Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Gospiću

    Trg Alojzija Stepinca 3, Gospić

    Poslovni broj: K-62/2025-20

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Gospiću, po sutkinji Karmeli Miškulin Banić, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Beširević, u kaznenom predmetu protiv optuženika CĆ, zbog kaznenog djela iz 143. stavka 1. Kaznenog zakona i dr., po optužnici oštećene kao tužiteljice JĆ iz [adresa], nakon rasprave 11. srpnja 2025. i 26. kolovoza 2025., sa koje je javnost isključena, održane u nazočnosti oštećenice kao tužiteljice JĆ i njenog opunomoćenika, odvjetnika Siniše Milevoja iz Pule te optuženika i njegove braniteljice, odvjetnice Sonje Vizjak iz Kostrene, 29. kolovoza 2025., objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Temeljem članka 453. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP),

    optuženik CĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin PĆ i UĆ, rođena C, rođen **.**.1976. u [adresa], državljanin RH, sa završenom srednjom stručnom spremom, građevinski tehničar, zaposlen u TD Lika Ceste d.o.o. u Gospiću kao nadcestar, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 1.100,00 eura, razveden, otac troje malodobne djece, suvlasnik obiteljske kuće na adresi prebivališta u ¼ djela, vlasnik poljoprivrednog zemljišta u Gračacu, vlasnik osobnog vozila marke "Nissan Terano" proizvedenog 2006. godine, vojsku služio 1997. u Puli, Slanosnom Brodu i Rakitju, bez čina.

    OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

    I. da bi, u vremenu od svibnja do srpnja 2020, u obiteljskoj kući u [adresa], za vrijeme zajedničkog života sa suprugom, oštećenicom JĆ, bez njenog znanja i privole, snimio 2 video zapisa mobilnim uređajem, na način da je u prvom video zapisu potajice snimio glas oštećenice kako prigovara djetetu PĆ što je sadržajem pelene zamazao dijelove stana, u drugom video zapisu snimio oštećenicu na krevetu dok je uspavljivala dijete PĆ, a nakon što je djecu ĐĆ i ČĆ stavila u svoju sobu radi popodnevnog spavanja, pri čemu je postavio stolac kako se ne bi vidjelo da je i dijete na snimci, a kako bi prikrio činjenicu da oštećena uspavljuje dijete, koje sve video zapise je predao u spis parničnog predmeta P – Ob – 35/20 Općinskog suda u Gospiću, II. dakle, neovlašteno zvučno snimio nejavno izgovorene riječi drugoga, te drugoga koji se nalazi u stanu neovlašteno snimio i takvu snimku učinio dostupnom trećoj osobi i na taj način povrijedio njezinu privatnost

    III. pa da bi time počinio dva kaznena djela protiv privatnosti - neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje, opisano i kažnjivo po članku 143. stavku 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11) i neovlašteno slikovno snimanje, opisano i kažnjivo po članku 144. stavku 1. KZ/11.

    IV. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP-a, oštećena kao tužiteljica JĆ dužna je nadoknaditi trošak kaznenog postupka u iznosu od 56,60 eura, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, a biti će dužna nadoknaditi i nužne izdatke optuženika te nužne izdatke i nagradu njegove braniteljice, o čemu će se odlučiti posebnim rješenjem, ukoliko se u zakonskom roku zatraži njihova naknada.

    Obrazloženje

    1. Oštećena kao tužiteljica JĆ iz [adresa], zastupana po Siniši Milevoju, odvjetniku iz [adresa] i oštećenik kao tužitelj mlt. PĆ, zastupan po majci i zz JĆ, a ona zastupana po Siniši Milevoju, odvjetniku iz [adresa], optužnicom od 28. travnja 2022., zaprimljenom kod ovog suda 02. svibnja 2022. teretili su okrivljenika CĆ za počinjenje jednog kaznenog djela neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja iz članka 143. stavka 1. KZ/11, jednog kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja iz članka 144. stavka 1. KZ/11 i jednog kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11 (str. 1-3 spisa), a koja optužnica je potvrđena rješenjem optužnog vijeća ovog suda, poslovni broj Kovm-2/2025-9 od 14. veljače 2025. (str. 76—78 spisa) u odnosu na dva kaznena djela protiv privatnosti – kaznenog djela neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja, opisanog i kažnjivog po članku 143. stavku 1. KZ/11 i kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja, opisanog i kažnjivog po članku 144. stavku 1. KZ/11, dok je u odnosu na kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava, opisanog i kažnjivog po članku 177. stavku 2. KZ/11, postupak prethodno obustavljen rješenjem Županijskog suda u Karlovcu, posl.br. Kžm-13/2023-3 od 08. siječnja 2025. (str. 58-60 spisa), u postupku radi odluke o žalbi oštećenih kao tužitelja protiv ranijeg rješenja optužnog vijeća Općinskog suda u Gospiću, posl.br. Kovm-18/2022-9 od 11. listopada 2023., kojim je bio obustavljen postupak protiv okr. CĆ radi kaznenih djela iz članka 143. stavka 1. KZ/11, članka 144. stavka 1. KZ/11 i članka 177. stavka 2. KZ/11 (str. 19-22 spisa).

    2. Sukladno navedenom rješenju Županijskog suda u Karlovcu i rješenju optužnog vijeća ovog suda posl.br. Kovm-2/2025-9 od 14. veljače 2025., na raspravi 11. srpnja 2025., sada oštećena kao tužiteljica JĆ, zastupana po opunomoćeniku Siniši Milevoju, odvjetniku iz [adresa], uredila je činjenični i zakonski opis te pravnu kvalifikaciju kaznenih djela koja se optužnicom stavljaju na teret okrivljeniku CĆ, na način kako je to opisano u izreci presude,

    3. Imovinskopravni zahtjev prema okrivljeniku u kaznenom postupku nije postavljen.

    4. Pozvan na očitovanje o optužbi, okrivljenik CĆ je iskazao (str. 112 spisa) kako se za kaznena djela stavljena mu na teret izmijenjenom optužnicom ne smatra krivim.

    5. Tijekom dokaznog postupka u svojstvu svjedoka ispitana je oštećena kao tužiteljica JĆ (str. 127-129 spisa), uz suglasnost stranaka po sutkinji su na računalu reproducirana dva video zapisa dostavljena na spis Općinskog suda u Gospiću, posl.br. P Ob-35/20 (novi broj P Ob-5/2024), a koja su za potrebe ovog predmeta presnimljena po sudskom informatičaru i uložena u spis (str. 122), izvršen je uvid u priklopljeni spis predmeta ovog suda, posl.br. P Ob-5/2024 (stari broj P Ob 35/2020), iz kojeg spisa je za potrebe ovog postupka preslikana tužba od 10. kolovoza 2020., podnesak od 20. kolovoza 2020. i odgovor na tužbu od 25. kolovoza 2020., koji su potom uloženi u spis predmeta (str. 13-16 i 135-136 spisa), izvršen je uvid u priklopljeni spis Županijskog suda u Karlovcu, posl.br. Kir-32/2021 i priklopljeni spis ODO u Gospiću, posl.br. Kpz-DO-23/2020, pročitani su podnesci ODO u Gospiću, posl.br. KR-DO-58/2025-12 od 16. srpnja 2025. (str. 123 spisa) i KR-DO- 58/2025-16 od 22. srpnja 2025. (str. 126 spisa).

    5.1. U postupku je odbijen dokazni prijedlog obrane (str. 115 spisa) za izdvajanjem iz spisa predmeta, kao nezakonitih dokaza, dva video zapisa mobilnim uređajem, predana na spis ovog suda P Ob-35/2020, koja se navode u činjeničnom opisu izmijenjene optužnice, za koje je po obrani obrazloženo da predstavljaju privatne snimke, koje se kao takve mogu upotrijebiti kao dokaz samo u situaciji kada je snimana osoba pristala na takvo snimanje, odnosno da su nezakonit dokaz ako nije pristala na snimanje.

    Naime, ocjena je suda kao su navedene snimke prema optužnici i nastale na način da bi okrivljenik snimao oštećenu kao tužiteljicu bez njenog znanja i privole, slijedom čega je ista i podigla optužnicu protiv njega zbog kaznenog djela iz članka 143. stavka 1. i članka 144. stavka 1. KZ/11, slijedom čega je ocjena suda kako su navedene snimke u ovom predmetu dokaz o eventualnom počinjenju navedenih kaznenih djela, slijedom čega je zahtjev za njihovo izdvajanje iz spisa predmeta kao nezakonitih dokaza odbijen kao neosnovan.

    Nadalje, sud je odbio kao usmjeren odugovlačenju kaznenog postupka dokazni prijedlog obrane za ispitivanjem svjedoka ĐĆ, ŠĆ, ZĆ, FĆ i LĆ, provođenje kojih dokaza je predloženo na okolnost njihovih saznanja o ponašanju tužiteljice prema djeci, i to fizičkom i psihičkom nasilju te njenom ponašanju prema okrivljeniku, u vidu prijetnji koje bi mu upućivala (str. 114 spisa), uz ocjenu suda da okolnosti o kojima bi navedene osobe trebale svjedočiti nisu okolnosti koje čine predmet optužbe, te da već iz navoda obrane ne proizlazi da bi tužiteljica pravomoćnom odlukom suda bila proglašena krivom zbog fizičkog ili psihičkog nasilja prema mldb. djeci ili okrivljeniku, a što bi onda bio dokaz o navedenom.

    Isto tako, kao usmjeren odugovlačenju postupka, odbijen je i dokazni prijedlog obrane da se izvrši uvid u spise Kir-DO-71/20, Ob-7/20, Ob-15/20, Ob- 3/2021 i kaznenu prijavu od 13. kolovoza 2020., a na okolnost da su u tim predmetima navedene sve neistinite tvrdne koje bi tužiteljica iznosila, a koje su se odnosile na djecu i optuženika te radnje na štetu djece, koje su se navedenim snimkama spriječile, uz ocjenu suda da u odnosu na navode ovdje tužiteljice u tim predmetima, nije ničim obrazloženo u čemu bi to bio dokaz u odnosu na inkriminacije koje se okrivljeniku stavljaju na teret u ovom predmetu, kao i da niti u jednom postupku za sada nije pravomoćno utvrđeno da bi snimkama koje se navode u optužnici, tužiteljica počinila radnje na štetu djece, niti da bi ih optuženik predao državnom odvjetništvu, policiji ili Hrvatskom zavodu za socijalni rad kao dokaz na okolnost štetnih radnji majke prema djeci.

    U odnosu na dokazni prijedlog da se izvrši uvid u spis P Ob-5/24, isti je odbijen obzirom da je optužba već predložila uvid u taj spis, što je i usvojeno.

    U odnosu na pribavljanje spisa Kir-DO-71/2020 i preslike kaznene prijave od 13.08.2020., koji dokazi su predloženi na okolnost da je tužiteljica podnijela veći broj kaznenih prijava protiv okrivljenika, zbog kaznenih djela počinjenih na njenu štetu i na štetu mldb. djece, pa da je slijedom navedenog okrivljenik morao dokazivati da to nije istina, što je bitno za okolnosti nastanka spornih snimki, sud je također cijenio kako su navedeni dokazni prijedlozi usmjereni odugovlačenju postupka, obzirom da z navoda obrane istodobno ne proizlazi da bi optuženik navedene snimke priložio kao dokaz niti u spisu Kir-DO-71/2020 niti vezano uz kaznenu prijavu koju bi tužiteljica protiv njega podnijela 13.08.2020.

    U postupku su odbijeni kao nevažni dokazni prijedlozi obrane (str. 130 spisa), da se iz spisa predmeta P Ob-5/2024 (stari broj P Ob-35/2020), preslika cjelokupna tužba od 10.08.2020., odnosno svi prilozi podneseni uz preslikanu tužbu, zatim da se iz tog predmeta preslika izvješće Centra za socijalnu skrb Gospić od 28. listopada 2020., podnesak od 15. studenog 2020., a za koji je navedeno da se u istome nalazi kronologija lažnih prijava oštećene kao tužiteljice protiv okrivljenika, zatim nalazi i mišljenje vještaka od 02. svibnja 2022., raspravni zapisnik od 04.09.2020., te nalazi i mišljenja Centra za socijalnu skrb Senj od 20. studenog 2020. i 02. srpnja 2020. Naime, sud je cijenio da se radi o dokazima provedenim u parničnom postupku pri donošenju odluke sa kojim će roditeljem djeca stanovati po razvodu braka tužiteljice i okrivljenika, a koji se ne nalaze bitnim za donošenje odluke u ovom predmetu, isto kao i dokaz za pozivanjem i ispitivanjem MĆ, zaposlenice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gospić, a na okolnost da li joj je okrivljenik prijavio da je tužiteljica prema djeci verbalno neugodna, da ih psuje i udara kuhačom po stražnjici.

    Isto tako, kao usmjereni odugovlačenju postupka odbijeni su dokazni prijedlozi obrane (str. 131 spisa) za pozivanje i ispitivanjem svjedoka ĐĆ, ŽĆ, ZĆ i UĆ, a na okolnost da okrivljenik istima nikada nije pokazao snimke koje su predmet postupka, uz ocjenu suda da navedeno već proizlazi iz spisa predmeta, na način da proizlazi da je okrivljenik te snimke predao samo na parnični predmet, pa se provođenje daljnjih dokaza na tu okolnost ne nalazi osnovanim.

    Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

    Na kraju dokaznog postupka pročitani su podaci iz kaznene evidencije za okrivljenika (str. 86-87 spisa).

    6. Pozvan radi ispitivanja na završetku dokaznog postupka, okrivljenik CĆ je iskazao (str. 131-132 spisa) kako je njihova obitelj bila pod nadzorom Centra za socijalnu skrb od srpnja 2020., pa da nisu istiniti navodi tužiteljice da u vrijeme nastanka snimki obitelj nije bila pod nadzorom Centra. Također da nije istina da bi ikada prijetio tužiteljici ili je zlostavljao, a da je snimke sačinio isključivo radi zaštite mldb. djece.

    Na upit braniteljice, optuženik je odgovorio kako te snimke nije pokazivao trećim osobama, osim što ih je dostavio sudu, isključivo radi zaštite djece. Dana 18, kolovoza 2020. izvijestio je MĆ, djelatnicu Centra za socijalnu skrb Gospić, o postojanju snimki koje govore o zlostavljanju djece, na što mu je ona odgovorila da ih preda na parnični spis predmeta. Dakle, snimke istoj nije pokazao već joj je samo rekao da iste postoje te ih je potom predao na parnični spis predmeta. MĆ je o navedenom sačinila službeni zapisnik. Ispitan je u svojstvu svjedoka u ODO u Gospiću, misli u studenom 2020., kad je navedene snimke predao i zamjenici ODO u Gospiću, KĆ. Njegova sada bivša supruga, ovdje tužiteljica, u srpnju 2020. mu je prijetila da će djecu odvesti u [adresa], kod novog partnera. To je prijavio Centru za socijalnu skrb, o čemu je također sačinjen službeni zapisnik. Nakon toga supruga je i odvela djecu, na način da ih je odvela iz vrtića, a njega prijavila za pokušaj ubojstva i zlostavljanje u obitelji, koje nikada nije dokazano niti ga je ikad bilo. Protiv njega se, osim ovog postupka, ne vodi drugi kazneni postupak. Taj isti dan u nadležnoj PP prijavio je otmicu djece. Nakon što je tužiteljica odvela djecu, s djecom nije imao kontakt 11 mjeseci, jer mu tužiteljica to nije dozvolila. U tom razdoblju tražio je pomoć od institucija, i to od Centra za socijalnu skrb i suda, tražeći izdavanje privremene mjere, koja nikada nije donesena.

    Na upit sutkinje optuženik je odgovorio kako su tu snimke sačinjene početkom srpnja 2020., od kada je i obitelj bila pod nadzorom Centra. Supruga mu je početkom srpnja 2020. rekla da će napustiti njihovu bračnu zajednicu i odvesti djecu, pa je otišao u Centar za socijalnu skrb Gospić i pitao ih za savjet odnosno što da napravi. To je učinio jer je tužiteljica već tada često izbivala iz kuće i zapostavljala djecu te ih zlostavljala, fizički i psihički, odnosno psovala ih je i tukla. Razgovarao je sa djelatnicom centra MĆ, koja mu je rekla da mora imati nekakav dokaz o tom navodnom zlostavljanju. Tada je sačinio navedene snimke i o tome izvijestio MĆ, koja mu rekla da snimke preda u parnični spis predmeta koji je pokrenuo. Dakle, otišao je u Centar za socijalnu skrb i zatražio pomoć i savjet, ali taj Centar nikada nije službeno provodio nikakve mjere obiteljske prave zaštite u njihovoj obitelji, koje bi se odnosile na mldb. djecu. Iako je prijavio Centru da bi njegova supruga bila verbalno, pa i fizički, nasilna prema njihovoj djeci, povodom te njegove prijave djelatnici Centra za socijalnu skrb nisu izašli na lice mjesta niti poduzeli bilo kakve radnje, u vidu npr. razgovora sa njegovom suprugom ili slično. Osobno nikada nije podnio kaznenu prijavu protiv supruge radi bilo kojeg kaznenog djela na štetu mldb. djece, već je tu kaznenu prijavu podnio Centar za socijalnu skrb, ne može reći kada. Osobno nije podnio kaznenu prijavu protiv supruge, niti priložio te snimke, a kao dokaz zlostavljanja mldb. djece, jer je mislio da će Centar za socijalnu skrb to učiniti, i sve je poduzimao preko Centra. Što se tiče prve snimke, nije točno, kako se navodi u tužbi, da bi se radilo o tome da je mlt. PĆ sadržajem pelene zamazao dijelove stana, već se radi o tome da ga majka tuče dok se tušira. Na drugoj snimci dokaz zlostavljanja je u tome što majka spava dok su njihovi blizanci zaključani u drugoj sobi te lupaju po vratima i plaču. Što se tiče tih snimki koje je predao na parnični spis predmeta, sud o istima nikada nije odlučio, na način da je taj dokazni prijedlog usvojio ili odbio, niti je u iste izvršio uvid. Dakle, iste su u spisu ali nisu reproducirane niti se ikada o tim snimkama raspravljalo. Te snimke je predao na taj predmet samo radi zaštite djece. U vrijeme kad ih je predao na spis predmeta, njegova bivša supruga je već odvela djecu, pa je podnio prijedlog za izdavanje privremene mjere, tražeći da djeca žive s njim, pa ih je predao na spis predmeta kako bi se vidjelo o kakvoj se majci radi i s kim djeca žive. Od 2020. godine djeca žive s majkom. Sud je donio samo privremenu mjeru, prije otprilike godinu i pol, prema kojoj su djeca od tada svaki vikend kod njega.

    7. Analizom iskaza optuženika NĆ te usporedbom istog sa provedenim dokazima, koji su cijenjeni pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, ocjena je suda kako u postupku nije nesporno dokazano odnosno da je ostalo sporno da li je okrivljenik svojim radnjama ostvario sva bitna obilježja na teret mu stavljenih kaznenih djela.

    8. Premda to ne čini bitna obilježja inkriminacija stavljenih na teret okrivljeniku optužnicom oštećene kao tužiteljice, u postupku je kao nesporno cijenjeno kako su isti bivši supružnici, roditelji troje malodobne djece, čiji brak je u međuvremenu pravomoćno razveden.

    Osnovom iskaza samog okrivljenika, u postupku nije bilo sporno da je upravo isti uporabom mobitela u obiteljskoj kući u [adresa], za vrijeme zajedničkog života sa tužiteljicom, sačinio dvije sporne snimke, navedene u činjeničnom opisu izmijenjene optužnice, i to bez znanja i privole tužiteljice te ih predao u spis parničnog predmeta P Ob-35/2020 Općinskog suda u Gospiću.

    9. Osnovom obrane okrivljenika, u postupku je bilo sporno da li je optuženik snimanjem oštećene kao tužiteljice, na način da se na prvoj snimci čuje njen glas i glas djeteta PĆ, a na drugoj vidi tužiteljica kako leži na krevetu dok iz druge prostorije dopire plač djece, koja lupaju po vratima, jer su očito zaključana i ne mogu izaći, počinio na teret mu stavljena kaznena djela protiv privatnosti – neovlaštenim zvučnim snimanjem i prisluškivanjem i neovlaštenim slikovnim snimanjem, kako mu je to stavljeno na teret, obzirom da se isti branio da je navedene snimke sačinio u interesu zaštite njihove mldb. djece, kako bi pružio dokaz o tome kako njegova supruga postupa prema njihovoj zajedničkoj djeci, a u postupku koji je pokrenuo pred Općinskim sudom u Gospiću.

    Okrivljenik je sporio i da bi navedene snimke sačinio u vremenu od svibnja do srpnja 2020., već je ustvrdio da su sačinjene u srpnju 2020., kad mu je tužiteljica najavila da će napustiti bračnu zajednicu i sa sobom povesti njihovu malodobnu djecu, kad se, kako je ustvrdio, obratio za savjet u Centar za socijalnu skrb Gospić, i to kako se branio iz razloga što je tužiteljica već tada učestalo izbivala iz kuće i zapostavljala djecu te ih zlostavljala, fizički i psihički, odnosno psovala ih i tukla, a pri čemu da bi mu djelatnica Centra rekla da mora imati nekakav dokaz o tom navodnom zlostavljanju, zbog čega je sačinio sporne snimke i predao ih na parnični spis, radi zaštite interesa mldb djece.

    10. U odnosu na takvu obranu okrivljenika i time sporne okolnosti u ovom postupku, polazeći od činjenica koje nisu sporne po optužbi i obrani, sud je cijenio u postupku utvrđenim, uvidom u priklopljeni spis predmeta, iz kojeg je preslikana tužba (str. 13-16 spisa), kako je okrivljenik CĆ kao tužitelj, dana 10. kolovoza 2020. podnio tužbu protiv tužene JĆ, radi razvoda braka i rješavanja pitanja s kojim će roditeljem djeca stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta sa drugim roditeljem te uzdržavanju djece, tražeći da nakon razvoda braka troje malodobne djece živi s njim, uz susrete i druženje s majkom u prostorijama Centra za socijalnu skrb i pod nazorom stručne osobe, obrazlažući to time da tužena mjesecima izlazi u dnevne i noćne izlaske te se vraća kući u rane jutarnje sate, što je dovelo do zanemarivanje djece i njihovih potreba, kao i da je tužena verbalno i fizički zlostavlja djecu, pri čemu među strankama nije sporno da je u međuvremenu brak pravomoćno razveden, dok još nije donesena odluka o tome s kojim će roditeljem djeca stanovati, osim što je donesena privremena mjera prema kojoj djeca, koja žive kod majke, svaki vikend provode kod okrivljenika.

    11. Ispitana na sporne okolnosti u svojstvu svjedoka, oštećena kao tužiteljica u bitnom je iskazala (str. 128 spisa) kako su sporne snimke nastale u ljeto 2020., u vrijeme dok je još uvijek živjela sa okrivljenikom, te da je ju je šokiralo kad je saznala i vidjela da je isti sačinio te snimke, bez njenog znanja i dozvole, te ih predao na parnični spis predmeta. Šokiralo ju je kad je shvatila da je okrivljenik sve to pripremao, a u cilju da joj oduzme skrb nad djecom.

    Kako je odgovorila u vrijeme nastanka tih snimki nije podnosila nikakve kaznene prijave protiv okrivljenika, već da je prijavu podnijela nakon 14. kolovoza 2020., kad ga je prijavila zbog zlostavljanja, za koje djelo nije osuđen, ali je postupak u tijeku. U vrijeme njihovog nastanka okrivljeniku nije prijetila da će otići i odvesti djecu. U vrijeme kad su snimke nastale, kao niti prije niti poslije toga, nikada nije niti prema jednom svom djetetu vršila nasilje, fizičko ili psihičko, a što je utvrđeno u spisu predmeta koji se vodi kod ovog suda, u odnosu na mlt. sina PĆ.

    U vrijeme nastanka snimki između nje i optuženika nisu bili pokrenuti nikakvi postupci, pa ni pred Centrom za socijalni rad, osim što je u to vrijeme između optuženika i nje bilo jasno rečeno da će se razići.

    11.1. U odnosu na sporne okolnosti, pročitan je podnesak od 20. kolovoza 2020., također preslikan iz parničnog spisa predmeta (str. 136 spisa), iz kojeg proizlazi da je okrivljenik navedenog dana, po opunomoćenici na taj spis predmeta predao tri snimke, od kojih su dvije, nakon izmjene optužnice, predmet ovog postupka uz navod „...dostavljamo sudu dokaz fizičkog i verbalnog nasilja tuženice nad djecom...“.

    11.2. Nadalje, u odnosu na sporne okolnosti, što među strankama nije niti bilo predmet prijepora, a što je razvidno iz eSpisa, u postupku je utvrđeno kako se kod ovog suda, kod iste sutkinje, pod poslovnim brojem Kzd-4/2022 vodi kazneni postupak protiv okrivljene JĆ, radi kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11, počinjenog na štetu mldb. djeteta PĆ, a osnovom optužnice ODO u Gospiću, posl.br. Koz-DO-7/2021, povodom kaznene prijave PP Gospić, gdje je zaprimljena obavijest Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gospić (ranije Centar za socijalnu skrb Gospić) o sumnji na zanemarivanje te fizičko i psihičko zlostavljane mldb. PĆ, ĐĆ i ČĆ od strane majke JĆ, o čemu su u prilogu dostavili zapisničke izjave CĆ i dr., pri čemu je ODO u Gospiću nakon provedenih izvida podnijelo optužnicu protiv JĆ radi kaznenog djela iz članka 177. stavka 2.KZ/11 na štetu mldb. ĆĆ, u kojem predmetu je ista nepravomoćno oslobođena optužbe, presudom Kzd-4/2022-29 od 23. travnja 2024., koji spis se nalazi na Županijskom sudu radi odluke o žalbi ODO u Gospiću.

    11.3. Zaključno, reproduciranjem spornih snimki na raspravi, sud je cijenio kako se na prvoj snimci (kazneno djelo iz članka 143. stavka 1. KZ/11) čuje glas tužiteljice JĆ i djeteta PĆ (što stranke ne čine spornim), pri čemu tužiteljica govori mldb. djetetu da će teti u vrtiću pred svom djecom reći što je napravio (zamazao zid sadržajem pelene kako proizlazi iz optužnice), neka mu se svi smiju, neka mu se sva djeca smiju i neka se nitko ne druži s njim, na što dijete reagira plačem, dok se na drugoj snimci (kazneno djelo iz članka 144. stavka 1. KZ/11) vidi unutrašnjost stana i oštećena kao tužiteljica koja leži na krevetu, na koju je pogled djelomično zaklonjen stolicom, dok se iz druge prostorije čuje intenzivan dječji plac i povremeno lupanje djece po vratima prostorije u kojoj se nalaze.

    12. Slijedom svega izloženog, cijeneći zakonska obilježja kaznenog djela iz članka 143. stavka 1. i članka 144. stavka 1. KZ/11, ali i odredbu stavka 4. članka 143. KZ/11, prema kojoj nema obilježja tog kaznenog djela, ako su radnje iz stavka 1. istog članka učinjene u javnom interesu ili u drugom interesu koji je pretežniji od interesa zaštite privatnosti snimane ili prisluškivane osobe, ocjena je suda kako je osnovom provedenih dokaza u ovom postupku ostalo sporno da li je okrivljenik navedene snimke sačinio u cilju povrede prava privatnosti privatne tužiteljice ili ih je sačinio u cilju zaštite interesa njihove troje mldb. djece, smatrajući da tužiteljica kao majka nad djecom vrši nasilje, kako se branio, a kao dokaz o čemu je onda navedene snimke predao na parnični spis predmeta.

    12.1. Naime, u postupku nije sporno da je okrivljenik pokrenuo postupak razvoda braka i donošenja odluke o tome s kim će djeca stanovati, te na taj predmet predao sporne snimke, nastale bez znanja i odobrenja tužiteljice, što je doista mogao učiniti u cilju povrede njene privatnosti, kako mu je stavljeno na teret.

    Međutim, gledanjem i slušanjem navedenih snimki, cijeneći da se radi od djeci u dobi od četiri odnosno dvije godine (str. 13 spisa), proizlazi kako bi situacije u kojoj dvoje djece u dobi od dvije godine intenzivno plače i lupa po vratima prostorije iz koje očito ne mogu izaći, a na što majka ne reagira, te u kojoj majka djetetu od četiri godine govori da će odgajateljici i djeci u vrtiću reći što je napravio ( sadržajem pelene zamazao zid), tako da mu se svi smiju i nitko se s njim ne druži, a na što dijete reagira plačem, mogle djelovati na okrivljenika tako da smatra kako oštećena kao tužiteljica prema njihovoj djeci poduzima neprimjerene odgojne metode i time kod njih izaziva psihičku neugodu i stres, a zbog je onda sačinio navedene snimke i predao na spis predmeta, radi zaštite interesa mldb. djece.

    13. Slijedom izloženog, a cijeneći u tom dijelu i da je protiv oštećene kao tužiteljice pred ovim sudom u tijeku kazneni postupak radi kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11, na štetu mldb. PĆ, kao i da parnični postupak pokrenut početkom kolovoza 2020., iako se radi o žurnom sudskom predmetu još uvijek nije pravomoćno okončan u odnosu na odluku s kojim će roditeljem djeca stanovati, ocjena je suda kako se očito radi o kompleksnoj i složenoj situaciji, u kojoj se još nje donijela pravomoćna odluka u odnosu na okolnost život s kojim roditeljem je u najboljem interesu mldb. djece, a što po ocjeni ovog suda dodatno upućuje da u ovom predmetu provođenjem raspoloživih dokaza nije nesporno dokazano da bi u postupanju okrivljenika bila ostvarena bitna obilježja na teret mu stavljenih kaznenih djela iz članka 143. stavka 1. i članka 144. stavka 1. KZ/11, odnosno da nije nesporno dokazano da bi okrivljenik postupao s ciljem povrede privatnosti oštećene kao tužiteljice, što je bitno subjektivno obilježje na teret mu stavljenih kaznenih djela.

    14. Naime, u odnosu na kazneno djelo iz članka 143. stavka 1. KZ/11, ocjena je suda kako je u postupku ostalo sporno da li je okrivljenik snimanjem video zapisa na kojem je potajno snimio glas oštećene kao tužiteljice, u kojem ista njihovom sinu PĆ, u dobi od četiri godine govori da će pred tetom i svim njegovim prijateljima u vrtiću reći što je napravio (zamazao zid sadržajem pelene), tako da mu se svi smiju i nitko se s njim ne druži, na što dijete reagira plačem, to učinio s ciljem povrede privatnosti oštećene kao tužiteljice ili u cilju zaštite interesa mldb. PĆ, smatrajući da majka takvim riječima kod mldb. djeteta izaziva stres, govoreći mu da će pred njegovim vrtićkim prijateljima i odgajateljicama reći što je napravio i tako ga poniziti, isto kao što je u odnosu na kazneno djelo iz članka 144. stavka 1. KZ/11, po ocjeni suda ostalo sporno da li je okrivljenik te prilike postupao s ciljem povrede privatnosti oštećene kao tužiteljice, snimajući je bez znanja dok leži na krevetu (i uspavljuje starije dijete) ili je snimku sačinio u cilju interesa malodobne djece, stare dvije godine, koje je tužiteljica za to vrijeme ostavila u drugoj osobi, iz koje ne mogući izaći (vjerojatno je zaključana), zbog čega djeca intenzivno plaču i lupaju po vratima, ali im se majka ne odaziva kako bi ih umirila, smatrajući da time majka kod djece izaziva psihičku neugodu i stres.

    15. Slijedom svega izloženog, cijeneći da provedenim dokazima nije nesporno dokazano da bi optuženik počinio kaznena djela za koje je optužen, isti je oslobođen optužbe temeljem članka 453. točke 3. ZKP-a.

    16. Imovinskopravni zahtjev prema optuženiku u kaznenom postupku nije postavljen, pa o istom nije niti odlučivano.

    17. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP-a, oštećena kao tužiteljica JĆ dužna je nadoknaditi trošak kaznenog postupka, u vidu iznosa od 16,60 eura, koji joj je isplaćen na ime troškova njenog pristupa na raspravu u svojstvu svjedoka (str. 137 spisa) te paušalne svote u iznosu od 40,00 eura, čija visina je određena prema složenosti i trajanju postupka te imovinskim prilikama tužiteljice, ukupno iznos od 56,60 eura, koji je dužna nadoknaditi u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, a biti će dužna nadoknaditi i nužne izdatke okrivljenika te nužne izdatke i nagradu njegove braniteljice, o čemu će se odlučiti posebnim rješenjem, ukoliko se u zakonskom roku zatraži njihova naknada.

    U Gospiću, 29. kolovoza 2025.

    Sutkinja

    Karmela Miškulin Banić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u pisanom obliku i tri primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    1. Opunomoćenik ošt. kao tužiteljice, odvj. Siniša Milevoj, Pula

    2. Okr. CĆ, [adresa]

    3. Braniteljica okr., odvj. Sonja Vizjak, Kostrena

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.