Republika Hrvatska

Broj: Pp-1458/2025-9

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sucu Draženu Bence, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Lehkec, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD „JANČEC“ d.o.o., kao pravne osobe i VIĆ, kao kao odgovorne osobe, zastupani po branitelju Bojanu Bacinger, odvjetniku iz Čakovca, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. i 2. toč. 3. Zakona o radu, čl. 172. st. 2. i 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 150. st. 1. i 2. alineja 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Čakovcu, pod brojem KLASA: UP/I-116-02/25-01/317, URBROJ: 443-02-04-14-25-4 od 29. srpnja 2025., nakon provedene i zaključene javne glavne rasprave, u smislu čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 10. studenog 2025. objavio je i,

p r e s u d i o  j e

1. Okrivljenik: TD „JANČEC“ d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB 62462855194, MBS: [matični broj subjekta], prekršajno nekažnjavani,

- kao pravna osoba,

2. Okrivljenik: VIĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državlj. RH, prekršajno nekažnjavana,

- kao odgovorna osoba,

k r i v i s u

I. a) kao pravna osoba, te odgovorna osoba poslodavca, što je tijekom inspekcijskog nadzora obavljenog dana 22.05.2025. i 07.07.2025. u sjedištu trgovačkog društva JANČEC d.o.o. Donji Pustkaovec, zatečeni radnici VI, iz [adresa], a da s istim radnikom prije početka rada, i to s radnikom MI dana 26. lipanj 2025. godine koji je započeo s radom u 04,30 sati na poslovima voditelja klaonice, nisu sklopili ugovor o radu, niti su mu prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku, radnikom KI, [adresa], dana 22. svibnja 2025. godine koji je započeo s radom u 06,00 sati na poslovima rezanja trupa peradi, nisu sklopili ugovor o radu, niti su mu prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku, te radnikom ŽI iz [adresa], a da okrivljeni s istim radnikom prije početka rada, i to dana 19. svibnja 2025. godine koji je započeo s radom u 06,00 sati na poslovima rezanja trupa peradi, nisu sklopili ugovor o radu, niti su mu prije opčetka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku,

b) kao pravna osoba, te odgovorna osoba poslodavca, što je tijekom inspekcijskog nadzora obavljenog dana 22.05.2025. i 07.07.2025. u sjedištu trgovačkog društva JANČEC d.o.o. Donji Pustkaovec, zatečeni radnik ĆI, na poslovima rezanja trupa peradi, a da ga nisu prijavili na obveznom mirovinsko osiguranje prije početka rada, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje što su bili dužni jer je radnik obavljao poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odrredbama čl. 14. st. 3. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to prije početka rada, dakle, dana 19. svibnja 2025. godine,

zatečeni radnik PI na poslovima rezanja trupa peradi, a da ga nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje što su bili dužni jer je radnik obavljao poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odrredbama čl. 14. st. 3. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to prije početka rada, dakle, dana 22. svibnja 2025. godine,

radnik VI koji je radio na poslovima voditelja klaonice nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, dana 01. lipnja 2025. godine, odnosno da okrivljenici za navedenog radnika nisu podnijeli podatke o početku osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada dana 01. lipnja 2025. godine, već su to učinili dana 14.07.2025. godine,

c) kao pravna osoba, te odgovorna osoba poslodavca, što za radnika VI, nisu u propisanom roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, i to u roku od 8 dana od dana početka rada radnika, dana 01. lipnja 2025. godine, znači nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje najkasnije do dana 09. lipnja 2025. godine, već su istoga prijavili naknadno dana 13. ožujka 2025. godine, za radnika KI nisu u propisanom roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, i to u roku od 8 dana od dana početka rada radnika, dana 22. svibnja 2025. godine, znači nisu podijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje najkasnije do dana 22. svibnja 2025. godine, već istog nisu prijavili do dana inspekcijskog nadzora,

II. čime su počinili prekršaje i to:

1. okrivljena pravna osoba pod:

a) iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17 i 98/19), kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 3. istog Zakona,

b) iz čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), kažnjivo po čl. 172. st. 2. toč. 5. istog Zakona,

c) iz čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), kažnjivo po čl. 150. st. 1. alineja 2. istog Zakona,

2. okrivljena odgovorna osoba pod:

a) iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17 i 98/19), kažnjivo po čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. toč. 3. istog Zakona,

b) iz čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), kažnjivo po čl. 172. st. 3. toč. 5. istog Zakona,

c) iz čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), kažnjivo po čl. 150. st. 1. u vezi st. 2. alineja 2. istog Zakona,

pa se temeljem istog propisa za prekršaje pod a) i b) izreke, a primjenom čl. 33. i 37. Prekršajnog zakona,

u t v r đ u j e

III. NOVČANA KAZNA i to:

1. okrivljenoj pravnoj osobi za prekršaje pod:

a) u iznosu od 4.000,00 eura (četiri tisuće eura),

b) u iznosu od 600,00 eura (šesto eura),

c) u iznosu od 9.290,00 eura (devet tisuća dvjesto devedeset eura),

2. okrivljenoj odgovornoj osobi za prekršaje pod:

a) u iznosu od 720,00 eura (sedamsto dvadeset eura),

b) u iznosu od 100,00 eura (sto eura),

c) u iznosu od 800,00 eura (osamsto eura),

te se temeljem čl. 39. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

ukupna novčana kazna:

- za pravnu osobu u iznosu od 13.890,00 (trinaest tisuća osamsto devedeset eura),

- za odgovornu osobu u iznosu 1.620,00 eura (tisuću šesto dvadeset eura).

Primjenom načela "ne bis in idem", te odgovarajućih odredbi Prekršajnog zakona, a u vezi prakse ESLJP i primjenom tzv. Engel kriterija za prekršaj pod c) izreke presude okrivljenoj pravnoj osobi uračunava se iznos od 7.950,00 eura (sedam tisuća devetsto pedeset eura) izrečen u upravnom postupku pravomoćnim rješenjem Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava Čakovec, Klasa: UP/I-116-02/25-01/317, URBROJ: 443-02-04/14-25-2 od 24. srpnja 2025., te tako

okrivljena pravna osoba ima za platiti ukupnu novčanu kaznu u iznosu od 5.940,00 (pet tisuća devetsto četrdeset eura).

Okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje.

Ukoliko okrivljenici ne uplate u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

IV. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona okrivljenici su u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude, dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 (pedeset eura) svaki, u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava u [adresa], pod brojem KLASA: UP/I-116-02/25-01/317, URBROJ: 443-02-04-14-25-4 od 29. srpnja 2025. godine, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika TD JANČEC d.o.o., kao pravne osobe i VIĆ, kao odgovorne osobe, radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Na glavnu raspravu dana 06.11.2025. pristupila je odvjetnica Leona Srša Kristofić iz OU Bojana Bacinger, te je predala pisanu obranu 1. i 2. okrivljenika u kojoj okrivljenici navode:

Okrivljenici ovim putem izražavaju izričito žaljenje zbog počinjenih prekršaja. Naime, dana 22.05.2025. i 07.07.2025. godine tvrtka JANČEC d.o.o. bila je suočena s iznimno povećanim opsegom posla uslijed potrebe za hitnim klanjem velikog broja pilića namijenjenih restoranima i maloprodaji, a nekolicina redovno zaposlenih radnika netom prije planiranog početka svoje smjene obavijestila poslodavca, ovdje okrivljenika, o nesposobnosti za rad čime se javila potreba za izvanrednim osobljem, u ovom slučaju KI, te KI ŽI. I. i II. okrivljenik imali su pripremljene ugovore za g. PI, te g. BI, no isti su na kraju zbog količine posla objekta ostali nepotpisani, kao što nisu bili ni dostavljeni potrebni podaci o početku osiguranja za potrebe vođenja matične evidencije, čime s radilo o propustu okrivljenika za što se izrazito kaju obzirom da se radilo o izvanrednoj situaciji. U protivnom bi brojni restorani i trgovine ostali bez robe, što bi izazvalo lančanu reakciju u opskrbnom lancu.

Dakle, zbog te izvanredne okolnosti bilo je nužno u najkraćem roku osigurati dodatne radnike. Propust se dogodio isključivo zbog neodgodive potrebe za radnom snagom, dok se istovremeno radne dozvole za strane radnike čekaju iznimno dugo. I. i II. okrivljenik se iskreno kaju zbog počinjenog prekršaja, ističući da im nije bila namjera zaobići zakonske obveze, već isključivo djelovati u cilju sprječavanja šire poslovne štete.

Nadalje, prije podnošenja Optužnog prijedloga, I. i II. okrivljenik zaprimili su Rješenja od dana 24.07.2025. godine, KLASA: UP/I-116-02/25-01/317, URBROJ: 443-02-04-11-24-2 Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u [adresa], kojim su bili utvrđeni istovrsni prekršaji za iste predmetne dane koji su utvrđeni i u optužnom prijedlogu.

Isto tako, predmetnim Rješenjem naloženo je I. i II. okrivljeniku da uplate ukupni iznos od 7.950,00 eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, a koji iznos je na kraju i bio naplaćen dana 03.09.2025. godine u ovršnom postupku izravne naplate putem Financijske agencije, što bi značilo da je predmetni događaj već tada trebao biti riješen, a ne ponovno pokrenut optužnim prijedlogom.

U prilog tome dostavlja se i relevantna sudska praksa, presuda donesena u istovrsnom predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Čakovcu, Prekršajni odjel, pod poslovnim brojem: Pp-1624/2024, presuda od dana 13.12.2024., poslovni broj Pp-1624/2024-8.

U navedenoj presudi sud je izričito uvažio činjenicu da je obveza plaćanja novčane kazne već izvršena putem Rješenja Državnog inspektorata, uračunavši tako već naplaćeni iznos u ukupnu sankciju, te sukladno tome smanjio izrečenu kaznu, citiram:

Primjenom načela „ne bis in idem“, temeljem čl. 10. Prekršajnog zakona u svezi prakse ESLJP i primjenom tzv. Engel kriterija za prekršaj pod a) izreke presude okrivljenoj pravnoj osobi uračunava se iznos od 5.300,00 eura izrečen u upravnom postupku pravomoćnim rješenjem Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava Čakovec, Klasa: UP/I-116-02/24-01/532, Ur.broj: 443-02-04-14-24-3 od 08.10.2024., te okrivljena pravna osoba ima za platiti novčanu kaznu u iznosu od 300,00 (tristo) eura.

Okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su dužne platiti novčanu kaznu temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, smatra će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Ukoliko okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba ne plate u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

Slijedom navedenoga, očito je da se u ovakvim slučajevima već naplaćeni iznos tretira kao djelomično ispunjenje zakonske obveze te se isti mora uzeti u obzir prilikom odlučivanja o sankcijama, čime se sprječava dvostruko kažnjavanje za isto činjenično stanje.

Isto tako, prema članku 160. st. 2. toč. 5. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog mora sadržavati i činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, dakle, opis sadržan u izreci optužnog prijedloga u kojoj nije navedeno činjenično stanje, kao ni bitna obilježja djela prekršaja, nije dostatan.

Biće prekršaja odnosi se na sve bitne elemente ili obilježja prekršaja koji su propisani zakonom. To uključuje sve činjenice i okolnosti koje čine prekršaj, kao i primjenjive zakonske odredbe koje definiraju prekršajno djelo i sankcije za njega. U ovom slučaju, nedostatak navođenja konkretnog ponašanja odnosno postupanja okrivljenika u činjeničnom opisu prekršaja predstavlja povredu bića prekršaja.

Zbog svega navedenoga I. i II. okrivljenik mole sud da prilikom određivanja kazne uzme u obzir sve navedene olakotne okolnosti te predlažu da sud donese presudu kojom se proglašavaju krivim za počinjenje prekršaja, međutim, predlažu da se prilikom odmjeravanja kazne primjeni odredba čl. 38. st. 2. Prekršajnog zakona (dalje: PZ):

Sud može osloboditi od kazne počinitelja:

1. kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja.

2. kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postpak.

Naime, navedeni prekršajni postupak okrivljenikeu tolikoj mjeri pogađa da nema uopće govora da će u budućnosti počiniti takav prekršaj jer su sda na „vlastitoj koži“ osjsetili težinu tog prekršaja i shvatili koje su posljedice.

Također smatraju kako bi takvim postupanjem suda bila i zadovoljena svrha generalne prevencije jer društvo u cjelini njihovim postupanjem ni na koji način nije oštećeno, niti pak su oni svojim postupanjem poticali druge sudionike da postupaju na opisani način.

A ako pak sud smatra da nema mjesta primjeni citirane odredbe, okrivljenici skreću pozornost nqa odredbu čl. 37. PZ-a:

(1) Sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeni prekršaj kad to ovaj Zakon izričito propisuje.

(2) Blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom.

Naime, I. i II. okrivljenik već dugi niz godina vode uspješno poslovanje, sve u skladu sa zakonskim regulativama. Isto tako, kod njih je zaposlen veći broj radnika kojima uredno isplaćuju plaće. Slijedom navedenog, imaju i odgovornost da njihovo trgovačko društvo uredno i uspješno posluje kako bi se zaradili potrebni iznosi za isplatu tih plaća, što znači da zasigurno ne bi kršili zakonske odredbe jer bi time dovodili u rizik i svoje poslovanje, ali i životne i egzistenciju svojih radnika.

I. i II. okrivljenik ističu da do sada nisu bili niti prekršajno, a niti kazneno kažnjavani.

Ako se sagleda svrha kažnjavanja, jasno je da se kažnjavaju zato što je učinjen prekršaj, ali i zato da se ne bi vršili prekršaji u budućnosti. U suprotnom bi izgledalo kako je zauzeto stajalište da sustavna represija ima veću važnost od prevencije i namjere za poštivanje pravnih normi u budućnosti. Nema sumnje da u konkretnom slučaju nema mjesta drakonskom kažnjavanju, obzirom da je poznato da takve mjere samo ugrožavaju funkciju prekršajnog prava, te da bi se isti, ako ne i bolji rezultat, mogao postići drugačijim mjerama. Takovom odlukom bi se zapravo okrivljenike prisililo na suprotno ponašanje od onog u skladu s poztivno pravnim propisima, budući bi izgledalo kako je sustav u služnosti represije, a ne da prije svega stoji u svojstvu generalne prevencije.

Slijedom svega navedenog, a budući da bi posljedice kažnjavanja I. i II. okrivljeniku ugrozile njegovo poslovanje, kao i egzistenciju svih zaposlenih, okrivljenik smatra kako se opća svrha propisivanja i primjene svih prekršajno-pravnih sankcija i opća svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju može postići i bez njihovog kažnjavanja na način predložen Optužnim prijedlogom.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu i to zapisnik Državnog inspektorata od 7.7.2025. str. 4-20 spisa, zapisnik Državnog inspektorata od 22.05.2025. str. 21-30 spisa, Rješenje Državnog inspektorata od 24.7.2025. str. 31-35 spisa, obavijesti počiniteljima str. 36-38 spisa, potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenika str. 39-42 spisa, specifikacija plaćanja od 5.11.2025., presuda ovog suda br. Pp-1624/24 od 13.12.2024. godine.

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, na temelju obrana okrivljenika, temeljem priznanja prekršaja, kao i uvida u dokumentaciju iz spisa, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, te su za iste proglašeni krivima i kažnjeni.

4.1. Odredbom čl. 14. st. 3. Zakona o radu propisano je, da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Odredbom čl. 229. st. 1. toč. 3. Zakona o radu propisana novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, dok je u st. 2. cit. članka propisana novčana kazna za odgovornu osobu u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura.

4.2. Odredbom čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je: 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

Odredbom čl. 172. st. 2. toč. 5. cit. članka propisana je novčana kazna za poslodavca pravnu osobu u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura, te je u st. 3. cit. članka propisana novčana kazna za odgovornu osobu u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura.

4.3. Odredbom čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe, time da je u čl. 150. st. 1. cit. Zakona propisana novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura, te 1060,00 do 1990,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi, ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.),

4.4. Okrivljenici u cijelosti izričito priznaju počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret, time da njihovo priznanje potvrđuje i dokumentacija iz spisa, a ponajprije zapisnik Državnog inspektorata od dana 07.07.2025. str. 4-20 spisa, te zapisnik Državnog inspektorata od 22.05.2025. str. 21-26 spisa, kao i zapisnik Državnog inspektorata od 24.07.2025. str. 27-30, a u i konačnici rješenje Državnog inspektorata od 24.07.2025. Dakle, nije sporno počinjenje prekršaja od strane okrivljenika, kako je to opisano u optužnom prijedlogu tužitelja, glede rada radnika KI, ŽI, te radnika JI i propusta okrivljenika glede nesklapanja ugovora o radu, kao i nepravovremenih prijava na HZMIO i HZZO za iste radnike. Slijedom naprijed navedenog nedvojbeno je utvrđena odgovornost okrivljenika za prekršaje koji im se stavljaju na teret.

5. Prilikom odlučivanja o kazni za okrivljenu pravnu osobu za prekršaj pod c) izreke presude sud je uvažio obranu okrivljene pravne osobe i dostavljen dokaz o uplati novčane kazne u iznosu od 7.950,00 eura, za koju sud po svojem sadržaju i posljedicama smatra da ima obilježje novčane sankcije propisane Prekršajnim zakonom, pa je ista i uračunata, odnosno umanjena je minimalna izrečena novčana kazna za taj prekršaj. Slijedom navedenog je sud uvažio načelo "ne bis in idem" vezano uz Protokol br. 7 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda – članak 4., točnije obvezu primjene zabrane dvostrukog suđenja ili kažnjavanja u istoj pravnoj stvari. (Odluke ESLJP – "Maresti protiv Hrvatske i Tomasović protiv Hrvatske").

6. Stoga je sud okrivljenike proglasio krivima i kod odmjere novčanih kazni okrivljenicima uzeta je u obzir težina prekršaja, te sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, pa je temeljem čl. 33., 36. i 37. Prekršajnog zakona sud okrivljenicima izrekao novčane kazne ispod Zakonom propisanih minimalnih novčanih kazni za te prekršaje, osim za prekršaj pod c) izreke za pravnu osobu gdje je izrečena minimalna novčana kazna, ali je uračunata plaćena novčana kazna u upravnom postupku, smatrajući da će se i ovakvim kaznama postići svrha kažnjavanja, a imajući u vidu olakotne okolnosti na strani okrivljenika i to priznanje prekršaja, te dosadašnju nekažnjavanost prema potvrdama Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije.

7. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu razmjerno složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika u iznosu od 50,00 (pedeset eura) svakom, jer su ih prouzročili počinjenim prekršajima.

U Čakovcu, 10. studenog 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ljiljana Lehkec

OI

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv presude je dopuštena žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Temeljem čl. 194. st. 2. Prekršajnog zakona žalba se može podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Čakovcu, Prekršajni odjel, Ulica Zrinsko frankopanska 9, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. Okrivljenicima,

2. Branitelju,

3. Tužitelju,

4. Za izvršenje,

5. Za spis.