Posl.br. Pr – 22/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Kati Ogresta Jović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marijana Temali, odvjetnica iz Dubrovnika, protiv tuženika KRMEK d.o.o., OIB: 44822481173, Gornji Rožat 82, Dubrovnik, kojeg zastupa punomoćnik Marijo Kaznačić, odvjetnik iz Dubrovnika, radi naknadne štete iz radnog prava, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 25. srpnja 2025. godine, dana 10. studenog 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi :

Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 3. 217,87 EUR , na ime naknade nematerijalne štete sa zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počevši od dana podnošenja ove tužbe pa do isplate.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu preko gore dosuđenog na ime naknade nematerijalne štete u iznosu od 763,81 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počevši od dana podnošenja ove tužbe pa do isplate

III. Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi :

Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 663,61 EUR na ime naknade materijalne štete tj tuđe pomoći i njege zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, počevši od dana donošenja prvostupanjske presude.

IV. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj na ime tuđe pomoći i njege traži isplatu zakonskih zateznih kamata od dana podnošenja tužbe do dana presuđenja.

V. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.900,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da dana 08. listopada 2020. godine u Čilipima stradao za vrijeme redovnog radnog vremena, prilikom obavljanja redovitih i uobičajenih poslova kod poslodavca Krmek d.o.o. Dubrovnik. Do predmetne nezgode je došlo kada se tužitelj, prilikom obavljanja radnog zadatka, poskliznuo na skliskoj podlozi uslijed čega je pao i zadobio povredu opisanu pobliže u medicinskoj dokumentaciji. Tužitelju je pomoć pružena u OB Dubrovnik gdje se kontinuirano liječio sve do kraja rujna 2022. godine.

Tužitelj je u štetnom događaju zadobio ozljede opisane u priloženoj medicinskoj dokumentaciji OB Dubrovnik i potražuje naknadu štete:

- Za pretrpljenu povredu prava osobnosti u iznosu od 30.000,00 kn;

- Za tuđu njegu i pomoć u iznos od 5.000,00 kn.

Radi navedenog traži donošenje presude te naknada štete u navedenom iznosu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi navodima tužbe i postavljenom tužbenom zahtjevu, kako njegovoj osnovi tako i visini potraživanja, te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu nadoknade parničnog troška, a sve zbog slijedećih razloga:

- netočni su navodi iz tužbe koji govore o tome da se tužitelj prilikom obavljanja radnog zadatka poskliznuo na skliskoj podlozi uslijed čega je pao i zadobio povredu koja je opisana u medicinskoj dokumentaciji. Mjesto na kojem ja došlo do pada je beton i ne radi se o nikakvoj skliskoj podlozi. Osim toga tužitelj je navedenog datuma imao na sebi protuklizne tenisice marke Wurth, koje je zadužio kao dio opreme, što isključuje bilo kakvu mogućnost da se poskliznuo.

Tužitelj je navedenog datuma zajedno sa ČA išao na izvršenje dezinsekcije osinjaka koji se nalazio u zidu na objektu u Cavtatu. Prilikom nanošenja spreja u rupu u zidu, ose su izletite iz rupe te je tužitelj počeo bježati. Uslijed ne korištenja dijela propisane zaštitne opreme (zaštitnog odijela) prilikom bijega od osa, nespretno je reagirao i spotaknuo se uslijed čega je došlo do njegovog pada. Navedeno zaštitno odijelo je dio opreme koju je tužitelj kao zaposlenik tuženika zadužio i istu je bio dužan nositi kao svoju zaštitu prilikom obavljanja ovakvih i sličnih poslova, a što je tuženik propustio učiniti. Inače tužitelj kao i svi zaposlenici tuženika zadužuju svu potrebnu opremu kao što su: radne cipele, radne hlače, majice dugih rukava, full masku, polu masku, radne cipele, protuklizne tenisice.

Slijedom navedenog je očigledno da je tužitelj sam prouzročio svoj pad prije svega ne korištenjem dijela zaštitne opreme, što je uzrokovalo njegovu nespretnu reakciju prilikom stavljanja spreja u osinjak te je do pada došlo isključivo njegovom nepažnjom i krivnjom pa se u ovom slučaju radi o skrivljenom ponašanju tužitelja na radnom mjestu, a što je razlog da se navedena ozljeda ne smatra ozljedom na radu, niti je za nju odgovoran tuženik, odnosno radi se o krajnjoj nepažnji radnika zbog koje je nastala njegova ozljeda.

3. Sud je u dokaznom postupku pregledao sve pravno relevantne isprave priložene u spisu kao i saslušao parnične stranke te svjedoka VA.kao i proveo dokaz vještačenjem po vještaku Velibor Puzović, te pregledao spis HZZO o priznavanju ozljede na radu tužielju.

Sud je proveo sve dokaze koje su stranke predložile

3. 1. Tužitelji ĐA na saslušanju od 28. listopada 2024. navodi da je bio zaposlen kod tuženika 16 godina. Dobio je otkaz nakon ovog događaja. Da je 8. listopada 2020. išao na dezinsekciju u Čilipe u 07,00 sati ujutro, sa njim je išao i VA. Njemu je to bio drugi radni dan. Njima je djevojka u Čilipima pokazala kuću, a misli da je to knjižnica na kojoj su imali zadatak obaviti dezinsekciju radi problema sa osama. Kod sebe je imao i sprej za ose. Imao je i opremu. Počeo je raditi, nalazio se na pločama koje su bile skliske, krenuo špricati rupe gdje su ose, kako su ose izletile on je posrnuo i pao, nije se mogao podići, ČA je tada bio iza objekta, zvao ga da mu pomogne dignuti jer se nije mogao sam podići. Nakon toga nije uopće mogao voziti, završio je na Hitnom prijemu gdje su mu dijagnosticirali ozljedu koljena. Na sebi je imao radne cipele, hlače, majicu dugih rukava, zaštitnu masku za lice koja je baš za ose, pa ima mrežicu kao jednokratno odijelo kojeg nose i npr. pituri. Taj dan nije padala kiša. Nije operiran, operacija nije bila potrebna ali ima bolove i dan danas. Na upit suda koliko nije mogao raditi, odgovara više od godinu dana, 6 tjedana je nosio gips i bio na štakama. Kada bi i pokušao raditi nakon toga ne bi se bio u stanju popeti niti na skalice i morao je otvarat bolovanja. Sada je vozač. Otkaz je dobio prije 2 godine. Otkaz je dobio zato što nije mogao raditi upravo radi ove ozljede, a nije mogao pristati na smanjenje plaće (na minimalac). Sada je vozač na minimalcu po potrebi to ga prijavio Hrvatski zavod za zapošljavanje. Išao je na fizikalnu terapiju u OB Dubrovnik. Boli ga koljeno i dan danas, a mora reći da je operirao i kralježnicu prije 8. listopada 2020. godine.

Na posebno pitanje pun. tužitelja je su li ga tijekom dezinsekcije upekle ose, odgovara da nisu. Na pitanje je li zna zbog čega je put bio sklizak, odgovara zbog vlage. Na daljnje pitanje tko mu je pomagao i što sve nije mogao sam raditi, odgovara da su mu pomagali supruga i djeca, nije mogao sam poći na wc, kada bi se dizao iz kreveta to je mogao polako ali na način da se najprije okrene na lijevu stranu jer mu je cijela noga bila u gipsu, nije se mogao sam niti istuširati to mu je pomagala supruga.

Na posebno pitanje pun. tuženika je li zadužio protuklizne tenisice, odgovara da jesu zadužili a kakve su one zaista on to ne zna ali su ih nosili svaki dan. Nosio ih je i taj dan, kao i svaki dan. Na daljnje pitanje kada se to dogodilo je li se spotaknuo ili je proklizao, odgovara da se ustresao i proklizao. Koliko je često išao na ovakve intervencije, odgovara "većinom je on išao, većinom je njega slao". Može reći da u tome ima iskustva. Na daljnji upit, obzirom da navodi da ima iskustva, što se to u konkretnom slučaju dogodilo, kako to da se ustresao i proklizao, tužitelj odgovara da se okliznuo, prepao, trznuo i na kraju pao. Na daljnje pitanje obzirom na uvjete je li to mogao odgoditi, tužitelj odgovara da nije jer se to radi rano ujutro, a nije odgodio ni za drugi dan jer su radili još pod gorim uvjetima.

3. 2. ZZ Tuženik ĆA na saslušanju od 28. listopada 2024. navodi da je svoju firmu KRMEK d.o.o. osnovao 10. kolovoza 2002. godine. Njegova firma se bavi sanitarnom zaštitom i specijalnim čišćenjem. Tužitelj je kod njega bio zaposlen nekih 16 godina. Tužitelj i VA su 8. listopada 2020. godine išli na djelovanje u Čilipe. Uvijek to bude po njegovom nalogu ili nalogu nekoga iz ureda. Nije bio nazočan na licu mjesta. Njega je upravo tužitelj zvao nakon nezgode. Na pitanje je li kod njega postoji neki poseban pravilnik ili slično čime je propisano što se treba obući kada se ide na teren radi dezinsekcije osa, odgovara da nema pravilnik, propisan je zakonom o radu, a dakle nije ništa decidirano posebno propisano osim što moraju imati hlače, cipele, jaknu plus jednokratno odijelo, a djelatnici koji idu na dezinsekciju i posebne maske sa filterima. Ovo je prvi puta da se ovako nešto dogodilo od kada ima firmu. Ovo je sastavni dio posla tužitelja i može reći da je išao više od drugih na ovakve intervencije, išli su i drugi ali on je išao više. Na kraju je tužitelj dobio otkaz jer više sa svojim zdravstvenim tegobama nije mogao raditi ovaj posao, nisu mu mogli dati drugo radno mjesto. Potpisao je dokumentaciju-prijavu o ozljedi na radu za HZZO.

3 3. Svjedok VA na saslušanju od 10. listopada 2024. izjavljuje da je bio zaposlen kod tuženika do prije godinu i po dana. Bio je zajedno sa tužiteljem kada mu se ovo dogodilo. Rano ujutro su došli da riješe "ose u Čilipima", jer se ose moraju raditi rano ujutro, jer su tada ose u mirovanju. Tužitelj se primakao zidu kuće u kojem su bile rupe a unutra su bili osinja gnijezda. Tužitelj je špricao sprejom koji se koristi za ubijanje osa, ose su brzo izletile, jer one burno reagiraju i odmah izlijeću, tužitelj se sapleo i pao. Njemu je to bio drugi radni dan. Tužitelj je imao na glavi gas masku za lice, na sebi je imao radno odijelo (radne hlače i radna majica) i imao je cipele koje su svi nosili dok rade taj posao, a to su protuklizne cipele. Kako u ga ose napale tužitelj se sapleo i pao na koljeno, a nakon toga je pošao na Hitni prijem."

Na posebno pitanje pun. tužitelja da opiše kako je izgledalo to mjesto, svjedok odgovara to je bila jedna terasa veličine ove prostorije i zid sa stražnje strane muzeja u Čilipima po kojem zidu su se nalazile fuge, a u fugama su bile ose. Na daljnje pitanje je li padala kiša, odgovara da nije padala kiša, bilo je rano jutro ne može se sjetiti je li bilo mokro ali bilo je ovako ljetno vrijeme. Na daljnje pitanje je li se može sjetiti kakva je bila podloga, odgovara kamena.

Na posebno pitanje pun. tuženika je li se može sjetiti kakvu je robu imao tužitelj, odgovara imao je robu kakvu smo svi imali, a ne može se sjetiti je li majica bila kratkih ili dugih rukava. Na daljnje pitanje je li smatra da je još nešto potrebno, odgovara potreban je pčelarski šešir koji tužitelj nije imao i jednokratno zaštitno odijelo za kojeg se ne može sjetiti je li ga imao.

Na upit suda kakve su to radne hlače i radna majica, odgovara to su radne hlače i radna majica koju su mi svi nosili, a koje su dobili u firmi, dakle nisu to njihove obične hlače tipa rebatinke.

3 4 Iz očitovanja poslodavca, u spisu HZZO. Ls 65, temeljem zahtjeva KLASA:UP/I- 502-03/20-02, UR BROJ: 338-19-02-20-02 od 27. listopada 2020. godine, navode da je njihov zaposlenik ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], upućen je dana 8. listopada 2020., na obavljanje radnog zadatka provođenja dezinsekcije na lokaciju: Beroje 49, 20213 Čilipi zajedno sa njihovim zaposlenikom VA, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Prilikom obavljanja radnog zadatka dogodila se nezgoda pri kojoj je ozlijedio koljeno uslijed pada na beton prethodno izgubivši ravnotežu. Koristio je zaštitnu radnu odjeću i obuću. Nakon ozljede radni proces je prekinut, a njihov zaposlenik ĐA je odvezen na hitnu pomoć u Opću bolnicu Dubrovnik gdje je obrađen i poslan na kućnu njegu. Temeljem upute zaposlenikove obiteljske liječnice HA dostavljena je tiskanica OR u pet primjeraka. Radno vrijeme zaposlenika ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] na dan ozljede 8. listopada 2020. je započelo u 06,30 sati, ozljeda se dogodila u 07,00 sati.

3 5 Iz izjave o prisustvu prilikom ozljede na radu, ls 67, VA izjavljuje da je dana 8. listopada 2020. godine u 07,00 sati bio prisutan prilikom pada kolege ĐA koji se dogodio pri obavljanju radnog zadataka na lokaciji Beroje 49 Čilipi. Kolega ĐA je nezgodno stao, izgubio ravnotežu pao na koljena na beton. Prilikom gore navedenog događaja koristio je propisanu radnu odjeću i obuću te svojim postupcima nije namjerno izazvao pad i ozljedu.

3 6 Iz izjave o ozljedi na radu, tužitelj izjavljuje da je dana 8. listopada 2020. godine u 07,00 sati pri obavljanju radnog zadatka na lokaciji Beroje 49, 20213 Čilipi pao pri čemu je ozlijedio koljeno. Kvalifikacija njegove ozljede je naznačena na ranije dostavljenom obrazcu ( Tiskanica OR) koju je popunio njegov poslodavac (Krmek d.o.o.) i njegova liječnica obiteljske medicine ( dr. RA). Ozljeda je nastala uslijed nezgodnog pada na koljeno na beton. Koristio je propisanu odjeću i obuću ali je nezgodno stao i izgubio ravnotežu nakon čega je uslijedio pad koji nije namjerno izazvao. Svemu navedenome prisustvovao je kolega VA.ls 68 .

3 7 Iz prijave o ozljedi na radu , poslodavca tuženika, razvidno je da isti prijavljuje ozljedu tužitelja, dana 12 listopada 2020. upravo u radnom procesu dezinsekcije, zavičajni muzej Konavala, poremećaj u radnom procesu je pad, a upravo je u navedenoj prijavi potpisano od poslodavca da je tužitelj koristio zaštitna osobna sredstva, osposobljen je za rad, primijenjena su pravila o zaštiti na radu, nije obavljen očevid od strane policije, niti je pružen prva pomoć, niti nadzor od strane inspektora rada. Ls 17.Navedenje i liječnik koji je pregledao tužitelja. Ls 15.

3 8 Iz nalaza OB u spisu razvidne su ozljede tužitelja – i anamneza i statusi. /frakture ../

3 9 Iz spisa HZZO područnog ureda Dubrovnik klasa 502-03/23-02/06 URBROJ 338- 19-02-23-02 razvidno je da HZZO dostavlja navedeni spis sudu , po priznatoj ozljedi na radu ls 60.

3 10 Iz vještva dr. Velibora Puzovića, spec. sudske medicine, najprije proizlazi da je vještak uredno pregledao svu medicinsku dokumentaciju kao i uredno pregledao tužitelja koji mu se odazvao na pregled te proizlazi da je tužitelj ĐA, rođen 1969. godine u predmetnom događaju zadobio:

- višeiverni prijelom lijevog ivera bez pomaka

Po događaju 8. listopada 2020., tužitelj je obrađen u Općoj bolnici Dubrovnik gdje mu se postavi imobilizacija gips longetom. Uz upute, propisanu terapiju i hod sa štakama. otpušten na kućnu njegu. Slijedi kontrolni pregled i fizikalna terapija. Svi medicinski postupci i tijek dijagnostike i liječenja su prošli na uobičajen način. Posljedično ozljedi tužitelj razvija femoropatelarnu artrozu. Liječenje je provedeno konzervativno. Liječenje je dovršeno uz zaostale trajne posljedice. Uzimajući u obzir bolove koje je tužitelj trpio prilikom ozljeđivanja proizlazi da je ukupno osjećao bolove:

- jakog intenziteta koji su trajali 2-3 dana

- srednjeg intenziteta 4-6 dana

- slabog intenziteta i trajnog karaktera 4-5 tjedana

- bolovi slabo intenziteta i povremenog karaktera ulaze u smanjenje životne aktivnosti

Strah jakog intenziteta , primarnog karaktera trajala je koliko i sami događaj ozljeđivanja. Zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha je ukupno bio:

- jakog intenziteta 1-2 dana

- srednjeg intenziteta oko 3-5 dana

- slabog intenziteta oko 3-4 tjedna

-

Nakon dovršetka liječenja zaostale su trajne posljedice, femoropatelarna artroza lijevog koljena uz smanjenu pokretljivost lijevog koljena uz smanjenu pokretljivost lijevog koljena lakog stupnja, povremenih bolova te kod tužitelja postoji smanjenje životne aktivnosti za 10%.

Kod tužitelja ne postoji naruženost vezana za ozljeđivanje u predmetnom događaju.

Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega tjedan dana po 8 sati dnevno, zatim tijekom sljedećih mjesec dana po 4 sata dnevno te narednih mjesec dana po 2 sata dnevno. Tuđa njega i pomoć je bila neophodna zbog prilagodbe na novonastalu situaciju i radi smanjene pokretljivosti što ej rezultiralo potrebom za podrškom u svakodnevnim aktivnostima. Pomoć se sastojala u svakodnevnim situacijama, kao što je pomoć pri mobilnosti u kući i izvan nje, obavljanju osobne higijene, oblačenju, nabavci, pripremi i posluživanju hrane, održavanja prostora u kojem boravi i slično. 4 Ocjenom navedenih dokaza, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13; dalje: ZPP), utvrđeno je da je da tužbeni osnovan u točki I i III , za preostali dio u točki II je i IV je isti odbijen dakle nije osnovan.

5 Čl 111 st 1 Zakona o radu/NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23/

je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu li u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

6 Odredbom čl. 25 Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 te 96/18-), propisano je:

(1) Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

7Temeljem čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima je propisano da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

U smislu čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima šteta je umanjenje nečije imovine i sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a propisano je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povrede izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

8 Ozljede na radu sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju su i

ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,

bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju ,

9. U ovom postupku je neprijeporno utvrđeno da je radnik pretrpio štetu tijekom obavljanja radnog zadatka na kojega ga je uputio poslodavac tuženik, a to je dezinsekcije, a to je radni zadatak za kojeg je i zasnovao radni odnos kod poslodavca .

Zakonom je propisana odgovornost poslodavca za štetu, koju je pretrpio radnik, i to upravo na radu i u vezi s radom, a po načelu uzročnosti, jednako kao i odgovornost imatelja opasne stvari, što supstancijalno znači da je postoji oboriva presumpcija poslodavčeve krivnje, i da teret dokaza leži na poslodavcu.

10. Dakle jasno je da se nezgoda dogodila za radnog vremena, po nalogu zz tuženika, na radnom mjestu, da je tužitelj bio propisno obučen, da je tužitelj osoba koja je 16 godina radio kod tuženika , što upućuje na to da je prilikom obavljanja ovog posla zadatak obavljao savjesno s dužnim oprezom, ne nesmotreno .

10.1. Za samu odgovornost tuženika odlučna je činjenica je li postoje prethodno propisane pretpostavke za oslobođenje tuženika od odgovornosti za nastalu štetu, konkretno je li do iste došlo zbog nepažnje tužitelja, sve obzirom poslodavac odgovara za štetu radniku po načelu cause (objektivne odgovrnosti) koja se samo iznimno isključuje u navedenim slučajevima.

11. Sukladno samoj leksičkoj definiciji riječi te sudskoj praksi nepažnja podrazumijeva da osoba u svom postupanju zanemaruje onakvu pozornost koja se može i mora očekivati od svakog čovjeka prosječnih sposobnosti u istim okolnostima, konkretno drugih radnika – kolega pri obavljanju istog posla.

12. Iz uvjerljivih i logičnih iskaza saslušanog svjedoka i tužitelja, a u dijelom u kojem u bitnom istovjetno iskazuju, proizlazi da je tužitelji prilikom ozljeđivanja bio na radnom mjestu , isto je razvidno iz isprava u spisu a i same prijave tj spisa HZZO gdje se priznaje ozljeda na radu. Ovdje je radnik dakle doživio nezgodu tijekom obavljanja radnog procesa što nije sporno. Isto ne spori niti zz tuženika.

13 Dakle ovdje je tužitelj za vrijeme redovnog radnog vremena , rano ujutro u 7 sati , prilikom obavljanje redovnog radnog procesa dezinsekcije kod tuženika, poskliznuvši se, na skliskoj vlažnoj podlozi, pao i zadobio ozljedu. To da je podloga bila skliska nije nemoguće jer se radi o ranim jutarnjim satima, kada je moguća vlaga naročito u području općine Konavle gdje se navedeno i dogodilo, a još se radi o mjesecu listopadu dakle jesensko razdoblje.

14 Sam tuženik je prijavio ozljedu na radu nadležnom HZZO i istu potpisao /ls 17/ što i navodi na svom saslušanju.

Sam tuženik se u očitovanju HZZO ls 65 naveo da je zaposlenik tužitelj upućen navedenog dana na obavljanje radnog zadatka , pri čemu se dogodila nezgoda, a radnik je koristio svu zaštitnu odjeću i obuću, te je nakon pada odveden u OB Dubrovnik.

15 Za istaknuti je da je i sam HZZO priznao ozljedu na radu.

16 Istina jest da je tužitelj zadužio tenisice marke Wurth , ls 46, što tužitelj niti ne spori , te i sam navodi da je uredno obukao navedene tenisice.

17 Svjedok VA iskazuje, a navedene zgode je bio s tuženikom, da su u akciju dezinsekcije išli rano ujutro, upravo jer se ose moraju raditi rano ujutro, jer su iste tada u mirovanju, ali sam svjedok ističe da je tužitelj pao i poskliznuo se jer su ose naglo izletite, upravo jer iste burno reagiraju.

17.1. Dakle iz iskaza navedenog svjedoka je razvidno da je tužitelj pao upravo radi burnog brzog izlijetanja osa, a ne radi neopreznosti , nesmotrenosti , kao što se može naslutiti iz odgovora na tužbu. Svjedok također navodi da je tužitelj imao svu opremu, naravno i tenisice koje svi koriste. Isto je razvidno i iz očitovanja tuženika upućenom HZZO. Svjedok upravo na upit punomoćnika tuženika navodi da se radi o radnoj robi koju svi koriste, a ne o njihovim običnim hlačama i majicama.

18 Da je tužitelj imao zaštitno odijelo iskazuje i sam on, a sasvim je logično da ga nije imao tada bi ga ose upekle , a on sam upravo u svom iskazu navodi da to ga ose nisu upekle. Dakle očito jest da je imao dugi rukav i duge hlače.

19 Ponovno sud navodi da nije nemoguće da je podloga bila skliska jer je rano jutro 07 sati a i radi se o listopadu mjesecu, pa je naravno i skliska podloga doprinijela navedenoj nezgodi.

20. Tužitelj je osoba koja je zaposlena kod tuženika 16 godina, nažalost nakon ovog događaja je dobio otkaz jer više zbog ozljeda nije mogao obavljati svoj posao, a i u tih 16 godina i sam navodi da je više puta bio na ovakvim zadacima pa je zdravo logično da je imao svu opremu kako i navodi, te da se ustresao prilikom izlijetanja osa, koje burno reagiraju, a i pao i povrijedio se čemu je doprinijela skliska podloga.

21 Tuženik sam iskazuje da nema poseban Pravilnik o odjeći koju je potrebno nositi prilikom ovakvih zahvata tj radnih zadataka, pa se niti ne može stavljati na teret tužitelju što je imao sve na sebi navedene zgode, ali opet tužitelj i svjedok navode da je imao svu propisanu opremu.

22 Nije nelogično što se tužitelj ustresao i proklizao, jer ovakve situacije, u datom trenutku, a tužitelj je i po iskazu zz tuženika , najviše išao na ovakve zadatke, jesu stresne i neočekivane.

23 Tuženik sam navodi da je potpisao dokumentaciju – prijavu o ozljedi na radu, pa je nelogično da se ista sada kao takva ne bi priznala tužitelju. Uostalom istu ozljedu priznaje i sam HZZO.

24 Glede visine štete za istaknuti je

Sud je iznos naknade štete dosudio sukladno vještvu koje je učinjeno po pravilima struke.

24.1.Imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova utvrđenih nalazom i mišljenjem vještaka sud smatra da tužitelju pripada novčana naknada od 969,54 EUR i to kada

1 0

se trajanje jakih bolovovi 146 eur, srednjeg intenziteta iznos 175,19 eur , slabi bolovi 70 pomnoženo a 35 daje iznos od 325.17 EUR kada se isto uveća za 50 posto obzirom na promjenu stava Vrhovnog suda glede visine po vidovima naknade štete tada je to iznos,EUR 969,54 EUR

24.2.Obzirom na jačinu i trajanje straha koje je u svom nalazu utvrdio vještak sud smatra da tužitelju pripada iznos od 755,20 EUR i to jaki 2 dana što je 146 eur , /uvećano naravno za 50 posto,/ srednji 5 dana to je u EUR 218,99 , slabi 28 dana je 390,21 EUR dakle tužitelju sveukupno na ime straha pripada 755,20 EUR ./prilikom svih izračuna uzeto je u obzir povećanje 50 posto/

24.3.

Obzirom na smanjenje životne aktivnosti sud tužitelju dosuđuje iznos od 1 493,13 EUR.

24.4. Sud ponovno navodi , da je uzeo u obzir i promjene po visini kriterija sa sjednice VHS Građanski odjel i to 5 ožujka 2020. i 15 lipnja 2020. dakle raniji kriteriji

/2002/ uvećani za 50 Posto.

24.5. Glede naruženija vještak je naveo da kod tužitelja naruženja vezano uz predmetni događaj nije bilo.

24.6. Glede iznosa materijalne štete koji se odnosi na tuđu pomoć i njegu sud je obzirom na vještvo smatra da tužitelju pripada iznos , uzimajući u obzir satnicu od 30 kuna prema ustaljenoj sudskoj praksi, dakle 3.98 EUR s te sveukupno navedeno 236 sati , što je 939,68 eur – Međutim sud se kreće u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva, a kako je tužitelj tražio iznos od 5 000 kuna na ime naknade za tuđu pomoć i njegu , što je od 663,61 EUR , to je sud i dosudio navedeni iznos.

25. Dakle, sud smatra da tužitelju pripada ukupan iznos za naknadu nematerijalne i materijalne štete od 3.881,48 EUR vodeći računa o značenju povrijeđenog dobra i cilju kome služi ta naknada vodeći se kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske za utvrđivanje pravične novčane naknade od 29. studenog 2002.g., odnosno naknadnim izmjenama na sjednici VHS Građanskog odjela i to 5. 3 .2020 te 15. lipnja 2020. kada su iste uvećane po svim vidovima za 50 posto.

26. Ovaj sud smatra da je vještvo izrađeno u skladu s pravilima znanosti i struke radi čega nije bilo razloga sumnjati u njegovu pristranost. Punomoćnici su na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava jasno naveli da nemaju prigovora na vještvo te da nije potrebno saslušavati sudskog vještaka . Radi navedenog odlučeno je kao u izreci te je tužbeni zahtjev usvojen u točki I i III dok je odbijen u točki II i IV .

O zakonskim zateznim kamatama za naknadu nematerijalne štete odlučeno je temeljem Čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, dakle tužitelju je priznata kamata od dana podnošenja tužbe kako je i traženo .

Glede kamate na utvrđeni iznos iz osnove tuđe pomoći i njege, valjalo je dosuditi zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja pa do isplate sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a. radi čega je zahtjev za dosudu kamata od podnošenja tužbe do presuđenja za tuđu pomoć i njegu odbijen.

1 1

26. Kako je tužitelj uspio u sporu s osnovom 100 posto, visini 83 posto, dakle samo u neznatnom dijelu nije uspio, 154 st 5 Zakona o parničnom postupku, za koji dio nisu nastali nikakvi posebni troškovi, jer naravno vještačenje je svakako trebalo provesti, to mu je priznat trošak zastupanja po odvjetniku usklađen s važećom odvjetničkom tarifom(„Narodne novine“ br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa) i to sastav tužbe, ročišta 10 listopad 2024, 28 listopad 2024, 12 studeni 2024, podnesak 4 srpanj 2025 te ročište 25 srpnja 2025, svaka radnja po 100 bodova, vrijednost boda 2 EUR, što je 200 EUR što sve skupa iznosi 1200 EUR , vještvo 700 EUR , što je sve zajedno 1900 EUR .

26.1. Pristojba na tužbu i presudu nije mogla biti priznata jer je tužitelj oslobođen istih jer se radni o radnom sporu.

26.2. Ročište 10 lipnja 2024 nije moglo biti priznato jer ga tada nije ni bilo.

27. Glede svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

28 Odluka o zateznoj kamati tekućoj na trošak postupka je donesena temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (¨Narodne novine¨ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17), u vezi s čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a

U Dubrovniku, 10 studeni 2025.

S u t k i nj a

Kate Ogresta Jović

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismenom u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a:

- punomoćnik tužitelja,

- punomoćnik tuženika