Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj Pp-1753/2024-37
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika–specijalista Sanje Crljen Mrvoš, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe Rijeka servis d.o.o. i drugih zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 dalje ZOMO) i drugih, u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područnog ureda Rijeka Služba za nadzor radnih odnosa KLASA: 116-02/23-01/5626 od 26. travnja 2024., nakon javne glavne rasprave održane 14. travnja 2025. i 01. rujna 2025. u nazočnosti okrivljenika te 10. srpnja 2025. i 10. studenog 2025. u odsutnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 10. studenog 2025. javno objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,
p r e s u d i o j e
I. Prvookrivljena pravna osoba Rijeka servis d.o.o. za usluge i trgovinu, sa sjedištem u [adresa], OIB 42960698726, prekršajno nekažnjavana, protiv koje se vodi drugi prekršajni postupak, i
drugookrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi ZK, sin ŠK i OK rođene OK, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1979., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], elektrotehničar, neoženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, nezaposlen, s mjesečnim primanjima od 500,00 eura, prekršajno kažnjavan, protiv kojeg se vodi drugi prekršajni postupak,
na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)
oslobađaju se od optužbe
da su
1) protivno odredbi članka 112. stavka 1. točke 2. ZOMO, okrivljeni u svojstvu poslodavca, za radnika AK, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], koji je za okrivljene otpočeo s radom dana 19. travnja 2022. na poslovima referenta administratora u poslovnim prostorijama prvookrivljene pravne osobe – uredu poslodavca na adresi [adresa], a koje poslove je imenovani radnik obavljao u kontinuitetu do dana 25. ožujka 2023. godine, svaki dan od ponedjeljka do petka, povremeno subotom, u radnom vremenu dužem od 40 sati tjedno propustili u zakonom propisanom roku najranije osam dana prije početka rada tj. 11. travnja 2022. godine, a najkasnije prije početka rada dana 19. travnja 2022. godine podnijeti prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s datumom stjecanja svojstva osiguranika 19. travnja 2022. godine kao prvim danom početka rada, odnosno okrivljeni u svojstvu poslodavca radnika AK nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje najkasnije prije početka rada, s prvim danom početka rada 19. travnja 2022. godine, za razdoblje rada od 19. travnja 2022. godine do 25. ožujka 2023. godine niti su to učinili do dana inspekcijskog nadzora, a prethodno imenovani radnik radio je na poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, budući da je radio na poslovima iz registrirane djelatnosti poslodavca, na sredstvima rada poslodavca, u poslovnim prostorijama poslodavca, u radnom vremenu određenom po poslodavcu, te prema nalozima, uputama i pod nadzorom poslodavca,
dakle, da kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu osiguranika prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada
2) protivno odredbi članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 dalje ZOZO) okrivljeni u svojstvu poslodavca, za radnika AK, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], koji je za okrivljene otpočeo s radom dana 19. travnja 2022. na poslovima referenta administratora u poslovnim prostorijama prvookrivljene pravne osobe – uredu poslodavca na adresi [adresa], a koje poslove je imenovani radnik obavljao u kontinuitetu do dana 25. ožujka 2023. godine, svaki dan od ponedjeljka do petka, povremeno subotom, u radnom vremenu dužem od 40 sati tjedno, propustili u zakonom propisanom roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe tj. najkasnije do 27. travnja 2022. godine podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje s datumom stjecanja statusa osiguranika 19. travnja 2022. godine kao prvim danom početka rada, odnosno odnosno okrivljeni u svojstvu poslodavca radnika AK nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje s datumom stjecanja statusa osigurane osobe 19. travnja 2022. godine kao prvim danom početka rada i to najkasnije do 27. travnja 2022. godine, za razdoblje rada od 19. travnja 2022. godine do 25. ožujka 2023. godine niti su to učinili do dana inspekcijskog nadzora, a prethodno imenovani radnik radio je na poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, budući da je radio na poslovima iz registrirane djelatnosti poslodavca, na sredstvima rada poslodavca, u poslovnim prostorijama poslodavca, u radnom vremenu određenom po poslodavcu, te prema nalozima, uputama i pod nadzorom poslodavca
dakle, da kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu osiguranika prijavili tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja s prvim danom početka rada,
3) protivno odredbi članka 14. stavka 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 dalje ZOR) okrivljeni u svojstvu poslodavca, radniku AK, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], koji je za okrivljene otpočeo s radom dana 19. travnja 2022. na poslovima referenta administratora u poslovnim prostorijama prvookrivljene pravne osobe – uredu poslodavca na adresi [adresa], propustili prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor o radu u pisanom obliku s radnikom nije sklopljen prije početka dana rada 19. travnja 2022. godine niti su to učinili do dana inspekcijskog nadzora,
dakle, da kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi radniku nisu prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju kada ugovor o radu u pisanom obliku nije sklopljen prije početka rada,
pa da su time
prvookrivljena pravna osoba Rijeka servis d.o.o.,
djelom pod 1) počinila prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. ZOMO,
djelom pod 2) počinila prekršaj iz članka 150. stavka 1. alineja 2. ZOZO te
djelom pod 3) počinila prekršaj iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. ZOR,
a drugookrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi ZK,
djelom pod 1) počinio prekršaj iz članka 172. stavka 3. u svezi članka 172. stavka 2. točke 5. ZOMO,
djelom pod 2) počinio prekršaj iz članka 150. stavka 2. u svezi članka 150. stavka 1. alineja 2. ZOZO te
djelom pod 3) počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. u svezi članka 229. stavka 1. podstavka 3. ZOR.
II. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Ovlašteni tužitelj podnio je 30. travnja 2024. optužni prijedlog protiv prvookrivljene pravne osobe Rijeka servis d.o.o. te drugookrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi ZK, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude s prijedlogom da se protiv istih provede prekršajni postupak te da se proglase krivima i kazne po zakonu.
2. U povodu optužnog prijedloga određena je glavna rasprava na koju je pristupio okrivljeni ZK, ujedno i predstavnik okrivljene pravne osobe, te iznio obranu.
2.1. Ne smatra se krivim za optuženi prekršaj.
2.1.1. U bitnom je naveo kako je za AK donio ugovor o radu i prijave i svu ostalu dokumentaciju te smatra da je izjava AK nejasna, nepotpuna i samim tim neistinita. On da u trgovačkom društvu Rijeka servis obavlja poslove čišćenja ventilacije te da je bio dužan po izvedenim radovima ispostaviti atest u kojem se navode kemikalije koje su korištene i koji su radovi izvršeni te je u više navrata dobio prigovor da ne može sam sebi izdati takav atest te je u tom smislu i osnovan obrt u kojem je zaposlen AK kao specijalist zaštite na radu kako bi obavljao te poslove vanjskog nadzora nad radom Rijeka servisa. Ne zna niti kako ga je mogao prijaviti u Rijeka servisu, odnosno kako ga je mogao prijaviti kao radnika i u obrtu i u pravnoj osobi. Nakon nekog vremena da su se pojavili problemi sa AK jer da je radeći u obrtu neovlašteno ulazio u registratore i dokumente Rijeka servisa, neovlašteno došao do emaila Rijeka servisa i odgovarao partnerima predstavljajući se kao on, a jednom prilikom da je zatečen u uredu u pola noći kako migrira podatke između svog privatnog računala i računala Rijeka servisa. Također da ga je zatekao i kako uklanja registratore i ostalu dokumentaciju Rijeka servisa navodeći da je takav način držanja podataka zastario i da to treba digitalizirati. On da se u vezi problema s njim obratio inspektoratu rada tražeći savjet kako prekinuti radni odnos s njim.
2.1.2. U dopuni obrane okrivljenik je u bitnom naveo kako je Rijeka servis inače imao čistačice i servisere i te čistačice su poslovno gledano nepotrebno opterećivale trgovačko društvo te su trebale prijeći u obrt [obrt] da se te dvije djelatnosti u potpunosti odvoje. AK je zaposlen u obrtu kako bi se uveli ISO standardi i unaprjeđenje Kvarnera i trebalo ih je preuzeti iz Rijeka servisa u obrt, u smislu sustava kvalitete, zaštite na radu i zaštite okoliša. On i AK da su zajedno pripremali plan rada za obrt. On je obavljao administrativne poslove za Rijeka servis, a AK za obrt, bili su u istom uredu te nije bilo potrebe i razloga da on obavlja te iste poslove za trgovačko društvo. U trgovačkom društvu je poslove organizacije radova obavljao IK dok je još bio suvlasnik firme te nije bilo potrebe ni mjesta da ih obavlja AK, a nakon odlaska IK u vlastitu firmu organizaciju terenskog rada je preuzeo CK te bi AK bio samo zapreka da je obavljao te poslove u trgovačkom društvu. CK se iznimno posvetio tim poslovima i osim njega na poslovima organizacije nije bilo potrebe niti bi dopustio da netko to radi umjesto njega. On, AK i Posavec su bili u istom skladištu, odnosno uredu, ali to ne znači da je AK radio poslove za potrebe trgovačkog društva. AK je ostao uz njega i nakon što je dio radnika otišao u konkurentsku firmu te je u stvari ostao sve do godišnjeg odmora. Sjeća se da ga je zamolio da prije odlaska na godišnji vrati mobitel upravo zato što ide na godišnji i sve se promijenilo u pola sata i retorika i stav i krenuli su napadi i silni mailovi kojima je dostavljao razno razne evidencije, dokumentaciju, tablice, zapisnike sa sastanka i govorio o nezadovoljstvu, odnosno o navodnom mobingu. Razlog tog ponašanja je da je tražio da on FK da otkaz. U odnosu na prekovremeni rad AK saznao je da je neka tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa bez njegova znanja ostajao na radnom mjestu izvan radnog vremena da bi u to vrijeme završio nekakvih 15-tak tečajeva za svoju korist, o čemu je zaprimio potvrde na mail obrta, a on je vodio evidenciju kao da mu je to prekovremeni rad.
2.1.3. Okrivljenik je predao u spis dokumentaciju o radu za AK u vidu ugovora o radu i aneksa ugovora o radu te prijava na zdravstveno i mirovinsko osiguranje u obrtu [obrt].
2.2. Na raspravi je pročitana dokumentacija dostavljena uz optužni prijedlog i dokumentacija pribavljena po službenoj dužnosti tijekom dokaznog postupka, kao i dokumentacija dostavljena od strane okrivljenika.
2.3. Iz službene zabilješke Državnog inspektorata od 06. studenog 2023. slijedi da je nad poslodavcem, fizičkom osobom ZK kao vlasnikom obrta [obrt] započet inspekcijski nadzor temeljem predstavke AK kao i da se temeljem te službene zabilješke otvorio novi predmet na okolnosti rada i radno pravnog odnosa AK i provođenje inspekcijskog nadzora za poslodavca trgovačko društvo Rijeka servis d.o.o.
2.4. Iz zapisnika Državnog inspektorata od 24. travnja 2024. slijedi da je proveden inspekcijski nadzor kod okrivljenika, trgovačkog društva Rijeka servis d.o.o te da je pritom okrivljeni ZK propisno upozoren kao okrivljenik u postupku iskazao da je on odgovorna osoba zbog mogućih prekršaja iz radnih odnosa. Pritom je izvršen uvid u dostavljenu radno pravnu dokumentaciju za bivše radnike trgovačkog društva CK i BK dok je od okrivljenika uzeta izjava u odnosu na okolnost rada AK u predmetnom trgovačkom društvu, a koji je izjavio kako je AK radio isključivo za uslužni obrt [obrt].
2.5. Iz podneska Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 20. veljače 2025. proizlazi kako je dostavljen podatak o radnicima koji su bili prijavljeni kod poslodavca Rijeka servis d.o.o. u razdoblju od 19. travnja 2022. do 12. veljače 2025., među kojima nema osobe AK kao i podatak o radnicima koji su bili prijavljeni kod poslodavca ZK [obrt] u razdoblju od 19. travnja 2022. do 12. veljače 2025., a radi se o samo jednom radniku, AK. Ujedno je dostavljen i podatak o prijavama i odjavama za radnika AK kod bilo kojeg poslodavca od 19. travnja 2022. do 12. veljače 2025. te iz navedenih podataka proizlazi kako je AK bio prijavljen kod poslodavca ZK – obrt, od 19. travnja 2022. do 18. srpnja 2022. te od 19. srpnja 2022. do 09. svibnja 2023., a nakon toga od 10. svibnja 2023. pa nadalje kod poslodavca Eco casa d.o.o.
2.6. Iz potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 19. travnja 2022. proizlazi kako je AK prijavljen kod poslodavca fizičke osobe, ZK na radno mjesto administrativni referent, na određeno vrijeme s punim radnim vremenom i datumom početka rada 19. travnja 2022. Iz prijave o promjeni tijekom osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 19. srpnja 2022. slijedi da je u odnosu na radnika AK došlo do promjene u vidu sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom od 19. srpnja 2022., a prestanak osiguranja evidentiran je s datumom 09. svibnja 2023.
2.7. Iz prijave Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 19. travnja 2022. slijedi da je AK prijavljen kod poslodavca fizičke osobe, ZK na puno radno vrijeme od 40 sati i datumom stjecanja statusa u osiguranju od 19. travnja 2022., dok iz odjave od 25. svibnja 2023. proizlazi kako je AK odjavljen s datumom prestanka statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju s danom 09. svibnja 2023.
2.8. Iz ugovora o radu od 15. travnja 2022. kojeg je dostavio okrivljeni ZK slijedi da je isti zaključen između uslužnog obrta [obrt], vlasnika ZK kao poslodavca te AK kao radnika na određeno vrijeme do 19. srpnja 2022,. za radno mjesto referent administrator, na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno te danom početka rada 19. travnja 2022. Iz Anexa ugovora o radu sklopljenog 19. srpnja 2022. slijedi da je ugovor izmijenjen na način da se sklapa na neodređeno vrijeme dok ostale odredbe iz osnovnog ugovora i dalje ostaju na snazi. Ugovor i Anex ugovora potpisani su po poslodavcu i radniku.
2.9. Iz podneska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 02. svibnja 2025. o prijavama i odjavama na zdravstveno osiguranje djelatnika obveznika uplate trgovačkog društva Rijeka servis d.o.o. i obrta [obrt] za razdoblje od 19. travnja 2022. do 29. travnja 2025. proizlazi kako je AK bio prijavljen kod ZK OIB [osobni identifikacijski broj] od 19. travnja 2022. do 09. svibnja 2023. dok je u trgovačkom društvu bilo prijavljeno ukupno 40 osoba kroz različita vremenska razdoblja, među kojim osobama nije bio AK.
2.10. U tijeku dokaznog postupka kao svjedoci saslušani su CK, KK te AK.
2.11. Svjedok CK u bitnom je iskazao kako je radio u trgovačkom društvu Rijeka servis od 15. studenog 2016. do travnja ili svibnja 2023. kada je sam sebe odjavio s mirovinskog ili zdravstvenog jer ga GK nije htio odjaviti, s obzirom da je ostao kao jedini radnik u firmi uz FK. Dok je radio na poslovima ventilacije i bio voditelj na terenu, raspored poslova da bi dobivao od AK. Zna da su u uredu radili AK i VK koja je tamo radila godinama. Na terenu su bili on i FK te su bile zaposlene tri do četiri spremačice. AK da je radio za ZK negdje 2017-2018. i poznato mu je da je izbio neki problem oko navodne krađe novca te je dobio otkaz da bi ga ZK ponovno zaposlio 2021. ili 2022. Poznato mu je da je AK bio zaposlen u obrtu iako ne zna koji je razlog tome, dok je on bio zaposlen u Rijeka servisu. Sada da AK radi sa njim u istoj firmi Eco casa. Poznato mu je da je ZK obećao da će biti zaposlen u firmi Rijeka servis, a ne u obrtu. AK da je radio samo u uredu, možda je bio sa njime na terenu jednom do dva puta i nema nikakve razlike u poslovima koji su se obavljali u ime firme ili u ime obrta, već bi račune za određene poslove izdali na ime firme, a određene na ime obrta. On jedino iz priče zna da je AK radio u obrtu, a da bi vodio papire za firmu. Nije mu poznato da bi AK svojim radom bio oštećen, niti mu je ikada o tome nešto pričao te koliko mu je poznato sve je uredno dobio kao i svi ostali.
2.12. Svjedokinja KK kao viša inspektorica rada, iskazala je kako joj se dosta teško prisjetiti toga nakon tri godine i ne sjeća se točno iskaza radnika AK, ali se sjeća da je inzistirao na svojim optužbama na temelju kojih je postupak i pokrenut. On da je ispitan pod upozorenjima koja su dana svjedocima te je dužan govoriti istinu te je dao i dopunski iskaz. Poslovi za koje tvrdi da ih je obavljao i za obrt okrivljenika i za okrivljenu pravnu osobu se preklapaju osim što je izjavio da je za potrebe okrivljenika obavljao poslove nadzora i vođenja poslova upravljanja u tzv. ISO sustavu koji se nije vodio u obrtu. On da je bio zaposlen na poslovima referenta- administratora te je tvrdio da je radio na polovima korespondencije, sređivanja pošte i dokumentacije, organiziranja terenskog rada i drugima, kao u svom iskazu te se ti poslovi preklapaju. Dodatno je izjavio da će mu ti poslovi koje obavlja za trgovačko društvo, prema obećanju okrivljenika, biti posebno plaćeni i iskazani na platnoj listi koju je dobivao na ime obrta i da će biti prijavljen za rad u trgovačkom društvu, što nije učinjeno. Po njezinom mišljenju, pogotovo u to vrijeme, nije mogao biti prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u smislu dodatnog rada, a s obzirom da je bio prijavljen u obrtu s punim radnim vremenom istovremeno nije mogao biti prijavljen na puno radno vrijeme i u trgovačkom društvu. Ni on sam u iskazu nije mogao definirati preciznije na koji način se poslovi koje je obavljao za obrt, odnosno trgovačko društvo razlikuju. Nije uspjela utvrditi da bi na bilo koji način bio oštećen u smislu svojih prava na mirovinsko ili zdravstveno osiguranje ili isplate plaće. Radnik da nije precizirao u svom iskazu kakav bi to dodatni rad obavljao, nije joj predočio neku evidenciju o svom radu za pravnu osobu, ali je tvrdio u iskazu da mu je bilo obećano 400,00 do 500,00 kuna mjesečno na ime tog dodatnog rada i optužba se temelji na njegovom iskazu, a nije joj predočio, niti je bio ovlašten predočiti joj isprave, primjerice poštu koji bi zaprimio baš za trgovačko društvo, a ne obrt. Radnik nije detaljnije obrazlagao u svom iskazu na koji način, ako je radio za trgovačko društvo, mu je bila isplaćena plaća ili prekovremeni rad na ime rada u obrtu.
2.13. Svjedok AK u bitnom je naveo kako je kod poslodavca Rijeka servis radio tijekom 2018. do 2019. godine te je predmetni radni odnos prekinuo iz razloga što je otišao raditi "na sezonu" da bi ga potom 2022. zvao vlasnik Rijeka servisa ZK te ga pitao da li bi se vratio raditi kod njega jer da su djelatnice iz ureda dale otkaz pa mu je on bio potreban da ponovno sredi ured. S radom je otpočeo 19. travnja 2022. tako što je sklopio ugovor s obrtom [obrt] koji obrt je bio u vlasništvu ZK. Ugovor je bio na određeno vrijeme za radno mjesto referent-administrator na 40 sati tjedno te je poslove obavljao na adresi [adresa], gdje je ujedno bilo i sjedište trgovačkog društva Rijeka servis. Dogovor sa ZK nakon što je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a to je bilo 19. srpnja 2022., bio je da će ga on prijaviti u Rijeka servis zbog toga što je njemu trebao kredit, s time da je on njemu rekao kako bi zbog rada obrta trebao pustiti barem jednu osobu zaposlenu na obrt, a što da bi bio on pa je on na to i pristao ali je mislio da će ga u budućnosti prebaciti u radni odnos na trgovačko društvo. Može reći da obrt i nije nešto poslovao, to je bilo svega nekoliko računa godišnje koje je izdavao, dok je većinu poslova odrađivalo trgovačko društvo pa je on uglavnom izrađivao račune za Rijeka servis. Ugovor na neodređeno je također potpisao sa obrtom, nije bilo nikakvih pismenih naloga za obavljanje poslova za Rijeka servis od strane ZK, to su sve bili usmeni dogovori i nalozi. Bio je zaposlen na puno radno vrijeme u obrtu [obrt], prijavljen na zdravstveno i mirovinsko, te mu se isplaćivala plaća koja je nekada znala kasniti, ali je bila isplaćena. Da je bilo problema kod odjave, on je već radio kod drugog poslodavca, a ZK ga nije odjavio, čak mu je potom poslao i dopis da je radio protuzakonito jer je potpisivao račune za Rijeka servis u kojem dopisu je naveo da mu on nikada nije dao takav nalog, dok on može reći da mu je naloge davao usmeno. Dalje, da nije bilo nikakvog ugovora o dodatnom radu između njega i Rijeka servisa, on da je ZK stalno pitao kada će ga prebaciti na trgovačko društvo, ali je on stalno odgađao taj odgovor, a najveći problem bio mu je kako nastaviti poslovanje s tim poslodavcem koji je znao po dva tjedna ne javljati se na telefon te po dva mjeseca uopće ne dolaziti u ured, svi su tamo dali otkaz i on da je na kraju ostao praktički jedini zaposlenik. On da je u nekoliko navrata putem maila ZK izjavljivao otkaz te tražio da ga odjavi jer ga je čekao drugi posao, na kraju je sam otišao na mirovinsko i utvrdio da se može i sam odjaviti. U izvanrednom otkazu napisane su svakakve neistine. Na upit koje je poslove obavljao za trgovačko društvo naveo je da se radilo o izdavanju računa, zaštiti na radu, čitavoj administraciji u vidu evidencije radnih sati radnika te rasporeda rada za radnike po terenu. Nije bilo nikakve razlike između poslova trgovačkog društva i obrta. Na obrtu osim onih nekoliko računa godišnje nije bilo ništa drugo za raditi pa je on poslove za trgovačko društvo radio jer inače bi u uredu mogao samo sjediti. Poslove je obavljao u radnom vremenu od 08,00 do 16,00 sati.
3. Člankom 182. točkom 3. PZ propisano je da sud presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe izriče ako nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje.
3.1. Člankom 112. stavak 1. točka 2. ZOMO propisano je da podatke za vođenje matične evidencije o početku osiguranja obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Člankom 172. stavkom 2. točkom 5. ZOMO propisano je da će se poslodavac odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka iz članka 112. stavak 1. točke 2. ZOMO novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura, dok je člankom 172. stavkom 3. ZOMO propisano da će se kaznit za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.
3.2. Člankom 120. stavka 4. ZOZO propisano je da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Člankom 150. stavkom 1. ZOZO propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe, dok je člankom 150. stavkom 2. ZOZO propisano da će se za prekršaj iz stavka 1. novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
3.3. Člankom 14. stavkom 3. ZOR propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Člankom 229. stavak 1. podstavak 3. ZOR kao najteži prekršaj poslodavca za kojeg je propisana novčana kazna od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Člankom 229. stavkom 2. ZOR propisano je da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
4. Dakle, propisima koja se odnose na mirovinsko osiguranje propisana je obveza poslodavca da radnika u propisanom roku, najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijavi tijelu obveznog mirovinskog osiguranja. Propisima koji se odnose na obvezno zdravstveno osiguranje propisana je obveza poslodavca da radnika u propisanom roku prijavi tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja s prvim danom početka rada dok je odredbama zakona o radu propisana obveza sastavljanja ugovora o radu u pisanom obliku odnosno obveza da, u slučaju kada ugovor o radu nije prije početka rada sklopljen u pisanom obliku, se izda pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada.
5. Kako je to utvrđeno rezultatima dokaznog postupka, posebice materijalnom dokumentacijom u vidu podneska Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 20. veljače 2025 te podneska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 02. svibnja 2025., a koje predstavljaju javne isprave i u čiju istinitost sud nema razloga sumnjati, niti je tijekom postupka dovedena u pitanje njihova vjerodostojnost, proizlazi kako je kod poslodavca ZK uslužni obrt [obrt], u razdoblju od 19. travnja 2022. do 12. veljače 2025., bio prijavljen samo jedan radnik, AK. Prema podacima o prijavama i odjavama za radnika AK proizlazi kako je isti bio prijavljen kod poslodavca ZK – obrt, od 19. travnja 2022. do 18. srpnja 2022. te od 19. srpnja 2022. do 09. svibnja 2023. Također iz podneska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje proizlazi kako je AK bio prijavljen kod ZK OIB [osobni identifikacijski broj] u razdoblju od 19. travnja 2022. do 09. svibnja 2023. Navedeno je u skladu i sa dokumentacijom koju je dostavio sam okrivljenik u vidu prijava radnika AK na mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje s danom 19. travnja 2022., te dostavljenim ugovorom o radu sklopljenim između uslužnog obrta [obrt], vlasnika ZK kao poslodavca te AK kao radnika na određeno vrijeme, s danom početka rada 19. travnja 2022. na puno radno vrijeme te Anexa ugovora o radu od 19. srpnja 2022. o sklapanju istoga na neodređeno vrijeme.
5.1. Iz provedenog dokaznog postupka sud smatra utvrđenim da je AK kao radnik bio zaposlen u uslužnom obrtu [obrt], vlasnika ZK na puno radno vrijeme i danom početka rada 19. travnja 2022. te kako je isti, u smislu odredbe članka 112. stavka 1. točke 2. ZOMO i članka 120. stavka 4. ZOZO bio prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje s danom početka rada 19. travnja 2022.
5.2. Jednako tako, iz provedenog dokaznog postupka sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su ZK kao poslodavac i AK kao radnik sklopili pisani ugovor o radu 15. travnja 2022. s datumom početka rada 19. travnja 2022., te potom također 19. srpnja 2022. sklopili Anex ugovora o radu na neodređeno vrijeme koja promjena je evidentirana na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
5.3. Sve navedeno u skladu je i sa iskazima svjedoka saslušanih tijekom dokaznog postupka, više inspektorice rada KK, CK i u pretežitom dijelu iskazu svjedoka AK. Svjedok CK iskazao je kako mu je bilo poznato da je AK bio zaposlen u obrtu, kao i da nema nikakve razlike u poslovima koji su se obavljali u ime firme ili u ime obrta, već bi račune za određene poslove izdali na ime firme, a određene na ime obrta. Nadalje, viša inspektorica rada KK iskazala je kako su se poslovi za koje je AK tvrdio da ih je obavljao i za obrt okrivljenika i za okrivljenu pravnu osobu preklapali, osim što je izjavio da je za potrebe okrivljenika obavljao poslove nadzora i vođenja poslova upravljanja u tzv. ISO sustavu koji se nije vodio u obrtu. Po njezinom mišljenju, AK da nije mogao biti prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u smislu dodatnog rada, a s obzirom da je bio prijavljen u obrtu s punim radnim vremenom. Isto tako da istovremeno nije mogao biti prijavljen na puno radno vrijeme i u trgovačkom društvu jer je već bio prijavljen na puno radno vrijeme u obrtu. Navedeni iskaz sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojan, obzirom je dan uvjerljivo, a radi se ujedno i o iskazu službene osobe koja je vodila inspekcijski nadzor nad okrivljenicima te u čiji iskaz sud nema razloga sumnjati.
5.3. Posljednje, i iz samog iskaza svjedoka ĆK proizlazi kako je sa ZK sklopio prvo ugovor na određeno, a potom na neodređeno vrijeme, svjedok je naveo kako mu je poslodavac obećao da će ga prijaviti u trgovačko društvo Rijeka servis zbog toga što mu je trebao kredit, pa da je mislio kako će ga u budućnosti prebaciti u radni odnos na trgovačko društvo. Ugovor na neodređeno da je također potpisao sa obrtom. Poslove da je obavljao u radnom vremenu od 08,00 do 16,00 sati, a u odnosu na navodne poslove koje je obavljao za trgovačko društvo, da nije bilo razlike između poslova trgovačkog društva i obrta kao i da nije bilo nikakvih pismenih naloga za obavljanje poslova za Rijeka servis od strane ZK, to da su sve bili usmeni dogovori i nalozi jer u obrtu nije bilo posla.
6. Dakle, s obzirom na cjelokupni provedeni dokazni postupak sud smatra nespornim da je radnik AK bio prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanim rokovima te da je imao sklopljen ugovor o radu u pisanom obliku s poslodavcem uslužni obrt [obrt], gdje je bio prijavljen na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno s danom početka rada 19. travnja 2022. do 09. svibnja 2023. Time radnik AK nije niti mogao biti prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje kod drugog poslodavca, konkretno Rijeka servisa d.o.o. kako je to optuženo jer je imao u istom vremenskom periodu sklopljen ugovor o radu na puno radno vrijeme s poslodavcem, obrtom [obrt] vlasništvo ZK za što je prijava uredno izvršena te za što je radnik potpisao ugovor o radu u pisanom obliku. Također, iz provedenog dokaznog postupka sud smatra nespornim da je AK kao zaposlenik obrta [obrt] obavljao poslove za obrt, dok u odnosu na poslove koje je možebitno obavljao za korist trgovačkog društva Rijeka servis d.o.o., niti on sam a niti svjedokinja KK nisu mogli nije preciznije odrediti na koji način su se poslovi koje je AK obavljao za obrt odnosno trgovačko društvo razlikovali, dok je s druge strane također nesporno utvrđeno kako su obrt i trgovačko društvo bili povezani, kako vlasničkom strukturom tako i djelatnostima i naplatom poslova, a što proizlazi iz obrane okrivljenika ali i iskaza svjedoka AK i CK.
6.1. Posljednje, nije dokazano niti da bi eventualna obveza okrivljenika na prijavu radnika AK na mirovinsko i zdravstveno osiguranje odnosno sklapanje ugovora o radu ili izdavanja pisane potvrde proizlazila iz dodatnog rada, obzirom da iz iskaza svjedoka AK proizlazi kako nikada nije niti sklapao ugovor o dodatnom radu između njega i Rijeka servisa dok da je poslove obavljao u radnom vremenu od 08,00 do 16,00 sati odnosno u punom radnom vremenu za koje je na radnom mjestu referent administrator bio zaposlen i prijavljen u obrtu [obrt].
7. Zbog svega navedenog sud smatra da nije dokazano da okrivljenici nisu prijavili radnika AK na obvezno mirovinsko osiguranje najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 19. travnja 2022., da ga nisu prijavili tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja s prvim danom početka rada 19. travnja 2022. te da nisu radniku prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno nije dokazano da su okrivljenici to bili dužni učiniti te da su tim propuštanjima počinili prekršaje.
8 Slijedom navedenog valjalo je okrivljenike osloboditi od optužbe za optužene prekršaje.
9. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 140. stavku 1. PZ.
10. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude i rješenja.
U Rijeci 10. studeni 2025.
Viši sudski savjetnik-specijalist
Sudac
Sanja Crljen Mrvoš, v.r.
Lada Pažanin, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- ovlašteni tužitelj;
- 1.-okr. pravna osoba;
- 2.-okr. odgovorna osoba;
