REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1482/2024-101

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja KN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Sanja Radolović Kuprešak, odvjetnica u Zagrebu, Trnjanska cesta 63, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, Zagreb, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Sanje Radolović Kuprešak, odvjetnice i punomoćnice tužene Karmen Perić Radonić, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu, te presude javno objavljene dana10. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane, OIB:52634238587, da tužitelju KN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade za subote i nedjelje nakon dežurstva isplati iznos od 2.571,11 eura sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, na iznose kako slijedi:

– na iznos od 91,91 eura od 16.09.2012. pa do isplate

– na iznos od 52,84 eura od 16.10.2012. pa do isplate

– na iznos od 92,33 eura od 16.11.2012. pa do isplate

– na iznos od 48,27 eura od 16.12.2012. pa do isplate

– na iznos od 101,12 eura od 16.01.2013. pa do isplate

– na iznos od 46,17 eura od 16.02.2013. pa do isplate

– na iznos od 53,09 eura od 16.03.2013. pa do isplate

– na iznos od 49,03 eura od 16.04.2013. pa do isplate

– na iznos od 46,80 eura od 16.05.2013. pa do isplate

– na iznos od 89,53 eura od 16.06.2013. pa do isplate

– na iznos od 51,49 eura od 16.07.2013. pa do isplate

– na iznos od 89,53 eura od 16.08.2013. pa do isplate

– na iznos od 98,07 eura od 16.10.2013. pa do isplate

– na iznos od 44,98 eura od 16.11.2013. pa do isplate

– na iznos od 49,26 eura od 16.12.2013. pa do isplate

– na iznos od 94,03 eura od 16.01.2014. pa do isplate

– na iznos od 44,98 eura od 16.02.2014. pa do isplate

– na iznos od 51,72 eura od 16.03.2014. pa do isplate

– na iznos od 49,26 eura od 16.04.2014. pa do isplate

– na iznos od 94,03 eura od 16.05.2014. pa do isplate

– na iznos od 47,02 eura od 16.06.2014. pa do isplate

– na iznos od 98,51 eura od 16.07.2014. pa do isplate

– na iznos od 89,95 eura od 16.08.2014. pa do isplate

– na iznos od 141,05 eura od 16.10.2014. pa do isplate

– na iznos od 90,36 eura od 16.11.2014. pa do isplate

– na iznos od 51,95 eura od 16.12.2014. pa do isplate

– na iznos od 90,36 eura od 16.01.2015. pa do isplate

– na iznos od 94,48 eura od 16.02.2015. pa do isplate

– na iznos od 51,95 eura od 16.03.2015. pa do isplate

– na iznos od 47,24 eura od 16.04.2015. pa do isplate

– na iznos od 94,48 eura od 16.05.2015. pa do isplate

– na iznos od 98,96 eura od 16.06.2015. pa do isplate

– na iznos od 94,48 eura od 16.07.2015. pa do isplate

– na iznos od 45,18 eura od 16.08.2015. pa do isplate

– na iznos od 49,48 eura od 16.09.2015. pa do isplate

– na iznos od 47,24 eura od 16.10.2015. pa do isplate

i to do 31. srpnja 2015. po stop određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane, OIB: 52634238587, da tužitelju KN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 7.188,88 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je djelatna vojna osoba zaposlena kod tuženika, Ministarstvo obrane - Središnjice za upravljanje osobljem. Redovno radno vrijeme tužitelja je 40 sati tjedno raspoređeno kroz pet radnih dana, a pored redovnog rada tužitelj je odradio veliki broj sati 24-satnog i višednevnog 24-satnog dežurstva. Tužitelj je do dva puta mjesečno po sedam dana od utorka - utorka bio dežuran, a dežurstvo traje 7 puta 24 sata (dva puta mjesečno, sedam dana, puta 24 sata). Sukladno Odluci o rasporedu radnog vremena tužitelj je nakon 7-dnevnog dežurstva pripadalo 7 slobodnih dana, a tužena mu je odobravala 5 radnih dana, te subotu i nedjelju koji dani su tužitelju ionako neradni. Tužitelj je prilikom dežurstva u neprekidnom trajanju od 24 sata obavljao elektroničko izviđanja, obilazio teren i slao izvješća, te potpisivao dokumente i za koje vrijeme tužitelj nije mogao mirno odmarati i spavati 6-8 sati, već mu je svih 24 sata u trajanju 7 dana uzastopce bilo rascjepkano na aktivni koncentrirani rad u trajanju više sati, a zatim bi uslijedio kraći odmor, te nakon toga ponovno aktivan rad, slijedom čega potražuje plaćanje subote i nedjelje nakon dežurstva koje mu je dane tužena vodila kao slobodne, odnosno plaćanje subote ili nedjelje nakon unutarnjeg dežurstva. Nadalje, potražuje naknadu za 24- satno dežurstvo za razdoblje od 21. travnja 2011. do 21. srpnja 2016., a sukladno Pravilniku o dodatku na plaću i načinu isplate plaće.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 8. kolovoza 2025. tužitelj potražuje iznos od 2.571,11 euro i to na ime svih naknada koje se odnose na izračun razlike plaće, za subotu i nedjelju nakon borbenog dežurstva, a sve uz naknadu parničnog troška zajedno sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

2. Tužena u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te ističe da je potrebno razlikovati dva vremenska razdoblja. Od 1. listopada 2009. do 1. lipnja 2014. primjenjivala se Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnim službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/09) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 118/09) čime je bilo propisano točkom V. Odluke da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe. Navedenom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama RH, te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama, turnusima i na drugi odgovarajući način prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba, a Pravilnikom o izmjenama i dopunama bilo je regulirano pitanje dodataka za rad u turnusu, kao i dodataka za dežurstvo i stražarsku službu koje je imenovani ostvario i koja su isplaćena u navedenom razdoblju.

Drugo razdoblje od 26. lipnja 2013., kada je stupio na snagu novi Zakon o službi u oružanim snagama RH (u daljnjem tekstu: ZSOSRH), kojim je propisao da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću u članku 136., a članak 139. stavak 1. propisuje da su dodaci na plaću oni dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke. Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada pri čemu dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe, a dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada. Ove dodatke, iznos i dužnosti pravilnikom određuje ministar obrane, kao i raspored ranog vremena. Člankom 155. ZSOSRH-a izričito je propisano da djelatne vojne osobe ne ostvaruju uvećanja plaće za prekovremeni, noćni rad i drugo, već ostvaruju posebne dodatke na plaću propisane Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72715) i Odlukom o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine" broj 66/14, 23/15, 84/15). Također ističe zastaru za potraživanja prije 7. kolovoza 2011. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Odluku od 27. srpnja 2015., Odluku o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika od 1. studenog 2012., Odluku o rasporedu radnog vremena od 28. svibnja 2014., Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba od 1. travnja 2014., Zahtjev za mirno rješenje spora od 15. ožujka 2016., saslušao svjedoka CN, SN, tužitelja, izvršio uvid u očitovanja od 22. travanja 2016., 11. svibnja 2016., proveo financijsko vještačenje po PN, izvršio uvid u pisano očitovanje vještaka od 7. prosinca 2017., izvršio uvid u obračunske liste, proveo novo financijsko vještačenje po Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o., proveo novo financijsko vještačenje po Ručević Vještačenja d.o.o., izvršio uvid u očitovanje vještaka od 15. ožujka 2022., kao i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

U ponovljenom postupku sud je sud je proveo novo financijsko vještačenje po vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak, te izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst i 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Županijski sud u Velikoj Gorici svojim rješenjem poslovni broj Gž R-113/2024- 2 od 26. rujna 2024. ukinuo je presudu Općinskog radog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1480/2019-84 od 3. srpnja 2024. te predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

6. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno da je tužitelj radio na izdvojenom objektu u spornom razdoblju.

7. Sporna je između stranaka visina i osnov tužbenog zahtjeva za isplatu naknade za neiskorištene slobodne dane -subote i nedjelje.

8. Tužitelj potražuje isplatu za razdoblje od srpnja 2012., slijedom čega su relevantne odredbe Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/09 i 118/12), koja Odluka je stupila na snagu 1. listopada 2009.

9. U članku VI. navedene Odluke je propisano pripadnici OS RH koji zbog potreba službe provode 24 sata na radnom mjestu mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo.

Dodatak na plaću za svaki sat aktivnog dežurstva urediti će se posebnim propisom kojim se uređuju dodaci na plaću.

Za vrijeme aktivnog dežurstva pripadniku OS RH ne pripada uvećanje plaće iz točke XIII. ove Odluke, a koja propisuje uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, u drugoj smjeni i turnusu. Iz odredbe članka VI. Odluke proizlazi da se navedeni dodaci ne mogu primijeniti na period kojeg djelatnik OS RH provodi u aktivnom dežurstvu. Prema odredbi članka XI. iste Odluke iznimno, kad rad u operativnom središtu, operativnom dežurstvu Vojne policije, snagama brzog odgovora, na izdvojenom objektu i drugi oblik službe (osim stražarske) koji zahtjeva 24-satni boravak na radnom mjestu, nije organiziran u smjenama ili turnusima, može se organizirati dnevnom kombinacijom radnog vremena i aktivnog dežurstva. Nakon 24-satnog boravka na radnom mjestu pripadnik OS RH ostvaruje pravo na 24-satni odmor (slobodan dan), odnosno u slučaju višednevnog boravka na radnom mjestu ostvaruje pravo na višednevni proporcionalni odmor u omjeru 1:1. Sukladno odredbi članka II. iste Odluke, tjedno radno vrijeme određuje se na pet radnih dana od ponedjeljka do petka.

10. Na ovaj spor se također primjenjuje Odluka o rasporedu radnog vremena od 28. svibnja 2014. koja je stupila na snagu 1. lipnja 2014. Tužitelj se poziva na odredbu članka XII. stavak 3. navedene Odluke kojom je propisano da djelatna vojna osoba koja kao poseban oblik rada u turnusu obavlja poslove višednevnog kontinuiranog rada i boravka na izdvojenim objektima (radarska postaja, objekti elektroničkog izviđanja i slično), te na izoliranim lokacijama (stavak 1.), a poseban oblik rada iz stavka 1. ove točke je rad djelatnih vojnih osoba u ciklusima 7 dana rada - 7 dana odmora, pa da takva djelatna osoba radi najviše 12 sati dnevno, a preostalih 12 sati ne može bez dopuštenja nadređenog napustiti mjesto rada ili drugo mjesto koje je nadređeni odredio, odnosno obvezan je boraviti na izdvojenim objektima, te u smislu mjesečnog fonda sati smatra se da radi 7 dana u redovnom radnom vremenu.

11. Na ovaj spor valja primijeniti Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 118/09), gdje je u članku 17b. propisano da se dodatak za aktivno dežurstvo određuje prema osobnom činu u koeficijentu od osnovice za obračun plaća za svaki sat aktivnog dežurstva, i on za dočasnike iznosi 0,0023. Navedeni Pravilnik stupio je na snagu 1. listopada 2009., te Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 33/14), koji Pravilnik u članku 6. propisuje dodatke za vojnu službu, koji za dočasnika iznosi 14% osnovice za obračun plaće. Navedeni Pravilnik stupio je na snagu 1.4.2014. Istim Pravilnikom, u članku 15. propisani su dodaci na plaću za obnašanje dužnosti štetnih za zdravlje. Djelatnoj vojnoj osobi pripada dodatak na plaću u visini od 5% za izvršavanje poslova s otrovnim tvarima prve skupine, za rad na formiranju, punjenju i održavanju akumulatora u akumulatorskoj postaji za rukovatelja i tehnologa materijalne imovine klase III i V, na ispitivanjima kemijske postojanosti baruta, goriva i maziva, na radarskim sustavima s utvrđenim elektromagnetskim zračenjem, u hiperbaričnim i hipobaričnim komorama, s rendgentskim uređajima, na sustavima elektroničkog izviđanja te u podzemnim vojnim lokacijama.

12. Tužitelj i svjedoci NN i SN suglasno iskazuju da je rad bio koncipiran na način da se sedam dana radilo na objektu, obično od utorka do utorka, pa bi od srijede do srijede bili slobodni,a četvrtak i petak se radilo uobičajeno radno vrijeme. Na izdvojenom objektu se radilo od 06.00 do 14.00, 14.00 do 22.00 i od 22.do 06.00.

Tužitelj navodi da je radio osam sati na stroju a onda 4 sata na osiguranju, jer ih nije bilo dovoljno da bi svi mogli odmarati. Također navodi da mu dežurstva nije plaćeno po časničkom činu, već po manjem dočasničkom.

13. Radi utvrđivanja visine potraživanja koja traži u ovom postupku, sud je proveo financijsko vještačenje po Vatroslavu Zovku koji u svom nalazu i mišljenju od 17.07.2017. utvrdio temeljem dokumentacije u spisu da je potraživanje s osnova naknada za subotu i nedjelju sveukupno u visini od 34.481,96 kuna, dodataka za cjelokupno borbeno dežurstvo u visini 289.651,85 kuna, za neisplaćene dnevnice u visini od 64.150,00 kuna, te za neisplaćene dodatke za cjelokupno borbeno dežurstvo u iznosu od 144.094,39 kuna. Na nalaz je prigovarala tužena jer je nalaz sačinjen protivno propisima i aktima koji su bili na snazi u spornom razdoblju.

14. Vještak se očitovao na prigovore u podnesku od 07.12.2017. pa navodi da je nalaz sačinjen sukladno zadatku suda, da je detaljno naveo sve propise koji su bili na snazi tijekom utuženog razdoblja, da se tuženik poziva na odredbe pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pa da je tužitelju aktivno dežurstvo evidentirano prema nadležnom PORT-u za isplatu, a da pri tome je dostavljena samo kartica tužitelja koju vjerodostojnost vještak ne može utvrditi dok nedostaju isplatne liste za cjelokupno razdoblje.

15. Obzirom da je tužena i nadalje prigovarala cjelokupnom nalazu i očitovanju vještaka jer da isti nije dao valjano očitovanje niti za jedan od iznesenih prigovora, određeno je novo vještačenje po vještaku Petri Blašković, te konačno po Ručević vještačenjima d.o.o.

Tako vještak Blašković u svom nalazu i mišljenju od 20. svibnja 2020., temeljem dokumentacije koja prileži u spisu, utvrdila da za razdoblje od siječnja 2011 do siječnja 2016. tužitelju su neisplaćeni iznosi 22.435,56 kuna.

Tužitelj je prigovarao nalazu jer da vještak uopće nije izvršio obračun potraživanja sukladno zadatku suda te da isti ne razumije, te je predložio da se zadatak vještačenja povjeri drugom iskusnijem vještaku u navedenim sporovima.

16. Sud je proveo vještačenje po Ručević vještačenje d.o.o. koji u svom nalazu i mišljenju od 06.09.2021. utvrdio da neisplaćena bruto naknada za subote i nedjelje nakon dežurstva koje su po dnevnim evidencijama tužitelja evidentirani kao slobodni dani, za razdoblje od siječnja 2011. do 2016. iznose ukupno 15.391,55 kuna. Na nalaz vještaka je prigovarao tužitelj jer vještak nije sačinio cjelokupni izračun, i to naknadu za subotu i nedjelju za 2011 do svibnja 2014. Nalazu je prigovarala i tužena jer da je tužitelju u cijelosti isplaćena plaće i dodaci na plaću sukladno važećim propisima, a napominje da je tužitelj obavljao rad u posebnom obliku rada u turnusu (PORT) što podrazumijeva višednevni kontinuirani rad na izdvojenim objektima- na način da je efektivno radio 12 sati, a 12 sati se odmarao, a za efektivni rad su isplaćeni svi dodaci.

17. U očitovanju od 15.03.2022. vještak na prigovor tužene navodi da nije sporno da obavljanje rada u turnusu uključuje 7 dana odmora nakon 7 dana rada, međutim, kao što je već navedeno u osnovnom nalazu i mišljenju, tužitelju su u pojedinim mjesecima, i subota i nedjelja nakon dežurstava evidentirani kao slobodni dani za koje također iz dostupne dokumentacije nije razvidno da su uopće iskorišteni pa je stoga izračunata naknada za iste na temelju vrijednosti satnice redovnog rada. Slijedom svega iznesenoga, vještak u cijelosti ostaju kod osnovnog nalaza i mišljenja danog u ovom predmetu.

18. Obzirom na uputu županijskog suda u ukidnoj odluci te traženju tuženika da se provede novo vještačenje obzirom da prigovori po vještacima Zovko, Blašković i Rućčević nisu otklonjeni, sud je na teret tužene proveo vještačenje po vještaku Tkalec koji u nalazu i mišljenju od 30.06.2025. sukladno zadatku da utvrdi visinu potraživanja tužitelja u razdoblju od 01.07.2012. pa do 01.10.2015. godine za neisplaćenu naknadu za rad subotom i nedjeljom, dodatak za dežurstvo u razdoblju od 01.11.2011. do svibnja 2014. godine te da li je tužitelj u spornom razdoblju koristio slobodne dane te kada. Iz nalaza vještaka proizlazi da u pogledu rada subotom i nedjeljom u spornom razdoblju je tužitelj je, između ostalog, radio u ciklusu od 7 dana po 24 sata,nakon čega je bio 7 dana slobodan. Ukazuje da je rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici (točka 8.obrazloženja – stranica 302 spisa)utvrđeno je da tužitelj ne spori da mu je nakon turnusa od 7 dana omogućeno 7 dana odmora. Međutim, tužitelj smatra da se subote i nedjelje ne uračunavaju u dane odmora nakon višednevnog dežurstva, već predstavljaju tjedni odmor. Tuženik smatra da se radi o radu u ciklusima 7 dana rada – 7 dana odmora, a koji ciklusi predstavljaju cjelinu u koju ulaze i subote i nedjelje. Prema tome, radi se o pravnom pitanju da li se dani odmora nakon ciklusa ne računaju subotom i nedjeljom ili se isti računaju ako se radi o radu u cjelovitom ciklusu, a koje pitanje rješava Sud (uputa Županijskog suda). Iz svega naprijed navedenog, proizlazi da, ako rad tužitelja u ciklusima 7 dana – 7 dana odmora predstavlja rad u cjelovitim ciklusima, tužitelj nema potraživanja

1. Ako se subote i nedjelje nakon odrađenog ciklusa dežurstva ne uračunavaju u dane odmora, tada plaća za 2 dana neiskorištenog odmora nakon svakog odrađenog ciklusa dežurstva u razdoblju od 01.07.2012. do 01.10.2015. godine iznosi ukupno 2.571,11 EUR bruto.

Mjesečni iznosi u kn i EUR vidljivi su iz izračuna u 1. točki nalaza.

Ako odmor nakon odrađenog turnusa dežurstva čini jedinstvenu cjelinu (7 dana dežurstva – 7 dana odmora), tada tužitelj nema potraživanja na ime neiskorištenih dana odmora (pravno pitanje – uputa Županijskog suda).

Naime, tužitelj je ukupno na dežurstvu odradio 54 ciklusa (turnusa) x 7 dana odmora = 378 dana odmora, a koliko dana odmora je i iskoristio ako se subote i nedjelje računaju u dane odmora nakon odrađenog ciklusa (turnusa) – opisano u 3. točki nalaza i mišljenja.

2. Tužitelju je dodatak za aktivno dežurstvo u razdoblju od 01.11.2011. do 31.05.2014. godine, a za sate aktivnog dežurstva koji su naznačeni u evidenciji rada, ispravno obračunat, pa tužitelj nema potraživanja s te osnove.

3. Tužitelj je u razdoblju od 01.07.2012. do 30.09.2015. godine na ime odmora nakon ciklusa (turnusa) dežurstva iskoristio ukupno:

- 270 dana odmora – ako se u dane odmora ne računaju subote i nedjelje, odnosno;

- 378 dana odmora – ako se u dane odmora računaju subote i nedjelje. Na nalaz je prigovarao tuženik, ali samo u toči I nalaza, koji se prigovor odnosi na pravno pitanje , a ne na izračun potraživanja.

19. U konkretnom slučaju za razdoblje do 26. lipnja 2013. primjenjuje se je Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09, 124/09 : dalje ZSOSRH/09 ), odredbom članka 96. propisana je uređenje rasporeda dnevnog i tjednog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika, dok članak 97. stavak 1. i 2. Z ZSOSRH/09 propisuje slučajeve kada je djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u obvezi raditi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad) i to bez vremenskih ograničenja koja poznaju opći propisi o radu. je posebnim propisom urediti uvjete i načine korištenja godišnjeg odmora , dok se na dopuste primjenjuju opći propisi o radu.

20. Na razdoblju počev od 26. lipnja 2013. pa nadalje u konkretnom slučaju primjenjuju se odredbe Zakona službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj 73/13, dalje ZSOSRH/13) koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013. i koji radno vrijeme djelatnih vojnih osoba regulira drugačije.

21. Članak 153. ZSOSRH/13 propisuje radno vrijeme kao razdoblje u kojem je djelatna vojna osoba dužna obavljati poslove dužnosti koju obnaša prema utvrđenom rasporedu radnog vremena i prema nalozima nadležne osobe, time da raspored radnog vremena također određuje svojom odlukom ministar obrane. Služba u Oružanim snagama organizirana je na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan, a puno radno vrijeme utvrđeno je u pravilu u trajanju od 40 sati tjedno, raspoređeno u pet dana, a zbog specifičnosti vojne službe radno vrijeme može biti preraspodijeljeno na način da nije raspoređeno ravnomjerno po tjednima, ali unutar razdoblja koje ne može biti dulje od četiri mjeseca i ne smije biti dulje od 48 sati tjedno.

22. Ovi propisi o punom radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena ne primjenjuju se u (među ostalim) slučaju obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe, u kojem slučaju rad uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću i u smjenama i turnusima, pa kad djelatna vojna osoba zbog potreba službe radi u režimu obveznog smještaja u vojnoj lokaciji i vojnoj građevini, u tom slučaju rad uključuje rad subotom, nedjeljom, blagdanom, noću u smjenama i u turnusima.

23. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio na izdvojenom mjestu rada uz obvezan smještaj u vojnoj lokaciji neprekidno sedam dana na raspolaganju ukoliko ga netko pozove.

24. Tužitelj je djelatna vojna osoba te da se na prava i obveze tužitelja primjenjuje kao lex specialis Zakon o službi u oružanim snagama te podzakonski akti doneseni na osnovu predmetnog Zakona. Nesporno je utvrđeno, a tužena i priznaje u svojim očitovanjima da je tužitelj radio na izdvojenom izoliranom objektu mjesečno 2x7 dana i to na način da je 7 dana radio po 12 sati dnevno , a ostalih 12 sati nije bilo dozvoljeno napuštati izdvojeni izolirani objekt bez posebnog naloga nadređene osobe. Također iz navoda tužene je utvrđeno da je tužitelj na izdvojenom izoliranom objektu radio u smjenama te mu sukladno članku XI stavak 2. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine broj 118/09 i 118/12) pripada za 7 dana rada na izdvojenom objektu 7 slobodnih dana. Tužena je tužitelju u 7 slobodnih dana uračunala i subote i nedjelje koji dani su neradni svim djelatnim vojnim osobama, to je osnovano potraživanje za neisplaćene dodatke za subote i nedjelja nakon rada na izdvojenom izoliranom objektu, jer subote i nedjelje koje padaju unutar sedam slobodnih dana ne čine jedinstvenu cjelinu rada u turnusu pa obzirom da je riječ o neradnim danima to je pogrešna tvrdnja tuženika da je slobodne dane tužitelj iskoristio. Navedeni stav je zauzet u odluci Gž R-982/23 od 13.svibnja 2025. ŽS Zagreb.

25. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Tkalec od 30.06.2025. kao stručan i objektivan, i u skladu sa zadatkom vještačenja i propisima koji su u utuženom razdoblju bili na snazi i primjenjuju se u konkretnom slučaju, a primjedbe stranaka je svojim očitovanjem argumentirano otklonio,a tužitelj je sukladno nalazu specificirao tužbeni zahtjev.

26. Stoga je valjalo dosuditi isplatu potraživanja tužitelja s osnova neisplaćene naknade za subote i nedjelje nakon dežurstva u iznosu od 2.571,11 eura, kako je to vještak u nalazu utvrdio pod inačicom 1. o visini naknade za neisplaćene neiskorištene dane odmora, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinog iznosa do isplate , tj. od 16. u mjesecu za protekli mjesec, sukladno odredbi članka 84. stavak 3. ZR-a.

27. Odluka o visini stope zakonskih zateznih kamata temelji se na članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 u daljnjem tekstu ZOO), tj. za razdoblje od dospijeća do 31. srpnja 2015. prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP-a. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, troškovnika tužitelja, te vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje. Tako je tužitelju priznat trošak sastava zahtijeva za mirno rješenje spora od 13.11.2014.,od 100 bodova, sastava tužbe, od 100 bodova, pristupa na ročišta od 9.11.2016., 7.3.2017., 16.11.2017., 13.3.2018., 23.4.2018., 21.10.2019., 23.3.2021., 18.11.2022., 19.10.2023., 11.3.2024., 6.5.2024., 23.01.2025., 16.10.2025. svaki po 100 bodova, sastava podnesaka od 21.9.2016., 27.4.2017.,7.8.2017., 8.1.2018., 19.3.2018., 18.6.2019., 23.6.2020., 18.5.2022. , 18.10.2022.,06.08.2025. sve po 100 bodova (primjenom Tbr. 7/1, 8/1 i 9/1 OT), ukupno 2500 bodova (vrijednost 1 boda = 2,00 eura), ili 5.000,00 eura, na koji iznos je pridodano 25 % PDV-a sveukupno 6.250,00 eura. Navedenom je dodan trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 938,88 eura, pa je ukupno dosuđeno 7.188,88 eura.

29. Tužitelju je temeljem članka 151. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 10. studenog 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženoj po OGDO u Zagrebu (na broj: Pr-Do-149/2016)