REPUBLIKA HRVATSKA

P-638/2018

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Snježani Cvitanović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Juričko&partneri d.o.o. protiv tužene HO (Dijane) Meštrović, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po Jadranki Duvnjak, odvjetnici u Kaštel Starom radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave 16. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnikom tužiteljice Ive Juričko, odvjetnika u Splitu i zamjenika punomoćnika tužene DO, odvjetnika u [adresa], te na ročištu za objavu 07. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ĐO OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica i za preostalih 1/6 dijela nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica] ZU 22447 KO [katastarska općina], pa se ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu uknjižbu prava vlasništva na daljnjih 1/6 dijela nekretnine označene kao šest. zem 9310/10 ZU 22447 KO [katastarska općina] uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene HO ( Dijane) Meštrović, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/6 dijela.

II. Nalaže se tuženoj HO ( Dijani) Meštrović, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužiteljici ĐO OIB: [osobni identifikacijski broj],parnični trošak u roku od 15 dana od 3.525,00 eura, dok se sa više zatraženim od 474,28 eura ovo traženje tužiteljice odbija kao neosnovano.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ĐO je 07. veljače 2018. podnijela ovom sudu tužbu protiv tužene HO (Dijane) Meštrović u kojoj navodi kako je temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu, Odjela za zemljišne knjige donesenog u postupku RZ-170/15 ( Z- 40356/17) 13. prosinca 2017. tužiteljica je uknjižena kao suvlasnica za 5/6 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 22447 KO [katastarska općina] a tužena po istaknutom prigovoru koji je uvažen, za 1/6 dijela iste nekretnine.

1.1. Stvarni vlasnik te nekretnine je tužiteljica. Naime, temeljem pravomoćnog odobrenja za građenje izdanog od strane Općine Split, Uprave za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjek za urbanizam i građevinarstvo broj:351/Up-I-817/71-BG/IT od **.**.1971. KO je na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] izgradio garažu za osobni automobil.

1.2. Rješenjem o nasljeđivanju iza pok. KO u rješenju označne i obiteljskim nadimkom ĐOU, donesenim od strane Općinskog suda u Splitu br. O-9092 od 30. lipnja 1992. predmetna garaža s pripadajućim dijelom dvorišta, pripala je u vlasništvo za cijelo ĐOU. U navedenom ostavinskom postupku sudjelovala je i tužena. Nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju br O-90/92 temeljem prijavnog lista "Izmjera" od 25. svibnja 1999 odobrenog od Županijskog ureda za katastarsko geodetske poslove Split br. Klasa :UP-I-932-06/99-01/370 od 11.lipnja 1999. izvršena je dioba čest. zem [katastarska čestica] na podčestice 9310/4 i 9310/10 pri čemu je novonastala čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] ona koju je stekao ĐOU nasljeđivanjem i na kojoj je izgrađena sporna garaža. Da je predmetna nekretnina vlasništvo za cijelo HOU kao nasljednika KO Ugovorom od 02. siječnja 2012. potvrdili su i preostali uknjiženi suvlasnici ČO i PO. Osim toga, ĐOU je isključivo koristio predmetnu nekretninu nakon smrti KO.

1.3. ĐOU je tužiteljici prodao predmetnu garažu i to temeljem u cijelosti izvršenog ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenog 24.12.2012. od kada tužiteljica isključivo koristi predmetnu nekretninu.

1.4. Stoga, tužiteljica drži kako je njezin pravni prednik ĐOU nekretninu stekao nasljeđivanjem i dosjelošću pa je predložila sudu donošenje presude sa tužbenim zahtjevom o kojem je sud odlučio u izreci ove presude.

2. Tužena u odgovoru na tužbu od 03. kolovoza 2018. čini nespornim da je temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu, Odjela za zemljišne knjige donesenog u postupku RZ-170/15 ( Z-40356/17) 13. prosinca 2017. tužiteljica uknjižena kao suvlasnica za 5/6 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 22447 KO [katastarska općina] a tužena po istaknutom prigovoru koji je uvažen, za 1/6 dijela iste nekretnine.

2.1. Tužena osporava tužiteljici pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Naime, tužena navodi kako je rješenjem o nasljeđivanju nakon smrti pok. KO br. O-90/92 od 22. listopada 1991. raspoređena imovina položena u KO [katastarska općina] koja se sastoji od zgrade čest. zgr. [katastarska čestica] i zapadne garaže i dvora označenih kao čest. zem [katastarska čestica]. Činjenica da je nakon provođenja ostavine u zemljišnoj knjizi došlo do promjena u pogledu broja i izgrađenosti ne može mijenjati zakonsko načelo o jedinstvu nekretnine. Tužiteljica nije ovlaštena jednostrano odvojiti vlasništvo garaže od pripadajućeg dijela dvora koji nosi oznaku čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] jer izgrađena garaža zajedno sa dvorom 9310/4 i kućom čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] predstavlja jednu cjelinu u smislu odredbe članka 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jednu nekretninu. Da je ovaj prigovor tužene osnovan ukazuje i činjenica da je u upravnom postupku pred Državnom geodetskom upravom Područni ured za katastar Split Klasa : UP-I-932-06/99-01/370, Urbroj:541-23-2/11-09-26 od 12. ožujka 2009. odbijen zahtjev DOU za provođenjem promjene na čest. zem. [katastarska čestica] koje su istovjetne sudskim brojevima čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] temeljem geodetskog elaborata ovlaštenog izvođača Izmjera broj 20/99. Geodetski elaborat Izmjera br. 2099 po stavu Upravnog suda RH nije sačinjen po odredbi čl. 43. Zakona o prostornom uređenja. Parcelacijski elaborat na koji se tužitelj poziva Izmjera nije sačinjen po zakonu zbog čega je odbijena provedba ovog prijavnog lista u katastru te u katastarskom operatu ne postoji garaža kao samostalna nekretnina.

2.2. Rješenje Područnog ureda za katastar Split Klasa UP-I-932-06/99-01/370 Urbroj:

541-23-2/11-09-26 od 12. ožujka 2009. upravno tijelo je bilo dužno po službenoj dužnosti uputiti na provedbu zemljišniku što je propušteno napraviti. Nastavno, objekt pravnog posla između tužitelja i HOU nije pojedinačna nekretnina te ista ne može biti u pravnom prometu. Uostalom u Ugovoru između HOU, PO i ČO od 02. siječnja 2012. navodi se da isti priznaju ĐOU nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica] površine 63m2 u naravi dvor i garaža. Dakle, i ovdje se garaža veže za dvor a koji je sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica] a tužena je suvlasnica čest. zgr [katastarska čestica]/ KO [katastarska općina]. Osim toga, u vezi sa nekretninama označene kao čest. zem [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] u tijeku su parnični postupci radi prava vlasništva br. P-643/16.

3. Tužiteljica u odnosu na odgovor na tužbu tužene navodi i citira rješenje o nasljeđivanju br. O-9092 od 30. lipnja 1992. iza smrti KO, ističući kako tužena pogrešno tumači sadržaj rješenja jer su ostavinsku imovinu pok. KO činile dvije a ne jedna garaža. Predmet ovog postupka je garaža za osobni automobil s pripadajućim dijelom dvorišta koja je iza smrti KO pripala BO a što danas u naravi nekretninu označenu kao čest. zem [katastarska čestica] ZU 22447 KO [katastarska općina] uza cijelo.

3.1. Kraj činjenice da je u ostavinskom postupku iza smrti KOU sudjelovala i tužena to je sukladno odredbi članka 232. st.5. Zakona o nasljeđivanju, to pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže, a kojim rješenjem je BO pripala predmetan nekretnina. Osim toga, povezanim na čl. 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je što to sve predstavlja jedinstvo nekretnine, ali kako izgrađena garaža zajedno sa dvorom kako je to navedeno u rješenju o nasljeđivanju predstavlja jedinstvenu nekretninu označenu kao čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u naravi garaža i dvor, upisanu u poseban ZU 2247 KO [katastarska općina] koja je predmet ovog postupka. Stoga tužiteljica drži kako nisu osnovani navodi tužene da izgrađena nekretnina predstavlja jednu cjelinu s dvorom 9310/4 i kućom čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] niti to proizlazi iz zakonske odredbe. Tužiteljica ističe kako ovom tužbom ona ne traži promjenu stanja u katastarskom operatu a nije sporno da je ista pravomoćnim rješenjem upisana u zemljišniku kao samostalna nekretnina.

4. Tužena tijekom postupka ustraje u navodima iz odgovora na tužbu te ističe kako tužiteljica ima titulus ali nema modus stjecanja prava vlasništva. Naime, iz rješenja Državne geodetske uprave područni ured za katastar Split broj Klasa Up-I-932-06/99- 01/370 Urbroj 541-23-2/11-09-26 od 12.03.2009. proizlazi da čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] garaža 23m2 i dvorište 40,2 nikada nije postojala budući nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za formiranje iste. Osim toga, tužena ističe kako tužiteljica nije u roku od 30 dana od zaključenja raspravljanja u predmetnu RZ-170/15 Općinskog suda u Splitu ZK odjela podnio tužbu za ispravak sukladno odredbama zakona o zemljišnim knjigama. Tužiteljica je podnijela deklaratornu tužbu na utvrđenje prava vlasništva u kojoj navodi iste činjenice i okolnosti koje su nastupile prije 13.12.2017. Nakon što je u pojedinačnom ispravnom postupku pobijen njegov prijedlog za ispravkom upisa isti tužbu na utvrđenje i tužbu na temelju čl. 130. ZLOVDISOP može podnijeti samo na temelju činjenice koje su nastupile tek nakon tog datuma. Ovako pravno shvaćanje zauzeto je na sjednici građanskog odjela VSRH. Ponovit ćemo i slijedeći materijalno- pravni prigovor da je ništetan ugovor o kupoprodaji na koji se tužitelj poziva, iz razloga što isti je protiv jedinstvu nekretnine jer u vrijeme kupoprodaje predmet kupoprodaje je bio samo dio nekretnine i to realni dio. Dakle, ne radi se o pojedinačnoj određenoj pravnoj stvari koja bi mogla biti u pravnom prometu. Ista nije mogla biti ni otpisana iz ranijeg zk uloška bez suglasnosti tužene budući je zakon o zemlj. knjigama u odnosu na otpisivanje nužna suglasnost suvlasnika jedinstvene nekretnine. Upire se i na činjenicu da je odbijena potvrda elaborata kojim je predmetna četica formirana.

5. Tužiteljica zaključno navodi da je ona putem svojih pravnih prednika u mirnom, zakonitom i i poštenom posjedu više od 40 g. te su svi zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva ispunjeni. Iz dokaza izvedenih u ovom postupku vidljivo je kako tužena nikada nije bila u posjedu predmetne nekretnine. Također se ističe kako je parcelacija uredno provedena te je formirana zasebna čestica a garaža za koju je izdana građ. dozvola temeljem koje je ista i izgrađena može neometano biti u pravnom prometu. Osim toga, tužiteljica nije prekludirana postavljanjem ovakvog tužbenog zahtjeva obzirom da tužba na utvrđenje nema rok u kojem se ista mora podnijeti.

6. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem Odobrenja za građenje izdano od strane SR Hrvatska Općina Split, Uprava za urbanizam građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjek za urbanizam i građevinarstvo br. 351/UP-I-817/71-BG/IT od 27.09.1971. ( str 4,5) Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ČOU br. O- 90/92 od 22.10.1991., ( str 7.), Ugovor između HOU, s jedne strane te ČO i PO s druge strane od 02.01.2012. sa ovjerom u potpisu ugovornih strana od javnog bilježnika Tea Krabotić-Milovca br. Ov/12, OV 124/12,Ov- 215/12 i OV 4591/12 ( str 8-10.), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 24.12.2012. sa punomoći uvjeren u potpisu ( str 11-13.), Rješenje Općinskog suda u Splitu br. RZ- 170/15 od 13.12.2017. ( str 14-16.), povijesni izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] ( str 39-60), Rješenje Općinskog suda u Splitu br. Z-13404/08-JG od 19.11.2008. ( str 70.), Uvjerenje RH Državne geodetske uprave Sektor za infrastrukturu prostornih podataka, Služba za izdavanje i razmjenu prostornih podataka, Odjel za izdavanje prostornih podataka od 16.03.2022. ( str 78), preslika spis Općinskog suda u Splitu br. P-1508/2018, preslika spisa Općinskog suda u Splitu broj RZ-170/15, preslika predmeta RH Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split oznake Klasa UP/I-932-06/99-01/370 i Klasa:932-07/2018-08/8 veza na predmet UP/I-932-06/99-01/370, očevid na licu mjesta od 18.06.2024., saslušanjem tužiteljice ( str 119.), tužene ( str 120.), nalaz i mišljenje geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zdeslava Veiga (str 124-135.), saslušanje svjedoka KO( str 145.), usmeno očitovanje vještaka Zdeslava Veiga ( str 159.),

7. Parnične stranke su popisale parnični trošak.

8. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

9. Među strankama nije sporno:

- da je na prijedlog tužiteljice vođen ispravni postupak pred Općinskim sudom u Splitu br. RZ-170/15, kako to proizlazi iz uvida u isti, u kojem postupku je doneseno Rješenje br. RZ-170/15 ( Z-40356/17) kojim je djelomično usvojen prijedlog predlagateljice ĐO te se ispravlja zemljišnoknjižno stanje glede. čest. zem [katastarska čestica] ZU 10647 KOP Split na način da se ista otpisuje iz ZU 10647 i pripisuje u novi ZU 22447 te da se kao vlasnik uknjižuje predlagateljica ĐO iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj]) za 5/6 dijela uz istodobno brisanje tog prava s imena dosad uknjiženih suvlasnika ŽO za 1/8 dijela, SO za 1/6 dijel, ŽO za 1/8 dijela HO za 1/6 dijela i PO za 1/8 dijela,

- da je nakon provedenog ispravnog postupka na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] ZU 22447 KO [katastarska općina] ostale upisane ĐO za 5/6 dijela te HO ( Dijana) za 1/6 dijela, kako je to razvidno iz uvida u zemljišno knjižni izvadak ( str.50- 53.),

- da je to rješenje RZ-170/15 od 13.12.2017. oglašeno na e- oglasnoj ploči 05.01.2018. time da je posljednji dan objave bio 04.02.2018., a da je ovopredmetna tužba podnesena 07.02.2018.,

- da je pred Općinskim sudom u Splitu u tijeku postupak pod br. P-1508/2018. ranije oznake P- 643/2016. a koji se vodi po tužbi tužitelja ĐO, ČO i PO podnesene 20.07.2009. protiv tuženika HO ( Dijane) Meštrović i POU supruge pok. HOU, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva, kako je to razvidno uvidom u navedeni preslik spisa, koji još nije okončan već se nalazi u fazi prekida poradi smrti HOU, time da nekretnine čije se razvrgnuće traži neobuhvaćaju i predmetnu nekretninu čest. zem [katastarska čestica] ZU 22447 KO [katastarska općina],

- da je na temelju Prijavnog lista za katastar "Izmjere" Tihomira DO od 25.05.1999. došlo do formiranja nove kat. čest. [katastarska čestica] koja predstavlja dvor od 40m2 i garaže od 23m2, koja je upisana na ime KO, BOU, na temelju kojeg prijavnog lista je doneseno Rješenje SD županije, Ureda za katastarsko – geodetske poslove broj Klasa: UP/I-932-06/99-01-370 od 11.06.1999.,

- da je na temelju prijavnog lista "Izmjera" od 25.06.1999. odobrenog od Županijskog ureda za katastarsko geodetske poslove Split broj UP/I-932-06/99-01-370 od 11.06.1999. Općinski sud u Splitu donio Rješenje br. Z-9793/03 JG od 06.ožujka 2006. kojim se dozvoljava dioba čest. zem [katastarska čestica] u podčestice 9310/4 i 9310/10 ZU 10647, upis garaže i dvora na čest. zem [katastarska čestica] ZU 10647, uz zabilježbu da za upis garaže na čest. zem [katastarska čestica] ZU 10647 nisu priložene lokacijska, građevinska i uporabna dozvola, temeljem čl. 141. Zakona o gradnji,

- da je tužena sudjelovala u ostavinskog postupku iza smrti pok. KO u kojem postupku je doneseno rješenje br. O-90/92 30. lipnja 1992. predmeta garaža sa pripadajućim dijelom dvorišta pripadala u vlasništvo za cijelo ĐOU, a koje pravomoćno rješenje obvezuje i tuženu, kako to proizlazi iz uvida u navedeno rješenje.

10. Među strankama je sporno:

- može li tužiteljica nakon provedenog ispravnog postupka podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na temelju dokaza i činjenica koje je navela tijekom vođenog ispravnog postupka, time da ista tužbom ne traži brisanje pogrešnog upisa već utvrđenje prava vlasništva na temelju nasljeđivanja i dosjelosti nje i njenih pravnih prednika,

- predstavlja li sporna garaža i dvor tj formirana čest. zem [katastarska čestica] nekretninu koja može biti samostalna a kao takva i predmet pravnog prometa, tj može li se na njoj dosjelošću i nasljeđivanjem steći vlasništvo ili ista bez obzira što je formirana kao samostalna u zemljišnim knjigama i poradi koje se vodio ispravni postupak, jedinstvenu nekretninu zajedno sa čest. zem [katastarska čestica] i čest. zgr [katastarska čestica] KO [katastarska općina] radi čega bi ista dijelila sudbinu navedenih čestica iako ista nije nikada formirana kao samostalna u katastarskom operatu.

11. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine br. 91/96, 68/98, 37/99, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 191/2006, 146/2008, 38/2009,153/2009, 90/2010, 140/2012, 152/2014. – dalje ZV) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem ina temelju zakona, dok je st. 2 propisano da na temelju stavka 1. ovog članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

11.1. Odredbom iz članka 388. stavka 2. ZV-a propisano je kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Kako se u tužbi i u tijeku postupka ističe samostalni i kvalificirani posjed koji, računajući i pravne prednike tužiteljice, traje unatrag 47 godina, odnosno dosjelost kao osnova stjecanja prava vlasništva, u konkretnom slučaju valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje tog prava u skladu s pravnim pravilima iz paragrafa 1452. -1477. Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono započelo početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a u svakom slučaju prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO).

11.2. Paragraf 1468. OGZ propisivao je 30 godina kao rok za dosjelost uz barem pošten posjed, međutim sudska praksa zauzela je stav kako je za dosjedanje dovoljan protek 20 godina takvog posjedovanja. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

11.3. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću na praktički istovjetan način reguliraju i odredbe iz čl. 159. ZV, koje propisuju kako zakoniti, istiniti i pošteni posjednik pravo vlasništva na nekretnini stječe protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, odnosno protekom 20 godina ukoliko je posjed barem pošten.

11.4. Odredbom čl.18.st.5. ZV, propisano je da se posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno.

11.5. Odredbom članka 129.st.1 ZV-a propisano je da kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka, a jedan od načina stjecanja vlasništva temeljem zakona je dosjelost koja je propisana člankom 159. ZV-a.

11.6. Odredbom članka 159.st.1. 2. i 3. propisano je st.1. da se dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, st.2. samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je st.3. propisano da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

11.7. Odredbom čl. 160. st.1 propisano je vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, st.2. u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici, st.3. nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati, st.4. kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću.

11.8. Odredbom članka 128. ZOVDSP propisano je st.1. da nasljednik stječe vlasništvo nasljeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno, st.2. da je nasljednik je ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi, st.4. što je određeno za nasljeđivanje, vrijedi na odgovarajući način i za svako sveopće sljedništvo (univerzalnu sukcesiju).

11.9. Odredbom članka 130. ZOVDSP propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

12. Kraj gore nespornih utvrđenja da je pred ovim sudom vođen postupak po prijedlogu tužiteljice za provođenjem pojedinačnog ispravnog postupka br. RZ-170/15 a poradi predmetne nekretnine čest. zem [katastarska čestica] ZU 10647 KO [katastarska općina] u kojem postupku je sudjelovala i tužena, razvidno je da je u istome doneseno rješenje br. RZ 170/15. od 13.12.2017. koje je bilo oglašeno na e- oglasnoj ploči 05.01.2018. time da je posljednji dan objave bio 04.02.2018., a da je ovopredmetna tužba podnesena 07.02.2018., time da tužiteljica ovom tužbom predlaže sudu donošenje presude kojom bi se ista utvrdila vlasnicom za preostalih 1/6 dijela nekretnine.

12.1. Neosnovan je prigovor tuženika kako je tužiteljica trebala podnijeti tužbu za ispravak uknjižbe u smislu odredbe članka 197 ZOVDSP kao i da je ista prekludirana u podnošenju tužbe. Naime, tužbu na utvrđenje prava vlasništva tužiteljica može podnijeti u svako doba protiv upisanih u zemljišnoj knjizi za nekretninu za koju tvrdi i dokazuje da je u cijelosti njena. Što se pak tiče prekluzije na koju je poziva tuženik od 30 dana isti je prigovor također neosnovan jer je odluka bila oglašena na e oglasnoj ploči do 04.02.2018. a ova tužba je podnesena 07.02.2018. Ovo stoga, što ovaj sud imao u vidu pravna shvaćanja izražena u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1498/2024 od 08.01.2025., Rev-998/2016-2 od 10.04.2024., rev- 919/2018. od 01.02.2023 da rješenje doneseno u postupku preoblikovanja zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravaka u smislu odredbe čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17) pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti, dok u situaciji kada se tužba temelji na drugačijem činjeničnom stanju uspjeh tužitelja ovisi o tome je li ili nije dokazao tužbenu osnovu. , Isto tako a nastavno na prednja shvaćanja, ovaj sud uvažava stavove Ustavnog suda izražen u odlukama br. U-III-2184/2009., U-III-5703/2020, U-III-2085/2024 po kojima se tužbom za ispravak podnesenom u smislu čl. 197. ZZK jednako kao i tužbom radi utvrđenja prava vlasništva stečenog na temelju zakona dosjelošću stranka zahtijeva isti oblik pravne zaštite sa isključivom svrhom da se to njezino pravo upiše u zemljišnoj knjizi. Stoga bi odbijanjem tužbenog zahtjeva samo iz razloga što je tužiteljica odabrala drugačiji put pravne zaštite, podnošenjem tužbe na utvrđenje i trpljenje upisa njezinog prava vlasništva umjesto tužbe koja glasi na provođenje upisa koji nije poveden u zemljišno-knjižnom postupku imao značenje pretjeranog formalizma koji u suđenju postoji onda kad su pravna stajališta proizvod mehaničke primjene pozitivnog prava bez uzimanja u obzir kontekst i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline. Dakle, kako je tužiteljica podnijela tužbu na ispravak koja po Ustavnom sudu ima značaj ili prigovora ili tužbe na ispravak u smislu odredbe članka 197 ZZK a nakon provedenog pojedinačnog ispravnog postupku, to tužiteljicu ne bi vezalo rješenje doneseno u tome postupku, pa se ista u ovom postupku može pozivati na činjenice i dokaze koje je priložila i dostavila u tom postupku.

12.2. Ovdje istaći, kako tužena nije podnijela prigovor a niti tužbu što bi imalo značaj da se tužena sa istim rješenjem slaže, posljedično i sa formiranom zasebnom čest. zem. [katastarska čestica] ZU 22447 KO [katastarska općina] koja je predmet ovog postupka, stoga svi prigovori tužene u smislu da prijavni list na temelju kojega je izvršeno formiranje predmetne čest. zem koja se sastoji od garaže i dvora ukazuju se nepravodobni a time i neosnovani.

13. Tužiteljica u ovom postupku tvrdi da je od svojih pravnih prednika stekla vlasništvo predmetne nekretnine u cijelosti i to temeljem:

- Odobrenja za građenje koje je izdano od strane SR Hrvatska Općina Split, Uprava za urbanizam građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjek za urbanizam i građevinarstvo br. 351/UP-I-817/71-BG/IT od 27.09.1971. ( str 4,5) TO za gradnju garaže za osobni automobil na čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] ulici Račkog, koje je dostavljeno i tuženoj,

- Rješenja o nasljeđivanju iza pok. ČOU br. O-90/92 od 22.10.1991., ( str 7.), iz kojega je razvidno da je ĐOU sin pok. Petra ostavitelja stekao za cijelo garažu za osobni automobil izgrađene na čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] prema Odobrenja za građenje izdano od strane SR Hrvatska Općina Split, Uprava za urbanizam građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjek za urbanizam i građevinarstvo br. 351/UP-I-817/71-BG/IT od 27.09.1971. sa pripadajućim diejlom dvorišta, u kojem postupku je sudjelovala i tužena,

- Ugovora između HOU, s jedne strane te ČO i PO s druge strane od 02.01.2012. sa ovjerom u potpisu ugovornih strana od javnog bilježnika Tea Krabotić-Milovca br. Ov/12, OV 124/12,Ov-215/12 i OV 4591/12 ( str 8-10.), kojim ugovorom su ugovorne strane suglasno utvrdile da je ĐOU upisan u zemljišnim knjigama kao KO nad čest. 9310/10 površine 63m2 ( garaža i dvor) vlasnik za cijelo na temelju Rješenja o nasljeđivanju, iako su kao suvlasnici upisano ČO za 2/8 dijela, PO za 2/8 ČO za 2/8 dijela i ŽOU upisana za 2/6 dijela, u kojem ugovoru tužena nije sudjelovala, kojim ugovorom ČO i PO daju odobrenje ĐOU da na svoje ima upiše za još 4/8 dijela uz istodobno brisanje toga prava sa njih,

- Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 24.12.2012. sa punomoći uvjeren u potpisu ( str 11-13.), iz kojega je razvidno da je ĐOU tužiteljici prodao za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u naravi garaža od 23m2 i dvor od 40m2.

13.1. Tijekom postupka sud je izveo dokaze očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geometra Zdeslava Veiga, saslušanjem parničnih stranaka te svjedoka.

14. Na temelju očevida koji je sud proveo uz suradnju stalnog sudskog vještaka geometra Zdeslava Veiga od 18.06.2024. u kojem je utvrdio da se predmetna garaža nalazi odvojeno od izgrađene zgrade oznake čest. zgr. [katastarska čestica] na čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina], kao zasebna građevina do koje se dolazi pristupnim dijelom sa ulice Račkog, a koji dio je odvojen zemljanim pitarom te nogostupom širine 1m oko zgrade koji služi za prolazak do metalnih vrata koja služe za ulazak u vrt kao i do ulaznih vrata zgrade. Nad prilaznim putem postoji metalna konstrukcija uz koju je penje biljka kivi. Garaža se ne naslanja niti jednim dijelom za zgradu već na zid koji se nalazi uz njezin lijevi zid.

14.01. Stalni sudski vještak u svom nalazu i mišljenju navodi kako nakon terenskog uviđaja i uredske obrade podataka može identificirati predmet spora kao čest. sudske oznake 9310/10 KO [katastarska općina] knjižne površine 63m"( garaža 23m2 i dvor 40M2) upisane u zk uložak [broj ZK uloška]. Predmeta čestica nema odgovarajuću katastarsku česticu već je sjeveroistočni dio katastarske čestice oznake 5973/3 KO [katastarska općina] ( PL 5175. Ista u naravi predstavlja garažu sa pripadajućim pristupnim tj dvorišnim dijelom. Prilikom identifikacije korištena je arhiva nadležnog katastarskog ureda točnije geodetski elaborat izrađen od pravne osobe "Izmjera" te ovjerene od nadležnog katastarskog ureda / Klasa od 11.06.1999.) Spomenuti elaborat je formirao predmetnu sudsku česticu u današnjem obliku ali isti nije proveden u katastarskom operatu ( katastarska novopredviđena oznaka je 5973/5 KO [katastarska općina]).Predmet identifikacije tj predmeta nekretnina je vizualizirana u priloženoj skici identifikacije kao lik A,B,C,D,E,F,A.

15. U postupku saslušana tužiteljica u bitnome navodi kako je ona od Petra Tomića 2012. kupila garažu sa pristupnim putem, nakon što je po njegovom kazivanju ponudio tuženoj kao svojoj teti, garažu je prodavao jer mu je trebao novac pa su istu nakon uvida u rješenje o nasljeđivanju kao i zemljišno knjižni izvadak u kojem je ta garaža sa pristupnim putem bila zasebna čestica zemlje ili zgrade na kojoj je on bio upisan kao isključivi vlasnik, odlučila kupiti. Isti nam je pokazao rj. o nasljeđivanju kao i izjave o odricanju stanara u zgradi i susjeda temeljem kojih je isti bio isključivi vlasnik. U vezi sa tom nekretninom vođen je pojedinačni ispravni postupak u kojem su gosp. ČO i gospođa PO izjavili kako tu garažu i pristupni put je isključivo koristio KO. Nakon kupoprodaje uvedeni su u posjed od strane prodavatelja i od tada držimo posjed i vlasništvo u omjeru 5/6 iako smatra da je u cijelosti kupila tu garažu i pristupni put, nitko nju i supruga nije ometao ili uznemiravao. Inače, gosp. ČO i gospođa PO su izjavili kako je pristupni put i garažu koristio KO koji je tu držao svoje vozilo a često je znao popravljati i vozila drugim osobama recimo prijateljima. Inače betonirana staza koja se nalazi između garaže i zgrade anagrafske oznake [adresa], u širini od 1 m te dužine koliko je garaža na kojeg se nalaze metalna vrata, koristi gospođa PO kako bi mogla doći do svog vrta koji se nalazi iza tih metalnih vrata. Kupoprodajni ugovor su zaključiti sa pok. BO koji je za tu kupoprodaju bio opunomoćio svog sina KO. BO je tu nekretninu naslijedio poslije smrti svog oca temeljem rj. o nasljeđivanju pok. KO. Prilikom kupnje predmetne nekretnine, garaže i pristupnog puta nismo se obraćali tuženoj jer ista nije bila upisana kao vlasnica.

16. Tužena HO u svom iskazu je navela da je predmetnu garažu izgradio njezin otac pok. KO koju je pretežno koristio njezin brat BO, ostavljao bi tu svoj auto, popravljao bi automobile drugih osoba. Bila je upozorena da će se ta garaža i pristupni put ocijepiti kao zasebna čestica zemlje, čemu se ona usprotivila i radi čega je vođen upravni postupak. Inače, predmetnu nekretninu prije prodaje tužiteljici koristili su osim njenog brata i svi drugi članovi obitelji, roditelji i ona bi često roštiljali. To se sve promijenilo prodajom te garaže i pristupnog puta. Decidirano izjavljuje da joj brat nije ponudio kupnju te garaže što je smatrala da je isti trebao napraviti. Možda je u nekim neformalnim razgovorima to i spomenuli, ali nikad izričito o tome nisu razgovarali. Svakako bila je suglasna da njezin brat BO koristi tu garažu na način kako ju je koristio ali se nikada ne bi odrekla svog suvlasničkog dijela. Nakon smrti oca vođen je ostavinski postupak, nakon kojega je ona stekla svoj dio nekretnine koji se sastoji od stana i pripadajuće garaže u zgradi koja je tada bila nedovršena a koju su kupili ona i roditelji 1969. U ostavinskom postupku iza smrti mog oca KO je sudjelovala, te je njezin brat BO dobio predmetnu garažu i pripadajući dio dvorišta, tj. nekretnine koje su predmet ovog spora. Garaža koju je ona dobila je pripadajući dio stana i nalazi se u sastavu same zgrade, radi se o stanu u prizemlju. Tim rješenjem o nasljeđivanju iza smrti mog oca naša majka nije dobila ništa jer je svoju pripadajuću 1/6 dijela prebacila na nju tj. odrekla se u njezinu korist.

17. U postupku saslušan je kao svjedok KO, inače brat tužene naveo je kako je predmetnu nekretninu, garažu sa pristupnim putem – dvorištem, izgradio njegov otac BO na temelju ishođene građevinske dozvole. Njegov djed, pok. TO, je ocu dao zemljište koje je bilo potrebno za izgradnju predmetne garaže te pristupni put u površini kako je to navedeno u tužbi i u kupoprodajnom ugovoru koji je zaključen sa tužiteljicom. Njegov otac je tu garažu sa pristupnim putem – dvorištem naslijedio 1992. kada je umro njegov otac KO. Garaža je izgrađena u obliku i izgledu kao i pristupni put 1972. Kupoprodajni ugovor sa tužiteljicom je zaključio u pismenom obliku, te joj upravo prodao predmetnu garažu sa pristupnim putem kako to sve stoji navedeno u tom ugovoru. Za vrijeme dok je njegov otac pa kasnije on, koristili su tu garažu i nitko ih nije uznemiravao kao što pristupni put - dvorište, nije koristio nitko od ukućana. Osim ove predmetne garaže postoje još dvije garaže, jedna pripada tuženoj, a druga pripada ČO. Tužena nije nikada koristila predmetnu garažu kao ni pristupni put. Njegov otac se u garaži bavio automehaničarskim radom kao hobijem te istu tu ljubav prema automobilima prenio na njega pa se on sada profesionalno bavi popravkom automobila. Predmetnu garažu ponudio je prvo tuženoj jer mu je ona teta. Prije no što ju je ponudio tuženoj na kupnju garaže istu je procijenio sa vještakom, a kupnju je tuženoj ponudio po cijenu koju mu je vještak procijenio. Tužena je odbila kupiti predmetnu garažu, navodeći kako je ista preskupa i precijenjena pa je garažu potom ponudio tužiteljici. Tužiteljica je prihvatila i platila procijenjeni iznos te su zaključili kupoprodajni ugovor. Kupce da nije upoznao sa činjenicom da je katastar odbio provesti geodetski elaborat kojim se formira čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Ovo stoga što je čest. zem. na kojoj je izgrađena garaža bila zasebna i kao takva postoji u rješenju o nasljeđivanju a garaža je izgrađena na temelju pravovaljane građevinske dozvole. Meni je jedino poznat postupak koji je vodila tužiteljica a radi nadogradnje, drugi postupak mu nije poznat.

18. U postupku je pregledan i spis ovoga suda koji je formiran po prijedlogu tužiteljice za provedbom pojedinačnog ispravnog postupka br. RZ 170/15 koji je okončan donošenjem rješenja pod istim brojem od 13. prosinca 2017. na temelju kojega je tužiteljica na čest. zem [katastarska čestica] ZU 22447 KO [katastarska općina] upisana za 5/6 dijela a tužena za 1/6 dijela. U tom postupku na ročištu od 15.11.2017. svjedokinja NO navodi da joj je poznato kako je predmetnu garažu kupila tužitelja od KO koji je bio vlasnik iste a prije njega njegov otac BO.

19. Pregledan je spis ovoga suda broj P-1508/2018 ranije oznake P- 643/2016. a koji se vodi po tužbi tužitelja ĐO, ČO i PO podnesene 20.07.2009. protiv tuženika HO ( Dijane) Meštrović i POU supruge pok. HOU, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva, kako je to razvidno uvidom u navedeni preslik spisa, koji još nije okončan već se nalazi u fazi prekida poradi smrti HOU, time da nekretnine čije se razvrgnuće traži ne obuhvaćaju i predmetnu nekretninu čest. zem [katastarska čestica] ZU 22447 KO [katastarska općina]. Naime, predmeta nekretnina je kao zasebna nekretnina formirana i upisana na temelju prijavnog lista "Izmjera" od 25.05.1999. odobrenog od Županijskog ureda za katastarsko-geodetske poslove Split br. Klasa UP-I-932-06/99-01/370 još 11. lipnja 1999., time da je Rješenjem Općinskog suda u Splitu br. Z-13404/08JG od 19. studenog 2008. odbijen prijedlog Područnog ureda za katastar Split kojim se traži povrat prijavnog lista Klasa UP-I-932-06/99-01/370 urudžbiran pod br. Z-9793/08, jer je pregledom zemljišne knjige utvrđeno u ZU 10647 KO [katastarska općina] da je zaprimljen predmet Z-9793/03 već proveden pa zahtjevu nije moguće udovoljiti.

19.1. Dakle, u gore navedenom predmetu razvrgava se suvlasnička zajednica nad nekretninama čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u čijem sastavu nije predmetna nekretnina.

20. U dokaznom postupku pregledan je spis Državne geodetske uprave Područni ured za katastar Split Odjel za katastar nekretnina Split broj Klasa UP-I-932-06/99-01/370 u kojem postupku se nalaze zapisnici sastavljeni ispred čest. zem. katastarske oznake 5973/3, zemljišno knjižne oznake 9310/4 i 5973/4 zemljišnoknjižne oznake 4912 i to 04.06.1999 u kojem tužena izjavljuje da istočni dio dvorišta od ruba kuće do [adresa] osim metra uz kuću koristi TO i BO sa garažom. Tu istu izjavu je ista ponovila na zapisnik od 13. prosinca 2000. u kojem zapisniku stoji kako sjeveroistočni dio dvorišta sa garažom koristi SOU. Na zapisniku od 07.04.2000. stoji izjava punomoćnice tužene izjava kako bi se novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] u cijelosti trebala upisati na ime BOU, a koja je zemljišno knjižne oznake 9310/10 KO [katastarska općina].

20.1. Za navesti je kako je pregledom toga spisa koji je vođen po žalbama tužene, ČO kao i same tužiteljice na izdavana rješenja Državne geodetske službe, poradi kojih su vođeni i upravni postupci, time da su se isti vodili radi utvrđenja posjedovnog stanja ne samo ovopredmetne nekretnine već i nekretnina poradi kojih se vodi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice br. P-1508/2018 ranije oznake P- 643/2016 koji još nije okončan. Suviše, za kazati je da je točan navod tužene kako predmetna nekretnina nije formirana u katastarskom operatu pa posljedično tužiteljica kao i njezini prednik nisu navedeni kao posjednici te novoformirane katastarske čestice zemlje. Međutim, Općinski sud u Splitu je rješenjem br. Z-13404/08JG od 19. studenog 2008. odbijen prijedlog Područnog ureda za katastar Split kojim se traži povrat prijavnog lista Klasa UP-I-932-06/99-01/370 urudžbiran pod br. Z-9793/08, jer je pregledom zemljišne knjige utvrđeno u ZU 10647 KO [katastarska općina] da je zaprimljen predmet Z- 9793/03 već proveden pa zahtjevu nije moguće udovoljiti, pa je predmetna nekretnina formirana u zemljišnim knjigama i o kojoj je vođen pojedinačni ispravni postupak.

21. Ovaj sud, ocjenom gore izvedenih dokaza svakog pojedinačno i u njihovoj ukupnosti temeljem odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 ( pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- dalje ZPP) utvrdio je kako je tužiteljica u ovom postupku dokazala kako su njezini pravni prednici a time i ona stekli predmetnu nekretninu kao zasebnu nekretninu kako dosjelošću tako i nasljeđivanjem i pravnim poslom. Naime, kako je prednik tužiteljice i to BO pok. SOU izgradio predmetnu garažu time da je zemljište i pristupni put za istu dao njegov otac KOU. Garažu je BO izgradio 1971 g. i koju su koristili upravo BO i KO, time da je upravu tu garažu i pristupni put do iste kao dio dvorišta naslijedio BO pok. SOU i to za cijelo, kako to proizlazi iz uvida uz Rješenje o nasljeđivanju br. O-90/92 Općinskog suda u Splitu od 22.10.1992. Da je tu garažu i pristupni put koristio isključivo BO pok. SOU proizlazi kako iz iskaza njegova sina KO, tako i iz iskaza koje je tužena davala tijekom postupka utvrđivanja posjedovnog stanja pred Državnog geodetskom upravom Područni ured u Splitu u gore navedenim zapisnicima a u predmetu broj Klasa UP-I-932-06/99-01/370. Upravo radi tako danih iskaza, ovaj sud iskaz tužene koje je dala u ovom postupku drži nevjerodostojnim i iskonstruiranim radi interesa uspjeha u ovoj parnici. Dakle, prednici tužiteljice su već 1992. stekli predmetnu nekretninu kao zasebnu temeljem dosjelosti tj na zakonu potrebnog vremenskog roka za stjecanje isključivog vlasništva na navedenoj nekretnini. Da su prednici tužiteljice imali isključivo vlasništvo i posjed kako garaže tako i pristupnog puta, upravo u onom obliku kako je to formirana čest. zem. u zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina], proizlazi i iz Ugovora zaključenog između HOU, s jedne strane te ČO i PO s druge strane od 02.01.2012. sa ovjerom u potpisu ugovornih strana od javnog bilježnika Tea Krabotić- Milovca br. Ov/12, OV 124/12,Ov-215/12 i OV 4591/12 ( str 8-10.), kojim ugovorom su ugovorne strane suglasno utvrdile da je ĐOU upisan u zemljišnim knjigama kao KO nad čest. 9310/10 površine 63m2 ( garaža i dvor) vlasnik za cijelo na temelju Rješenja o nasljeđivanju, iako su kao suvlasnici upisano ČO za 2/8 dijela, PO za 2/8 ČO za 2/8 dijela i TOU upisana za 2/6 dijela, u kojem ugovoru tužena nije sudjelovala, kojim ugovorom ČO i PO daju odobrenje ĐOU da na svoje ima upiše za još 4/8 dijela uz istodobno brisanje toga prava sa njih. Isto tako, i sama tužena u postupku vođenim pred Područnim uredom za katastar Split je više puta navela da tu garažu i pristupni put su koristili SOU i BO za obavljanje automehaničarskih poslova. Valja istaći, a što je razvidno iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Zdeslava Veiga i što je sud utvrdio očevidom na licu mjesta, kako se predmetna nekretnina dakle garaža i pristupni put do nje sa ulice Đ nalazi vidno izdvojen i egzistira samostalno u prostoru jer je sama garaža zasebni objekt koji se niti jednim dijelom ne naslanja na stambenu zgradu čest. zgr [katastarska čestica] KO [katastarska općina] dok je pristupni put do garaže koji je natkriven metalnom konstrukcijom sa kivijem odijeljen od dvorišta tj čest. zem [katastarska čestica] dijelom sa betonskim pitarom u kojem je zasađeno cvijeće a dijelom nogostupom oko istočnog dijela zgrade koji se koristi kao pristup nekretnini koju isključivo koristi PO.

21.1. Za zaključiti je, da su prednici tužiteljice BO a potom KOU a temeljem ugovora o kupoprodaji tužiteljica bili u posjedu predmetne nekretnine koja je u zemljišnim knjigama formirana i nad kojom se provodio pojedinačni ispravni postupak kontinuirano od 1971 pa do danas, pa su je prednici stekli kao takvu još 1992 a ona temeljem pravnog posla tj kupoprodaje 2012. Posjed prednika tužitelja kao i potom tužiteljice je istinit i pošten time da tužena u ovom postupku nije dokazala suprotno. Osim toga, valja istaći kako tuženu veže Rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. KOU, po kojem je BO stekao u cijelosti predmetnu garažu te pristupni put, kao zasebnu nekretninu a sve prema Odobrenju za gradnju iste, kako to stoji u tome rješenju o nasljeđivanju, a BO je tu garažu i pristupni put do nje odvojio u zasebnu čest. zem. time da je tužena tijekom postupka koji se vodio pred Područnim uredom za katastar broj Klasa UP-I-932-06/99-01/370 više puta priznala da je posjeduje i da je vlasništvo HOU i to baš novoformiranu nekretninu kat. broja 5973/5 KO [katastarska općina] a koji predstavlja upravo predmetnu nekretninu br. 9310/10 KO [katastarska općina]. Radi svega navedenog, nije osnovan prigovor tužene da ta nekretnina ne može biti predmet pravnog prometa tj posla sa pozivom na odredbu članka 9. ZV-a, jer je ista kao takva bila izdvojena još 1999. kao zasebna cjelina i na kojoj se nalazi garaža koja je izgrađena 1971 sa pristupnim putem sa ulice Đ, te ju kao takvu kupila tužiteljica i stupila u posjed još 2012., u kojemu posjedu je nitko nije ometao kao što to nije nitko radio niti njezinom predniku BO kako to iskazuje njegov sin KO koji je u postupku saslušan i koji potvrđuje navode tužiteljice u cijelosti. Dakle, predmetna nekretnina je bila kao takva formirana još 1999. dakle, prije zaključenja kupoprodajnog ugovora od 2012. zaključenog između tužiteljice i HOU, koji je preminuo **.**.2017., pa taj ugovor nema osnove biti ništetan iz razloga što je prijavni list katastra na temelju kojeg je ista formirana, ukinut. Ovo stoga, a kako je to ovaj sud već naveo, što je u odnosu na predmetnu nekretninu vođen pojedinačni ispravni postupak u kojem je sudjelovala tužena i koje rješenje istu veže, dakle, ista potvrđuje i priznaje postojanje te nekretnine u zemljišnim knjigama kao zasebne nekretnine odvojene od čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Osim toga, tužena u ovom postupku ističe sve one prigovore koje je isticala i u pojedinačnom ispravnom postupku. Uostalom, upisom u zemljišne knjige stječe se vlasništvo nekretnine, time da je tužiteljica u ovom postupku dokazala da je stekla vlasništvo predmetne nekretnine u cijelosti dok tužena nije dokazala suprotno tj da bi je pripadalo vlasništvo 1/6 dijela iste.

21.2. Dakle, pravo vlasništva na temelju zakona stječe se u trenutku ispunjenja zakonskih pretpostavki glede neke stvari a jedan od način stjecanja vlasništva na temelju zakona je dosjelost. Nasljednik u smislu čl. 128.st.1. ZV-a stječe vlasništvo naslijeđenih nekretnina u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno. U konkretnom slučaju utvrđeno je da su prednici tužiteljice protekao zakonski rok dosjelosti, što znači da su stekli pravo vlasništvu utužene nekretnine bez obzira na to što nisu bili upisani zemljišnim knjigama, jer se za stjecanje vlasništva na temelju zakona ne traži se upis u zemljišne knjige. Naime dosjelošću posjednik koji dulje vrijeme, a koje je potrebno za dosjedanje nekretnine, posjeduje stvar kao da je njegova, samostalno i potpuno stječe pravo vlasništva te stvari time da se radi o poštenom posjedu, kao što je to ovdje slučaj jer tužena nije dokazala suprotno, a iz izvedenih dokaza proizlazi upravo utvrđeno, tj da posjed pošten tj da su posjednici držali predmetnu nekretninu kao njihovu. Na ovaj način se dugotrajni nesklad faktičnog i pravnog stanja otklanja, tj pravno se stanje usklađuje s dugotrajnim faktičnim stanjem, koje je faktično stanje u ovoj pravnoj stvari razvidno uvidom u izvedene dokaze koje je ovaj sud cijenio i obrazložio i ovoj presudi.

22. Radi svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke te prihvatiti u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice.

23. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).

23.1. Priznati parnični trošak tužiteljice sastoji se od sastava tužbe od 100 bodova, za sastav podneska od 15.10.2019. 100 bodova, za zastupanja na ročištima od 16.10.2019., 29.01.2020., 02.04.2024., 18.06.2024., 19.06.2024., 22.10.2024., 23.01.2025., 18.03.2025., 16.09.2025. za svaku radnju po 100 bodova, za zastupanje na ročištu od 24.03.2021. od 25 bodova, što ukupno iznosi 1125 bodova. Prema vrijednosti boda po važećoj tarifi uvećan za PDV ukupno iznosi 2.812,50 eura koji valja uvećati za trošak očevida i vještačenja od 486,88 eura te pristojbu tužbe i presude od ukupno 225,62 eura, pa ukupno priznati parnični trošak iznosi 3.525,00 eura, dok se sa više zatraženim od 474,28 eura ovo traženje tužiteljice odbija kao neosnovano.

U Splitu, 07. studenog 2025.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu , a putem ovog suda 3 primjerka i putem e komunikacije.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun.tužitelja

- pun.tuženika

-u spis