- 1 -              Revd 2960/2023-2

Broj: Revd 2960/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. G., iz S., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik T. V., odvjetnik u S., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u S., radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-496/2022-2 od 23. veljače 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5566/19 od 15. prosinca 2021., u sjednici održanoj 4. listopada 2023.,

r i j e š i o   j e:

I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženice Republike Hrvatske.

II. Odbija se zahtjev tužitelja S. G. za naknadu troškova odgovora na prijedlog tuženice za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-496/2022-2 od 23. veljače 2023. kojom je presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5566/19 od 15. prosinca 2021. djelomično potvrđena i djelomično preinačena.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica postavlja sljedeća pitanja:

„1. Pripada li tužitelju po osnovi naknade štete zbog izgubljene dobiti (kao razlika zaštićene i tržišne najamnine) uslijed ograničenja prava vlasništva Zakonom o najmu stanova institutom zaštićenog najmoprimstva pravo na razliku zaštićene i tržišne najamnine ili pravo na primjerenu novčanu naknadu prema okolnostima konkretnog slučaja, polazeći od potrebe uspostave pravedne ravnoteže privatnog prava i općeg interesa pri primjeni prava države na ograničavanje prava vlasništva zajamčenog Ustavom i Protokolom 1. uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima sukladno pravnom shvaćanju izraženom u odlukama ESLJP u predmetu Statileo vs RH i u predmetu Skelin Hrvoj i Đuričić vs RH?

2. Treba li se iznos koji je tužitelju dosuđen na ime naknade za izgubljenu dobit umanjiti za iznos koji bi isti kao vlasnik stana trebao platiti na ime poreza na dohodak sukladno Zakonu o porezu na dohodak prema kojem bi dohodak od imovine predstavljao razliku između najamnine i izdataka u visini od 30% te bi na taj iznos valjalo platiti porez na dohodak po stopi od 12% godišnje?“.

2.1. Tuženica smatra da pitanja koja postavlja udovoljava uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).

2.2. Kao razloge važnosti u odnosu na prvo postavljeno pitanje tuženica navodi odluke Europskog suda za ljudska prava Skelin-Hrvaj i Đuričić protiv Republike Hrvatske i Statileo protiv Republike Hrvatske, te revizijske odluke broj Rev-1423/2016 od 27. kolovoza 2019. i Rev-45/10 od 7. travnja 2010., te odluke Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1632/2019 od 28. listopada 2021. i Županijskog suda u Sisku broj Gž-196/20 od 10. studenoga 2022., a u odnosu na drugo postavljeno pitanje tuženica se poziva na odluku Rev-934/2004 od 17. prosinca 2008.

2.3. Pri tom tuženica u odnosu na prvo pitanje navodi da je isto važno jer da se radi o pravnom pitanju o kojem je revizijski sud zauzeo shvaćanje u odluci Rev-2364/16-3 od 19. prosinca 2018. prema kojem vlasnici stanova u kojem žive zaštićeni najmoprimci imaju pravo na naknadu imovinske štete u visini razlike između tržišne najamnine i zaštićene najamnine, na kojem shvaćanju se temelji i pobijana presuda drugostupanjskog suda, ali smatra da bi to pravno shvaćanje trebalo preispitati s obzirom na stav zauzet u odlukama Europskog suda za ljudska prava u predmetu Skelin-Hrvoj i Đurčić protiv Republike Hrvatske od 10. lipnja 2021. (zahtjev br. 23414/15 i 52161/15), te Statileo protiv Republike Hrvatske od 10. srpnja 2014. (zahtjev br. 12027/10), u kojima je navedeno da su države stranke Konvencije ovlaštene sniziti najamninu do razine ispod tržišne.

3. Tužitelj je u odgovoru na prijedlog tuženice za dopuštenje revizije predložio da se odbije prijedlog tuženice, te traži trošak sastava odgovora na prijedlog tuženice za dopuštenje revizije.

4. Postupajući prema odredbi čl. 385.a i čl. 387. st. 1. ZPP ocijenjeno je da prvo postavljeno pravno pitanje nije važno za odluku u ovom sporu, niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava za sudsku praksu, jer je riječ o pravnom pitanju glede kojeg pobijana odluka ne odstupa od shvaćanja koje je revizijski sud zauzeo u odluci poslovni broj Rev-2364/16-3 od 19. prosinca 2018., a ne radi se ni o pravnom pitanju u pogledu kojeg bi trebalo preispitati sudsku praksu jer nije došlo do promjene u pravnom sustavu uvjetovane odlukom Europskog suda za ljudska prava (tako primjerice i u Revd-5423/2021-2 od 11. siječnja 2022., Revd-1164/2022-2 od 22. ožujka 2022., Revd-2181/2022-2 od 14. lipnja 2022., Revd-3584/2022-2 od 8. veljače 2023. i dr.).

4.1. Nadalje, ni drugo postavljeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava za sudsku praksu, jer tuženica u odnosu na to pitanje nije navela odgovarajuće razloge važnosti, s obzirom na to da je odluka revizijskog suda poslovni broj Rev 934/2004 od 17. prosinca 2008. (na koju se tuženica poziva kao razlog važnosti) donesena u drukčijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od predmetne.

5. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

6. Tužitelju nisu priznati troškovi sastava odgovora na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije jer ta parnična radnje nije bila potrebna prilikom donošenja odluke o prijedlogu (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 166. ZPP), slijedom čega je valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 4. listopada 2023.

                                                                                                                Predsjednik vijeća:

                                                                                                                mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.