Poslovni broj: UsI-2781/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdija, u upravnom sporu tužitelja Županijskog državnog odvjetništva Split, Gundulićeva 29a, Split, OIB: 70793241859, protiv tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprave pomorstva, Zagreb, Prisavlje 14, OIB: 228745151170, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Modra špilja d.d. Komiža, Ribarska 72, OIB: 30953977438, zastupane po opunomoćeniku Seadu Ajazu, odvjetniku u Zagrebu, Kaptol 13, radi određivanja granica pomorskog dobra, nakon javne rasprave održane i zaključene 17. listopada 2025., objavom odluke na temelju članka 121. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24; dalje ZUS), 10. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Uprave za pomorstvo Klasa: UP/I-342-22/22-01/384 Urbroj: 530-03-1-24-5 od 18. listopada 2025.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi zainteresiranoj osobi na ime troškova upravnog spora iznos od 2.500,00 eura u roku od 30 dana, od dana primitka pravomoćnog rješenja.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika određuje se granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], predio ex tvornica ribe Mardešić, Grad Komiža, koja je na grafičkim podlogama – geodetskoj situaciji stvarnog stanja i digitalnoj ortofoto karti (DOF) ucrtana i označena isprekidanom linijom crvene boje kao spojnom linijom od točke 1. do 11.

2. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija zakonitost osporenog rješenja navodima u kojima tvrdi da je granica pomorskog dobra određena protivno odredbi članka 4. i 5. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. U konkretnom slučaju u pojas pomorskog dobra obuhvaćen je dio k. č. br. [katastarska čestica] i dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Rješenjem da je određena granica pomorskog dobra uža od zakonskog minimuma od 6 metara, s obrazloženjem da se radi o građevini u nepromijenjenim gabaritima koja u prostoru postoji više od jednog stoljeća i kao takva predstavlja legalno sagrađenu građevinu, da njezina namjena odnosno funkcionalna veza s korištenjem mora već više desetljeća ne postoji, zbog čega se ista može smatrati povijesnom građevinom i umjetnom preprekom u prostoru za daljnjim širenjem granice pomorskog dobra. Međutim, ovdje da se radi o građevini evidentiranoj u katastarskom operatu na k. č. br. [katastarska čestica], predio ex tvornica ribe Mardešić, u objektu koji "izranja" iz mora i koji je kao takav u neposrednoj funkcionalnoj vezi s korištenjem mora te je i danas u neposrednom dodiru s morem. Isto tako, i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana je kao žalo, a u naravi predstavlja dio mora i dio betonirane obale na zapadnoj strani ruševne tvornice ribe. Time želi reći da bi obje čestice sukladno spomenutom Zakonu i Uredbi o postupku utvrđivanja granica pomorskog dobra (Narodne novine, br. 8/04, 82/05) trebale biti obuhvaćene granicom pomorskog dobra. Predmetne građevine nalaze se neposredno uz more i na morskoj obali, i kao takve oduvijek su pomorsko dobro. Činjenica što se ista građevina više ne koristi kao tvornica ribe nije razlog da se izuzme iz obuhvata pomorskog dobra. Predlaže se osporeno rješenje poništiti.

3. U odgovoru na tužbu tuženik uzvraća da je osporenim rješenjem prihvaćen Prijedlog granice pomorskog dobra Povjerenstva za granice Splitsko – dalmatinske županije od 1. lipnja 2022. Citirajući odredbe čl. 6. stavak 1. i 3., članka 3. stavak 1. točka 17. i 78. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ističe da sporna građevina, koja godinama nije u funkciji i u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja predstavlja samo ostatke građevine odnosno ruševinu koja ne može služiti za bilo koju gospodarsku ili bilo koju drugu svrhu koja može služiti "uobičajenom korištenju i upotrebi mora kao općeg dobra". Okolnost da je ista nekoć bila zgrada tvornice a desetljećima to nije, znači da je davno prestao kontinuitet u korištenju iste za svrhe prerade ribe ili bilo koje druge svrhe. Tuženik ostaje pri stavu da ova građevina ne spada u nekretninu koja se po prirodnim obilježjima, izgledu, namjeni, položaju i načinu uporabe može smatrati pomorskim dobrom u smislu članka 6. stavak 1. spomenutog Zakona. Predmetna građevina kao tvornica ribe da je postojala početkom XX. stoljeća (građevna čestica je evidentirana kao zgrada još 1906., Državni arhiv u Splitu od 19. srpnja 2022.) te je bila upisana u katastar u k. o. [katastarska općina] pod brojem 10/2 još 1953. Postojanje te građevine utvrđeno je i uvidom u kopiju snimke iz zraka izgrađene 1952. "Otok Vis". Smatra da se radi o legalnoj građevini koja ima povijesno značenje, na što ukazuje i okolnost da se cijela čestica zgrade [adresa] nalazi unutar zaštićene povijesne graditeljske cjeline – urbanističke cjeline grada [adresa] – gradsko naselje A-potpuna zaštita povijesnih struktura. Predmetna građevina (ruševina) se već nalazi unutar granice povijesne gradske jezgre i kao takva uživa potpunu zaštitu u sanaciji, popravcima, održavanju i korištenju povijesnog prostora i izvan statusa pomorskog dobra. U ovom je slučaju granicom u pojas pomorskog obuhvaćena gotovo cijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], osim u malom dijelu koji se nalazi iza morskog ruba kamenog zida postojeće građevine, zbog čega je taj dio ostao izvan statusa pomorskog dobra.

Predlaže se tužba kao neosnovana odbiti.

4. Temeljem članka 20. stavak 3. ZUS u spor je kao zainteresirana osoba uključena Modra špilja d.d. koja u odgovoru na tužbu uzvraća da tužitelj odredbu članka 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama pogrešno tumači, jer iz provedenog postupka i cijele dokumentacije proizlazi da sporna građevina predstavlja objekt bivše tvornice ribe Mardešić koja već godinama nije u funkciji i koja u trenutku donošenja rješenja predstavlja samo ostatke građevine odnosno ruševine. To je legalna građevina koja ima povijesno značenje, a sama čestica zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se unutar zaštićene povijesne urbanističke cjeline Grada Komiže. Zbog toga da su ispunjeni uvjeti za određivanje granice prema mjerilima iz članka 22. predmetnog Zakona. Napominje da je predmetnom granicom pomorskog dobra gotovo u cijelosti obuhvaćena čestica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], osim u manjem dijelu koji se nalazi iza morskog ruba kamenog zida postojeće građevine. Predlaže se tužbu odbiti kao neosnovanu, a zainteresiranoj osobi naknaditi troškove upravnog spora.

5. Tijekom spora održana je rasprava (17. listopada 2025.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu u kojem je doneseno osporeno rješenje te priloženu tijekom spora.

7. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Stranke imaju suprotstavljeno stajalište o tumačenju i primjeni mjerodavnih odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine br. 83/23, u daljnjem tekstu: ZPOML) kojim se uređuju uvjeti i postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra, točnije, odredbe članka 22. kojom se predviđa iznimka od uobičajenog načina utvrđivanja granice pomorskog dobra. Prema tom članku: (1) Iznimno od članka 21. ovoga Zakona, granica pomorskog dobra može se predložiti tako da obuhvaća pojas kopna uz more u širini manjoj od minimuma propisanog ovim Zakonom.

(2) Prilikom izrade prijedloga granice pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga članka Županijsko povjerenstvo za granice može uzeti u obzir:

1. morski rub ceste s pripadajućim zemljištem i površinama definirane kao takve posebnim propisom kojim se uređuju ceste

2. morski rub građevine i sastavnog dijela građevine koja prema obilježjima, vremenu, načinu i svrsi gradnje predstavlja povijesnu, kulturnu ili vjersku građevinu, koja je vidljiva na državnoj snimci iz zraka iz 1968. godine.

(3) Prilikom izrade prijedloga granice pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga članka Županijsko povjerenstvo za granice dužno je voditi računa o povijesnim, katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima o nekretninama, kao i podacima o nekretninama čijim cijepanjem su one nastale, a radi utvrđivanja izvornog statusa nekretnina.

10. Prema stanju spisa Povjerenstvo za granice pomorskog dobra izradilo je prijedlog granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina], predio ex tvornice Mardešić. Podnositelj zahtjeva za provođenje postupka je zainteresirana osoba iz ovog spora.

11. Predloženom i prihvaćenom granicom pomorskog dobra obuhvaćen je dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirane kao žalo, koja u naravi predstavlja dio mora i dio betonirane obale sa stubištem na zapadnoj obali stare ruševine tvornice riba i dio k.č.br. *10/2 k. o. [katastarska općina] evidentirane kao tvornica te dio kopna bez katastarske evidencije odnosno vidljive ostatke porušenog neevidentiranog mula uz jugozapadni dio stare tvornice i dio stjenovite obale s jugoistočne strane objekta. Dakle, granica pomorskog dobra cijelom dužinom utvrđuje se do postojećeg legalno sagrađenog objekta koji je prema Uvjerenju Ispostave za katastar nekretnina Vis evidentiran u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] na k.č.br. *10/2 još 1953.

12. Osporenim rješenjem utvrđuje se da pojas pomorskog dobra obuhvaća dio kopna koji u naravi predstavlja morsku obalu prateći vanjske odnosno morske rubove zidova postojeće povijesne građevine koja nije obuhvaćena u pojas pomorskog dobra jer iz cjelokupne dokumentacije proizlazi da se radi o građevini koja u nepromijenjenim gabaritima postoji u prostoru dulje od stoljeća i predstavlja legalno sagrađenu građevinu. Funkcionalna povezanost s morem ne postoji dulje od desetljeća, zbog čega se ista može smatrati povijesnom građevinom i umjetnom preprekom u prostoru za daljnjim širenjem granice pomorskog dobra.

13. Prema ocjeni suda, u izloženim okolnostima osporenim rješenjem pravilno je odlučeno o prijedlogu za određivanjem granice pomorskog dobra za predmetno područje. Nesporno se radi o građevini s početka stoljeća koja je još 1953. upisana u katastar k. o. [katastarska općina] pod brojem 10/2. Za potrebe postupka pribavljen je izvod iz prostorne dokumentacije Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Ispostave Vis Klasa: 361-01/22-1002/0002 Urbroj: 2181/1-11-09/05-22-02 od 22. travnja 2022. iz kojeg proizlazi da se sukladno UPU naselja [adresa] (Službeni glasnik Grada Komiže br. 2/15), kartografski prikaz 3.0. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina" čestica čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar granica zaštićene povijesne graditeljske cjeline – urbanističke cjeline Grada Komiže – gradsko naselje zona A – potpuna zaštita povijesnih struktura (Z-5094) i unutar ekološke mreže na području očuvanja značajnom za ptice: pučinski otoci HR 1000039 i na području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove: otok Vis HR2000942. Spisu su priložene fotografije iz kojih vidi da se radi o građevini koja je integralni dio povijesne jezgre Grada Komiže.

14. Sve to opravdava zaključak tuženika da se radi o građevini koja s obzirom na datum gradnje, današnji oblik i funkciju predstavlja povijesnu građevinu iz članka 22. stavak 2. točka 2. ZPDML koja je tom odredbom predviđena kao iznimka da granica pomorskog dobra obuhvati pojas kopna od mora u širini manjoj od zakonom propisanog minimuma. Za zaključak iz osporenog rješenja tuženik je dao obrazloženje koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

15. Zbog navedenog, ovaj sud osporeno rješenje smatra pravilnim i na zakonu osnovanim, pa se temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

16. O troškovima spora odlučeno je temeljem odredbi članka 144. ZUS-a prema kojoj troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni tijekom ili u povodu spora (stavak 1.), troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu (stavak 2.).

17. Prema odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

18. Prema Tbr. 27. točka 1. i 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23) za sastavljanje tužbe te zastupanja na raspravi u prvostupanjskom upravnom sporu u neprocjenjivim predmetima odvjetniku pripada nagrada od 500 bodova.

19. Prema odredbi članka 54. Tarife vrijednost boda iznosi 2,00 eura.

20. Opunomoćenik zainteresirane osobe zatražio je trošak sastava odgovora na tužbu i zastupanja na ročištu, za svaku radnju 500 bodova. Taj se trošak se priznaje, jer je isti u skladu i u granicama prethodno citiranih odredaba.

U Splitu, 10. studenog 2025.

SUTKINJA

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku

- zainteresiranoj osobi po opunomoćeniku

- u spis