REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj Psp-9/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica CĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Bojan Zustović, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Zustović, NĐ i Zoran Sloković, Pazin, Franine i Jurine 7, i tuženici 1. PĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. CĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], C [adresa], 3. NĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. PĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje sve zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva VUKIĆ i partneri d. o. o. Rijeka, Nikole Tesle 9/V-VI, zbog smetanja posjeda, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 2. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice i zamjenika njezinog punomoćnika Zorana Slokovića, odvjetnika u Pazinu, te 1. tuženika PĐ i zamjenika njegovog punomoćnika, ŠĐ, odvjetničkog vježbenika u uredu punomoćnika, 10. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da su tuženici smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu zgrade sagrađene na k. č. [katastarska čestica] ZGR. upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], na način da su isključili dotok električne energije u predmetnoj zgradi u kojoj stanuje tužiteljica, te se tuženicima zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu kojem se tuženicima nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da priključe dotok električne energije u zgradi sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica] ZGR. upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa].

III. Nalaže se tuženicima da tužiteljici naknade troškove parničnog postupka isplatom 625,00 eura (šesto dvadeset pet eura) u roku 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 4. ožujka 2025. podnijela tužbu protiv tuženika zbog smetanja posjeda (stranice 1–5). U obrazloženju tužbe je u bitnome navela da je posjednica zgrade na k. č. [katastarska čestica] ZGR. upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa]. Dana 18. veljače 2025. da je utvrdila da je na predmetnoj zgradi isključena električna energija. To da su učinili radnici HEP d. o. o., Pogon Pazin, a po nalogu 1. tuženika PĐ. Tim činom tuženici da su smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu predmetne zgrade u kojoj stanuje sa svojom kćeri DĐ.

1. 1. Predložila je da se utvrdi čin smetanja posjeda od strane tuženika, da im se naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da priključe dotok električne energije u predmetnu zgradu u kojoj stanuje tužiteljica te da se tuženicima zabrani takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

2. U odgovoru na tužbu od 24. ožujka 2025. (79–81) tuženici su se u cijelosti usprotivili tužbi i tužbenom zahtjevu. Istaknuli su prigovor promašene aktivne legitimacije (da imaju saznanja da je tužiteljica dva mjeseca prije podnošenja predmetne tužbe svojom voljom napustila posjed predmetne zgrade) te prigovor promašene pasivne legitimacije (u smislu da nisu smetali tužiteljicu u posjedu na način da su HEP d. o. o.-u dali nalog za isključenje dovoda električne energije na predmetnoj zgradi). Potonji prigovor obrazložili su navevši da i u eventualnom utvrđenju čina smetanja posjeda kojeg je tužiteljica opisala ne egzistira protupravnost kao bitan element samovlasnog smetanja posjeda (jer nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta, kako je to propisano čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

2. 1. Predložili su tužbu odbaciti zbog nedostatka valjanog pravnog interesa tužiteljice za vođenje postupka, podredno odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva proveden je dokazni postupak u kojem su pročitane i razgledane isprave koje se nalaze u spisu, i to: zemljišnoknjižni izvadak i povijesni zemljišnoknjižni izvadak broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (10–14), ugovor o kupoprodaji nekretnine od 17. prosinca 2020. sastavljen u obliku javnobilježničkog akta od strane javnog bilježnika Marije Blečić, iz Pazina pod posl. br. OU-253/2020-1 (15–27), ugovor o darovanju nekretnine uz istovremeno osnivanje osobne služnosti prava plodouživanja sastavljen u obliku javnobilježničkog akta od strane javnog bilježnika Marijana Paulišića, iz Pazina pod posl. br. OU-463/2024 9. kolovoza 2024. (28–37), punomoć od 9. kolovoza 2024. ovjerena kod javnog bilježnika Marijana Paulišića, iz Pazina pod posl. br. OV-4634/2024 (38–39), rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Puli–Pola od 8. lipnja 2024., posl. br. KPz-DO-139/2024 (40– 45), i od 16. rujna 2024. posl. br. Kir-DO-202/2024-28 (46–51), zahtjev za početak korištenja mreže od 10. prosinca 2021. (95), ugovori o korištenju mreže od 10. prosinca 2021. i 22. veljače 2022. (96–104), zahtjev za privremenu obustavu isporuke električne energije od 13. prosinca 2024. uz punomoć (105–108), te isprave iz spisa ovog suda posl. br. Psp-49/2024, Psp-55/2024 i P-962/2024 (116–144).

3. 1. Nadalje, saslušani su kao svjedoci VĐ, KĐ te stranke odnosno tužiteljica i 1. tuženik PĐ (151–156).

3. 2. Nije pribavljen spis Općinskog suda u Puli – Pola posl. br. P Ob-389/2024 jer nije bio potreban za donošenje odluke u ovom predmetu.

4. Na temelju rezultata cjelokupnog postupka, te savjesne i brižljive ocjene dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev pretežno osnovan.

5. Predmet ovog spora čini zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite na način da se utvrdi da su tuženici smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu zgrade na način da su isključili dotok električne energije u toj zgradi. Nadalje, da se tuženicima naloži da uspostave ranije posjedovno stanje na način da priključe dotok električne energije u zgradi, sve uz zabranu tuženicima takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

6. Pitanje prava na zaštitu posjeda uređeno je u čl. 19. do 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. – pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV). Prema tim odredbama, koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda (čl. 21. st. 1. ZV-a). I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjeti će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran (čl. 21. st. 2. ZV-a). Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja (čl. 21. st. 3. ZV-a).

6. 1. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22. st. 1. ZV-a) Sud pruža ovu zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22. st. 2. ZV-a). Prema odredbi čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno je samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja te je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

6. 2. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno (čl. 22. st. 3. ZV-a). Prema čl. 20. ZV-a samovlast je zabranjena, i bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed (1). Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (2). Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona (4).

7. Sporno je u ovome postupku posljednje stanje posjeda predmetne zgrade (navod tuženika da je tužiteljica dva mjeseca prije podnošenja predmetne tužbe svojom voljom napustila posjed predmetne zgrade) te, ako se utvrdi čin smetanja, je li riječ o samovlasnom smetanju posjeda (navod tuženika da nema protupravnosti).

8. Iz rezultata izvedenih dokaza utvrđeno je kako slijedi u nastavku.

9. Tužiteljica je u vrijeme utuženog čina smetanja posjeda (18. veljače 2025.) bila u posjedu predmetne nekretnine na adresi [adresa] (k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina]) pa je prigovor tuženika glede nedostatka aktivne legitimacije neosnovan. Navedeno je sud utvrdio na temelju (u tom dijelu) suglasnih iskaza saslušanih svjedokinja BĐ, poznanice tužiteljice koja se s tužiteljicom redovito čuje i povremeno viđa, a koja je znala dolaziti u [adresa] („Poznato mi je da je isključena električna energija otprilike u veljači ove godine u zgradi u [adresa] U vrijeme isključenja električne energije tužiteljica je živjela u [adresa], a na istoj adresi živi mislim od 2021…“); UĐ, kćeri tužiteljice, koja je s njome živjela u [adresa] u predmetnom razdoblju („Mi smo tužile PĐ jer nam je isključio struju. To je bilo u veljači ove godine. Ja i mama smo primijetile da nam se nešto pokvarilo od kućanskih uređaja. Mama je nazvala službu, odnosno majstora koji je došao provjeriti stanje, vidio je da je sa stanjem sve u redu, nakon čega se povratno telefonom javio mami i rekao joj da je 1. tuženik, odnosno PĐ isključio struju. Ja sam bila u blizini dok je moja mama vodila taj razgovor. U to vrijeme smo u predmetnoj kući živjele mama i ja, PĐ nije, a ni njegova djeca, oni su samo par puta bila u posjeti u [adresa] prije predmetnog događaja, nisu tamo nikada prespavali…“) i tužiteljice („…U drugom mjesecu ove godine, u ponedjeljak, ne sjećam se točnog datuma, ujutro kćer i ja smo zapazile da nema struje… Ja sam u predmetno vrijeme živjela s kćeri na adresi [adresa]. Oduvijek smo tamo. 1. tuženik je iselio kad je dobio mjere opreza, 8. lipnja 2024. Mjere su i dalje na snazi, posljednje su produljene 7. rujna ove godine.“ ), koje iskaze je sud (iz tog razloga) pozitivno cijenio.

9. 1. Iskaz 1. tuženika PĐ o tome da u predmetnoj kući nitko nije živio od siječnja 2025. sud nije prihvatio kao vjerodostojan. Osim toga, iskaz 1. tuženika PĐ sud nije prihvatio ni u dijelu u kojem je iskazivao da mu nije poznato da je dao zahtjev za isključenje struje („Na upit jesam li dao zahtjev HEP- u da se obustavi električna energija, izjavljujem ne. Kada mi se pokazuje zahtjevna str. 105 spisa i kada me se pita jesam li ja taj zahtjev potpisao, ne sjećam se da sam to potpisao. Na upit je li to moj potpis, izjavljujem da je, međutim, ja se ne sjećam da sam taj zahtjev dao… Na upit kako pojašnjavam da je u podnesku HEP-a navedeno da sam ja podnio zahtjev za privremenu obustavu električne energije, ne mogu se o tome očitovati, ne sjećam se.“) budući da je sam iskazao da je potpis na zahtjevu njegov, pa slijedi da je upravo on (i kao punomoćnik ostalih tuženika) podnio predmetni zahtjev. Time se njegov iskaza pokazao kao proturječan i nedosljedan. Stoga je kao neosnovan ocijenjen i prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

10. Da su tuženici dali zahtjev za isključenje struje u predmetnoj zgradi 18. veljače 2025. proizlazi (i) iz odgovora na prijedlog za osiguranje privremenom mjerom (koji prijedlog je tužiteljica podnijela uz predmetnu tužbu), u kojem je kao protivnika osiguranja naznačila HEP-Operator distribucijskog sustava d. o. o. Zagreb, Elektroistra Pula, a koji je vezano za isključenje struje u predmetnoj zgradi u odgovoru na prijedlog za osiguranje istaknuo: – da je 1. tuženik PĐ **.**.2021. podnio zahtjev za početkom korištenja mreže na adresi [adresa], te istog dana sklopio ugovor o korištenju mreže za obračunsko mjerno mjesto na toj adresi, na lokaciji k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]; – da je 1. tuženik PĐ **.**.2024. kao evidentirani korisnik mreže protivniku osiguranja dostavio zahtjev za privremenu obustavu električne energije na brojilu daljinskim putem, uz zahtjev je dostavio izvadak iz zemljišne knjige za k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi sporno obračunsko mjesto, a uz zahtjev je dostavio i punomoć kojom ga ostali suvlasnici predmetne nekretnine (ovdje tuženici) ovlašćuju na raspolaganja u vezi predmetne nekretnine.

11. Posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, te unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva. Cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. Posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet. Relevantno je da je tim činom ovlaštenik ograničen odnosno ometan u razumnom i očekivanom korištenju svojim pravom. Iz navedenih odredaba slijedi i da je svaki čin samovlasnog smetanja posjeda načelno zabranjen. Iznimno se ne smatra samovlasnim smetanjem posjeda takav čin oduzimanja ili smetanja posjeda, ako je dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta (u takvom slučaju sud izrekom odluke dopušta čin oduzimanja ili smetanja posjeda).

11. 1. Konkretno se tuženik pozvao na čl. 114. st. 1. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (kojim je propisano kako korisnik mreže ima pravo podnijeti zahtjev za privremenu obustavu isporuke električne energije na svom obračunskom mjernom mjestu), te čl. 3. st. 1. t. 38. Zakona o tržištu električne energije (kojim je propisano kako pojam korisnika mreže obuhvaća fizičku ili pravnu osobu koja je s operatorom sustava sklopila ugovor o korištenju mreže u svrhu predaje električne energije u prijenosnu mrežu ili distribucijsku mrežu ili u svrhu preuzimanja električne energije iz prijenosne mreže ili distribucijske mreže).

11. 2. U situaciji kada tuženici nedvojbeno nisu posjednici predmetne zgrade, a onda ni električne energije (neovisno o tome što je 1. tuženik PĐ sklopio ugovor o korištenju mreže), podnošenje zahtjeva za isključenje električne energije (pa i zbog eventualnog neplaćanja računa, što nije dokazano, a zapravo nije ni odlučno jer se u postupku smetanja posjeda ne raspravlja o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda kao niti o pravu na posjed) ne može se smatrati činom oduzimanja posjeda koji bi bio dopušten zakonom. Podnošenjem zahtjeva za isključenje električne energije tuženici su tužiteljici praktički onemogućili korištenje predmetne nekretnine.

12. Kako je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine koja je bila priključena na električnu energiju, i kako su tuženici dali zahtjev za isključenje električne energije u predmetnoj nekretnini, slijedi da su utvrđeni i posljednje stanje posjeda i čin smetanja, pa je (budući da je i tužba podnesena u roku, što nije ni osporeno), tužiteljica ostvarila pravo na traženje posjedovne zaštite pred sudom, slijedom čega je odlučeno kao u izreci rješenja (t. I.).

12. 1. S obzirom na to da je u zgradu vraćena struja po izdanoj privremenoj mjeri (rješenje ovog suda posl. br. Ovr-277/2025 od 10. travnja 2025., pravomoćno 19. travnja 2025.), to je valjalo odbiti dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kojom se predlaže izdavanje naloga tuženicima da uspostave posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja (kao u t. II. izreke rješenja).

13. Obje stranke zatražile su naknadu troškova postupka.

13. 1. Sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a odluka o troškovima donosi se prema uspjehu stranaka u sporu. Tuženici u ovom sporu nisu uspjeli pa im ne pripada zatražena naknada troškova postupka, dok tužiteljici, koja je u pretežnom dijelu uspjela, pripada zatraženi trošak jednokratne nagrade u visini od 250 bodova odnosno 500,00 eura (prema vrijednosti boda od 2,00 eura), uvećano za PDV po stopi 25 %, sveukupno 625,00 eura, a prema tbr. 7. t. 2., tbr. 46., tbr. 52. i tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.). Tužiteljica nije imala trošak sudskih pristojbi pa on nije priznat.

13. 2. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u t. III. i. IV. izreke rješenja.

U Pazinu 10. studenog 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave rješenja.

DNA:

– tužiteljica po pun.

– tuženici po pun.