REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-1774/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 , kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "ZEC", Šišljavić, Šišljavić 71, OIB: 60842945925, kojeg zastupaju odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Vladimir Brkić i Jasmina Brkić Kristanić, Karlovac, i umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, nakon javne, glavne rasprave zaključene 17. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka i punomoćnika umješača na strani tuženika, s danom objave 7. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO "ZEC", Šišljavić, Šišljavić 71, OIB: 60842945925, isplatiti tužitelju CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od 1.445,75 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 24. srpnja 2021. do isplate, po kamatnoj stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.529,63 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 7. studenoga 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se dio zahtjeva tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 26,55 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 11. lipnja 2021., u 21:35 sati u Karlovcu, mjesto Šišljavić, Šišljavić 17, dogodila prometne nezgoda u kojoj je sudjelovao AH, koji je upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranom kod tužitelja kada je na ravnom cestovnom potezu prednjim dijelom vozila naletio na divljač

– srnjak koja je istrčala na cestu. Na oštećenom dijelu vozila pronađeni su i izuzeti trgovi dlake sivo smeđe boje. Navodi da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja od automobilske odgovornosti br. 016244986725 s ugovorenim pokrićem sudara sa životinjama prema uvjetima automobilskog kaska. Tužitelj je dana 23. srpnja 2021. temeljem odštetnog zahtjeva svom osiguraniku na ime imovinske štete isplatio iznos od 1.445,75 EUR / 10.893,02 kn. Objašnjava da tuženik za štetu odgovara po principu objektivne odgovornosti po čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 1.445,75 EUR.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu dozvoljava mogućnost štetnog događaja. Osporava da se radi o divljači. Navodi da je brzina na mjestu prometne nezgode ograničena 90 km/h, a radi se o naseljenom mjestu. Poziva se na Zakon o lovstvu, kao specijalni zakon. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Navodi da osiguranik tužitelja nije prilagodio brzinu kretanja. Predlaže obavijestiti Euroherc osiguranje d.d.

Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

3. Po prijedlogu tuženika iz odgovora na tužbu, sud je obavijestio Euroherc osiguranje d.d. o ovom parničnom postupku po čl. 211. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje u tekstu: ZPP - list 91. i 92. spisa).

4. Umješač na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb je podneskom od 14. listopada 2024. (listovi 93. – 100.) prijavio je miješanje zbog čega je sud dopustio miješanje Euroherc osiguranje d.d. na strani tuženika raspravnim rješenjem od 24. siječnja 2025. (list 115. spisa).

5. Umješač se na strani tuženika ističe prigovore aktivne i pasivne legitimacije, osporava osnov i visinu. Navodi da se u ovom predmetu primjenjuje Zakon o lovstvu, kao specijalni zakon. Poziva se na čl. 11. st. 2. Zakona o lovstvu. Navodi da treba primijeniti odredbu iz čl. 50. st. 1. Zakona o cestama. Ističe krivnju treće osobe, odnosno pravne osobe koja koristi nelovno područje. Osporava tijek zateznih kamata. Navodi da je obvezan, u slučaju prihvaćanja tužbenog zahtjeva, isplatiti štetu od donošenja prvostupanjske presude. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

6. Prvenstveno valja navesti da je tužba u ovom predmetu predana Općinskom sudu u Karlovcu. Općinski sud u Karlovcu donio je rješenje, posl. br. P-6015/2022 od 14. lipnja 2024. (listovi 86. – 88. spisa) kojim se oglasio stvarno nenadležnim te je riješio da će predmet, nakon pravomoćnosti tog rješenja, ustupiti ovom sudu, kao stvarno nadležnom.

7. Tijekom postupka sud je pročitao dopis tužitelja od 16. lipnja 2021. (list 5. spisa), potvrdu MUP-a, PU karlovačka, Postaja prometne policije Karlovac br. 511-05-13/06- O-119-1/2021 od 30. lipnja 2021. (listovi 8. i 9. spisa), prijavu štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (listovi 8. i 9. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 10. spisa), osobnu iskaznicu PH (listovi 10. i 11. spisa), policu osiguranja (list 12. spisa), prometnu dozvolu (listovi 14. i 15. spisa), vozačku dozvolu AH (listovi 15. i 16. spisa), osobnu iskaznicu AH (listovi 17. i 18. spisa), uvjete za osiguranje automobilskog kaska (listovi 19. – 22. spisa), ispis iz Registra udruga za tuženika (listovi 23. – 25. spisa), obavijest o izvršenoj procjeni štete (list 26. – 27., spisa), popis ovlaštenih servisnih partnera tužitelja (listovi 28. – 31. spisa), razgledao fotografije oštećenog vozila (listovi 42. – 51. spisa), pročitao račune Auto kuća Novosel (listovi 52. i 53. spisa), radne naloge (listovi 54. i 55. spisa), izvid štete (listovi 56, i 57. spisa), osobna iskaznica vozača (listovi 58. i 59. spisa), izjavu PH (listovi 60. i 61. spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 62. spisa), dopis tužitelja upućen tuženiku od 9. svibnja 2022. (list 71. spisa), policu osiguranja od odgovornosti (list 72. spisa), uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (listovi 73. – 81. spisa), dopis MUP-a, PU karlovačka, Postaja prometne policije Karlovac (listovi 126. – 135. spisa), sasluša svjedoka AH (listovi 140. i 141. spisa), svjedoka KH (list 142. spisa), pročitao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Nevena Ereša iz Ereš vještačenja d.o.o. Zagreb (listovi 152. – 156. spisa) te usmeni iskazan stalnog sudskog vještaka (listovi 167. spisa).

8. Sud je, također, pročitao i sudsku praksu, koja djeluje snagom svoje pravne argumentacije, pa tako presude Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-1812/2024- 2 od 19. kolovoza 2024. (listovi 102. – 108. spisa), br. Pž-3870/2022-2 od 6. studenoga 2023. (listovi 109. – 114. spisa).

9. Raspravnim rješenjem od 17. listopada 2025. (list 167. spisa) sud je dobio preostale predložene, a neizvedene dokazne prijedloge, kao nevažne, radi donošenja odluke te jer je činjenično stanje u dovoljno mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke.

10. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022. i 114/2022. - dalje u tekstu: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao osiguravatelja oštećenika, za naknadom imovinske štete u iznosu od 1.445,75 EUR, koja je nastala na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] zbog izlijetanja divljači (srne), sve na temelju obveznog automobilskog osiguranja s ugovorenim pokrićem sudara sa životinjama prema uvjetima automobilskog kaska.

12. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, činjenica da je vlasnik vozila reg. oznaka [registarska oznaka] imao s tužiteljem zaključenu policu osiguranja od automobilske odgovornosti s ugovorenim pokrićem sudara sa životinjama, činjenica da je tužitelj svom osiguraniku isplatio osigurninu u visini naknade štete od 1.445,75 EUR.

13. Između stranaka sporna je aktivna legitimacija, pasivna legitimacija, osnov i visina.

14. Iz potvrde MUP-a PU karlovačka, PPP Karlovac od 30. lipnja 2021. (listovi 6. i 7. spisa) proizlazi da se prometna nezgoda dogodila na način da je došlo do sudara sa životinjom – prema izjavi vozača AH sa srnjakom na način da je vozač prilikom prometovanja, zbog nemogućnosti izbjegavanja naleta, prednjim dijelom osobnog automobila, reg. oznaka [registarska oznaka] naletio i udario u divljač, koja je istrčavala na kolnik s lovnog područja tuženika. Na mjestu štetnog događaja izašao je lovočuvar tuženika ĐH. Mjesto štetnog događaja nema postavljen prometni znak "divljač na cesti". Brzina je označena ograničenjem na 90 km/h. Na vozilu su izuzeti tragovi sivo smeđe boje, koji svojim izgledom i bojom podsjećaju na dlaku divljači – srnjaka. Vozač nije bio pod utjecajem alkohola. Nije utvrđeno počinjenje prekršaja.

15. Uvidom u službenu zabilješku o dojavi od 14. lipnja 2021. (listovi 128. i 129. spisa) proizlazi da je 11. lipnja 2021., u 12:35 sati, u Karlovcu, na kolniku ceste koja vodi do državne ceste br. 36 prema zaseoku Kapučinski kraj u naselju Šišljavić, kod kućnog broja 17 naselje Šišljavić došlo do naleta divljači – srnjaka i to na način da je vozač prolazio kroz rijetko naseljeno mjesto te je prednjim dijelom vozila udario srnjaka. Vozač nije vozio pod utjecajem alkohola, nema prometnog znaka "divljač na cesti". Brzina je ograničena 90 km/h. Nije utvrđenje počinjenje prekršaja.

16. Vozač AH nije bio pod utjecajem alkohola (zapisnik o ispitivanju prisutnost alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 10. spisa).

17. Policijskom spisu prilaži i skica sačinjena rukom djelatnika policije s prikazanim kolnikom ceste, mekim teretnom s obje strane ceste, širinom ceste, smjerom kretanja vozila osiguranika tužitelja te smjerom kretanja divljači uz navod da se divljač udaljila (list 135. spisa).

18. Uvidom u prijavu štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska od 15. lipnja 2021. (listovi 8. i 9. spisa) proizlazi da je osiguranik i vozač PH prijavio štetni događaj iz ovog predmeta te je štetni događaj opisao na način da je vozio cestom i da mu je s lijeve strane dotrčala srneća divljač koju je udario prednjom stranom vozila. Prijavi prileži i rukom sačinjena skica koja prikazuje smjer kretanja vozila i mjesto udara srneće divljači u vozilo.

19. Nadalje, iz dopisa tuženika od 19. veljače 2025. (list 139. spisa) proizlazi da na dan štetnog događaja tuženik nije imao organiziran skupni lov, niti je izdao odobrenje za navedeni dan.

20. Na glavnoj raspravi 27. veljače 2025. sud je saslušao osiguranika tužitelja i vozača vozila reg. oznaka [registarska oznaka] AH (listovi 140. i 141. spisa) koji je naveo da se dogodila prometna nezgoda 11. lipnja 2021., oko pola deset navečer. Nezgoda se dogodila u naseljenom mjestu ali na dionici na kojoj nema kuća te se s jedne i druge strane prometnice nalazi polje. Njemu s lijeva naletjela je divljač i to srneća divljač te udarila u prednji, lijevi dio njegovog vozila. Divljač je proletjela dalje, nije pala na zemlju. Na vozilu je vidio dlaku. Iz dlake je zaključio da se radi o srnećoj divljači, a i vidio je samu životinju, dok zna kako izgleda srna. Vozio je 50 km/h, a to je i dozvoljena brzina. Srneću divljač prvi pute je primijetio u trenutku kada je već udarila u njegovo vozilo. Trava s obje strane prometnice nije bila pokošena. Nemam nikakve rasvjete, a bila je noć.

21. Na istoj glavnoj raspravi sud je saslušao svjedoka KH (listovi 141. i 142. spisa) koji je naveo da on nije izašao na teren nakon prometne nezgode već je to učinio lovnik tuženika. Nije pronađena divljač nakon prometne nezgode. Radi se o naseljenom mjestu. Nije vršen skupni lov. Skupni lov počinje 15. rujna, a završava kraljem veljače sljedeće godine. Protekom nekoliko mjeseci postavljen je prometni znak divljač na ceste.

22. Sud je prihvatio iskaze oba svjedoka, kao istinite. Svjedoci su iskazivali sukladno ispravama u spisu, osim u odnosu na dozvoljenu brzinu kretanja od strane svjedoka AH koji je naveo da je dozvoljena brzina kretanja na toj dionici ceste 50 km/h dok je sud dozvoljenu briznu kretanja iz zabilješke o dojavi i potvrde policije, kao i isprava u spisu, utvrdio na brzinu od 90 km/h. U svakom slučaju sud je prihvatio izjavu svjedoka AH da je vozio brzinom od 50 km/h jer iz nalaza i mišljenja proizlazi da je takvo što tehnički moguće. Ujedno su oba svjedoka suglasno iskazivala jedan drugome.

23. Radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja i visine sud je proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu iz Ereš vještačenja d.o.o. koji je sačinio nalaz i mišljenje od 10. srpnja 2025. (listovi 152. – 156. spisa). Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je vozilo osiguranika tužitelja svojim prednjim, više desnim dijelom naletjelo na divljač koja je prelazila kolnik, a koja je dolazila s lijeve strane. Mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tužitelja, nalazilo se na desnoj polovini kolnika udaljeno od lijevog ruba kolnika oko 3 – 3,5 m. Brzina kretanja vozila tužitelja neposredno prije naleta tehnički je mogla iznositi 50 km/h. Vještak je proveo analizu te utvrdio da se u trenutku započinjanja radnje prelaska kolnika od strane divljači vozilo osiguranika tužitelja nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 8,2 m pa da je vozač Kapučija tada i pravovremeno reagirao kočenjem, to ne bi uspio zaustaviti vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi opet došlo. Ovo zato što je zaustavni put kočenjem iznosio čak 22,6 m, dok je osiguranik tužitelja imao na raspolaganju samo 8,2 m. Na raspoloživom putu od 8,2 m svjedok AH bi pravovremenim kočenjem uspio zaustaviti vozilo prije mjesta naleta i do naleta ne bi došlo da se kretao brzinom manjom od 23 km/h. Mjesto prometne nezgode nema prometni znak "divljač na cesti". Brzina je ograničena na 90 km/h. Visina štete je 1.445,75 EUR.

24. Tuženik je u podnesku od 27. kolovoza 2025. naveo prigovore na pisano izrađeni nalaz i mišljenje i to u odnosu na mjesto štetnog događaja te dozvoljenu brzinu.

25. Iz tužitelj u podnesku od 26. rujna 2025. nije imao prigovore na nalaz i mišljenje.

26. Zbog prigovora tuženika, sud je pozvao vještaka Nevena Ereša na glavnu raspravu 17. listopada 2025. radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja (listovi 166. i 167. spisa). Vještak je u odnosu na prigovore tuženika naveo da se radi o omašci u pisanju mjesta štetnog događaja te je rekao da se štetni događaj dogodio u naselju Šišljavić u smjeru kolnika državne ceste br. 36 na udaljenosti od 200 m ispred kućnog broja 17 naselja Šišljavić. Što se tiče dozvoljene brzine kretanja vještak je naveo da u potvrdi policije i izvješću o utvrđenom činjeničnom stanju policije proizlazi da prije mjesta štetnog događaja nema postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti" te da je brzina kretanja ograničena na 90 km/h. Vještak je objasnio da čak i u slučaju da je brizina ograničen 50 km/h , to ništa ne bi promijenilo u odnosu na nalaz i mišljenje. Vještak je ostao kod pisano izrađenog nalaza i mišljenja.

27. Slijedom iznesenog, ocjenom svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sud je utvrdio da se štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu Šišljavić i to točno na mjestu gdje je navedeno mjesto rjeđe naseljeno, konkretno 200 m ispred kućnog broja 17 navedenog naselja. Sud je utvrdio da je brzina kretanja na toj dionici cesta ograničena na 90 km/h. Sud je utvrdio da se vozač AH kretao 50 km/h, a što prema zaključku ovog suda (uz ograničenu brzinu od 90 km/h i činjenicu da se točno mjesto prometne nezgode nalazi na dijelu rjeđe naseljenom, dok s obje strane prometnice nema kuća, već je samo nepokošena trava, te se uz sve radi o ravnoj dionici ceste) predstavlja prilagođenu i dozvoljenu brzinu vozača AH. Uz navedeno, a posebice uvidom u isprave u spisu te uvidom u nalaz i mišljenje, kao i usmeno iznošenje nalaza i mišljenja, sud nije utvrdio postojanje doprinosa vozača Kapučije za nastanak štetnog događaja. Nadalje, sud je utvrdio da je do prometne nezgode došlo na način da je na vozilo vozača AH s lijeve strane iz visoko trave doletjela divljač – srneća divljač te udarila u vozilo osiguranika tužitelja. Da se radi o srnećoj divljači sud je utvrdio iz isprava u spisu (potvrda i bilješka policije, kao i skica, prijava štetnog događaja te iz iskaza vozača AH). Sud je vjerovao vozaču AH da se radi o divljači – srnećoj divljači jer je iskazivo uvjerljivo te je pojasnio da je divljač i vidio te kasnije, nakon prometne nezgode, da je taj zaključak i potvrdio uvidom u dlaku dok iz potvrde policije, odnosno zabilješke policije, proizlazi da vrsta i boja dlake podsjećaju na dlaku srneće divljači. Valjalo je uzeti u obzir i da je nekoliko mjeseci nakon prometne nezgode na toj dionici sam tuženik dao uputu za postavljanje znaka "divljač na cesti".

28. Prema čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine br. 99/2018, 32/2019 i 32/2020, – dalje u tekstu: ZL) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

29. Između stranaka nije sporno da se šteta dogodila izvan lovišta, odnosno na nelovnom području, konkretno na cesti, pa čak i u naseljenom mjestu (200 m od kuće), zbog čega prema stavu ove sutkinje ne dolazi do primjene specijalne odredbe iz čl. 80. st. 6. t. 2. ZL-a.

30. Navedeno stoga jer odredba čl. 80. st. 6. t. 2. ZL-a uređuje štete koje se dogode isključivo na lovištu i koje su nastale zbog provođenja lova (dok ova šteta nije nastala u lovištu, već na cesti, te nije nastala provođenjem lova – iz dopisa tuženika i iskaza zz tuženika proizlazi da se u vrijeme štetnog događaja nije provodio skupni lov).

31. Međutim, prema odredbi iz čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

32. Stav je ove sutkinje da divljač i to u konkretnom predmetu srneća divljač na cesti predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe iz čl. 1064. ZOO-a. Navedeno posebice stoga jer je u ovom predmetu srneća divljač iznenada iskočila na cestu te udarila u vozilo koje se kretalo predmetnom dionicom ceste.

33. Stoga je valjalo, kao neosnovan, otkloniti prigovor promašene pasivne legitimacije.

34. Naime, prema odredbi iz čl. 1. ZL-a tim Zakonom se uređuje gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova (st. 2.). Poslovi iz st. 2. toga čl. imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore (st. 3.).

35. Pritom cilj navedenog Zakona je propisan čl. 4. ZL-a i to je osigurati održivo gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost, čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

36. Prema čl. 7. t. 11. ZL-a lovnogospodarski planovi su lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije.

37. Prema čl. 7. t. 12. ZL-a lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju toga Zakona.

38. Prema čl. 43. st. 1. ZL-a pravo lova izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarskog plana.

39. Prema čl. 44. st. 1. ZL-a lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima.

40. Prema čl. 52. ZL-a uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima.

41. Tumačenjem prethodno navedenih odredbi ZL-a proizlazi da, iako je divljač u vlasništvu Republike Hrvatske, lovoovlaštenik, u konkretnom predmetu tuženik je ovlašten i dužan gospodariti divljači, odnosno ima sva prava i sve dužnosti vezane uz zaštitu i uzgoj populacije divljači. Ukratko, lovoovlaštenik izvršava prava i dužnosti vlasnika divljači.

42. Prema odredbi iz čl. 1067. st. 1. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Ujedno, prema čl. 1067. st. 2. ZOO-a vlasnik stvari se oslobađa odgovornosti iako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Također, prema odredbi iz čl. 1067. st. 3. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenih djelomično pridonio nastanku štete.

43. U ovoj pravnoj stvari tuženik, kao i umješač na strani tuženika, sukladno odredbi iz čl. 219. st. 1. ZPP-a, nisu dokazali da šteta potječe od nekog uzroka koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, odnosno da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, kao i da je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

44. Stoga je sud zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

45. Visinu štete sud je utvrdio iz nalaza i mišljenja u iznosu od 1.445,75 EUR (listovi 152. – 156. spisa).

46. Na navedeni iznos glavnice od 1.445,75 EUR valjalo je dosuditi zatezne kamate na temelju odredbe iz čl. 963. ZOO-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

47. Tako i Visoki trgovački sud RH u presudu, posl. br. Pž-774/2025-2 od 7. travnja 2025.

48. Stoga je valjalo odlučiti kao u t. I. izreke.

49. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. - dalje u tekstu: Tarife).

50. Stoga je, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, tužitelju valjalo priznati trošak sastava podneska od 12. rujna 2025. u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 8.1. Tarife, kao i troškove zastupanja, po punomoćniku, na ročištima 24. siječnja 2025., 27. veljače 2025. i 17. listopada 2025., za svako u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV(25 %). Također, tužitelju je valjalo priznati trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom iznosu od 26,54 EUR i presudu u iznosu od 53,09 EUR, kao i trošak svjedoka u iznosu od 50,00 EUR. Nadalje, tužitelju je valjalo priznati i troškove prometnog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.529,63 EUR, a na troškove dosuditi zatezne kamate počev od presuđenja do isplate po odredbi iz čl. 151. st. 3. ZPP-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO- a koja se primjenjuje u ostalim odnosima, zbog čega je odlučeno kao u t. II. izreke.

51. Nadalje, valjalo je odbiti dio zahtjeva tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 26,55 EUR sa zateznim kamatama jer tužitelj potražuje trošak sudske pristoje na tužbu u iznosu od 53,09 EUR dok je taj trošak za njega nastao u plaćenom iznosu od 26,54 EUR, što je prethodno obrazloženo. Stoga je valjalo odlučiti kao u t. III. izreke.

U Zagrebu 7. studenoga 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

1. tužitelju, po pun., nalog za sudsku pristojbu na presudu 26.54 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. umješaču na strani tuženika po pun.

4. kal. 30 dana