tako da mu je poznato što se događalo sa spornom zemljom kroz duže vremensko razdoblje, s obzirom kako je svjedok rođen 1947. godine. Iz iskaza svjedoka PDČ sud je utvrdio kako je pok. ŽD molila njegovog oca da joj pomogne obrađivati spornu zemlju, međutim, njegov otac to nije mogao jer je imao samo njega muškog i četiri kćeri.

Svjedok je također potvrdio kako su tu bile dvije čestice, i to kada bi išli dolje uz potok je bila čestica sa istočne strane u vlasništvu ŽD, a sa zapadne strane je bila čestica koja je bila u vlasništvu gđe UĆ koja je udata DĆ, na vrhu parcele od gđe ŽD je bila jedna mala kućica koja je služila za sakriti se kada počne kiša, a sa tom kućicom se mogla služiti gđa ŽD i njezin muž, a kada je bilo nevrijeme uz dogovor su tu mogli ući i njeni Ć, kada bi bili u prolazu, te kako je ta zemlja na kojoj je tužitelj počeo graditi kuću prije bila u vlasništvu gđe ŽD i njezinog muža,

Iz iskaza svjedoka sud je utvrdio kako je svjedoku poznata naravno i DĆ a ona je imala svoju zemlju zapadno od ove zemlje koja je bila u vlasništvu pok. ŽD.

47. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka PDČ kao istinit, s obzirom kako je iskaz svjedoka u suglasnosti sa materijalnim dokazima i to posjedovnim listom i popisom posjeda u kojima se također navode dvije čest. zem. sa dva različita posjednika, od kojih je prednik prodavatelja, pok. ŽD bila upisana kao posjednik sporne čest.zem. i to još tamo 1956. godine. Pored toga, svjedok je rođen 1947. godine, u blizini ima zemlje u svom vlasništvu, pa mu je kao takovom sve poznato vezano uz spornu nekretninu.

48. Dakle, i svjedok ODČ je potvrdio kako tu postoje dvije zemlje, od kojih je jedna u vlasništvu pok. ŽD, a druga u vlasništvu DĆ.

49. I svjedok FB potvrdio je kako su tu postojale dvije zemlje, te da je na zemlji na kojoj je napravljena kuća bio jedan vlasnik, a na susjednoj zemlji drugi vlasnik. Svjedok je pojasnio kako su tu, kuda su on i njegova obitelj prolazili, bile dvije parcele, te da su vlasnici jedne parcele, do potoka bili brat i sestra, a vlasnici druge parcele su bile tri, četiri sestre. Vlasnici sporne parcele, na kojoj je tužitelj napravio kuću su bili brat i sestra, a ne ove tri, četiri sestre.

50. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka FB kao istinit, s obzirom kako je iskaz svjedoka u suglasnosti sa materijalnim dokazima i to posjedovnim listom i popisom posjeda u kojima se također navode dvije čest. zem. sa dva različita posjednika, od kojih je prednik prodavatelja, pok. ŽD bila upisana kao posjednik sporne čest.zem. i to još tamo 1956. godine. Pored toga, svjedok je rođen 1964. godine, u blizini ima zemlje u svom vlasništvu, pa mu je kao takovom sve poznato vezano uz spornu nekretninu.

51.

Dakle,

i

svjedok

KDČ

FB je potvrdio kako tu postoje dvije zemlje, sa različitim vlasnicima, a svjedok je izričito naveo kako su vlasnici ove parcele na kojoj je tužitelj napravio kuću bili brat i sestra, a ne četiri sestre.

52. S obzirom kako iskazi svjedoka SD i ZD u pogledu postojanja dvije zemlje, od kojih je jedna, na kojoj je tužitelj sagradio kuću, bila u vlasništvu njihove prednice pok. ŽD, a druga u vlasništvu ND, nisu u suprotnosti sa materijalnim dokazima i to baš posjedovnim listom i popisom posjeda, te da nisu u suprotnosti sa iskazima saslušanih svjedoka UB, VB, FB i LDČ, koji su svi svjedoci posvjedočili kako se radi o dvije susjedne zemlje, od kojih je vlasnica zemlje na kojoj je izgrađena tužiteljeva kuća bila ŽD, to je sud u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka SD i ZD kao istinite.

53. Cijeneći iskaze svjedoka UB, VB, FB i LDČ, te SD i ZD, te dovodeći iste u svezu sa posjedovnim listom i popisom posjeda, ovaj sud nedvojbeno zaključuje kako je pok. ŽD bila vlasnicom čest. zem. [katastarska čestica], koju je nakon njene smrti naslijedila BD, a nakon njene smrti ĐD i ZD, koji su pak predmetnu zemlju prodali tužitelju.

54. U odnosu na iskaz svjedoka AB, ocjena je ovog suda kako isti nije od odlučnog značaja za donošenje odluke u ovom postupku. Svjedok u svom iskazu prepričava razgovore sa DĆ nakon njene svađe sa ŠB i svoje razgovore sa svojim prijateljem ZĆ, te sa tužiteljem i njegovom partnericom. Što se tiče same zemlje, svjedok je istakao kako se u jednom trenutku 2008.g. pojavio žuti bager na zemlji u vlasništvu KB, a da je to njena zemlja da on zna jer on tu živi 44 godine i kako je tu dolazila samo EĆ. Svjedoku nije poznata ŽD, a što je u suprotnosti sa iskazima svih ostalih saslušanih svjedoka kojima je poznata ŽD, i koji su je tu viđali prilikom prolaska i koji su sa pok. ŽD razgovarali. Osim što je iskaz svjedoka AB u suprotnosti sa iskazima ostalih svjedoka, njegov iskaz je i u suprotnosti sa materijalnim dokazima i to citiranim posjedovnim listom te popisom posjeda iz kojih proizlazi kako se pok. ŽD u posjedu sporne čest. zem. nalazi od 1956. godine. Zbog svega naprijed navedenog, sud iskaz svjedoka AB nije cijenio kao odlučan.

55. Cijeneći postojanje Odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Splitu, broj A/ 1051/47 od 31.7.1947. u predmetu agrarnog odnosa obrađivača ŽD ud. DD iz [adresa], prema kojoj je obrađivaču i članovima njegove porodice KB i JB, iz [adresa] z. ul. [broj ZK uloška] na jednake dijelove vlasništvo zemlje 2106/2 te cijeneći citirani posjedovni list i popis posjeda, iz kojih proizlazi kako je pok. ŽD u posjedu sporne čest. zem. [katastarska čestica] od najkasnije 1956., kao i iskaze saslušanih svjedoka UB, VB, FB i LDČ, iz kojih je sud utvrdio kako se pok. ŽD doista nalazila u samostalnom posjedu sporne čest. zem., te se ponašala kao vlasnik iste, te da je u tome nitko nije sprječavao te da joj nitko nije osporavao posjed, ovaj sud zaključuje kako je u jednom trenutku, i to prije 1956. godine kada je pok. ŽD upisana kao posjednica sporne čest. zem., unutar obitelji došlo do zaključenja usmenog ugovora o diobi prema kojem je sporna čest. zem. [katastarska čestica] pripala u vlasništvo pok. ŽD, te da se taj usmeni ugovor o diobi poštivao sve do trenutka kada je tužena ad1/ 2011. godine u postupku povodom preoblikovanja zemljišnih knjiga sudskoj komisiji prikazala Odluku Kotarske komisije iz

1947., temeljem koje je kao vlasnica sporne čest. zem. uknjižena ND, koja je međutim, u tom momentu bila mrtva već 2 godine.

56. Kod tako utvrđenih činjenica, razvidno je kako su pok. ŽD i njeni nasljednici u razdoblju od najkasnije 1956. godine, pa do 2011. godine, dakle punih 55 godina bili u poštenom, mirnom, samostalnom, zakonitom i istinitom posjedu.

57. Cijeneći sve naprijed utvrđeno i obrazloženo, po ocjeni ovog suda, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja jer su prodavatelji ĐD i ZD nasljeđivanjem stekli vlasništvo sporne nekretnine od svojih prednika i to majke BD, koja je pak vlasništvo sporne čest. zem. stekla nasljeđivanjem od svoje majke ŽD, a koja je vlasništvo stekla usmenom diobom koja je u cijelosti izvršena, a to s obzirom kako je pok. ŽD predan posjed sporne nekretnine, čime je usmeni ugovor o diobi u cijelosti konzumiran.

58. Dakle, vlasništvo sporne čest. zem. od strane prodavatelja SD i ZD je sticano nasljeđivanjem i diobama postignutim prije 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, dalje u tekstu: ZOVO). Naime, pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju se prema pravnim pravilima važećim u času stjecanja (čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - "Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99, 73/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08., i 38/09., dalje u tekstu: ZV), što za primjenu materijalnog prava u ovom slučaju znači:

- za stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla prije 1. rujna 1980. g. (u ovom slučaju naprijed navedeni usmeni ugovor od diobi), kada je stupio na snagu ZOVO, mjerodavne su odredbe Općeg građanskog zakonika (dalje u tekstu:OGZ) koje su se do tada primjenjivale kao pravna pravila na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“, broj 86/46 - pročišćeni tekst),

- prema pravnom pravilu paragrafa 380. OGZ -a za stjecanje prava vlasništva bio je potreban valjani pravni osnov (titulus) i pravni način stjecanja (modus), a prema pravilu pravila paragrafa 431. OGZ -a prijenos prava vlasništva na nekretnine vršio se uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao načinom stjecanja, dok je pravilo iz 432. OGZ -a nalagalo da se radi uknjižbe prava vlasništva moraju sastaviti ovjerena isprava u propisanoj formi,

- međutim, navedena pravna pravila sudska praksa jedinstveno je tumačila tako da se vlasništvo nad nekretninama moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora , pa i usmenog, ako je faktički izvršen, pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja, a te pretpostavke su u pogledu spomenutih ugovora o diobi ovdje ostvarene.

59. Naime, iz posjedovnog lista je utvrđeno kako je pok. ŽD u posjedu sporne čest. zem. najkasnije od 1956. godine, pa nadalje, iz čega ovaj sud zaključuje kako je došlo do predaje posjeda pok. ŽD, čime je pok. ŽD stekla modus stjecanja sporne nekretnine.

60. Potrebno je, nadalje, istaći kako nasljeđivanje predstavlja zasebnu pravnu osnovu stjecanja vlasništva u našem pravu (čl. 128. ZV i čl. 20. st. 1. ZOVO, a ranije pravna pravila OGZ -a), time da se vlasništvo nasljeđivanjem stječe u času smrti ostavitelja (čl. 128. st. 1. ZV, čl. 36. ZOVO, čl. 129.). st. 1. Zakona o nasljeđivanju – "Narodne novine", broj 48/03, dalje u tekstu: ZN/03, čl. 135. ranije važećeg Zakona o nasljeđivanju - "Narodne novine", broj 52/71, 47/78 i 56/00, dalje u tekstu: ZN), pri čemu se ostavina sastoji od svega onoga što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti (čl. 5. st. 3. ZN/03, čl. 2. ZN).

61. Dakle, u konkretnom slučaju, po ocjeni ovog suda, ispunjene su pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva sporne čest. zem. [katastarska čestica] od strane pok. ŽD, i to temeljem usmenog ugovora o diobi, koji je u cijelosti ispunjen, jer je pok. ŽD predan posjed sporne nekretnine, a koja činjenica predaje posjeda je upisana u posjedovnom listu broj 396 za k. o. [katastarska općina], te u popisu posjeda. Pri tome je ovaj sud cijenio kako nakon predaje posjeda, kako pok. ŽD, tako i njene nasljednike više nitko nije uznemiravao u posjedu sporne nekretnine, sve dok tužena ad 1/ 2011. godine nije kao vlasnika upisala ND, pok. P, koja je međutim, tada, u času upisa bila mrtva više od dvije godine.

62. Prodavatelji ĐD i ZD su pak pravo vlasništva stekli temeljem nasljeđivanja iza smrti svoje majke BD, dok je pok. BD vlasništvo stekla nasljeđivanjem iza pok. ŽD.

63. Tužitelj je pak pravo vlasništva stekao temeljem zaključenog ugovora o kupoprodaji sa nasljednicima pok. ŽD, njezinim unucima ĐD i CĆ.

64. Pored toga što je ovaj sud utvrdio kako je pok. ŽD stekla vlasništvo sporne čest. zem. temeljem usmenog ugovora o diobi, koji je u cijelosti izvršen, ocjena je ovog suda kako je pok. ŽD stekla pravo vlasništva i temeljem dosjelosti.

65. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ –a po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

66. Iz rezultata provedenog postupka sud je utvrdio:

- kako iz posjedovnog lista proizlazi kako je pok. ŽD u posjed sporne nekretnine ušla najkasnije 1956. godine,

- kako iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi kako nitko nikada pok. ŽD nije uznemiravao u posjedu sporne čest. zem., te kako nitko nikada pok. ŽD nije osporavao posjed i vlasništvo,

- kako je pok. ŽD vlasništvo sporne čest. zem. stekla temeljem usmenog ugovora o diobi koji je izvršen u cijelosti, a to s obzirom kako je pok. ŽD predan posjed sporne čest.zem.,

- kako iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi kako se pok. ŽD cijelo vrijeme smatrala vlasnikom sporne čest. zem. s obzirom kako je ona davala zemlju u najam, kako su najmoprimci pok. ŽD plaćali najamninu, kako su osobe zainteresirane za najam, poput VB upravo pok. ŽD pitali za najam, a ne prednike tuženica.

- kako iz provedenih dokaza proizlazi kako je pok.. ŽD bila u samostalnom posjedu sporne nekretnine,

67. S obzirom na navedeno, posjed pok. ŽD je bio pošten, a to iz razloga jer pok. ŽD nitko nije uznemiravao u posjedu, te s obzirom kako je spornu zemlju stekla temeljem usmenog ugovora o diobi koji je izvršen u cijelosti, zbog čega ona nije imala razloga sumnjati kako joj eventualno ne bi pripadao posjed sporne čest. zem.

68. Nadalje, posjed pok. ŽD je zakonit jer je pok. ŽD posjed stekla temeljem usmenog ugovora o diobi koji je izvršen u cijelosti.

69. Posjed pok. ŽD je istinit jer istog nije stekla ni silom, ni prevarom ni zloupotrebom povjerenja.

70. Kako iz rezultata provedenog postupka proizlazi da pok. ŽD nije za drugoga vršila posjed, već za sebe, to je zaključak ovog suda kako je posjed pok. ŽD bio sve vrijeme samostalan.

71. Konačno, pok. ŽD je ušla u posjed sporne nekretnine najkasnije 1956. godine, a što proizlazi iz posjedovnog lista, pa je 20-to godišnji rok dosjelosti nastupio 1976. kada je pok. ŽD postala vlasnicom sporne nekretnine temeljem instituta dosjelosti.

72. Naime, rok dosjelost počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana potrebnog za dosjelost.

73. Cijeneći gornja utvrđenja, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, zaključak je ovog suda da su se na strani pok. ŽD stekle sve potrebne zakonske pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću pa je sukladno tome i temeljem instituta dosjelosti prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja i primjenom odredbi pravnih pravila iz paragrafa §1452. -§1477. Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj: 73/91.) i članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje ZV), te citiranih odredbi ZOVO-a i ZV-a.

74. Dakle, razvidno je kako je već pok. ŽD vlasništvo sporne nekretnine stekla, pored usmenog ugovora o diobi, i temeljem dosjelosti 1976. godine.

75. U odnosu na prigovor litispendencije, ocjena je ovog suda kako isti nije osnovan.

76. Za postojanje litispendencije potrebno je da budu kumulativno ispunjeni uvjeti i to da postoji subjektivni identitet - iste stranke, te da postoji objektivni identitet - isti predmet spora zahtjeva (Odluka VSRH, Rev-2572/00 od 14. veljače 2001.) i identitet činjenične osnove (Odluka VSRH, Rev-1184/82 od 17. ožujka 1983.).

77. U konkretnom slučaju postoji subjektivni identitet - iste stranke, međutim, po ocjeni ovog suda ne postoji isti predmet spora zahtjeva.

78. Naime, predmet spora u konkretnom slučaju jest zahtjev da se ispravi pogrešan upis određen Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-6500/2007/5610 od 20. prosinca 2011. god. na način da se u Zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu za Katastarsku općinu [katastarska općina] vlasnikom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 2106/2), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], upisuje tužitelj PD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], za cijelo uz istodobno brisanje s imena tuženika ŠD, RD i VD, OD i LD, te MD kao pravnog prednika tužene pod. 4. KD, kao aktualno upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika naprijed označene nekretnine, svih kao pravnih slijednika ND pok. P rod. ŽD.

79. Predmet protutužbe u predmetu ovog suda posl. broj P-5344/19 jest zahtjev protutužitelja PD da se utvrdi da je tuženik- protutužitelj KĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 2106/2), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 1545 m2., te zahtjev za ovlaštenjem da tuženik-protutužitelj KĆ temeljem ove pravomoćne presude može zatražiti i postići upis prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 2106/2), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], površine 1545 m2 za cijelo na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava s imena ND, pok. P, kao pravne prednice tužitelja-protutuženika ad. 1. do ad. 6., a koji upis su tužitelji-protutuženici ad. 1. do ad. 6. dužni trpjeti, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

80. Dakle, usporedivši tužbene zahtjeve, ocjena je ovog suda kako se u konkretnom slučaju ne radi o istom predmetu spora zahtjeva, slijedom čega nije osnovan prigovor litispendencije.

81. Pored toga, postupak pod poslovnim brojem P-5344/2019 je pravomoćno prekinut do pravomoćnog okončanja ovog postupka iz razloga jer je sud u tom postupku, pod poslovnim brojem P-5344/2019, zauzeo stav kako se u ovom predmetu radi o prethodnom pitanju, a sud je u predmetu pod poslovnim brojem P-5344/2019 odlučio sam ne rješavati prethodno pitanje.

82. Stranke, pa ni tuženice, u tom predmetu poslovnog broja P-5344/2019, protiv rješenja o prekidu nisu izjavile žalbu, čime su se suglasile sa takvim stavom suda u predmetu pod poslovnim brojem P-5344/2019, pa kako predmet spora u ovom postupku predstavlja prethodno pitanje za rješenje spora pod poslovnim brojem P-5344/2019, to se onda ne može raditi o litispendenciji.

83. S obzirom na navedeno, razvidno je kako se ne radi o litispendenciji, već se u ovom postupku rješava prethodno pitanje o kojem sud u predmetu P-5344/19 nije odlučivao.

84. Slijedom iznijetog, nije osnovan prigovor litispendencije istaknut od strane tuženika.

85. Nadalje, rješenjem od 20. veljače 2018. tužitelj je upućen da svoje navodno pravo može ostvariti u parnici tužbom za ispravak, a što je tužitelj, podnošenjem tužbe unutar roka od 3 godine u ovom predmetu i napravio.

86. Stoga nije osnovan prigovor tuženika kako tužba u ovom predmetu nije dopuštena.

87. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog ovaj sud je utvrdio kako je pogrešan upis određen Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-6500/2007/5610 od 20. prosinca 2011. god. slijedom čega je istog valjalo ispraviti na način da se u Zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu za Katastarsku općinu [katastarska općina] vlasnikom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (stara oznaka 2106/2), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], treba upisati tužitelj PD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], za cijelo uz istodobno brisanje s imena tuženika ŠD, RD i VD, OD i LD, te MD kao pravnog prednika tužene pod. 4. KD, kao aktualno upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika naprijed označene nekretnine, svih kao pravnih sljednika ND pok. P rod. ŽD.

88. U odnosu na spis ovog suda poslovni broj P-9194715 isti nije od značaja za meritorno rješenje ovog spora, s obzirom kako je tužba u tom predmetu pravomoćno povučena, pa se ima smatrati kako nikada nije ni bila podnešena.

89.Slijedom iznijetog, sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, te je odlučeno kao u toč. I izreke presude.

90. Parnični trošak dosuđen je tužitelju po odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), te označenoj vrijednosti predmeta spora, kao i uspjehu u ovoj parnici. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, zatim trošak sastava podneska od 14.03.24. 100 bodova, za pristupe na roč. od 06.04.22., 20.05.22., 26.04.23., 04.09.23., 17.10.23., 12.03.24. i 16.05.24. po 100 bodova, za sastav podneska od 19.10.23. 50 bodova (50%), te za pristupe na roč. od 16.09.24., 10.04.25. i 30.10.25. po 50 bodova (50%), što ukupno iznosi 1.100,00 bodova. Ovaj iznos pomnožen je sa 2,00 € koliko iznosi vrijednost jednog boda, što daje iznos od 2.200 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 550,00 € na ime 25% PDV-a, 381,29 € na ime troškova vještačenja i očevida, 53,09 € na ime sud. pristojbe na tužbu, te 53,09 € na ime sud. pristojbe na ovu presudu, pa sveukupan trošak tužitelja iznosi 3.237,47€. Na dosuđeni iznos troška tužitelju pripada kamata počev od dana presuđenja, dakle od 11. studenoga 2025. pa do konačne isplate.

91. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog, odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

U Splitu, 11. studenoga 2025.

SUDAC

Miro Maslać

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika