Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-601/2025-16

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužitelja NC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnik u [adresa] protiv tuženice Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravnom odjelu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja prava vlasništva nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 23. listopada 2025. godine u nazočnosti tužitelja sa zamjenikom punomoćnika tužitelja, Josipa Petkovića, odvjetnika u [adresa] i zamjenice zakonskog zastupnika tuženice JC, više savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu Građansko-upravnom odjelu u Šibeniku, a na ročištu objave odluke dana 10. studenoga 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj NC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik:

- dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog slovima A-B-C-D-E-F- A površine 12.114 m[2]

- dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog slovima G-H-I-J-G površine 1576 m[2]

- dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog slovima K-L-M-N-O-P- K površine 2313 m[2] , sve sukladno skici mjesta očevida vještaka mjernika UC od dana 22. kolovoza 2025. godine koja skica je sastavni dio ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj NC je u tužbi i na ročištima naveo da je u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Šibeniku Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na čest. zem. [katastarska čestica] kao vlasnica upisana Republika Hrvatska.

2. Tužitelj NC vlasnik je realnih dijelova predmetne nekretnine i to dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog slovima A-B-C-D-E-F-A površine 12114 m[2] sukladno Geodetskoj situaciji stvarnog stanja u položajnom smislu

– sit. 1 koju je izradio Ured za izmjeru d.o.o. 20. srpnja 2023. godine. (nekretnina narodnog je naziva „Bilo Mala Draga“ i u naravi je nekada bio pašnjak za blago: ovce i magarce, a dijelom se na istoj ubirala drva po prednicima tužitelja i samog tužitelja, te je u cijelosti ograđena suhozidom sa svih strana); dijelova čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenih slovima G-H-I-J-G površine 1576 m[2] i slovima K-L-M-N-O-P-K površine 2313 m[2] sukladno Geodetskoj situaciji stvarnog stanja u položajnom smislu

– sit. 2 koju je izradio Ured za izmjeru d.o.o. 20. srpnja 2023. godine. (nekretnina narodnog naziva „Bilo ispod i poviše puta“ i u naravi je nekada bila vinograd obrađivan po prednicima tužitelja, a danas je maslinik obrađivan po tužitelju, te je u cijelosti ograđena suhozidom sa svih strana).

3. Vlasništvo fizički navedenih dijelova nekretnine tužitelj je stekao nasljeđivanjem od oca pok. TC pok. ŽC (u rješenju o nasljeđivanju označeno pod sva ostala imovina) i diobom sa bratom ŽC, a pristao je na tu diobu i supotpisao je i treći brat CC.

4. Otac tužitelja vlasništvo je stekao nasljeđivanjem od svog oca, a djeda tužitelja pok. ŽC, koji je rođen 1871. godine, a poginuo 1942. godine u 2. svjetskom ratu.

5. Vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina prenosilo se dakle „s koljena na koljeno“ kako je to i običaj u ovim krajevima, te su od davnina u posjedu obitelji tužitelja.

6. Baka tužitelja ŠC pok. ŽC upisana je kao posjednica u posjedovni list br.359.

7. Tužitelj i sam također ima registriran posjed predmetnih nekretnina u Arkod sustavu.

8. Zbog izloženog tužitelj je predložio da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev uređen podneskom od dana 20. listopada 2025. godine (list 42 spisa).

9. Zamjenica zakonskog zastupnika tuženice Republike Hrvatske protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu te je predložila da se isti odbije kao neosnovan.

10. U odgovoru na tužbu je istaknula da iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, već da iz historijata tužbe proizlazi da tužitelj smatra da je pravo vlasništva fizičkih dijelova kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stekao na temelju nasljeđivanja i dosjelosti kao pravne osnove stjecanja prava vlasništva kako osobno tako i od strane pravnih prednika.

11. Pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem O-618/93 od dana 31. ožujka 1994. godine iza smrti pok. TC proizlazi da predmetna nekretnina nije navedena kao dio ostavinske mase, čak niti kao izvanknjižno vlasništvo prednika tužitelja.

12. Kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 6958 upisana je kao posjed Republike Hrvatske, dok povijest posjedovanja nije poznata. Navedena okolnost – upis posjeda predmetne nekretnine u katastarskom operatu na navedenog posjednika jasno i sukladno sudskoj praksi ukazuje na nepoštenje tužitelja, odnosno njegovih prednika (Županijski sud u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-17/2021 od 24.08.2021.).

13. Presumpcija poštenog posjeda kao jedna od osnovnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je oborena. Isto tako, ukoliko sud odluči izvoditi i ostale dokaze koji su predloženi u tužbi, tužena smatra da je potrebno dodatno naložiti tužitelju da u spis za sud i protivnu stranu dostavi povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu te povijest posjedovanja za predmetnu nekretninu.

14. Zamjenica zakonskog zastupnika tuženice drži da tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju upis prava vlasništva predmetne nekretnine na imenu ove tužene, niti da je predložio dokaze koji bi upućivali da je uknjižba prava vlasništva na imenu ove tužene pogrešna.

15. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika UC, pregledom skica mjesta očevida istog vještaka od 14.7.2025. i 22.8.2025., posjedovnog lista 359 K. O. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Šibenik, povijest promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik klasa: 930-04/25-05/440 od 17.6.2025., ispisa sa Geoportala za predmetnu nekretninu, ispisa iz Arkod posjeda pod brojem 180190 NC", podneska pod nazivom " N", pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-618/93 od 31.3.1994., Geodetske situacije stvarnog stanja na terenu u položajnom smislu-sit 1 Ureda za izmjeru d.o.o. [adresa] i ČC dipl. ing. geod. od 20.7.2023., Geodetske situacije stvarnog stanja na terenu u položajnom smislu-sit 2 Ureda za izmjeru d.o.o. [adresa] i ČC dipl. ing. geod. od 20.7.2023., izjave CC pok. TC ovjerene kod javnog bilježnika Nevena Nakića u [adresa] 17.9.2025. pod brojem OV-10064/2025, neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižnog odjela u Šibeniku-povijesni prikaz, saslušanjem svjedoka i tužitelja KC pok. TC.

16. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

17. Tužbeni zahtjev je osnovan.

18. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva fizički određenih dijelova čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pobliže navedenih u izreci.

19. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da se predmet spora sastoji od dvije (2) čestice i to jedne u dijelu koje lokalno stanovništvo zove Na vrh male Drage i druge koje lokalno stanovništvo zove Hodomešćica

- da je nekretnina zv. Na vrh male Drage (na skicama mjesta očevida vještaka mjernika UC od 14.7.2025. i 22.8.2025. označena slovima A-B-C- D-E-F-A površine 12114 m[2] ) u cijelosti omeđena starim kamenim suhozidom sa istoka, zapada i sjevera, a na jugu graniči sa asfaltiranom cestom. Od poboljšica na istoj ima sedam (7) stabala maslina, jedna fafrinka, nešto borova, a ostalo je makija i pašnjak

- da je nekretnina zv. Hodomešćica omeđena starim kamenim suhozidom i istu presijeca asfaltirana cesta. U južnom dijelu (koji je na odnosnim skicama mjesta očevida označen slovima K-L-M-N-O-P-K površine 2313 m[2] ) od poboljšica ima trideset i pet (35) stabala maslina, a u sjevernom dijelu (koji je na skici označen slovima G-H-I-J-G površine 1576 m[2] ) ima dvadeset i pet (25) stabala dobro obrađivanih maslina – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika UC i pregledom skica mjesta očevida istog vještaka od 14.7.2025. i 22.8.2025. – list 23 do 25 i 41 spisa)

- da je od revizije posjeda 1954. godine na čest. br. 15696/1 K. O. [katastarska općina] kao posjednik bi upisan TC pok. ŽC za površinu od 10.000 m[2] , da je predmetnom oznake 2480/1979 i ugovora o darovanju ovjerenog kod nadležnog tijela tadašnje Općine Šibenik pod brojem OV-4848/79 pod poslovnim brojem 33/1979 izvršena promjena posjednika na ime ŠC ud. Ante za cijelo, te da je predmetom oznake UP/I-932-07/19- 03/491 i provedbe izvatka iz zemljišne knjige broj 15362/2019 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] pod poslovnim brojem 151/2019 upisana kao posjednik Republika Hrvatska – (utvrđeno pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik klasa: 930- 04/25-05/440 od 17.6.2025. – list 19 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti TC pok. ŽC (rođenog **.**.1907., a umrlog **.**.1993.) ovaj sud donio dana 31. ožujka 1994. godine rješenje o nasljeđivanju broj O-618/93 kojim su njegovim nasljednicima na temelju oporuke broj Pi-194/89 od 28.8.1989., te ustupa CC i J te DC, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina] te pokretnine pobliže navedene u točki I izreke rješenja, proglašeni sin NC za cijelo za nekretnine pobliže navedene u točki II izreke stegom prava plodouživanja jedne sobe u kući sina NC u [adresa], a u korist supruge ostavitelja AC, sin CC za cijelo za zemlju zv. Misto Struge kod Dražice za gradnju kuće, sin ŽC za cijelo za zemlju zv. Misto na Njivici kod zapada do asfalta kćerka RC žena U za cijelo za zemlju zv. Misto kod [adresa], kćerka T Prgin žena DC za cijelo za zemlju zv. Misto pok. Ž kod C, mal unuk ŽC sin NC za zemlju zv. Misto te sinovi ŽC za 1/3 dijela i NC za 2/3 dijela za sve ostale nekretnine - (utvrđeno pregledom pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – list 8 i 9 spisa)

- da je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] pod nazivom Za Brige površine 1222978 m[2] , a kao vlasnik je upisana Republika Hrvatska, tužena za cijelo – (utvrđeno pregledom neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog Zemljišnoknjižnog odjela Šibenik – povijesni prikaz)

20. Svjedok OC pok. Š je iskazivao da dobro pozna tužitelja jer su susjedi i u dobrim su odnosima. Koliko ima saznanja, tužitelj je vlasništvo predmetnih dijelova u narodu zvanih "Na vrh Male Drage" i "Hodomešćica" stekao nasljeđivanjem od svog oca kojeg je i sam osobno poznavao. Otac tužitelja TC je iste stekao nasljeđivanjem od svog oca ŽC, a ŽC od svog oca i tako s koljena na koljeno. Djeda tužitelja ŽC nije poznavao, ali iz priča starijih i tužitelja zna da je isti rođen koncem 19. stoljeća, a kad je umro nije znao, ali po priči da je to moralo biti najvjerojatnije u 2. svjetskom ratu. Dalje je iskazivao da je nekretnina "Na vrh Male Drage" u cijelosti ograđena suhozidom, a u naravi je bila pašnjak. Na početku nekretninu prema jugu je bilo nekoliko maslina, ali da su prije 10-ak godina izgorjele u požaru. Na sjevernom dijelu je bio pašnjak koji se koristio za ispašu životinja. Djeda tužitelja naslijedila je supruga Č, sinovi ŽC i VC. Isti su između sebe izvršili diobu pa je predmetna nekretnina dopala VC, oca tužitelja. Nekretnina "Hodomešćica" je u naravi bila vinograd, a djelomično je bila ograđena suhozidom. Vinograd je posadio djed tužitelja ŽC, a možda čak i njegov otac i taj vinograd je bio tamo do unazad 25 godina, nakon čega su posađene masline. Otac tužitelja je umro iza Domovinskog rata, a naslijedila su ga sinovi NC, ŽC i CC koji su između sebe izvršili diobu pa je predmet spora dopao NC. Nikad nije čuo da bi netko tužitelju osporavao predmet spora, država ili treće osobe. Nekretnina zv. Hodomešćica u narodu nosi naziv i Bilo ispod i poviše puta jer ju je presjekao put. Nekretnine koje su predmet spora su ostale u istim gabaritima – (list 28 spisa) 21. Svjedok LC pok. TC je iskazivao kao i svjedok OC pok. Š navodeći da na nekretnini zv. Hodomešćica je bila vinova loza, a na nekretnini "Na vrh Male drage" da su bile i masline. Vinograd i masline je sadio pok. djed tužitelja ŽC, a gornje otac VC. Nekretnine koje su predmet spora nakon izvršene podjele su ostale u istim gabaritima jer da se to ranije sigurno nije mjerilo metrom nego koracima, štapom ili slično. Iskazivao je da na predmetu spora viđa tužitelja i njegovog sina. Nikad nije čuo da bi netko tužitelju ili njegovim prednicima osporavao vlasništvo. On je na isti način sad u postupku sređivanja svoje zemlje – (list 28 spisa)

22. Tužitelj NC pok. TC je u stranačkoj izjavi navodio da su nekretnine koje su predmet spora oduvijek bile u nesmetanom i vlasničkom posjedu obitelji NC i to prvo pradjeda IC, zatim djeda ŽC, a potom njegovog oca. Iste su u naravi bile vinograd i to na predjelu Hodomešćica, a danas da su tamo masline. Na Vrhu male drage je bio pašnjak, da je djed ŽC rođen 1981. godine, a da je poginuo u studenom 1944. godine. Djeda ŽC naslijedili su njegov otac TC i stric K, a baka Č je umrla prije djeda. Pok. otac i stric su između sebe izvršili diobu pa su tako predmetne nekretnine dopale njegovog oca. Otac je umro 1993. godine, napravio je oporuku i svatko je dobio određeni dio.

Što se tiče nekretnina da su sunasljednici on, brat ŽC koji je u Njemačkoj i brat CC, međutim da su oni su između sebe izvršili diobu i predmet spora je tako dopao njega i da među njima nema sporova. Naveo je i da nikad nitko od strane države ili trećih osoba njemu ili njegovim prednicima nije osporavao vlasništvo predmeta spora. Suhozidi koji su zatečeni na licu mjesta da su tamo odavno, a iste da su radili djed ŽC i pradjed IC – (list 38 i 39 spisa).

23. Ocjenom izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP- a) ovaj sud je ocijenio da je tužitelj temeljem valjana pravna osnova stekao vlasništvo predmetnih dijelova nekretnine.

24. Valja istaknuti da prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

25. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

26. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

27. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946).

28. Valja napomenuti i pravno shvaćanje koje je Europski Sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009., broj 35298/04).

29. Odredbom članka 159. stavka 4. ZV-a (koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997. godine) je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog propisanog u stavku 2. i 3. istog članka (za nekretnine 10, odnosno 20 godina), dakle, protekom dvadeset (20), odnosno četrdeset (40) godina, a istovremeno je odredbom članka 388. stavka 4. ZV-a bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina, koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana pa, iako je ova odredba ukinuta od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (odlukama br. U-I-58/1997., U-I-1235/1997., U-I-237/1997., U-I-1053/1997. i U-I- 1054/1997), prema shvaćanju Europskog Suda za ljudska prava izraženog u presudama Trgo protiv Republike Hrvatske i drugima, a koje shvaćanje je preuzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-158/2017-2 od dana 7. svibnja 2019., takvu grešku zakonodavstva, ako ne postoje suprotstavljena prava nekih trećih osoba, ne mogu snositi pojedinci – građani nego sama država.

30. U citiranim presudama Europskog Suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske i dr. je zauzeto slijedeće stajalište: "… da podnositelj zahtjeva, koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koju je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška.

31. U svezi s tim, sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država da se greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

32. Prema naprijed citiranom stajalištu Europskog Suda za ljudska prava, a koje je prihvatio i Vrhovni sud Republike Hrvatske, vrijeme poštenog samostalnog posjeda, kao i kvalificiranog posjeda, na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu i prije dana 8. listopada 1991., uračunava se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na tim nekretninama dosjelošću, slijedom čega je u postupku valjalo utvrditi dosjelost tužitelja na predmetnoj nekretnini do dana 17. studenoga 1999. do kada je bila na snazi ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV-a pri tome vodeći računa da pravu posjednika kao stjecatelja nije suprotstavljeno pravo neke treće osobe.

33. Cijeneći rezultate dokaznog postupka a posebno iskaze svjedoka OC pok. Š i LC pok. TC, dakle domicilnih osoba koji su o predmetu spora imali relevantna saznanja (koje iskaze je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio) u postupku je utvrđeno da je predmet spora oduvijek bi u vlasničkom i nesmetanom posjedu obitelji IC i to prvo djeda tužitelja ŽC potom VC pok. ŽC, oca tužitelja, Č Čobanov ud. TC, majke tužitelja i danas tužitelja, da je nekretnina "Na vrh Male Drage" u cijelosti ograđena suhozidom, a u naravi je bila pašnjak, da je na početku nekretnine prema jugu bilo nekoliko maslina, ali su prije 10-ak godina izgorjele u požaru, da je na sjevernom dijelu bio pašnjak koji se koristio za ispašu životinja.

34. ŽC, djeda tužitelja naslijedili su supruga Č te sinovi ŽC i VC koji su između sebe izvršili diobu pa je predmetna nekretnina dopala VC, oca tužitelja. Nekretnina "Hodomešćica" da je u naravi bila vinograd, a djelomično je bila ograđena suhozidom, a vinograd je posadio djed tužitelja ŽC i isti je bio tamo do unazad 25 godina, nakon čega su posađene masline. Otac tužitelja da je umro iza Domovinskog rata, a naslijedila su ga sinovi NC, ŽC i CC koji su između sebe izvršili diobu pa je predmet spora dopao NC. Nekretnina zv. Hodomešćica u narodu da nosi naziv i Bilo ispod i poviše puta, jer ju je presjekao put, te da su nekretnine koje su predmet spora ostale u istim gabaritima

35. Utvrđeno je također da je pok. otac tužitelja TC pok. ŽC umro dana **.**.1993., a u odnosu na sve ostale nekretnine naslijedili su ga sinovi NC (tužitelj) za 2/3 dijela i ŽC za 1/3 dijela i da su isti između sebe izvršili diobu nekretnina u kojoj diobi je predmet spora dopao u vlasništvo tužitelja.

36. Da su tužitelj i njegov brat ŽC izvršili diobu nekretnina proizlazi i iz pismena pod nazivom " N" (list 7 spisa) i izjave CC pok. TC koji je decidirano naveo da je predmet spora narodnog naziva Bilo Mala Draga (Na vrh male Drage) i Bilo ispod i poviše puta-Hodomešćica vlasništvo tužitelja, a koje vlasništvo je tužitelj stekao nasljeđivanjem iza smrti oca TC pok. ŽC i diobom sa bratom PC, te da niti on, a niti brat ŽC polaže vlasništvo na predmetu spora (list 36 spisa).

37. Imajući u vidu činjenicu da je otac tužitelja TC pok. ŽC rođen 1907. godine, a umro 1993. godine u dobi od 86 godina, da je pok. djed tužitelj rođen u 19. stoljeću i rezultate dokaznog postupka, proizlazi da bi na strani pok. oca tužitelja TC pok. ŽC bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću jer je utvrđen četrdeset godišnji pošteni i kontinuirani posjed (računajući i vrijeme njegovog prednika oca ŽC) da bi nakon njegove smrti (u trenutku koje je pok. otac tužitelja bio vlasnik vanknjižni predmetne nekretnine) nasljeđivanjem (članak 36. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima „Narodne novine“ broj 53/91, 9/92, 77/92 dalje. ZOVO koji zakon je bio na snazi u vrijeme smrti pok. oca tužitelja) i diobom (članak 33. ZOVO-a) s ostalim sunasljednikom: bratom PC pok. TC stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine koju je nesmetano nastavio posjedovati.

38. Da su prednici tužitelja sada pok. djed ŽC i otac TC pok. ŽC bili u kontinuiranom i poštenom neometanom posjedu kako je naprijed utvrđeno, a koji posjed je nastavio nesmetano i kontinuirano tužitelj proizlazi i iz utvrđenja prilikom očevida i to činjenica da je nekretnina zv. Na vrh male Drage (na skici mjesta očevida vještaka mjernika UC od 14.7.2025. označena slovima A-B-C-D-E-F-A površine 12114 m[2] ) u cijelosti omeđena starim kamenim suhozidom sa istoka, zapada i sjevera, a na jugu graniči sa asfaltiranom cestom, a od poboljšica na istoj ima sedam (7) stabala maslina, jedna fafrinka, nešto borova, a ostalo je makija i pašnjak, dok je nekretnina zv. Hodomešćica omeđena starim kamenim suhozidom i istu presijeca asfaltirana cesta, da u južnom dijelu (koji je na odnosnoj skici mjesta očevida označen slovima K-L-M-N-O-P-K površine 2313 m[2] ) od poboljšica ima trideset i pet (35) stabala maslina, a u sjevernom dijelu (koji je na skici označen slovima G-H- I-J-G površine 1576 m2) ima dvadeset i pet (25) stabala dobro obrađivanih maslina.

39. Valja istaknuti da je od revizije posjeda, dakle od 1954. godine na čest. br. 15696/1 K. O. [katastarska općina] kao posjednik bi upisan TC pok. ŽC (pok. otac tužitelja) za površinu od 10.000 m[2] , da je predmetnom oznake 2480/1979 i ugovora o darovanju ovjerenog kod nadležnog tijela tadašnje Općine Šibenik pod brojem OV- 4848/79 pod poslovnim brojem 33/1979 izvršena promjena posjednika na ime ŠC ud. ŽC (pok. majka tužitelja) za cijelo (list 19 spisa), jer ukazuje da je pok. otac tužitelja u vrijeme provođenja revizije posjeda bio u vlasničkom nesmetanom posjedu dijelova predmetne nekretnine.

40. Kraj takva stanja stvari, navodi zamjenice zakonske zastupnice tuženice ad.1 Republike Hrvatske izneseni u odgovoru na tužbu se ne mogu prihvatiti.

41. U postupku je nedvojbeno utvrđeno da je pok. otac tužitelja TC pok. ŽC vlasništvo naprijed navedenih dijelova predmetne nekretnine stekao kako nasljeđivanjem iza smrti oca ŽC i diobom sa ostalim sunasljednicima, tako i izvanrednom dosjelošću, za koju nije uvjet da je posjed koji su imali bio kvalificiran, već je dovoljno da je on bio savjestan (pošten). Posjed je pošten, odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (paragraf 328 OGZ). Poštenje (savjesnost) se pretpostavlja.

42. U konkretnom je to utvrđeno kako je naprijed navedeno.

43. Suprotno tome, zamjenica zakonske zastupnice tuženice ad.1 Republike Hrvatske do kraja raspravljanja, iako je dužna (članak 219. ZPP-a) nije niti pokušala dokazivati nepošten posjed predmetne nekretnine (pravno pravilo iz § 1477. OGZ-a) po prednicima tužitelja), a niti je osporavala iskaze navedenih svjedoka, kao i utvrđenja prilikom očevida, dok na skicu mjesta očevida vještaka mjernika UC od dana 14. srpnja 2025. godine kao niti na skicu od dana 25. kolovoza 2025. godine nije imala primjedbi.

44. U odnosu na navode zamjenice zakonske zastupnice tuženice ad.1 Republike Hrvatske da predmet spora nije bio predmetom ostavinske mase iza smrti oca tužitelja TC kraj naprijed izloženog utvrđenja ne može dovesti do drugačijeg presuđenja, stoga, što je bitno da je ostavitelj (TC, otac tužitelja) u trenutku smrti bio stvarni vlasnik ali vanknjižni vlasnik predmeta spora, a koja činjenica je naprijed utvrđena.

45. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

46. Kako stranke nisu podnijele zahtjev za nadoknadu parničnog troška, sud do istom nije niti odlučivao.

Šibenik, 10. studenoga 2025.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24) u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

DN-a:

- punomoćniku tužitelja, odvjetniku Šimi Mrdeži

- tuženici Republici Hrvatskoj putem Općinskog državnog odvjetništva Građansko-upravnog odjela u Šibeniku, Stjepana Radića 81