REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: O-6987/2025-47

(raniji poslovni broj: O-2698/2012)

(raniji poslovni broj: O-2508/2008)

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrle GD (ime oca: G / prezime prije sklapanja braka: J) iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] (datum rođenja: **.**.1925. / datum smrti: **.**.2008.), državljanke Republike Hrvatske, bez održavanja ročišta, 10. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

Obustavlja se ostavinski postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Predlagatelj JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podnio je 16.10.2025. ovom sudu prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, predlažući da se u prijedlogu navedena imovina rasporedi na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju.

1.2. Prijedlogom za raspoređivanje naknadno pronađene imovine predlagatelj je predložio sudu da se nekretnina – k. č. br. [katastarska čestica], Dvorište, površine 116 m[2] , 1. Suvlasnički dio: 33/144, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemlljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, udio: 33/144, rasporedi zakonskim nasljednicima ED, MD i njemu, a nakon što ih se pozove na očitovanje.

2. Zakon o nasljeđivanju u čl.5.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da je onaj tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik.

2.1. Ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo (čl.5.st.2. ZN).

2.2. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju (čl.5.st.3. ZN).

2.3. Zakon o parničnom postupku u čl.7.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN), propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

2.4. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl.219.t.1. ZPP).

3. Iz isprava koje su priložene spisu: ZK izvadak za nekretninu (list 90. spisa) i smrtovnice (list 1. spisa) ne proizlazi nedvojbeno da je ostaviteljica bila vlasnik navedene nekretnine. Naime, iz smrtovnice proizlazi da je ostaviteljica u trenutku smrti imala prebivalište u [adresa], dok je kao suvlasnik nekretnine, u odnosu na koju predlagatelj predlaže da ju se rasporedi na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju, upisana " AD, [adresa].

4. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano. Međutim, iz isprava koje je priložio sâm predlagatelj i stanja spisa sud ne može nedvojbeno utvrditi (zaključiti) da je ostavitelj bio (su)vlasnik navedene imovine u trenutku smrti.

5. S obzirom na navedeno, tj. da nema dokaza o tome da u prijedlogu navedena imovina predstavlja ostavinu, sud je na temelju čl.5. i čl.234. ZN – a, a u vezi s čl. 174. ZN – a obustavio ostavinski radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.

5.1. Obustava ostavinskog postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari ne priječi nasljednika / predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.

5.2. Prilikom podnošenja novog prijedloga predlagatelj je dužan sudu dostaviti dokaz da je ostavitelj istovjetan osobi koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine za koju tvrdi da je pripadala ostavitelju (isprava na temelju koje je izvršen upis ostavitelja AD u zemljišnu knjigu, uvjerenje o prebivalištu ili drugi dokaz iz kojeg proizlazi da je ostaviteljica nekada živjela na adresi navedenoj u zemljišnoj knjizi ili drugi odgovarajući dokaz o istovjetnosti ostavitelja i osobe upisane u zemljišnoj knjizi).

5.3. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 10. studenoga 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).

DOSTAVITI:

1. Nasljedniku / predlagatelju – JD, po punomoćniku

2. U spis