Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-1185/2022-40

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužiteljice ĆČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Franko Kotlar, Ana Vidov & partneri d.o.o. u Zadru, protiv tuženika GČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Miran Zorica, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Andree Šalić Gvozden, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Franko Kotlar, Ana Vidov & partneri d.o.o. u Zadru i zamjenika punomoćnika tuženika ŽČ, odvjetničkog vježbenika kod Mirana Zorice, odvjetnika u Zadru, na ročištu za objavu presude 10. studenog 2025.

p r e s u d i o j e

I Odbija se prvopostavljeni (glavni) tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Utvrđuje se da prema tužiteljici ĆČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ne proizvodi pravne učinke Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen između tuženika RČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao davatelja uzdržavanja i pok. DČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao primateljica uzdržavanja, sklopljen dana 12. veljače 2022., ovjeren istog dana po javnom bilježniku Emilu Brkiću u Zadru, broj ovjere OV-1781/2022.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanja prava vlasništva nekretnina oznake ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 268 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 3204 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 991 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 5133 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 943 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 3110 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 1822 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 4417 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 131 m2 u naravi kuća i dvor, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 372 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 359 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 272 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 114 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 65 m2, 3/8 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 263 m2, što je tuženik dužan priznati i trpjeti, te da tužiteljica na temelju ove presude i po njenoj pravomoćnosti, izvrši prijenos prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime u navedenim suvlasničkim udjelima za cijelo, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

III. U slučaju protivljenja tužbi, nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove predmetnog parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku počevši od dana donošenja ove presude pa do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u roku od 15 dana."

II Odbija se drugopostavljeni ( eventualno kumulirani) tužbeni zahtjev koji glasi:

"I.Utvrđuje se ništetnim ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen 12. veljače 2022. između sada pokojne DČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao primateljice uzdržavanja i tuženika RČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao davatelja uzdržavanja, koji ugovor je potvrđen od strane javnog bilježnika Emila Brkića u Zadru, dana 12. veljače 2022., pod brojem ovjere OV- 1781/2022.

II. Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog upisa prava vlasništva izvršenog za korist tuženika GČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem ovog ugovora iz točke I. na način da se briše njegovo upisano pravo vlasništva na nekretninama: ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 268 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 3204m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 991m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 5133m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 943m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 3110m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 1822m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 4417m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 131m2 u naravi kuća i dvor, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 372 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 359 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 272 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 114 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 65 m2, 3/8 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 263 m2, i nalaže uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tužiteljici ĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.750,00 EUR ( dvijetisućesedamstopedeset eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. studenog 2025., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 22. lipnja 2022. navodi da je stvarna vlasnica i posjednica nekretnina oznake: ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 268 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 3204m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 991m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 5133m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 943m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 3110m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 1822m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 4417m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 131m2 u naravi kuća i dvor, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 372 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 359 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 272 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 114 m2, ¼ dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 65 m2, 3/8 dijela k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 263 m2, koje nekretnine su upisane kao pravo suvlasništva tuženika u navedenim suvlasničkim udjelima (dalje u tekstu: "predmetne nekretnine"). Tužiteljica da je predmetne nekretnine stekla temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenog s majkom DČ kao primateljicom uzdržavanja. Tužiteljica kao davateljica uzdržavanja i pok. DČ kao primateljica uzdržavanja dana 31. listopada 2017. da su sklopile ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, a koji ugovor je ovjeren pred Općinskim sudom u Zadru, Stalna služba Biograd na Moru, broj ovjere R2-2568/2017, OV-9/2017. Predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju da su nekretnine navedene i opisane u točki I. ove tužbe, a u odnosu na koje je tuženik upisan kao vlasnik/suvlasnik u navedenim suvlasničkim udjelima koje su, a kako je navedeno vlasništvo tužiteljice. Majka tužiteljice da je ujedno i majka tuženika te da je ranije upisana vlasnica, odnosno suvlasnica predmetnih nekretnina, koje su sada upisane kao pravo vlasništva/suvlasništva tuženika. Pok. DČ da je preminula u travnju 2022., te da su tužiteljica i tuženik jedini nasljednici iste. U odnosu na predmetne nekretnine, tuženik da je upisan kao suvlasnik u navedenim suvlasničkim udjelima iz točke I. ove tužbe, međutim predmetne nekretnine da su stvarno vlasništvo i posjed tužiteljice što da proizlazi iz sljedećeg: tužiteljica je pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekla temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenog s majkom pok. DČ **.**.2017. Tuženik da je dva mjeseca prije smrti majke DČ s istom sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, i to dana 12. veljače 2022., ovjeren po javnom bilježniku Emilu Brkiću pod poslovnim brojem OV-1781/2022. Predmet navedenog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenog između tuženika kao davatelja uzdržavanja i pok. DČ kao primateljice uzdržavanja su upravo predmetne nekretnine navedene u točki I. tužbe, koje je pok. DČ pet godina ranije prenijela u vlasništvo tužiteljici. Međutim, tuženik od pok. majke da nije mogao steći predmetne nekretnine s obzirom da je pet godina ranije pok. DČ s istima raspolagala u korist tužiteljice, a za uzvrat se tužiteljica o istoj svakodnevno skrbila i ispunjavala sve obveze preuzete ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, a definirane člankom II. istog ugovora. U trenutku sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju s tuženikom, pok. DČ da nije bila vlasnica istih. Stoga takav ugovor ne proizvodi pravne učinke prema stvarnoj vlasnici, odnosno suvlasnici tužiteljici. Iako tužiteljica temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju nije i formalno upisala svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama, to da ne umanjuje činjenicu da je pok. DČ nekretnine prenijela u vlasništvo tužiteljici, u zamjenu za skrb i brigu kako je to navedeno u članku II. ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Od trenutka sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju s pok. DČ 2017., pa i ranije, o istoj se isključivo brinula tužiteljica. Sve obveze tužiteljica da je ispoštovala te se o majci brinula i više no što je to ugovor zahtijevao. S majkom da je bila u dobrim odnosima te nikada nikakvog nesporazuma između njih da nije bilo. Nešto više od mjesec dana prije majčine smrti, a izričitom zabranom tuženika, tužiteljica da nije mogla pristupiti majci. Naime, tuženik je branio tužiteljici da dolazi u posjet majci, kojoj je gotovo svakodnevno dolazila te se izrazito čudno ponašao. Očigledno iz razloga što je upravo dva mjeseca prije smrti s pok. DČ sklopio također ugovor o dosmrtnom uzdržavanju te se kod iste uselio. Tuženik do sklapanja ugovora s pok. DČ, s istom nije živio, već se po sklapanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju prisilno uselio. Također, tuženik niti je ispoštovao obveze preuzete ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, niti se o majci brinuo. Kao što je navedeno, o majci se brinula isključivo tužiteljica, a tuženik realno nije niti mogao ispunjavati obveze preuzete ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, s obzirom da je nedugo nakon potpisivanja, cca. Dva mjeseca, primateljica uzdržavanja uslijed višegodišnje borbe sa zdravljem, preminula. Ugovor sklopljen s tužiteljicom, sklopljen je 2017. dakle, gotovo pet godina prije smrti majke DČ, dok je ugovor između iste i tuženika sklopljen dva mjeseca prije smrti DČ. Prilikom sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju s tužiteljicom pok. DČ da je bila prisebna osoban, sposobna hodati, čitati, razumjeti i potpisati se, pa je tako pristupila na Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru radi ovjere ugovora. Dva mjeseca prije smrti, tuženik je da bi sklopio ugovor s majkom, doveo javnog bilježnika u kućni posjet pok. DČ, znajući da je izrazito slabog zdravstvenog stanja, u postelji, slabog sluha, nesposobna za potpisivanje i uopće shvatiti značenje onog što potpisuje. Uz sve navedeno, majka tužiteljice i tuženika, pok. DČ, osim što je za života sve nekretnine koje su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenog s tuženikom, prenijela u vlasništvo tužiteljici, u trenutku sklapanja ugovora s tuženikom nije bila sposobna za rasuđivanje, te je kao takav, ugovor sklopljen protivno moralu i prisilnim propisima Republike Hrvatske, budući da primateljica uzdržavanja nije mogla shvatiti što potpisuje, odnosno nije bila poslovno sposobna. Osim navedenog, majka je bila pismena osoba te je vidljivo da je ugovor potpisan s tužiteljicom 2017. potpisan potpisom primateljice uzdržavanja, dok je na onom ugovoru sklopljenom s tuženikom stavljen otisak prsta. Prema odredbi čl. 18. ZOO-a, poslovno sposobna osoba može vlastitim očitovanjem volje stvarati pravne učinke u pravnom i gospodarskom prometu. Međutim, primateljica uzdržavanja zbog svog zdravstvenog stanja, a što potvrđuje i činjenica stavljanja rukoznaka na ugovoru sklopljenim s tuženikom, nije mogla shvatiti značenje svog postupanja niti je mogla biti sposobna za rasuđivanje. Zbog godina starosti te bolesti od kojih je bolovala (nakupljanje tekućine u plućima i stvaranje plinova koji su je na posljetku doveli do smrti) u vrijeme potpisivanja ugovora nije bila sposobna niti samostalno čitati jer je bila izrazito lošeg zdravstvenog stanja. Slijedom navedenog, da je evidentno kako je stvarna vlasnica predmetnih nekretnina upravo tužiteljica, koje pravo vlasništva je stekla 2017. temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenog s majkom pok. DČ. Također da je evidentno kako je tuženik na jedan prijevaran način i način protivan prisilnim propisima i moralu društva ishodio uknjižbu prava vlasništvo predmetnih nekretnina na svoje ime, znajući da su iste nekretnine vlasništvo tužiteljice. Zaključno, predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu od 11. srpnja 2022. usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da nije točno da je tužiteljica stekla pravo vlasništva jer za navedeno nisu ispunjene zakonske pretpostavke. Temeljem pravnog posla vlasništvo nekretnina se stječe upisom u zemljišnu knjigu. Sukladno čl. 119. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. S obzirom da tužiteljica nije izvršila upis u zemljišne knjige temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, ista nije stekla vlasništvo nekretnina koje navodi. K tome još, dio nekretnina koje tužiteljica navodi u toč. I. tužbe nisu sadržaj, odnosno ne navode se u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenom između tužiteljice i pokojne DČ. Stoga, svi ostali navodi iz tužbe da je tužiteljica stekla vlasništvo nekretnina su neutemeljeni. Nadalje, navodi da poslovna sposobnost pokojnici nije bila oduzeta, a nesposobnost za rasuđivanje je potrebno dokazati odgovarajućim dokazima, koje tužiteljica ne pruža niti navodi. Suprotno navodima tužiteljice, pokojnica je bila potpuno poslovno sposobna i sposobna za rasuđivanje, ali je bila fizički slaba. K tome još, javni bilježnik je solemnizirao ugovor između tuženika i pokojne majke, što je dodatna činjenica valjanosti takvog ugovora. Međutim, teret dokaza nesposobnosti za rasuđivanje pokojne majke stranaka je na tužiteljici, a ne tuženiku. U odnosu na činjenicu da se tužiteljica skrbila o pokojnoj majci, a da prema navodima tužiteljice, tuženik nije, tuženik ističe kako predmet ovog postupka nije raskid ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen između tuženika i pokojne DČ, već utvrđenje da je ugovor ništetan, odnosno da isti ne proizvodi pravne učinke u odnosu na tužiteljicu. S obzirom da tužiteljica nije postavila tužbeni zahtjev na raskid ugovora, onda je bespredmetno raspravljati o tome tko se za koga brinuo i na koji način. Apsolutno je netočno da je tuženik na prijevaran način i protivno prisilnim propisima i moralu društva ishodio uknjižbu vlasništva na svoje ime, znajući da su iste vlasništvo tužiteljice. Tuženik nije znao za ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen između tužiteljice i pokojne majke. Tuženikovom neznanju dodatno pridonosi činjenica da tužiteljica nikada nije izvršila upis prava vlasništva u zemljišne knjige, niti je ugovor igdje učinila vidljivim. Nadalje, tužiteljica postavlja glavni tužbeni zahtjev na način da prema tužiteljici ne proizvodi pravni učinak ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen između tuženika i pokojne DČ. Nejasno je na koji način bi uopće navedeni ugovor proizvodio ikakav pravni učinak prema tužiteljici. Ugovor proizvodi pravni učinak između ugovornih strana koje su ga sklopile, a ne prema trećim osobama. Tuženiku je nejasan navedeni tužbeni zahtjev. U odnosu na podredni tužbeni zahtjev, nejasno je zbog kojih razloga bi ugovor između tuženika i pokojne DČ bio ništetan, niti to tužiteljica decidirano navodi. Ukoliko tužiteljica misli da je to iz razloga što je ranije sa majkom sklopila ugovor, to nije razlog ništetnosti istog. Tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz nadoknadu parničnog troška tuženiku.

3. U dokazne svrhe sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i to: ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog između DČ i ĆČ od dana 31. listopada 2017., ovjerenog od strane Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru pod poslovnim brojem R2-2568/2017. Ov-9/2017 dana 23. studenog 2017. ( list spisa 12-14), ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zaključenog između GČ, kao davatelja uzdržavanja i DČ, kao primateljice uzdržavanja dana 12. veljače 2022., ovjerenog od strane javnog bilježnika Emila Brkića u Zadru, broj: OV- 1781/2022 ( list spisa 15-16), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 17), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 18), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 19), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 20), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 21), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 22), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 23-24), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 25), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 26), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 27), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 28-29), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 30- 31), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 32), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list spisa 33-34), liječnički karton pok. DČ (list spisa 47-59), medicinska dokumentacija Opće bolnice Zadar na ime pok. DČ ( list spisa 60- 85), identifikacija čestica DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastra nekretnina Biograd na Moru, KLASA: 930-04/22-04/327, UR.BROJ: 541-24- 04/8-22-2 od 27. listopada 2022. ( list spisa 87-91), identifikacija čestica DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastra nekretnina Biograd na Moru, KLASA: 930-04/22-04/527, UR.BROJ: 541-24-04/8-22-2 od 30. studenog 2022. ( list spisa 104-105), nalaz i mišljenje Stalnog sudskog vještaka mr. sc. Renate Bek, dr. med., spec. psihijatar od 4. veljače 2025. (list spisa 158-162), saslušani su svjedoci:

EČ (list spisa 93-95), KČ (list spisa 95-96), CČ (list spisa 109-110), VČ (list spisa 110-110), ZČ (list spisa 111-112), IČ (list spisa 118-119), JČ (list spisa 118-119), ĆČG (list spisa 119-120), MČ (list spisa 120-121), FČ (list spisa 145-146) zamolbenim putem saslušana je svjedokinja ĐČ (list spisa 131-133), te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužiteljice (list spisa 147-148) i tuženika (list spisa 149-150).

3.1. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka: NČ, ČČ, OČ, PČ, SČ, TČ, UČ, ZČ, AČ i LČ, budući da je tužiteljica odustala od tih dokaznih prijedloga, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Prvopostavljeni (glavni) i drugopostavljeni (eventualno kumulirani) tužbeni zahtjevi nisu osnovani.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da prema istoj ne proizvodi pravne učinke ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zaključen između tuženika GČ, kao davatelja uzdržavanja i pok. DČ, kao primateljice uzdržavanja, dana 12. veljače 2022. ovjeren po javnom bilježniku Emilu Brkiću iz Zadra, broj: Ov-1781/2022., da se utvrdi da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva nekretnina pobliže naznačenih u izreci presude, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika. Ujedno tužiteljica je postavila eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za utvrđenjem ništetnosti navedenog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, odnosno zahtjev da se uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije provedbe predmetnog Ugovora.

6. Među strankama nije sporno da je tužiteljica kao davateljica uzdržavanja s pok. DČ, kao primateljicom uzdržavanja sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju dana 31. listopada 2017., ovjerenim od strane Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, pod poslovnim brojem R2-2568/17, Ov-9/2017. Ujedno nije sporno da je tuženik, kao davatelj uzdržavanja s pok. DČ sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju dana 12. veljače 2022., sklopljenim u formi javnobilježničkog akta sklopljenim od strane javnog bilježnika Emila Brkića, poslovni broj: OV-1781/2022. Tijekom postupka nije bilo sporno da su predmet spornog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenog između pok. DČ i GČ činile nekretnine oznake: kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], koje su bile predmetom ranijeg ugovora koje je primateljica uzdržavanja pok. DČ zaključila s tužiteljicom 2017. godine.

7. Uvidom u ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljenim između DČ kao primateljice uzdržavanja i ĆČ, kao davateljice uzdržavanja dana 31. listopada 2017., ovjerenim od strane Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, pod poslovnim brojem R2-2568/17, Ov-9/2017 ( list spisa 12-14) razvidno je DČ kao primateljica uzdržavanja daje svojoj kćeri ĆČ, davateljici uzdržavanja sve svoje nekretnine i pokretnine, a osobito nekretnine koje je naslijedila temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, posl.br. O- 205/16, UPP/OS-42/16, pobliže označenih u citiranom Ugovoru. Ujedno, predaja u vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina davateljici uzdržavanja, slijedi odmah po potpisu ugovora.

8. Uvidom u Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenim između GČ, kao davatelja uzdržavanja i DČ, kao primateljice uzdržavanja dana 12. veljače 2022., sklopljenim u formi javnobilježničkog akta od strane javnog bilježnika Emila Brkića u Zadru, broj: OV-1781/2022 ( list spisa 15-16) proizlazi da primateljica uzdržavanja daje u vlasništvo davatelju uzdržavanja imovinu i prava pobliže označenim u članku 1. Ugovora. Ujedno proizlazi da javni bilježnik navedenu privatnu ispravu ispitao i utvrdio da ona po svom obliku odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama te ima snagu javnobilježničkog akta. Ujedno u pisanoj potvrdi je navedeno da DČ kao pismena osoba koja se ne može zbog bolesti potpisati, ne zahtijeva da potpisivanju isprave budu nazočna dva svjedoka ili drugi javni bilježnik u skladu s čl. 44. Zakona o javnom bilježništvu.

9. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje mr.sc. Renate Bek, dr.med., spec. psihijatar od 3. veljače 2025. ( list spisa 159-162) proizlazi da je pok. DČ bolovala od probavnog sustava (ciroza jetre, kronični gastritis…) i kardiovaskularnog sustava ( hipertnezija, stenoza mitralne valvule, fibrilacija atrija..). Zbog kardijalne dekompenzacije je hospitalizirana od 25. veljače do 10. ožujka 2022. te ponovno od 1. do 7. travnja 2022., kada je unatoč terapiji nastupio smrtni ishod. Nema niti jednog psihijatrijskog nalaza niti je tijekom hospitalizacije tražen konzilijarni pregled psihijatra. Slijedom navedenog, nema podataka koji bi ukazivali da pok. DČ, nije bila sposobna za rasuđivanje odnosno da nije bila sposobna shvatiti značenje onog što potpisuje i pravne posljedice potpisivanja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Vještakinja je zaključno navela kako smatra da je pok. DČ bila sposobna za rasuđivanje prilikom sklapanja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju 12. veljače 2022.

9.1. Tuženik nije imao primjedbi na izrađeni nalaz i mišljenje navodeći da je sačinjen objektivno u skladu s pravilima struke i priležećom medicinskom dokumentacijom. K tome da su svi svjedoci u postupku iskazivali da je pok. DČ bila mentalno zdrava. S druge strane tužiteljica je predložila da se vještakinja dodatno očituje je li zbir svih zdravstvenih problema prije potpisa ugovora mogao dovesti do smanjenja mogućnosti razumijevanja sadržaja ugovora.

9.2. Stalna sudska vještakinja mr.sc. Renate Bek, dr.med., spec. psihijatar je u pisanoj dopuni od 17. ožujka 2025. ( list spisa 173) navela da je nesporno da je pok. DČ bolovala od brojnih somatskih bolesti, kao što je navela više bolesti kardiovaskularnog sustava, gastrointestinalnog i lokomotornog sustava. Zbog tih bolesti da su joj bile potrebne kućne posjete doktora obiteljske medicine, a i bolničko liječenje od 25. veljače do 10. ožujka 2022., a zatim od 1. travnja koje je unatoč terapiji 7. travnja 2022. završilo smrtnim ishodom. Zbog tih svih bolesti da je slabije jela, slabije je komunicirala, uglavnom ležala u krevetu i imala sve manje snage. Uz cjelokupno loše tjelesno stanje nigdje nisu registrirani psihički poremećaji niti potreba za uključivanjem psihijatra u liječenje te ništa ne ukazuje da nesposobnost za rasuđivanje i shvaćanje sadržaja Ugovora. Zaključno, vještakinja je u cijelosti ostala kod izrađenog nalaza i mišljenja od 3. veljače 2025.

9.3. Konačno, tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje, koji je sud ocijenio objektivnim i stručnim, izrađenim po pravilima struke na temelju raspoložive dokumentacije u spisu, te konačno sukladno nalogu suda.

10. Svjedokinja EČ je u iskazu (list spisa 93-95) navela da ona i njezin suprug GČ nisu znali da je pok. svekrva sa ŠČ, sklapala ugovor o uzdržavanju. ŠČ dok se nije razvela živjela sa svojim suprugom u [adresa], a nakon toga je iznajmila stan također u [adresa] to je unazad godinu i pol do dvije dana. Inače pok. svekrva živjela je u istoj kući u kojoj žive suprug i ona, samo odvojeno. Od kada se svekrva razboljela, u potpuno su se preselili kod nje zajedno s djecom osim što su spavali u svojoj kući, a suprug je spavao sa svekrvom u kući stalno u kući u [adresa]. ŠČ bi dolazila otprilike jednom do dva puta tjedno kod svekrve, a o svekrvi su se isključivo brinuli ona i suprug. Na poseban upit je navela da je s tuženikom u izvanbračnoj zajednici od kolovoza 2009. Na početku su živjeli u [adresa], 2011. odselili su se u Zagreb na godinu dana, da bi se onda vratili u [adresa] te od tada stalno žive u toj kući. Od 2012. pa nadalje su stalno u toj kući. Do početka 2021. svekrva je bila u takvom stanju da je mogla sama o sebi brinuti, nije trebalo s njom spavati, a onda početkom 2021. joj je pozlilo te je završila u bolnicu jer je imala srčanih problema i od onda je loše, tada da su se počeli brinuti o njoj. Po njezinom mišljenju svekrva je bila fizički nemoćna, ali da je moglo se s njom razgovarati da bi pričala s djecom o školi, pitala za tablete koje bi pila da ih je znala po boji a ne po imenu. Nije se dešavalo da bi pričala gluposti, znala bi zaboraviti primjerice za ručak i slično, ali o ostalim stvarima je normalno pričala. Tih zadnjih mjeseci da je počela je govoriti njezinom mužu da će mu sve ostaviti i prepisati, njezin muž je to odugovlačio, a svekrva je to forsirala te je jedan dan došao javni bilježnik, odvjetnik, i doktor liječnik obiteljske medicine koji je potvrdio da je svekrva prisebna i da zna što radi i da ne uzima nikakve lijekove za psihičke probleme, također su bila i dva svjedoka CČ i IČ kad ju je Javni bilježnik upitao što će ostaviti kćeri, svekrva je odgovorila neka se snalazi sama da ju nije briga jer je bila razočarana s tim što je zanemarila i što je dovoljno obilazila.

11. Svjedokinja KČ je u iskazu (list spisa 95-96) navela da je pok. DČ, supruga od njezinog brata, da su bili u odličnim odnosima, nije joj poznato da bi DČ za života sa svojom kćeri ŠČ sklapala bilo kakve ugovore o uzdržavanju, ŠČ je živjela u [adresa] jer se tamo udala, a brat i nevjesta u [adresa], ali sin je živio u istoj kući, ali ne s njezinim pok. bratom i nevjestom. ŠČ najmanje 20 godina i više živi u [adresa] i zna da su bili s kćeri u dobrim odnosima i kćer je dolazila kod majke, ali nije dolazila s tom namjerom da majci pomaže, majka se mogla sama brinuti o sebi, imala je svoju mirovinu i bila je u snazi sve dok je nije zaboljelo negdje prije godinu dana prije nego što je umrla. Poznato joj je da su se ŠČ i GČ nešto posvađali, da dugo nisu bili u dobrim odnosima, ali kad se DČ razboljela znala da je GČ sve poduzimao da se njih dvoje pomire i najviše zbog majke te da je i ona više puta s ŠČ pričala da pređe preko nečega, ali jednostavno nije htjela, odlazila bi redovito u posjete kod DČ te bi uvijek bi zatekla GČ i njegovu ženu, nevjesta joj je mijenjala pelena i kuhala, samo jednom da je zatekla ŠČ koja je bila na pola sata vidjela majku i otišla. Navela je da je DČ zadnjih 6-7 mjeseci prije smrti bila jako ljuta na ŠČ i tužila joj se kako uopće ne vodi računa o njoj, jednom da joj je kazala kako je ona odlučila sve ostaviti Ć jer da se on i njegova žena o njoj brinu te joj je ona kazala kako je to njezino i da odluči kako ona misli da treba, u međuvremenu su se ŠČ i GČ pomirili, ali to je bilo puno prije nego što joj je DČ rekla da je odlučila sve ostaviti GČ. Jednom joj je rekla da će pozvati Javnog bilježnika da to riješe. Kazala joj je da hoće dati sinu jer on i njegova žena ju gledaju. Svaki dan da se čula na mobitel i odlazila kod nje u posjet, nekad jedan do dva puta tjedno. Nije primijetila da se pok. DČ gubila ili nesuvislo pričala, da je s njom normalno komunicirala, na ŠČ je bila ljuta što joj nije dolazila kad joj je bilo najteže. Na poseban upit je navela da je DČ napravila ugovor o doživotnom uzdržavanju s GČ par mjeseci prije smrti, zna da je GČ to rekao ŠČ i pokazao joj taj ugovor, a onda je ŠČ rekla kako može potpisati s njim kad je potpisala s njom, GČ nije za to znao, a kada je to ŠČ rekla GČ joj je predložio da rasparaju i jedan i drugi ugovor i da njih dvoje dogovore kao brat. Tada da nije bila nazočna, ali su joj rekli da je to bilo ispred pok. DČ. Svaki put da bi DČ rekla da napravi kako treba da se njih dvoje kasnije ne svađaju, a ona bi joj rekla da je ona napravila tako da ostavlja svome sinu, i to je stalno ponavljala od kada je zalegla. Navela da joj DČ nije kazala, ali kad je napravila GČ i tada da je ŠČ rekla da ima i ona ugovor o doživotnom uzdržavanju, a to joj je rekao GČ.

12. Svjedokinja CČ je u iskazu (list spisa 109-110) navela da od 2017. od poznaje pok. DČ, s kojom se družila. Kad se preselila u srpnju 2021. još uvijek je bila dobro, a onda je nekako rapidno onemoćala, nisu je služile noge, u glavi je bila prisebna, moglo se s njom lijepo kontaktirati te odkad je tako oboljela, zna da su se o njoj brinuli GČ i njegova supruga i da su se preselili kod nje, GČ ju je noću čuvao na način da se ne bi dogodilo da padne s kreveta ili nešto. To je trajalo sigurno tri mjeseca prije smrti. Upoznala je i njezinu kćer ŠČ također negdje 2017. te su se družili. Zna da bi redovito dolazila kod mame, a pred kraj ŠČ je rijetko dolazila, jednom u 10 dana. Poznato joj je da je ŠČ sve to vrijeme živjela u mjestu [adresa]. Nije joj poznato da bi pokojnica sklapala bilo kakve ugovore o uzdržavanju s tužiteljicom, ali da je bila prisutna kad je pokojnica sklopila ugovor s sinom GČ, a također da je bila prisutna kada je tu bila ŠČ i kada je GČ ispred nje kazao da će rasparati taj ugovor ukoliko se ŠČ ostane brinuti za majku, i ukoliko se dogovore, a onda je ŠČ otišla u auto i donijela ugovor koji je prije ona sklopila s majkom i tada je nastala svađa. Stekla je dojam da GČ nije znao za taj ugovor sklopljen između majke i kćeri. Što se tiče ugovor zaključenim s GČ, navela je došla javna bilježnica koja je pitala pok. DČ je li svjesna što ona sada radi i da zna da joj je odgovorila kako je ne bi zvala da ne zna što radi. Vidjelo se da je DČ prisebna. Postavljala joj je pitanja je li svjesna kome ostavlja imovinu, DČ je kazala da joj je to sin i da njemu ostavlja. Iskazala je da je bila prisutna kada je DČ potpisivala ugovor, da DČ nije potpisala ugovor već da je ostavila otisak kažiprsta, da je pok. DČ znala pisati, da je imala bilježnicu u kojoj je pisala brojeve telefona i ne zna zašto se nije potpisala i ostavila otisak kažiprsta.

13. Svjedokinja VČ je u iskazu (list spisa 110-111) navela s obzirom da su susjedi, da joj je poznato da GČ nije znao da je majka sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju s ŠČ. Živjela je sa sinom u istoj kući, mada je pokojnica živjela sama u prizemlju dok se mogla o sebi brinuti a kada se razboljela, onda je sin s ženom došao kod nje u prizemlje i oni su se brinuli o njoj. To je dugo trajalo oko dvije godine, oni su joj uvijek bili pri ruci, priskočili bi joj u svako doba. Navela je da je bila kod pok. DČ kada je zvala GČ da će mu učiniti, odnosno sklopiti ugovor o uzdržavanju s njim, a to je bilo negdje oko godinu i po dana prije njene smrti, zna da je bila sigurno u pameti. Zna da je s kćeri bila u jako dobrim odnosima i da bi ŠČ došla na kratko kod majke, a sin se brinuo o njoj. Pok. DČ uvijek je govorila da će ostaviti imovine onome tko je pogleda odnosno govorila je da će ostaviti Ć, a to govori za ovaj period od kad je DČ onemoćala, zna da je Ć uvijek bio pokraj nje i brinuo se o njoj i njegova žena. Nadalje iskazuje da ona ne zna zašto nisu prije sklopili taj ugovor.

14. Svjedokinja ZČ je u iskazu (list spisa 111-112) navela da su ona i ŠČ prijateljice, a i rođakinja je njezinog bivšeg muža, pa da joj je poznato da se ŠČ brinula o pok. ocu i majci, otac je bio dugo bolestan i polupokretan sigurno dvije godine a i više prije smrti, zna da je ga je ŠČ redovito vozila na terapije u ortopedsku bolnicu, a majka je za to vrijeme radila i bila u dobrom zdravstvenom stanju. ŠČ da joj je rekla da je majka s njom sklopila ugovor, a otac je tada već bio umro, kazala joj je kako to nije predala na sud jer da se boji da će brat praviti majci probleme. Poznato joj je da je ŠČ renovirala kuću dok je otac još bio živ, napravila je dva apartmana kako bi roditelji to mogli iznajmljivati i lakše živjeti. Zapamtila je da joj je rekla kako je to sklopila kod sutkinje Mitrović. ŠČ je vodila računa o majci sve dok joj nije pozlilo početkom 2022. a zna da je pok. teta DČ bila za Božić i 26.12. u [adresa] kod ŠČ jer je ona tada došla u posjete i pričala je s njom.

15. Svjedok IČ je u iskazu (list spisa 118) naveo da je bio prvi susjed od pok. DČ budući da se u [adresa] doselio prije 51. godinu pa tako osobno poznaje cijelu Anđelkinu obitelj. Nije upoznat ni da je ĆČ, a ni GČ zaključili ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju u kojem bi pok. DČ prenijela nekretnina na svoju djecu, ali zna da se tuženik, ovdje GČ brinuo o svojoj mami budući je ista bila lošijeg zdravstvenog stanja. Bila je baš lošeg zdravstvenog stanja, ali ne zna od čega je bolovala, zna da se tužila na bolove u nogama, ali je bila prisebna sve do svoje smrti. ŠČ, tužiteljicu nije viđao da je dolazila do mame, a kuća su do kuće, jako malo da je dolazila, dok je GČ živio sa svojom mamom i brinuo se o njoj, njegova žena i djeca su živjeli u drugoj kući odmah pokraj ove u mjestu [adresa], dok ŠČ, njegova sestra nije ni živjela u [adresa].

16. Svjedok JČ je u iskazu (list spisa 118-119) naveo da živi u [adresa] na otoku [adresa] te poznaje kako tuženog tako i tužiteljicu i njihovu mamu DČ cijeli život. Godinu dana prije smrti pok. DČ, ŠČ ovdje tužiteljica pohvalila da joj je mama ostavila nekretnine i pokazala mu je taj ugovor i to za kuću u kojoj je živjela pok. DČ te da će joj iste pripasti nakon njene smrti. Na istom ugovoru vidio je da se nalazi pečat i od suda i od javnog bilježnika. Nije mu spominjala kakva je to vrsta ugovora, niti je ona to pitao, a i što se tiče ugovora nije se dalje ni raspitivao. Samo da je komentirao da mu je drago što je dobila te nekretnine Napominje kako je u dobrim odnosima i sa ŠČ i GČ. Nije upoznat da je GČ zaključio ugovor sa svojom mamom jer mu se isti nije pohvalio. Na ugovoru koji mu je ŠČ pokazala da je vidio ime i prezime stranaka i pečate i nakon toga da ga je vratio nazad. Nije mu poznato da je GČ znao za taj ugovor. Posljednji put da je bio u kući na dan njene smrti, a prije toga prije 5-6 godina.

17. Svjedokinja ĆČG je u iskazu (list spisa 119-120) navela da se prije 10 godina udala kad se preselila se na otok [adresa], mjesto [adresa] i od tada poznaje ŠČ, njenu pok. mamu kao i tuženika i njihovog pok. brata. Jednom prigodom da je bila u kući kod ŠČ, tamo je i bila njena mama DČ koja joj je u tom trenutku pričala da je nekretnine u [adresa] i to kuću u [adresa] ostavila ŠČ i to ugovorom, a bojala se da to ne dođe u krive ruke i to njezinom sinu, pa da je nekretnine ostavila ŠČ. ŠČ je na to malo protestirala jer joj je bilo krivo da je njena majka za života prepustila nekretnine njoj. ŠČ je sa svojim bratom imala zategnuti odnos. Cijelo vrijeme sve do Anđelkine smrti zna da se ŠČ brinula o svojoj mami. ŠČ joj je rekla, a sve nakon što je ona saznala da je GČ zaključio ugovor sa svojom mamom, a nije se raspitivala o čemu je taj ugovor bio već joj je samo tako rekla.

18. Svjedok MČ je u iskazu (list spisa 120-121) naveo da mu je izvanbračna supruga CČ rekla da je GČ sa svojom majkom zaključio ugovor kojom se obvezao uzdržavati svoju mamu, ali ne zna jer mi nije rekla moja supruga što je DČ od GČ mama njemu ostavila. Prvi je susjed od tuženog u [adresa], a u toj kući je živjela i DČ. Pri kraj Anđelkinog života negdje cca godinu dana pomagao je DČ previjati joj rane na nogama, a o istoj su vodili računa Ć i njegova supruga. ŠČ da je jako zamjerio jer je bilo po 3-4 mjeseca da ne bi posjetila svoju mamu i to baš u to vrijeme kad je imala rane na nogama. DČ bi isto znala da joj je krivo što joj kćer ne dolazi, a nije bila baš žena od kukanja. Viđao je ŠČ da dolazi kod mame ,ali ne baš često, a znali bi sjediti ispod bora, kako je prvi susjed vidio bi ih. Na poseban upit je naveo da se ne može točno sjetiti kad mu je žena rekla za ugovor između DČ i GČ, ali je to bilo pred kraj njenog života dok ne zna na koji način je njegova supruga saznala da postoji ugovor između njih. Pred kraj života DČ je bila slabo pokretna, ali britka na jeziku. Za rane na Anđelkinim nogama nije ga ona zvala, već tuženikova supruga. Sada da nije baš u dobrim odnosima s tužiteljicom, ali prije da je bio bolji s tim da tuženikom u dobrosusjedskim odnosima kao i s ostalim susjedima.

19. Svjedokinja ĐČ je u iskazu (list spisa 131-133) navela da joj nije poznato da bi ĆČ sklopila s majkom ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa svojom majkom. ĆČ da poznaje 8 do 10 godina, da joj je poznato da je skrbila o svojoj majci, od mjeseca svibnja do rujna bi dolazila na [adresa] gotovo skoro svaki produženi vikend te bi se pritom družila s ŠČ i njezinom majkom. Navela je da joj nije poznato da bi tuženik s majkom sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju, kako iz Marijine priče zna da kad je Marijina majka bila na samrti da su joj dali da ostavi otisak prsta na nekom dokumentu da bi ta kuća ostala njemu. Navela je da ne poznaje Marijinog brata, da zna da su ŠČ i njezina majka imale jako dobar odnos, da su se dobro slagale, a da joj je majka bila zahvalna što se brine o njoj. Navela je da joj nije poznato zdravstveno stanje pok. DČ pred smrt, općenito da je bila lošeg zdravstvenog stanja, bila je slaba, imala je problema s bubrezima. Posljednji put da ju je vidjela u ljeto 2021. kad da je bila dosta lošeg zdravstvenog stanja.

20. Svjedokinja FČ je u iskazu (list spisa 145-146) navela da je zajedno s ĆČ godinama čistila apartmane, družile su se privatno i poslovno. Tijekom ljetne sezone, da su se više družile, kada bi drugima čistile apartmane, a znale su i njezinoj majci DČ pomoći očistiti njezin apartman koji je iznajmljivala, a i njen stan gdje je živjela. Ona je živjela u [adresa] gdje je ljeti često bila zbog čišćenja apartmana. DČ su pomagali čistiti njezin apartman i stan negdje 2017., 2018., jer je ona bila Marijina majka koja im je tada bila šefica pa su pomagale i njezinoj majci. 2017. godine pokojnu DČ opisala bi kao zdravu staricu, međutim smrt supruga i sina ju je dosta promijenilo, to zna jer je dolazila kod nje čistiti. Nakon što je brat od tužiteljice pokojni HČ umro, bila je na kavi s ĆČ, nekih par mjeseci poslije njegove smrti, a kojom prilikom da joj je rekla da će joj mama sve ostaviti i da će se ŠČ o majci brinuti do njezine smrti. Njih dvije su sklopile ugovor, to da je bilo negdje 2017. godine. Nije joj poznato o kakvom ugovoru se radi, ali shvatila je ŠČ da joj je tim ugovorom pokojna ŠČ ostavila svoju imovinu, a zauzvrat da se ŠČ o njoj brine. Ne zna je li GČ znao za taj ugovor između majke i ŠČ.

21. U stranačkom iskazu tužiteljica ĆČ (list spisa 147-148) je navela da je u toj kući sve napravila, od jednog prozora pa do cijele kuće. To je bila kuća u kojoj su živjeli njezina majka i otac, a otac joj je rekao da je njemu jedino bitno da mu je postelja suha, on je bio invalid. Kuću da je renovirala uz pomoć starijeg pokojnog brata HČ. Napravili su dva apartmana i treći stan za roditelje. Ona da je vodila apartmane u njihovo ime i tada su počeli problemi. Naime, riječ je o kući na katu, u prizemlju su živjeli njezini roditelji i u prizemlju su ona i njezin stariji brat napravili majci i ocu dva apartmana, a na katu kuće je živio brat GČ. Tada su počeli problemi. To je sve eskaliralo 2015. godine kada je GČ fizički napao nju i njezinog bivšega supruga. Nadalje, njezin brat HČ je umro 2017. godine, izgubili su ga doslovno u tjedan dana, a otac da joj je umro petnaest mjeseci prije. To je najveći šok bio njezinoj majci. Negdje u listopadu 2017. godine majka ju je počela gnjaviti da joj nađe odvjetnika koji će joj sastaviti ugovor i napisati da ostavlja sve njoj jer je GČ preprodao sve što je mogao. Majka je rekla da će njoj dati njezino, a da GČ svoje ime. Stupila je u kontakt s jednim odvjetnikom u Zadru kod kojega je dovezla majku s nevjestom BČ. Taj odvjetnik je nasamo razgovarao s majkom. Odvjetnik je s majkom sastavio ugovor kojeg su kasnije nosili ovdje u Biograd na sud na ovjeru. Primila ih je jedna sutkinja koja je čak majku jer je u tom trenutku slabije čula pozvala kod nje za stol i pročitala joj ugovor i pitala je li to njezina volja, na što je majka rekla da je, a nju je pitala prihvaća li se toga što joj pripada na temelju tog ugovora, a ona je rekla da se prihvaća. Ta sutkinja je majci rekla da to što je potpisala da ne može opovrgnuti, a njoj je rekla da se još mora uknjižiti. Taj ugovor nije podnijela na uknjižbu jer je bila svjesna da GČ živi na katu kuće, a majka u prizemlju pa da se bojala kako će GČ reagirati i kako će se ponašati prema majci kad sazna za postojanje ovoga ugovora. Ona da se ionako brinula i za oca, i za majku, pa joj taj ugovor nije ništa značio. O majci sam tako brinula sve do 2021./2022. godine kada su je GČ i njegova obitelj zarazili korona virusom. U tom periodu nije je vidjela sedam dana, ali čule su se telefonski. Nije mogla ići fizički kod nje jer je tada imala unučad od godinu dana koje je čuvala. Majka se oporavila od korone i poslije toga je izjavila vani i družila se. U siječnju ili veljači 2022. godine majka je završila u bolnici, GČ joj je telefonom javio. Sjeća se kad je majka izašla iz bolnice, nije ju smjela posjećivati, čuvali su je od nje kao nekog kriminalca. Jednom prigodom kad je bila majka da je njezinom sinu ĆŽ rekla "kad ti je mater već munjena i neće prepiše sebi, sve neće nitko drugi imati nego ti", a što je čula EČ, Branimirova supruga i na to je sebi komentirala "vidjet ćemo". Sutradan kad je došla kod majke GČ i njegovi svjedoci koji su svjedočili u ovom postupku su je izbacili iz kuće i GČ joj je rekao da "s tim ugovorom možeš obrisati guzicu", govoreći joj da je taj ugovor nevažeći da je kuća njegova. Navela je da je GČ bio upoznat da su majka i ona zaključile ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. To zna tako jer ju je jedan dan nazvao bratić ĆŽ i rekao joj da se pazi, da će ju GČ prevariti i da je "za vraga" ulagala u kuću. Rekao joj je da ju je GČ već izbacio iz igre. Majka je uvijek govorila da ako njoj neće pripasti imovina da će onda pripasti sinu ĆŽ, majka je bila u glavi pribrana i znala se i mogla se potpisati. Stoga ne vjeruje da bi se ona potpisala otiskom prsta, nema šanse, to se sve odigralo u ta tri mjeseca od kad se zarazila korona virusom početkom 2022., a umrla je 7. travnja 2022. Istina jest da je majka teže govorila zbog bolesti koje je imala sa srcem, ali bila je prisebna, a za potpis pogotovo. Na poseban upit je navela da je GČ predočila ugovor koji je zaključila s majkom onda kada je on njoj predočio svoj, a to je bilo pred samu smrt majke. Međutim GČ je prije znao za njezin ugovor s majkom jer ju je rođak ĆŽ upozorio da će ju GČ prevariti tj. da je on nju "izbacio iz igre". Taj rođak ju je nazvao u siječnju 2022. godine.

22. U stranačkom iskazu tuženik GČ (list spisa 149-150) je naveo da samo zna za ugovor koji je zaključio s majkom, par mjeseci prije nego što je majka umrla. Nakon nekih pet do šest dana nakon što je s majkom zaključio ugovor o uzdržavanju, nazvao je sestru ŠČ i o tome ju obavijestio, rekao joj je da se dogovore kao brat i sestra. Sestra ŠČ je došla kod njega i iz auta izvadila svoj ugovor i rekla mu da ne polaže nikakva prava već ona, na što joj je rekao ako je tome već tako zašto nije dolazila i brinula o majci. Također da ju je pitao zašto je sakrivala taj svoj ugovor. Ona da mu je rekla da ona ima svoje razloge. O majci da se brinuo baš, baš nekih godinu i pol dana prije njezine smrti kada se razboljela. Prije toga ona je bila u dobrom stanju u kakvom može kao starica. Brinuo se o njoj i financijski, vodio ju je liječnicima i kompletno se brinuo o njoj. Plaćao joj je račune, vodu, struju, liječničke troškove, tablete itd.. ŠČ je dolazila rijetko i slabo, a jednom prilikom sjeća se da ju je nazvao rekavši joj da dođe jer da je majka loše i da ne zna što se događa na što mu je ona rekla da ne može jer da nema auto. Istaknuo je da je majka fizički bila loše zadnjih godinu i pol dana, ali da je u svakom trenu bila prisebna. Majka je bila pismena, a na ugovoru koji je zaključio s majkom je otisnut pečat njezinog kažiprsta jer je majka bila fizički slaba i zato su na ugovor stavili dva svjedoka. Prije sklapanja ovog ugovora s majkom nije znao za postojanje tog ugovora koji bi majka zaključila s sestrom ŠČ. Prvi put čuje da bi rođak G nazvao ŠČ te joj rekao da ću on nju prevariti. Tonijeva mama je redovito dolazila u kuću njegove majke, tako da nema govora o tome. Danas G i ŠČ ne pričaju. Majčina želja je bila da sklope ugovor, a tada da joj je rekla da je on to zaslužio točnije rekla je da je više zaslužila njegova supruga, ali da će njemu dati imovinu. S ŠČ da je bio u dobrim odnosima dok nije počela raditi ovo što radi. Poslije smrti oca nisu se grlili, ali su pričali. Znali su razgovarati kao brat i sestra.

23. S obzirom na vrijeme sklapanja spornog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, primjenjuje se odredba članka 586. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., dalje u tekstu: ZOO) kojom je propisano da se ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine, dok je stavkom 2. tog članka propisano da davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju toga ugovora, te stvari ili ta prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja.

24. U konkretnom slučaju, tužiteljica u činjeničnom supstratu tužbe navodi da u trenutku sklapanja spornog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju s tuženikom, pok. DČ nije bila vlasnicom predmetnih nekretnina jer da je ranijim ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenim s tužiteljicom dana 31. listopada 2017. nekretnine prenijela u vlasništvo tužiteljici pa da sporni ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ne proizvodi pravne učinke prema tužiteljici kao stvarnoj vlasnici odnosno suvlasnici.

25. Glavni tužbeni zahtjev tužiteljica je postavila na utvrđenje da sporni ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ne proizvodi pravne učinke prema tužiteljici. Što se tiče sinatgme da sporni ugovor ne proizvodi pravne učinke prema tužiteljici, za navesti je da ugovor kao institut obveznog prava djeluje prema ugovornim stranama, u konkretnom slučaju prema tuženiku kao davatelju uzdržavanja i pok. DČ, kao primateljici uzdržavanja. Trećim osobama tuđi ugovor ne može niti štetiti niti koristiti, s obzirom da treći niti stječu prava niti preuzimaju obveze iz ugovora. Iz činjeničnog supstrata tužbe dade se zaključiti (iako to tužiteljica decidirano u tužbi ne navodi) da glavni tužbeni zahtjev obrazlaže tvrdnjom da je spornim ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju pok. primateljica uzdržavanja raspolagala nekretninama kojih nije bila vlasnica, dok tuženiku da je bilo poznato da je vlasnica istih tužiteljica te da je na prijevaran način i način protivno moralu i prisilnim propisima ishodio uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime, što bi bio eventualno razlog ništetnosti, a izravna zakonska posljedica ništetnosti ugovora jest u tome da takav ugovor ne proizvodi pravne učinke. Međutim, glavni (prvopostavljeni) tužbeni zahtjev nije usmjeren na utvrđenje ništetnosti spornog ugovora.

26. U svakom slučaju, za navesti je da tumačenjem prednje citirane odredbe članka 586. ZOO-a, slijedi da kad je pravna osnova upisa u zemljišnu knjigu ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, zakonit način stjecanja vlasništva je upis u zemljišne knjige u skladu s odredbom članka 120. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP).Tužiteljica nije sporila da na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenog s pok. primateljicom uzdržavanja 2017. nije zatražila uknjižbu prava vlasništva u zemljišnu knjigu, stoga samim sklapanjem navedenog ugovora nije stekla vlasništvo nekretnina koje su bile predmetom tog Ugovora, kako to pogrešno upire u tužbi. Sama tužiteljica je prilikom stranačkog iskaza navela „... ja nisam podnijela taj ugovor na uknjižbu jer sama se bojala kako će GČ reagirati i kako će se ponašati prema majci kad sazna za postojanje tog ugovora...“, "...ja sam GČ predočila ugovor koji sam zaključila s majkom onda kad je on meni predočio svoj, a to je bilo pred samu smrt majke." Točno jest da je tužiteljica navela da bi tuženik preko rođaka TČ znao za postojanje tog ranijeg ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, međutim radi utvrđenja te činjenice, tužiteljica nije predlagala saslušanje navedenog u svojstvu svjedoka, niti bi to proizlazilo iz ostalih izvedenih dokaza tijekom postupka. Analizom iskaza saslušanih svjedoka, pa tako i same tužiteljice iz čijeg se iskaza dade zaključiti da je skrivala činjenicu postojanja tog ugovora od tuženika, po stavu ovog suda, ne proizlazi zaključak da je tuženik znao za postojanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ranije sklopljenim između pok. majke i tužiteljice, temeljem kojeg se nesporno nije upisala vlasnicom nekretnina koje su činile predmetom tog ugovora. Slijedom čega, odbijen je kao neosnovan prvopostavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

27. S obzirom da je sud odbio glavni ( prvopostavljeni) tužbeni zahtjev, dužan je odlučiti o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu, sukladno odredbi članka 188. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP).

28. Tužiteljica eventualno kumulirani tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti spornog ugovora temelji na tvrdnji da primateljica uzdržavanja pok. DČ, u vrijeme zaključenja Ugovora nije bila sposobna za rasuđivanje odnosno poslovno nesposobna, ujedno da je takav Ugovor sklopljen protivno moralu i prisilnim propisima. S obzirom da ZOO ne sadrži posebne odredbe o ništetnosti ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, primjenjuju se opće odredbe o ništetnosti ugovora.

29. Odredbom članka 276. stavak 1. ZOO propisano je da za sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno je da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se zahtijeva za sklapanje toga ugovora, dok je odredbom članka 298. stavak 1. ZOO-a propisano je da je ništetan ugovor u kojem je postavljen odgodni ili raskidni uvjet protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

30. Na odlučnu spornu činjenicu sposobnosti za rasuđivanje pok. primateljice uzdržavanja DČ u vrijeme sklapanja tog Ugovora izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatrijske struke, zatim uvidom u medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na zdravstveno stanje pok. DČ te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka. Na temelju tih dokaza, utvrđeno je da je pok. DČ u vrijeme sklapanja spornog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju s ovdje tuženikom bila sposobna za rasuđivanje. Prvenstveno je za istaknuti da je stalna sudska vještakinja na jasan, argumentiran i stručan način potvrdila tvrdnje tuženika da je prednica stranaka bila sposobna za rasuđivanje i to bez obzira na brojne somatske bolesti poput kardiovaskularnog sustava, gastrointestinalnog i lokomotornog sustava i druge bolesti od kojih je bolovala. Mišljenje stalne sudske vještakinje sud je ocijenio u povezanosti s ostalim izvedenim dokazima. Pa tako saslušani svjedoci EČ, KČ, CČ, VČ, IČ i MČ su suglasno iskazivali u pogledu zdravstvenog stanja pok. DČ navodeći da je pokojnica doista bila fizička onemoćala, dok niti jedan od ovih svjedoka nisu iskazivao o narušenom psihičkom stanju pokojnice kako općenito za života, pa tako i pred smrt. Upravo suprotno, svjedoci su suglasno iskazivali da je pokojnica bila prisebna, unatoč fizičkim zdravstvenim tegobama, a što su u konačnici potvrdili i same stranke prilikom stranačkog saslušanja, slijedom čega iskaze ovih svjedoka sud je cijenio istinitima i uvjerljivim u cijelosti. Slijedom čega, po stavu ovog suda tužiteljica nije dokazala navode iz tužbe da pok. primateljica uzdržavanja ne bi bila poslovno sposobna za sklapanje spornog ugovora pa da bio taj ugovor bio ništetan u smislu odredbe članka 322. stavka 1. u vezi članka 273. stavak 1. ZOO-a.

30.1. Što se tiče ostalih sasušanih svjedoka, po stavu ovog suda neuvjerljiv je iskaz svjedokinje ĐČ, posebno u dijelu u kojem navodi da je tužiteljica živjela s majkom i istoj brinula budući da prednje navedeni svjedoci ( neki i neposredni susjedi pok. DČ i nesrodni s istom ) su iskazivali da je o istoj upravo brinuo tuženik koji je s njom i živio kad je ista fizički onemoćala i time postala nesposobna brinuti o sebi, pa tako sud nije povjerovao niti iskazu svjedokinje ĐČ i svjedokinje ĆČG kada navodi da bi se tužiteljica brinula o majci sve do njezine smrti, dok svjedokinja FČ saznanja o skrbi za pok. DČ crpi upravo od same tužiteljice pa je tako navela da joj je tužiteljica pričala da je pok. DČ završila u bolnici te da se o istoj brinula po izlasku iz bolnice. Upravo suprotno proizlazi iz ostalih prednje navedenih svjedoka, koji su neki neposredni susjedi pok. DČ, a preostali svjedoci saznanja o odnosu pok. DČ sa strankama crpe upravo od same pok. primateljice uzdržavanja, zbog čega je sud u cijelosti prihvatio iskaze tih svjedoka kako je to detaljno obrazloženo u prednjoj točki presude.

31. Nadalje, tužiteljica je kao razlog ništetnosti spornog ugovora navela da bi isti bio suprotan moralu i prisilnim propisima navodeći da je tuženik na jedan prijevaran način i način protivan prisilnim propisima i moralu društva ishodio uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime, znajući da su te iste nekretnine vlasništvo tužiteljice. Ujedno pozivajući se na činjenicu smrti pokojnice koja je uslijedila uslijed višegodišnje borbe sa zdravljem, oko dva mjeseca nakon potpisivanja spornog ugovora.

31.1. U ovom kontekstu, za istaknuti je da je riječ o aleatornom pravnom poslu i kao takav sadrži element neizvjesnosti koji je njegovo bitno pravno obilježje. Činjenica smrti primatelja uzdržavanja neko kraće vrijeme nakon sklapanja ugovora ne čini sama po sebi ugovor ništetnim, posebno u situaciji kada tužiteljica nije dokazala da bi tuženik zaključio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju u namjeri da iskoristi teško zdravstveno stanje primateljice uzdržavanja. Naime, saslušani svjedoci, pa tako KČ je iskazala da joj je upravo pokojnica osobno rekla da je odlučila svoju imovinu ostaviti sinu GČ jer da GČ i njegova supruga brinu o njoj, jednom da joj je rekla da će pozvati javnog bilježnika da to riješe. Jednako tako svjedokinja CČ (nesrodna sa strankama) je iskazala da je bila svjedok sklapanja spornog ugovora, kad je došla javna bilježnica koja je pitala pok. DČ je li svjesna značenja sklapanja tog ugovora, na što je pokojnica rekla da je ne bi zvala da ne zna što radi, kojom prilikom je rekla da svoju imovinu ostavlja sinu. Ova svjedokinja je ujedno navela da je svjedočila i događaju kad je GČ rekao ŠČ da će rasparati taj ugovor ako se ŠČ ostane brinuti o majci, a tada je ŠČ pokazala svoj ugovor sklopljen s majkom, a svjedokinja je ujedno bila dojma da GČ nije znao za ugovor koji je pokojnica zaključila s tužiteljicom. U tom kontekstu iskazivala je i svjedokinja VČ, također nesrodna sa strankama navodeći da je bila kod pokojnice kad je zvala GČ da sklope ugovor o uzdržavanju.

31.2. Iz svih izvedenih dokaza, po stavu ovog suda ne proizlazi zaključak da je tuženik u trenutku sklapanja spornog ugovora znao da je pok. DČ, kao primateljica uzdržavanja tako teško bolesna da je krajnja, očekivana i poznata posljedica njezinog zdravstvenog stanja smrt pa da je takav ugovor sklopio u namjeri da iskoristi njezino teško zdravstveno stanje. Upravo iz izvedenih dokaza, ovaj sud zaključuje da je sporni ugovor sklopljen upravo na inicijativu pok. primateljice uzdržavanja. Činjenica što je tuženik, znao za dijagnoze primateljice uzdržavanja ne dovodi do automatskog zaključka o njegovom znanju u izvjesnost smrti u kratkom vremenu koja je u konkretnom slučaju nastupila nepunih dva mjeseca po sklapanju ugovora. ( pa tako presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1697/11-2 od 6. svibnja 2015., presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici, broj: Gž-1477/2019-2 od 3. studenog 2020.). Ujedno za navesti je da ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, davatelji uzdržavanja sklapaju sa svrhom da steknu imovinu primatelja uzdržvanja koja je predmet ugovora. Takva namjera ugovaratelja nije protivna prisilnim propisima ili moralu u smislu odredbe članka 322. ZOO-a. Tužiteljica ničim nije dokazala da su predmet ovog spornog ugovora činile nekretnine koje predstavljaju njezino vlasništvo.

32. Iako, u tužbi tužiteljica nije izričito osporila valjanost spornog ugovora zbog oblika (nedostatka forme), međutim navela je da je ugovor s tužiteljicom primateljica uzdržavanja potpisala 2017., dok je na spornom ugovoru stavljen rukoznak odnosno otisak kažiprsta.

33. Uvidom u sporni Ugovor sklopljenog između primateljice uzdržavanja i tuženika dana 12. veljače 2022., razvidno je da je u toj ispravi od strane javnog bilježnika odnosno javnobilježničke prisjednice konstatirano da DČ kao pismena osoba koja se zbog bolesti ne može potpisati, ne zahtijeva da potpisivanju isprave budu nazočna dva svjedoka ili javni bilježnik u skladu s odredbom čl. 44. Zakona o javnom bilježništvu, već na ispravu stavlja svoj rukoznak-otisak kažiprsta desne ruke, a njeno ime potpisuje javnobilježnički prisjednik GČG, označavajući sebe kao potpisnika imena stranaka. Ujedno konstatirana svu dva svjedoka i to IČ i CČ, kao svjedoci akta. Čime je javni bilježnik u cijelosti postupio u skladu s odredbom članka 4. Zakona o javnom bilježništvu ( "Narodne novine" broj: 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16.).

34. Konačno za navesti je kako je tužiteljica tijekom postupka isticala i okolnosti da se tužiteljica svakodnevno brinula o pok. majci, da je ispunjavala sve obveze preuzete ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, da je s istom bila u dobrim odnosima, dok tuženik da nije ispoštovao obveze preuzete ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju niti se brinio o majci, kao primateljici uzdržavanja. Međutim, suprotno navodima tužiteljice, sud je cijenio istinitim i vjerodostojnim iskaze svjedokinje KČ ( koja je u srodstvu s objema strankama) koja je upravo iskazivala da je tuženik sa svojom suprugom skrbio o majci, svjedokinja detaljno opisujući da joj je o tome govorila sama pok. DČ, a u bitnom o navedenom je iskazivala i svjedokinja CČ (nesrodna sa strankama), navodeći da kad se razboljela da su o njoj preuzeli brigu upravo tuženik i njegova supruga, ujedno navodeći da je tužiteljica dolazila kod pok.majke od 2017 do 2021., poslije da ju je slabo viđala, a da se na pok. DČ vidjelo da je razočarana u kćer, pa zatim na ovu okolnost je iskazivala svjedokinja VČ ( nesrodna sa strankama) navodeći da je o pok. majci brinuo tuženik sa suprugom. Ova svjedokinja je u bitnom kao i svjedokinja CČ istaknula da se pokojnica o sebi sama brinula dok je to mogla, poslije o njoj su brinula tuženik i njegova supruga, što joj je osobno rekla pok. DČ. Nadalje, identično je iskazivao svjedok IČ, koji je bio prvi susjed pok. DČ, jednako kao i svjedok MČ, također prvi susjed pok. DČ, koji je ujedno iskazao kako ŠČ ( tužiteljica) ne bi po tri do četiri mjeseca posjećivala majku i to baš u vrijeme kad je imala rane na nogama.

34.1. Na temelju izvedenih dokaza, postupajući u skladu s odredbom članka 8.ZPP-a, ovaj sud ne nalazi utvrđenim da je tužiteljica uredno i savjesno ispunjavala svoje obveze iz ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i to posebno nakon što je ista po iskazima svjedoka uslijed svog zdravstvenog stanja trebala svakodnevnu skrb i brigu, a koju je upravo preuzeo tuženik sa svojom suprugom, s kojim je 2022. sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, čime je pok. DČ izrazila volju da se raniji ugovor raskine zbog neispunjavanja ugovorne obveze od strane tužiteljice kao davateljice uzdržavanja. Slijedom čega, tužiteljica ne može pozivati na načelo morala društva koje upravo obuhvaća uredno i savjesno izvršavanje obveza na koje se nadovezuje legitimno očekivanje za jednako ispunjenje obveze druge strane u pravnom odnosu. Za ukazati je da je odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 703/2011-2 od 14. rujna 2011. izraženo pravno stajalište da sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od istih primatelja uzdržavanja gdje je predmet ugovora ista nekretnina kao u ranije sklopljenom a neraskinutom ugovoru o doživotnom uzdržavanju s drugim davateljem uzdržavanja nije razlog ništavosti predmetnog ugovora.

35. Slijedom svega iznijetog, ovaj sud ne nalazi razloge za utvrđenje ništetnosti spornog ugovora na koje upire tužiteljica, pa je odbijen kao neosnovan i drugopostavljeni tužbeni zahtjev te je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

36. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa), tužiteljica je u obvezi tuženiku naknaditi troškove postupka jer je tuženik u cijelosti uspio u sporu.

36.1. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od: 26. rujna 2022., 9. studenog 2022., 6. veljače 2023., 5. prosinca 2023., 12. ožujka 2024., 29. travnja 2024., 20. studenog 2024. i 22. rujna 2025. – za svaku pojedinu radnju od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), sastav podneska od 10. studenog 2022. i 24. veljače 2025.- za svaku radnju od po 100 bodova (Tbr. 8. točka1 u vezi Tbr. 7. točka 1. Tarife), dakle ukupno 1100 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 2.200,00 EUR, uvećano za PDV od 25%, ukupno iznosi 2.750,00 EUR.

36.2. Dakle, tuženiku je priznat ukupan trošak postupka u iznosu od 2.750,00 EUR-a, zajedno sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od donošenja ove presude (10. studenog 2025.) pa do isplate, u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi određenoj u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. , 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.), pa je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

37. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 10. studenog 2025.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a)

Dostavna naredba:

- tužiteljici po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Franko Kotlar, Ana Vidov & partneri d.o.o. u Zadru,

- tuženiku po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte