Posl.br. R1 Ob-764/2024-68
Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, u pravnoj stvari sutkinje Nataše Citković Vrkić, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka, OIB: 52966791065, Laginjina 11a, Rijeka, zastupan po upraviteljici UMO, dipl. iur. i protustranaka: 1. UM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]; zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri iz Rijeke, 2. mlt. ĐMO OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], trenutno smješten u udomiteljsku obitelj ĐM, [adresa], zastupan po posebnoj skrbnici BM, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, Drage Gervaisa 7, 3. GM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po pun. Goranu Crnkoviću, odvj. iz Rijeke i 4. ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], zastupana po Senki Pilepić, odvjetnici iz Rijeke, radi oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu udomiteljskoj obitelji, 7.studenog 2025.
r i j e š i o j e
I.Majci UM OIB: [osobni identifikacijski broj] i ocu KM OIB: [osobni identifikacijski broj] oduzima se pravo na stanovanje s djetetom mlt. BMO OIB: [osobni identifikacijski broj] rođenom **.**.2021., do pravomoćnog okončanja postupka radi lišenja prava roditelja na roditeljsku skrb.
II.Mlt. ĐMO OIB: [osobni identifikacijski broj] povjerava se na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji ĐM OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], do pravomoćnog okončanja postupka radi lišenja prava roditelja na roditeljsku skrb.
III.Osobni odnosi roditelja UM OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZM OIB: [osobni identifikacijski broj] s djetetom mlt. BMO OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijat će se prvu i treću subotu u mjesecu od 9:00 do 12:00 sati, u prostorijama udruge Djeca Pelješca, pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad-Područni ured Rijeka, u trajanju od šest mjeseci računajući od dana imenovanja osobe koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa i to na način da udomiteljica dovede dijete ispred prostorija udruge gdje će ga preuzeti voditelj mjere i odvesti u prostorije udruge gdje će se odvijati susreti.
III.Roditelji su dužni obavještavati Hrvatski zavod za socijalni rad o svakoj promjeni adrese stanovanja.
IV.Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.
V.Odbija se protustranka UM sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 1.625,00 EUR kao neosnovanim.
VI.Odbija se protustranka ĐM sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 625,00 EUR kao neosnovanim.
O b r a z l o ž e n j e
1.Predlagatelj je 11. studenog 2024. podnio prijedlog radi ponovnog oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu udomiteljskoj obitelji. U prijedlogu se navodi da je mlt. JM rođen **.**.2021., a dana 6. srpnja 2022. izrečena je mjera žurnog izdvajanja djeteta iz obitelji te njegov smještaj u Dječji dom Ivana Brlić Mažuranić, Lovran, Podružnica Rijeka, nakon čega je rješenjem Općinskog suda u Rijeci posl. br. R1 Ob-440/2022 dijete povjereno istoj ustanovi u periodu od 21. srpnja 2022. do 19. kolovoza 2022. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci posl. br. R1 Ob-532/2022 od 12. prosinca 2022. majci je prvi put oduzeto pravo na stanovanje s djetetom, koje je povjereno udomiteljskoj obitelji OM iz [adresa]. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci posl. br. R1 Ob- 790/2023 od 11. prosinca 2023. majci je po drugi put oduzeto pravo na stanovanje s djetetom i to do 12. prosinca 2024.
2.Predlagatelj je tijekom postupka dopunio prijedlog i kao protustranku označio i MM koji je, uz pristanak djetetove majke, pred matičarem priznao dijete za svoje dana 29.studenog 2024. te je kao otac mlt. BMO upisan s danom 13.prosinca 2024., a dokaz tome je Izvadak iz matice rođenih. U dopunjenom prijedlogu se navodi da je za sada poznato da je GM bio u braku, da je otac još dvoje djece te da stanuje na adresi u [adresa], na kojoj adresi je odnedavno prijavljena i majka djeteta UM. Zaposlen je u vlastitoj građevinskoj tvrtki, a osim o stambenim prilikama predlagatelj nije raspolagao drugim saznanjima s obzirom na činjenicu da se tada nalazio u istražnom zatvoru u Dubrovniku radi kaznenih djela prijetnji na štetu ŠM, supruga udomiteljice ĐM, kao i zbog kaznenog djela prijetnje službenim osobama ovog Područnog ureda.
3. Uz prijedlog i dopunu prijedloga predlagatelj je dostavio završno izvješće o djetetu i roditelju od 10. listopada 2024. te dopunjenu obiteljsku procjenu od 22.srpnja 2025., koja se temelji na socioanamnestičkoj i psihologijskoj obradi roditelja, terenskom očevidu na adresi njihovog stanovanja, sačinjenim listama procjena sigurnosti i razvojnog rizika mlt. djeteta te ostaloj dokumentaciji.
4.Sud je rješenjem posl.br. R1 Ob-764/2024-61 od 4.rujna 2025.razriješio dužnosti ranije imenovanu posebnu skrbnicu GMO, dipl. iur., iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, zbog objektivne spriječenosti, te je maloljetnom KMO, rođenom **.**.2021., imenovao novu posebnu skrbnica u osobi BM, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Poružnica Rijeka, radi zastupanja njegovih prava i interesa u ovom izvanparničnom postupku. Posebna skrbnica suglasna je s prijedlogom.
5.Protustranka UM usprotivila se prijedlogu te u bitnome istaknula da su se u odnosu na razdoblje od donošenja prethodnog rješenja o oduzimanju prava na stanovanje posl.br. R1 Ob-790/2023 od 11.prosinca 2023. dogodile značajne promjene te da protustranka aktivno poduzima sve radnje kako bi osigurala povratak mlt. KMO u obitelj. Iselila je iz doma u kojem je stanovala sa svojim roditeljima, s kojima je imala izuzetno konfliktan odnos te sada stanuje s partnerom SM. Tijekom postupka ističe da je provedenim vještačenjem utvrđeno da roditelji nisu aktualno ugrožavajući za dijete te da ih dijete prihvaća i ne pokazuje separacijske teškoće. Nadalje, da oba roditelja iskazuju vezanost za dijete i motivaciju za održavanje odnosa s djetetom te da tijekom vještačenja nisu uočeni razlozi neodržavanja ili odbijanja kontakata djeteta s pojedinim roditeljem. Protustranka se izričito protivi da mlt. ZMO nastavit živjeti u udomiteljskoj obitelji, a da se susreti s roditeljima produže na dva vikenda (dva dana zaredom) uz praćenje okolnosti boravka i skrbi o djetetu narednih godinu dana. Naglašava da je onemogućena ostvarivati osobne odnose s djetetom te da je u postupku pos.br. R1 Ob-420/2025 očitovala svoju suglasnost s prijedlogom predlagatelja radi produženja mjere nadzora u trajanju od daljnjih šest mjeseci s obzirom da to predstavlja jedini način kako bi roditelji ostvarili viđanje djeteta, no ukazuje na poteškoće u vezi imenovanja voditelja mjere nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa. Ističe da je prijedlog vještaka o produženju smještaja djeteta u udomiteljsku obitelj za razdoblje od daljnjih godinu dana teško ostvariv, budući da se dosadašnje ostvarivanje osobnih odnosa majke i djeta pokazalo iscrpljujućim, emotivno, vremenski i financijski. Predlaže sudu donošenje rješenja kojim će majci vratiti pravno stanovanja s djetetom.
6.Protustranka FM se o prijedlogu prvi puta očitovao u žalbi protiv rješenja o privremenoj mjeri od 3.veljače 2025., u bitnome navodeći da predlagatelj protustranku kvalificira kao osobu koja se nije ni prije, ni nakon priznavanja očinstva u odnosu na maloljetno dijete, brinula i uspostavila odnose sa sinom. Navodi da mu je namjera zadržati dijete u obitelji i biti potpora maci za ostvarivanjem njihovog roditeljskog prava. Protustranka je zaposlen i s redovitim primanjima, vlasnik je nekretnina i otac je još dvoje djece te ističe da posjeduje zadovoljavajuće roditeljske kompetencije.
7.Protustranka ĐM suglasna je s prijedlogom da se mlt. JM povjeri na svakodnevnu skrb u njenu udomiteljsku obitelj te je suglasna i s prijedlogom o ostvarivanju osobnih odnosa roditelja s mlt. djetetom s obzirom da je stručni tim procijenio da je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom sigurno i u interesu djeteta te djetetu jamče sigurnost i pravilan psihofizički razvoj. Protustranka ĐM uz pomoć i zajedno sa suprugom skrbi o mlt. djetetu dulje od godine dana te opažaju promjene u njegovom ponašanju. Tijekom postupka u spis je dostavljena medicinska dokumentacija djeteta iz koje je razvidno zdravstveno stanje djeteta i njegov psihofizički razvoj. Iz dostavljene medicinske dokumentacije, kao i iz izvješća voditeljice mjere nadzora, razvidno je kako dosadašnji susreti nisu protekli zadovoljavajuće za dijete. Po završetku svakog susreta svaki napredak kojeg udomiteljica postigne u razvoju djeteta je izgubljen i s djetetom se mora raditi sve iz početka, jer je regresija u njegovom ponašanju bila očigledna i zbog čega je dijete bilo primorano odlaziti na terapije kod psihologa i dječjeg psihijatra, logopeda i edukacijskog rehabilitatora. Roditelji da od 4. srpnja 2025. s djetetom nisu ostvarivali osobne odnose niti su na drugi način raspitivali se za dijete, a u tom periodu da je kod djeteta uočen napredak. Predlaže da se prilikom ostvarivanja osobnih odnosa uvažavaju potrebe djeteta te da se dinamika ostvarivanja osobnih susreta prilagodi djetetu i da se u tom smjeru savjetuje voditeljica mjere nadzora. Predlaže da se osobni odnosi s djetetom ostvaruju unutar Udruge, zbog ranijih prijetnji smrću i otmicom djeteta, a kako bi susreti protekli neometano te se takve prijetnje onemogućile. Napominje da dijete s protustrankom RM dijete nije ostvarivao osobne odnose te je svakako nužna i prilagodba.
8.Sud je izveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, saslušao je protustranke UM, LM i ĐM te je proveo kombinirano vještačenjee po prof. dr.sc. Marini Letica Crepulja, spec.psihijatrije i mr.sc. EM, kliničkom psihologu.
9.Protustranka UM navela je u svom iskazu da su se na njenoj strani okolnosti promijenile nabolje u odnosu na zadnju odluku kojom joj je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom, utoliko što je zasnovala radni odnos kod LM, svog izvanbračnog supruga i oca mlt. KMO. Zadnjih godinu dana žive zajedno na adresi [adresa]. U njegovom obrtu obavlja administrativne poslove te joj plaća iznosi 1.000,00 eura mjesečno, iako je u ugovoru navedeno da je zaposlena kao čistačica s plaćom od 850,00 eura. Smatra i da se osobno promijenila od vremena kad je rodila KMO te da je postala odgovornija i sposobnija osoba i da bi mogla samostalno brinuti o mlt. djetetu bez ičije pomoći. U vrijeme rođenja djeteta nije bila u mogućnosti samostalno skrbiti o djetetu, jer za to nije imala podršku roditelja. U to vrijeme je često izlazila i svojoj majci ostavljala dijete na čuvanje, iako je bila pod nadzorom Zavoda te joj je zbog toga oduzeto pravo na stanovanje s djetetom. Smatra da su namjere sadašnje udomiteljice da joj uzme dijete za svoje te da su pod njenim utjecajem majci smanjeni kontakti s djetetom, kojeg sada viđa dva puta umjesto četiri puta mjesečno kako je početno određeno. U početku da je imala kontakte s udomiteljicom putem poruka i jednom tjednom putem video-poziva, međutim ona je tražila da se ti susreti smanje i upravo zbog toga sumnja u namjere udomiteljice. Protustranka sada živi odvojeno od svojih roditelja, s kojima je uspostavila dobar odnos i smatra da je se ne može teretiti za prijetnje koje je njen otac uputio prethodnoj udomiteljici. Osporava i tvrdnje udomiteljice da je njen partner FM prijetio udomiteljici. Smatra da je sposobna brinuti o djetetu, kada već brine i o drugo dvoje djece svog partnera u dobi od 4 i 11 godina, a uz to mlađe dijete boluje od dijabetesa i ona vodi računa da dijete prima terapiju. Pojašnjava da je sa sadašnjim partnerom bila u vezi i ranije te da je on biološki otac djeteta, ali je on tada bio u drugoj vezi i nije imao saznanja o njezinoj trudnoći i rođenju djeteta. Vezu su obnovili prije dvije godine, a u međuvremenu da je bila u drugoj vezi, što ranije da nije spomenula djelatnicima Zavoda. Na pitanje kako izgledaju video-pozivi između nje i KMO, navodi da dijete nije pretjerano fokusirano, da se igra ili je na moru. Prilikom dolazaka na susrete da joj doleti u zagrljaj i da se potom igraju. Dječak da ima dosta razvijen govor i nastoji s njime razgovarati o temama primjerenim njegovoj dobi te da posebno voli igrati s igračkama, crtati i slagati drvene kocke. Navodi da se igra s igračkama iz udruge, ali da ona uvijek kupi novu igračku kamion pa da se onda on s tim igra. Dijete da prihvaća dodire i nježnosti, ali kad je prisutna udomiteljica da je više usmjeren prema njoj, jer je na nju naviknut. Navodi da je uočila razliku u odnosu na period kada je imala priliku viđati dijete četiri puta te da ima dojam da ju s manjim opsegom viđanja dijete zaboravlja. Dodaje da putuje šest sati do Pelješca, a da susret traje svega dva sata. Na pitanje zbog čega je voditeljica mjere odustala od nadzora, protustranka navodi da je voditeljica nadzora samo to objavila bez nekog pojašnjenja, ali pretpostavlja da je to bilo po nagovoru udomiteljice.
10. Iz iskaza protustranke MM proizlazi da je s majkom djeteta UM stupio u vezu prije četiri godine, dok je još bio u braku iz kojeg ima dvoje djece u dobi od 12 i 5 godina. U odnosu na fotografiju (na koju mu je ukazala posebna skrbnica prilikom davanja iskaza) osporio je da se na fotografiji nalazi njegova kćer kojoj je pet godina, ali je potvrdio da se na njoj nalazi njegov sin. Pojašnjava da ne podržava da njegov maloljetni sin konzumira alkohol, a niti on osobno ne konzumira alkohol niti bilo kakva druga opojna sredstva. S bivšom suprugom ostvaruje zajedničku roditeljsku skrb te su djeca po sedam dana naizmjenično s jednim od roditelja. Vezu s UM je započeo još u braku te je mlt. KMO priznao za svoje dijete nakon razvoda braka. KMO je prvi puta vidio u dobi od sedam mjeseci dok je bio u drugoj udomiteljskoj obitelji, za vrijeme susreta s majkom dok susreti nisu bili pod nadzorom. Vidio ga je dva ili tri puta prije nego je dijete smješteno udomiteljima na Pelješac. S majkom djeteta je uvijek dolazio na susrete na Pelješcu te je i sam s djetetom imao kontakt i bio cijelo vrijeme prisutan, što je razlog zbog čega ga dijete poznaje i prihvaća. Upravo kad se dijete počelo privikavati na majku, teretilo ga se da prijeti udomiteljima, što osporava. Prihvatio je svoju odgovornost samo da bi što prije izašao iz istražnog zatvora prema presudi osuđen je na rad za opće dobro u trajanju od 400 sati koje je već odradio. Navodi da je dijete u tim susretima jako dobro reagiralo na majku i nije imalo nikakvih poteškoća odvojiti se od udomiteljice. Naprotiv, udomiteljica bi u više navrata djetetu na sebe skretala pozornost tako što bi ga više puta pozdravila iako dijete na nju nije obraćalo pozornost. Na to je ukazao i suprugu udomiteljice, ŠM, koji je na to reagirao da on tu ne može ništa i da on ne može protiv svoje žene. Protustranka ne spori da je u mladosti bio delikvent i osuđivan i upravo su tu činjenicu udomitelji iskoristili protiv njega. Protustranka je privatni poduzetnik i ima svoju građevinsku tvrtku s više od deset zaposlenika. Smatra i da ga je upravo takva prošlost izgradila u osobu kakva je sada. Na pitanje zašto je dopustio da dijete bude oduzeto majci i predano udomiteljima, navodi da je tada bio još u braku i da je napravio pogrešku koju sada plaća. Na pitanje je li uputio prijetnje stručnom timu HZSR, PU Rijeka te je li u svezi s time pokrenut postupak, odgovorio je da neka na to pitanje odgovori stručni tim koji je bio prisutan prilikom davanja iskaza.
11.Protustranka ĐM iskazala je da mlt. KMO živi u njenoj obitelji od 9. svibnja 2024., gdje je došao iz druge udomiteljske obitelji te se u početku pribojavala kako će dijete prihvatiti promjenu sredine. Već nakon tjedan dana dijete se opustilo i dobro uklopilo u obitelj. Protustranka je inače odgajatelj po struci već dvanaest godina i nema svoje djece. Susreti djeteta s majkom su se u početku odvijali jednom mjesečno, međutim to nije imalo smisla jer se dijete nije htjelo odvojiti od nje, iako ga ja pripremala za susrete. Na prvi susret došli su i djed i baka po majci, na što je dijete loše reagiralo i o čemu je obavijestila Zavod. Osporila je majčine navode da iz svojih osobnih interesa opstruira njezine odnose s djetetom, te navodi da se osobno angažirala da se uspiju realizirati susreti pod nadzorom. Osoba koja je vodila nadzor do tada je bila više puta angažirana i pristala je na nadzor pod uvjetom da se susreti odvijaju jednom mjesečno, ali nije mogla pristati na susrete jednom tjedno, a uz to su majka i njezin partner neprimjereno vikali na voditeljicu mjere nadzora. Dok su susreti majke s djetetom bili jednom mjesečno, nisu toliko negativno utjecali na dijete, ali kad su se počeli održavati jednom tjedno da je dijete nakon prestanka susreta odbijalo jesti te se budilo noću i vikalo "ići kući", a izgubilo je i na težini. Danima bi bilo nemirno nakon susreta i kad bi se konačno smirilo uslijedio bi novi susret. Udomiteljica je dijete pripremala na susrete s majkom, na što bi on reagirao vičući i ne bi se dao smjestiti u auto-sjedalicu, zbog čega se obratila dječjem psihologu koji je ukazao da bi dijete trebalo ići u psihološki tretman, ali ne pod ovim uvjetima. Na susrete s majkom pripremala ga je i uz pomoć slikovnice da bi djetetu na njemu prihvatljiv način djetetu objasnila život djeteta u udomiteljskoj obitelji. Kada idu na susrete objašnjava mu da se ide sresti s majkom, međutim njega sve to zbunjuje. U odnosu na očinstvo koje je priznala protustranka, navodi da je njoj i suprugu FM govorio da je otac djeteta U, te se pritom negativno izrazi o UM i njenim roditeljima govoreći da "nitko u toj familiji nije normalan", da bi potom promijenio priču i na neki način prijetiti govoreći da je mafijaš, spomenuvši izraz" gdje ne radi para, radi burgija", koje prijetnje nije ni prijavila. Nadalje, osporila je navode majke da je dijete prihvaćalo njene dodire i bliske kontakte, jer bi k njoj prišlo tek na nagovor udomiteljice i onda bi ga poljubila na kraju susreta. Majka se prilikom susreta nije posebno informirala o djetetu, već bi ona njoj govorila o djetetu. Točni su navodi protustranke da u video pozivima dijete nije bilo fokusirano na nju, te bi ona uglavnom išla za djetetom s mobitelom, ali da dijete na jednak način reagira na udomiteljicu prilikom video poziva. Dijete je učila da joj se obraća s imenom, a da je njenog supruga sam počeo zvati tata jer dotad nije imao svijest o tome tko mu je otac te je sve muške osobe tako doživljavao. Družeći se drugom djecom koji se svojim majkama obraćaju, sam ju je počeo zazivati mama. Na susretima s UM, mlt. KMO joj se nije nikako obraćao, niti mama niti imenom, a sam od sebe joj se jednom obratio s "baba" iako se nikome u obitelji i šire tako ne obraća. Navodi da majku dijete inače ne spominje u razgovoru, iako inače spominje druge ljude s kojima je u kontaktu, a jednom prilikom da je sam od sebe izjavio "baci UM u rupu". Otkad su počeli susreti s majkom jednom tjedno, dijete je počelo imati svakodnevno tantrume koje je doduše znao imati i ranije u skladu sa svojom dobi i koje su do tada uspješno rješavali. Nakon toga su tantrumi bili češći i teško su ga smirivati i morao je imati udomiteljicu u vidokrugu, navodi da se radi o separacijskoj krizi od udomiteljice. Prije je znao bez problema ostajao nasamo i s njenim suprugom, a sada to odbija. Otkad je KMO u njihovoj obitelji udomiteljica je koristila udomiteljski dopust od šest mjeseci i godišnji odmor i još ga neko vrijeme ne namjerava upisati u vrtić dok se ne odvikne od pelena. Za dijete je najbolje da živi tamo gdje će mu biti dobro i gdje će se dobro razvijati, a svakako da bi za njega bilo najbolje u njegovoj primarnoj obitelji ako se za to ostvare uvjeti. Ocjenjuje da dijete nije steklo nikakvu privrženost prema majci, a isto tako ni majka prema djetetu, u što se sama uvjerila prilikom njihovih susreta. Smatra neobičnim to što bi majka radije prihvatila da joj dijete bude u domu nego u udomiteljskoj obitelji gdje je dobro prihvaćeno i gdje dobro napreduje. Ujedno je osporila tvrdnje LM da je bio prisutan susretima majke s djetetom na Pelješcu s obzirom da je isti počeo dolaziti na susrete otprilike u vrijeme kada je i podnesena prijava za prijetnje. Ukoliko je i dovozio majku na susrete to udomiteljici nije poznato.
12.Sud je izveo dokaz kombiniranim psihologijsko-psihijatrijskim vještačenjem v po vještacima Izv. prof. dr.sc. Marini Letica Crepulja, dr. med. i spec.psihijatrije i mr.sc. EM, kliničkom psihologu, čiji nalaz i mišljenje se temelji na razmatranju dokumentacije koja prileži spisu, psihijatrijskom i psihologijskom pregledu oba roditelja, majke UM, oca DM i mlt. ZMO te opservacijom interakcija u obitelji.
12.1.Majka UM, rođena **.**.2000., iz uredne trudnoće majke i u cjelovitoj obitelji. Psihomotorni razvoj je bilo uredan, ne sjeća se predškolskog razdoblja života. Tijekom školovanja je bila uzorna i dobro prihvaćena od strane vršnjaka, išla na razne aktivnosti, djetinjstvo je bilo jako lijepo, odnosi u obitelji su bili dobri. U vrijeme adolescencije je upoznala problematično društvo koje je zdušno prihvatila, provodila vrijeme s njima, sudjelovala u različitim disfunkcionalnim i rizičnim ponašanjima od krađa, uzimanja psihoaktivnih tvari, bježanja od kuće i sl. U obitelji su svađe bile burne, neposluh, izlasci, bila je smještena u dom za odgoj kao i na Klinici za psihijatriju zbog poremećaja u ponašanju. Iz vlastitih opisa odnosa proizlazi da je otac bio sklon represivnim, autokratskim metodama odgoja, a majka nije postavljala nikakve granice prema UM. Po stjecanju punoljetnosti nastavlja sa sličnim vrlo nestabilnim obrascima ponašanja i načinom života, kreće se u starijem muškom društvu. Iz takvih odnosa proizlazi trudnoća, nemogućnost da skrbi o djetetu i njegovo izdvajanje iz obitelji. Tijekom pregleda je usmjerena na traženje odgovornosti u drugima, sniženih empatskih kapaciteta, usmjerena na svoje potrebe da se dokaže u ulozi majke, bez potpunog uvida u aktualno ograničene kapacitete i stvarni interes djeteta. Način razmišljanja je vrlo krut, izrazita je sklonost idealizaciji i devaluaciji, sklona je davanju socijalno poželjnih odgovora, stječe se dojam manipulativnosti. Prominira snažna idealizacija vlastite suradnje i vlastitih kapaciteta bez uvida ograničene kapacitete za funkcioniranje u roditeljskoj ulozi uz preuzimanje odgovornosti. Psihologijskom obradom je utvrđeno da UM pokazuje probleme u mentalnom zdravlju koji se vežu uz konzumaciju psihoaktivnih supstanci iako već određeno vrijeme nije pod utjecajem droga. U ranijem periodu života imala je ozbiljne teškoće u ponašanju (krađe, bježanje, marihuana, institucionalizacija). Pored toga ima naglašene narcisoidne crte ličnosti (potreba za priznanjem, manjak empatije) uz istodobnu negativnu sliku o sebi te konflikt između potrebe za kontrolom i osjećaja manje vrijednosti. Njezine emocionalne i socijalne vještine su narušene što joj otežava razumijevanje i povezivanje s drugima. U emocionalnim reakcijama sklona je impulzivnosti, nestrpljivosti i razdražljivosti uz epizode nekontrolirane ljutnje. Bilježi se i sklonost anksioznim i depresivnim raspoloženjima te smanjena introspektivna sposobnost i površno prepoznavanje vlastitih emocija. Karakterološka obilježja ispitanice UM odgovaraju crtama ličnosti iz kruga 60.3 Graničnog poremećaja ličnosti. Granični poremećaj ličnosti je karakteriziran nestabilnošću u interpersonalnim odnosima, slici samog sebe i emocijama te impulzivnošću. Osobe s graničnim poremećajem ličnosti ne mogu biti same, trebaju drugog i zato vrlo brzo ulaze u odnose koji su u pravilu burni. Poremećaj se naziva i emocionalno nestabilnim zbog sklonosti promjenama raspoloženja povremeno i vrlo burnim osobito u situacijama koje doživljavaju kao napuštanje. Osoba s graničnim poremećajem ličnosti postaje vrlo uznemirena, teško uočava svoju odgovornost za nastale probleme, uglavnom okrivljuju druge. Osobe s graničnim poremećajem ličnosti imaju i teškoće u kontroli impulsa. Ako dožive odbijanje ili ako se samo pribojavaju gubitka osobe koja im daje stabilnost, osobe s graničnim poremećajem ličnosti su sklone prijetnjama ili autoagresivnom ponašanju. Uz navedena karakterološka obilježja, nezrelost i nestabilnost tijekom vremena je došlo do znatnog narušenja funkcioniranja u većini životnih područja. Kao što je ranije bila ovisna i uglavnom oslonjena na roditelje, tako se sad u potpunosti oslanja na sadašnjeg nevjenčanog supruga, oca djeteta o kojem je ovisna obiteljski, radno, stambeno, ekonomski i emocionalno. S obzirom na njegovu podršku, životne okolnosti su donekle stabilizirane zadnjih nekoliko mjeseci, pa time i funkcioniranje u obiteljskom okruženju. Deklarativno izražava ljubav i spremnost za uvažavanje potreba djeteta. Zaključno mišljenje o roditeljskim sposobnostima: UM pokazuje trud i ponašanje usmjereno na uspostavu i održavanje boljih odnosa sa sinom no u tim nastojanjima ima izrazito idealiziran stav te doživljaj vlastitih mogućnosti zbog čega nije spremna vidjeti vlastita ograničenja. Pokazuje znakove emocionalne nestabilnosti i ograničene kapacitete za stvaranje kvalitetnog emocionalnog odnosa s djetetom. Roditeljske kompetencije UM trenutno su ograničene radi specifičnih osobina ličnosti (emocionalna nestabilnost, nacističke crte, smanjena empatija), ranijeg perioda u kojem su bili prisutni problemi u ponašanju te emocionalne nezrelosti i ograničenog kapaciteta za introspektivno sagledavanje situacije. UM aktualno nije samostalna u smislu pružanja stabilnosti, postavljanja granica i konzistentnosti u primjeni odgojnih postupaka prema mlt. KMO. Sama nije dovoljno kritična prema sebi i vlastitim roditeljskim kapacitetima, bez potpunog uvida u potrebe djeteta i vlastitim mogućnostima da ih udovolji. Njezini kapaciteti za preuzimanje pune roditeljske odgovornosti za dijete su narušeni. Zbog navedenog se preporuča se u daljem periodu kod majke podupirati daljnji rad na sebi kroz neizostavno uključivanje u intenzivnu dugoročnu podršku i psihoterapiju radi postizanja emocionalne stabilizacije i jačanja roditeljskih kapaciteta uz evaluaciju postignutog eventualnog napretka. Potrebno je proširiti kontakte s djetetom na način da se majci omogući boravak s djetetom u duljini vikenda (dva dana zaredom, tijekom dana). Susrete djeteta s roditeljima potrebno je stručno nadzirati i omogućiti roditeljima stručnu podršku.
12.2.Otac GM, rođen 1987. , osoba je izrazito nepovoljnih okolnosti ranog psihosocijalnog razvoja uskraćena za najosnovnije životne, obiteljske, emocionalne i druge uvjete potrebne za normalan rast i razvoj, vrlo često, gotovo kontinuirano zanemarivan i zlostavljan od strane roditelja i drugih skrbnika i bliskih osoba. O tom razdoblju života govori s gorčinom, navodi da je bio prisiljen na prošnju i druga ponašanja, malo pojedinosti se sjeća. S obzirom na takvo odrastanje u svojem formativnom razdoblju, tijekom i nakon adolescencije nastavlja s različitim oblicima ponašanja koja odstupaju od uobičajenih socijalnih normi, te ponašanjima koja podliježu kaznenoj odgovornosti zbog čega je višekratno bio na izdržavanju zatvorskih kazni. S jedne strane ima djelomični uvid u vlastitu odgovornost te iskazuje da se promijenio i sve svoje kazne „platio“, no s druge strane u stresnim situacijama i kad se osjeća ugroženim reagira agresivno i neprimjereno. Posebno je osjetljiv na postavljena pravila od strane autoriteta. Deklarativno je motiviran za promjenu, navodi da je puno čitao, da ga je zatvor izgradio, a s druge strane teško prihvaća konstruktivnu kritiku, savjete da prihvati pomoć, teško prihvaća i aktualnu pomoć Hrvatskog zavoda za socijalni rad, takve intervencije doživljava kao napad na vlastitu osobu, kao ugrožavajuće za sebe, svoju obitelj i mlt. KMO. Psihologijskom obradom se utvrdi da je GM emocionalno osjetljiva osoba, sklon je pesimizmu i ima negativnu sliku o sebi. Unatoč unutarnjoj nesigurnosti nastoji se predstaviti kao konstruktivna osoba koja je usmjerena na rješavanje problema. Njegovo emocionalno doživljavanje obilježava unutarnji konflikt između ranjivosti i osjetljivosti naspram vanjske proaktivnosti i samouvjerenosti. U stresnim situacijama pokazuje sklonost potiskivanju emocija što ponekad može rezultirati iznenadnim izljevima bijesa. Osjeća i značajan manjak emocionalne i socijalne podrške iz okoline. Ima izraženu potrebu za potvrdom i priznanjem te često zauzima podređenu poziciju i više je usmjeren na druge nego na sebe. Ljutnju je u stanju kontrolirati do određene razine, no u situacijama stresa može burno reagirati. Iz svega navedenog proizlazi da karakterološka obilježja MM odgovaraju izraženijim pojedinim crtama ličnosti. Izražene crte ličnosti ne priječe prilagodbu na životne okolnosti i relativno dobro funkcioniranje kada su okolnosti uobičajene i predvidive, međutim u okolnostima stresa i životnih izazova može doći do izražaja slabija prilagodba u smislu nefleksibilnih obrazaca mišljenja, ponašanja i emocionalnog reagiranja. Konkretno, GM u takvim okolnostima može činiti djela bez puno promišljanja, impulsivno te opravdavati ili racionalizirati svoje ponašanje zbog čega mu je potrebna pomoć i podrška. Zaključno mišljenje o roditeljskim sposobnostima: GM pokazuje određene kompetencije i kapacitet za roditeljsku ulogu posebno kroz izraženu angažiranost i motivaciju za preuzimanje skrbi o djetetu. Međutim istodobno su prisutni i psihološki rizici uglavnom vezani uz osobine ličnosti, emocionalnu nestabilnost, slabiju samokontrolu i psihosocijalna opterećenja koje ograničavaju njegove kapacitete za izvršavanje roditeljske uloge. Preporuča se uključivanje u roditeljsko savjetovanje te psihološku podršku/psihoterapiju radi postizanja emocionalne stabilizacije. U realizaciji odnosa s djetetom potrebno je nadzirati i pratiti kvalitetu odnosa između oca i mlt. KMO.
12.3.Ocjena odnosa /interakcije majke UM s mlt. ZMO - uočava se odnos majke usmjeren na bavljenje zajedničkim aktivnostima, nastojanje da uspostavi komunikaciju s djetetom. Mlt. KMO ne pokazuje separacijskih poteškoća u samostalnoj interakciji s majkom, otvoren je i komunikativan, no ne uočava elemenata razvijene sigurne privrženosti u smislu duboke povezanosti s roditeljem. Pri pokušaju majke da uspostavi bliskiji tjelesni kontakt, mlt. KMO prema majci pokazuje izbjegavajuće ponašanje. Ocjena odnosa/interakcija oca MM s mlt. ZMO - uočava se odnos oca prema djetetu usmjeren na bavljenje zajedničkim aktivnostima, nastojanje da uspostavi komunikaciju s djetetom što dijete prihvaća. Mlt. KMO ne pokazuje separacijskih poteškoća u samostalnoj interakciji s ocem, otvoren je i komunikativan, no ne uočava se elemenata razvijene sigurne privrženosti u smislu duboke povezanosti s roditeljem. Očeve pokušaje da mu se približi i uspostavi tjelesni kontakt dijete rado prihvaća.
12.4.Znakovi zlostavljanja ili zanemarivanja djece – prema dostupnim informacijama rano razdoblje života mlt. ZMO je obilježeno zanemarivanjem njihovih osnovnih i razvojnih potreba zbog čega je izdvojen iz obitelji i dan na skrb u udomiteljske obitelji koje su mijenjane isključivo zbog nesuradljivosti majke i njezine okoline te njihovih ugrožavajućih ponašanja za udomitelje. Aktualno su interakcije s roditeljima ograničene i pod nadzorom. Mlt. ĐMO aktualno nije izložen zanemarivanju i zlostavljanju od strane roditelja pri samostalnoj komunikaciji i interakciji s njima, no u dosadašnjem nadzoru je bilo izloženo konfliktima i nasilju između odraslih osoba (roditelji i njihova okolina prema udomiteljima) što zasigurno ima nepovoljan utjecaj na njegov psihosocijalni razvoj tim više što se radi o osobama s kojima živi i koje o njemu izravno skrbe i brinu.
12.5.Na temelju provedenog vještačenja, vještaci daju zaključno mišljenje kako slijedi:
- majka UM aktualno ne pokazuje teže psihičke smetnje, no ima nefleksibilne obrasce mišljenja, ponašanja i emocionalnog reagiranja iz kruga Graničnog poremećaja ličnosti F60.3 koje umanjuju kvalitetno izvršavanje roditeljske uloge;
- otac GM ne pokazuje teže psihičke smetnje no ima tvrdokornije obrasce mišljenja, ponašanja i emocionalnog reagiranja koje donekle umanjuju kvalitetno izvršavanje roditeljske uloge;
-oba roditelja iskazuju vezanost za dijete i motivaciju za održavanje odnosa s djetetom;
-tijekom vještačenja nisu uočeni razlozi neodržavanja ili odbijanja kontakta djeteta s pojedinim roditeljem;
-kako roditelji aktualno nisu ugrožavajući za dijete, dijete ih prihvaća i ne pokazuje separacijske poteškoće, potrebno je postupno produžiti vrijeme samostalnog boravka sa djetetom kako bi se uočili ili napredak ili nedostaci roditelja u zadovoljavanju osnovnih potreba djeteta za ljubavlju, stabilnošću, sigurnošću, pružanjem topline i vodstva, a zbog čijeg nedostatka je dijete izdvojeno iz obitelji;
-predlažu da mlt. ĐMO nastavi živjeti u udomiteljskoj obitelji, a da se susreti s roditeljima produže na dva vikenda (vikend - dva dana zaredom, susreti tijekom dana) mjesečno uz praćenje okolnosti boravka i skrbi o djetetu u narednih godinu dana;
-predlažu neizostavno uključivanje roditelja u programe podrške i psihoterapije radi postizanja većeg stupnja emocionalne stabilnosti i unaprjeđenja roditeljskih kompetencija (Škola za roditelje i slično) uz praćenje i evaluaciju njihovog eventualnog napretka.
13.U odnosu na majku djeteta Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci dana 25.studenog 2024. podignulo optužnicu broj: KOz- DO-103/2024-1 zbog sumnje da je počinila dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece na štetu mlt. JM, i to povredom djetetovih prava iz čl. 177.st.1. Kaznenog zakona (KZ/11) i neprovođenjem odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih skupila ili postupanja protivno pravilima struke iz čl. 173.st.1. KZ/11. Iz činjeničnog opisa u bitnome proizlazi da je u razdoblju od početka 2022. do kraja prosinca 2023., kao majka djeteta, premda svjesna da svojim postupanjem ozbiljno ugrožava psihofizički razvoj djeteta, pa na to pristajući, nije djetetu osigurala stabilne uvjete odrastanja i adekvatno o djetetu skrbila, pa tako niti o njegovom zdravlju, nego je provodila s djetetom sate izvan kuće, zbog čega je dijete bilo gladno i iscrpljeno, a ona se odavala konzumiranju opojnih sredstava, vrijeme provodila stihijski i u društvu osoba kriminalnog ponašanja, tek se povremeno zapošljavala, učestalo mijenjala mjesta stanovanja, nije se redovno testirana na opijate kako joj je to naloženo od stručnih osoba, izlagala dijete konfliktnim situacijama s elementima nasilja sa svojim ocem, zbog čega su od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad kontinuirano provođene mjere obiteljsko pravne zaštite koje nisu rezultirale pozitivnim pomacima zbog njezine nesuradnje te ne postupanja po savjetima i uputama, dakle kao roditelj je grubo zanemarila svoje dužnosti podizanja i odgoja djeteta. Nadalje, u razdoblju od svibnja 2023. do kraja prosinca 2023. protivno pravomoćnom rješenju Općinskog suda u Rijeci posl. Br. R1 Ob-532/2022 od 12.prosinca 2022., na susrete s djetetom dolazila s roditeljima s kojima je često u konfliktnom odnosu, s djetetom se udaljavala izvan prostorija Udruge i odvodila ga u nepoznato, nakon čega bi dijete vraćala u vidno uznemirenom stanju te bi pritom dijete ispoljavalo agresivna i regresivna ponašanja, čime je kršila sudsku odluku i štetno utjecala na psihofizički razvoj djeteta, izričito izjavivši da se neće pridržavati sudske odluke. Optužnica je potvrđena 16.siječnja 2025. i postupak se vodi pred ovim sudom pod posl.br. KZd 3/2025. Nadalje, utvrđeno je da se protiv UM pred istim sudom vodi postupak pod poslovnim brojem KMP-9/2021 zbog kaznenog djela iz čl. 228.st.1. KZ/11.
14.Iz izvješća Obiteljskog centra Rijeka od 24.rujna 2025., o provođenju usluge psihosocijalnog savjetovanja za majku UM, proizlazi da se majka odazvala na dva dogovorena susreta, 16.lipnja 2025. i 27.srpnja 2025. Ocjena stručne djelatnice je da je kod majke prisutan ambivalentan stav - iako izražava snažnu želju za zajedničkim životom s djetetom, ne pokazuje potpunu svjesnost o izazovima i odgovornostima roditeljstva te se snažno oslanja na podršku okoline. Za slijedeća dva susreta dogovorena za 13.kolovoza 2025. i 3.rujna 2025. opravdala je svoj nedolazak.
15.Sud je u konkretnom slučaju ocijenio da su ispunjene pretpostavke iz čl. 155., čl. 157. i čl. 158.st.2. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje ObZ), na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, a prvenstveno uzevši u obzir nalaz i mišljenje kombiniranog vještačenja spec. psihijatra i kliničkog psihologa, u kojem se zaključno predlaže da maloljetno dijete nastavi živjeti u udomiteljskoj obitelji, a da se odrede susreti djeteta s roditeljima uz praćenje okolnosti boravka i skrbi o djetetu, uz neizostavno uključivanje roditelja u programe podrške i psihoterapije radi postizanja većeg stupnja emocionalne stabilnosti i unapređenja roditeljskih kompetencija. Iz mišljenja o roditeljskim sposobnostima majke UM proizlazi da iako majka pokazuje trud i ponašanje usmjereno na uspostavu i održavanje boljih odnosa s djetetom, no isto tako je utvrđeno da u potpunosti ne spoznaje vlastita ograničenja i ujedno pokazuje znakove emocionalne nestabilnosti i ograničene kapacitete za stvaranje kvalitetnog emocionalnog odnosa s djetetom. Sud prihvaća zaključak vještaka da majka UM nije dovoljno kritična prema sebi i vlastitim roditeljskim kapacitetima, bez potpunog uvida u potrebe djeteta i vlastitim mogućnostima da ih udovolji te da su njezini kapaciteti za preuzimanje pune roditeljske odgovornosti za dijete narušeni, zbog čega je preporuka vještaka u narednom periodu neizostavno uključivanje u intenzivnu dugoročnu podršku i psihoterapiju radi postizanja emocionalne stabilizacije i jačanja roditeljskih kapaciteta uz evaluaciju postignutog eventualnog napretka. Nadalje, sud prihvaća zaključak vještaka da otac GM, iako pokazuje određene kompetencije i kapacitet za roditeljsku ulogu posebno kroz izraženu angažiranost i motivaciju za preuzimanje skrbi o djetetu, kod istoga su istodobno prisutni i psihološki rizici uglavnom vezani uz osobine ličnosti, emocionalnu nestabilnost, slabiju samokontrolu i psihosocijalna opterećenja koje ograničavaju njegove kapacitete za izvršavanje roditeljske uloge, zbog čega je preporuka uključivanje u roditeljsko savjetovanje te psihološku podršku/psihoterapiju radi postizanja emocionalne stabilizacije. U realizaciji odnosa s djetetom potrebno je nadzirati i pratiti kvalitetu odnosa između oca i mlt. ĐMO. Bitno je naglasiti i da je nalaz i mišljenje u bitnim elementima u suglasju s obiteljskom procjenom predlagatelja, posebno njenom nadopunom od 22.srpnja 2025. i zaključkom stručnog tima. Stoga je sud donio odluku kao u toč. I. izreke ovog rješenja, s time da je mjera ima trajati do pravomoćnog okončanja sudskog postupka koji se pred ovim sudom vodi radi lišenja prava na roditeljsku skrb, sukladno odredbi čl. 158.st. 2. ObZ-a.
16.Sud je odredio održavanje osobnih odnosa djeteta s roditeljima sukladno čl. 157.st.1. ObZ-a, a u svezi s odredbom čl. 124. ObZ-a. Sud je prihvatio prijedlog predlagatelja da se osobni odnosi roditelja s djetetom održavaju prvu i treću subotu u mjesecu od 9:00 do 12:00 sati, u prostorijama udruge Djeca Pelješca, pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad-Područni ured Rijeka, u trajanju od šest mjeseci računajući od dana imenovanja osobe koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa i to na način da udomiteljica dovede dijete ispred prostorija udruge gdje će ga preuzeti voditelj mjere i odvesti u prostorije udruge gdje će se odvijati susreti, što predstavlja jasno i precizno određenje vremena i mjesta ostvarivanja osobnih odnosa prikladno za dijete, u smislu odredbe čl. 124.st.2. ObZ-a. Odluka o ostvarivanju osobnih odnosa pod nadzorom donesena je s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja i rezultate provedenog dokaznog postupka te za dobrobit djeteta. Ova mjera je u svrhu uspostave veze između djeteta i roditelja i u kontroliranim uvjetima, uzevši u obzir i konfliktan odnos između roditelja i udomitelja, kao i činjenicu da se protiv majke aktualno vodi kazneni postupak, dok je otac pravomoćnom presudom Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. K-41/2025 od 11.veljače 2025. osuđen za kaznena djela protiv osobne slobode - prijetnjom - po čl. 139. st. 2. u vezi sa čl. 51. KZ/11 na štetu udomitelja, što sve ukazuje na opravdanost i nužnost određivanja nadzora nad ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. Kako je odredbama čl. 124. st. 3. i st. 4. ObZ propisano da se mjera iz st. 1. ovog članka može odrediti samo privremeno, u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa, no u iznimno opravdanim okolnostima mjera nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta s roditeljem iz st. 3. ovoga članka može se produžiti do šest mjeseci, a ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa djeteta do dodatnih šest mjeseci (st. 4.). Roditelji su suglasnost s prijedlogom o vremenu i načinu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom iskazali i u ovosudnom predmetu posl.br. R1 Ob-420/2025, u kojem je sud odredio privremenu mjeru na prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka.
17.Roditelji su dužni obavijestiti predlagatelja o svakoj promjeni adrese sukladno čl. 157.st.2. ObZ-a.
18.Žalba ne odgađa ovrhu rješenja, sukladno odredi čl. 489.st.3. ObZ-a.
19.Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 366.st.1. ObZ-a, pri čemu je sud vodio računa o svim okolnostima konkretnog slučaja i ishodu postupka. S obzirom da je prijedlog osnovan, odbio je zahtjev protustranke UM za naknadu troškova postupka. Protustranka Sejdo Stalokaj na ročištu na kojem je zaključeno raspravljanje nije postavio zahtjev za naknadu troškova. Nadalje, sud je odbio i zahtjev protustranke ĐM za naknadu troškova postupka (odvjetničkih troškova), jer se po ocjeni suda ne radi o opravdanim troškovima pored činjenice da je udomiteljica suglasna s prijedlogom i da poduzete radnje nisu bile od bitnog utjecaja na ishod postupka.
Rijeka, 7.studenog 2025.
SUTKINJA
Nataša Citković Vrkić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo na žalbu u roku od tri dana od dana njegovog primitka. Žalba se podnosi u šest primjeraka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud. Žalba ne odgađa ovrhu.
DNA:
-predlagatelju HZSR-PU Rijeka
-pun. protustranke odvj.društvo Vukić i partneri
-pun. protustranke Goranu Crnkoviću, odvj.
-posebnoj skrbnici ŽM
-pun. udomiteljice Senki Pilepić, odvj.