REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 154 R1 Ob-2881/2024-51

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Rei Rajić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja UĆ iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Nini Ćosiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke UĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćnicama Eleonori Katić i Nataši Pećarević, odvjetnicama u Zagrebu, radi povratka mlt. DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici ČĆ iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, prema Konvenciji o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, 7. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se zahtjev predlagatelja za povratak mlt. djeteta DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.2014. u [adresa], Republika Austrija.

II. Osobni odnosi mlt. DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s ocem AĆ iz [adresa], ostvarivat će se pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Jastrebarsko, dva puta mjesečno u trajanju od sat vremena, putem videopoziva.

III. Privremena mjera iz točke II. izreke ovog rješenja ostaje na snazi do donošenja meritorne odluke u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu pod poslovnim brojem R1 Ob142/2025 radi privremene mjere s kim će dijete stanovati ili do drugačije odluke suda.

Obrazloženje

1. Ovaj sud je 20. prosinca 2024. zaprimio zahtjev predlagatelja za povratak mlt. DĆ, rođene **.**.2014., u Republiku Austriju, proslijeđen od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH, Uprave za obitelj i socijalnu politiku (dalje: Ministarstvo), a na temelju Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, Haag 1980. (dalje: Haaška konvencija) te Uredbe Vijeća (EU) br. 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (dalje Uredba). U dopisu Ministarstva navodi se da je zaprimilo dopis Središnjeg tijela Republike Austrije kojem je dostavljen zahtjev UĆ za vraćanje mlt. DĆ u [adresa].

2. U zahtjevu predlagatelj navodi da mu je dana 21. kolovoza 2023. majka djeteta UĆB priopćila da će sa zajedničkom kćeri DĆ i njenim bratom KĆ otići na odmor u Hrvatsku i da tamo želi ostati do početka školske godine s čime je otac djeteta ZĆ načelno bio suglasan. Majka je 22. kolovoza 2023. s mlt. djecom otputovala u Hrvatsku. Navodi se da je tek naknadno utvrđeno da majka djeteta očito nikad nije planirala povratak u Austriju, već je od početka bilo planirano da će s djecom ostati u Hrvatskoj pri čemu je majka 2. rujna 2023. prvi put telefonski obavijestila oca da djeca u Austriji sigurno neće imati budućnost. Otac djeteta je majci jasno dao do znanja da s time nije suglasan. Od tada majka odbija dati bilo kakvu informaciju o boravištu mlt. DĆ. Nadalje se navodi kako otac ni u kojem trenutku nije dao svoju suglasnost za promjenu prebivališta u [adresa] niti je o tome obaviješten, nego je majka otela mlt. DĆ.

3. Iz zapisnika od 10. rujna 2024., sastavljenog pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područnim uredom Buje, utvrđeno je da je pristupila protustranka DĆB. Navodi da mlt. DĆ i mlt. RĆ nisu biološka djeca njenog bivšeg supruga UĆ. KĆ je AĆ službeno posvojio, a DĆ je rođena u braku pa je u rodni list kao otac upisan UĆ. Izjavljuje da joj je AĆ nakon sklapanja braka rekao da želi da njihov brak bude samo „na papiru“ jer je njemu tako odgovaralo. Navodi da su imali slobodan brak, a da je u Andreasovom iPadu i obiteljskom računalu vidjela neprimjerene slike i poruke koje je AĆ izmjenjivao s mladim dečkima, zbog čega je bila zabrinuta i uznemirena jer su djeca mogla doći s time u doticaj. Nadalje navodi da je AĆ znao za njenu namjeru da ona i djeca dođu u Hrvatsku, na način da se RĆ za mjesec dana vrati u Austriju, a da DĆ ostane s njom. Ističe da DĆ ne želi imati kontakte s AĆ što je izjavila i kod psihologa u Austriji. Dva puta je pokušala prijaviti Ellin boravak, ali nije uspjela jer nema suglasnost bivšeg supruga. Zbog istog razloga ju nije uspjela ni upisati u školu. Mlt. DĆ je s njom sukladno dogovoru između nje i AĆ, a pravni postupak povjeravanja djece je još uvijek u tijeku u Austriji, traje od rujna 2023., zbog čega je skrb o mlt. DĆ još uvijek zajednička. Mlt. RĆ je povjeren ocu na stanovanje, ali odluka nije pravomoćna jer je ona izjavila žalbu. RĆ nije želio preseliti u Hrvatsku, pa ga ona nije forsirala. Izjavljuje kako ne želi vratiti mlt. DĆ ocu u [adresa].

4. U svom odgovoru na prijedlog od 24. veljače 2025. protustranka tvrdi da mlt. DĆ nije protupravno odvela niti zadržala, stoga smatra da prijedlog nije osnovan. Navodi da je i prije preseljenja u Hrvatsku samostalno skrbila o djeci koja nisu biološka djeca predlagatelja, iako je u rodnim listovima upisan kao njihov otac. Smatra da između Elle i predlagatelja ne postoji nikakav emocionalni odnos. Nadalje navodi kako je predlagatelju poznata adresa djeteta u Hrvatskoj, da se s predlagateljem dogovorila da će s mlt. DĆ stanovati u [adresa], te da će on plaćati uzdržavanje za dijete u visini od 500,00 eura mjesečno. Tek po postignutom dogovoru i odjavi osiguranja, protustranka je preselila u Hrvatsku, uz usmeno odobrenje predlagatelja. Navodi da je u okviru postupka radi donošenja odluke o skrbi pred sudom u Austriji proveden razgovor s mlt. DĆ, te da je ona tom prilikom izjavila kako želi ostati s majkom, a da oca ne želi vidjeti. Protustranka zaključno smatra kako prijedlog treba odbiti.

5. U podnesku od 13. ožujka 2025. predlagatelj se očituje na navode iz odgovora na prijedlog te ističe kako je majka pod krinkom odlaska na odmor odvela oba djeteta u Hrvatsku s namjerom da ih razdvoji od oca. Mlt. RĆ se uspio vratiti ocu te nastaviti s normalnim životom i školskim obavezama, dok DĆ boravi s majkom u Hrvatskoj, a ocu nije dostavljen dokaz da se redovno školuje, budući da za promjenu mjesta školovanja treba njegova pisana suglasnost koju ga protustranka nikad nije zatražila. U odnosu na tvrdnje da nije biološki otac djece, navodi da ih protustranka ničim ne dokazuje. Smatra da se majka ponaša štetno po psihofizički razvoj i rast svoje mlt. djece, te da mlt. DĆ boravkom kod majke ne pohađa redovno osnovnoškolsko obrazovanje te da stagnira. U privitku dostavlja ovjereni prijevod odluke Okružnog suda u Bečkom Novom Mjestu prema kojoj se skrbništvo nad mlt. KĆ oduzima majci i povjerava samo ocu.

6. Na ročištu od 21. ožujka 2025. saslušan je predlagatelj, dok je protustranka izostala uz ispriku da joj je dijagnosticiran COVID. Predlagatelj je naveo sljedeće: „Protustranka je 23. kolovoza 2023. otišla u Novigrad posjetiti svoju majku, s namjerom povratka kući do početka školske godine u prvom tjednu rujna. U Novigradu majka od bivše supruge ima nekretninu i tamo su godinama odlazili na ljetovanje. Sin me je 24. kolovoza 2023. obavijestio da nisu više u Novigradu, već u Zagrebu te namjeravaju putovati na Hvar. Neposredno prije početka školske godine sam saznao da se neće vratiti kući, prvo mi je sin rekao da je s njima novi muškarac, a dobio sam poruku od protustranke putem SMS-a da se više ne misli vratiti u Austriju. Odgovaram da sam imao intenzivnu prepisku s protustrankom, kontaktirali smo telefonom i e-mailom, obavijestio sam protustranku da su djeca školski obveznici i moraju se vratiti radi pohađanja nastave. Nakon toga sam putem odvjetnika informirao školu o situaciji te je škola obavijestila nadležno ministarstvo, koji su kontaktirali službu za maloljetnike, a 13. listopada 2023. u Austriji sam podnio tužbu radi razvoda, odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanja. Potvrđujem da je protustranka pokrenula postupak privremene mjere radi zabrane približavanja, takva odluka je donijeta i ove je godine stavljena izvan snage. Postupak u vezi s roditeljskom skrbi je okončan, protustranka i ja imamo zajedničko skrbništvo, u taj postupak se uključio muškarac koji tvrdi da je biološki otac, on traži da se njegovo očinstvo utvrdi i traži daljnji kontakt s DĆ, DNK vještačenje nije provedeno jer protustranka u tome ne želi sudjelovati. RĆ me je zvao 25. listopada 2023. i obavijestio me da su svi u Austriji, da su kod nekoga u posjeti, da bi živio sa mnom te sam sljedeći dan došao autom po njega, nakon čega je protustranka dobila napad bijesa, optužila je KĆ da je izdajica, to je bio incident. Nad KĆ imam samostalnu roditeljsku skrb. Do danas se RĆ čuo samo dva puta telefonski s majkom i jako pati zbog toga, nema kontakt sa sestrom. Dječaku je osigurana psihološka podrška radi ovih događaja. DĆ sam zadnji puta vidio 26. listopada 2023. i nakon toga nisam imao nikakvog kontakta s djetetom, niti znam što se s njom događa. Na kćerin rođendan 17. srpnja 2024. sam bio u Hrvatskoj u [adresa] zajedno sa svojim ocem i stricem, dobio sam usmeno odobrenje od austrijskog suda da smijem posjetiti dijete za rođendan. Kako ih nismo našli u [adresa], uputili smo se u Novigrad, gdje smo vidjeli ispred kuće auto moje bivše supruge. Pozvonili smo, vrata nam je otvorio novi partner protustranke i nije nas pustio u kuću, nakon čega je izašla bivša supruga i počela vikati na mene i tjerati nas da odemo. Sve sam snimio na mobitel i snimku predao autrijskom sudu.“ Na posebni upit suda zbog čega je postupak međunarodne otmice pokrenuo protekom godine dana, predlagatelj odgovara da je protustranka bila nedostupna, bila je u drugim državama, Kostarici, Gruziji, a osim toga je očekivao da će se ova situacija riješiti pred sudom u Austriji. Prvo ročište se trebalo održati 30. listopada 2023., protustranka je podnosila zahtjeve za promjene sudaca, a mijenjala je i odvjetnike. Protustranka je osporavala i nadležnost austrijskog suda u četiri navrata i to je sve odbijeno.

Na posebni upit pun. predlagatelja, odgovara da je do kolovoza 2023. živio s protustrankom i dvoje djece u bračnoj zajednici na adresi njegovog prebivališta. Djeca nemaju hrvatsko državljanstvo. Rođeni su u Austriji, gdje žive cijeli život, osim što su ljetovali u Hrvatskoj. Do tada su se djeca redovno školovala. DĆ je završila 2. razred u kolovozu 2023., a RĆ 5. razred. Djeca nisu govorila niti razumjela hrvatski, majka s njima nije razgovarala na hrvatskom, osim kada bi bili na ljetovanju u Novigradu, tada je na hrvatskom komunicirala sa svojom obitelji. DĆ je bila zdravo dijete, druželjubiva, odlazila je na zajedničke aktivnosti s prijateljicama, plivanje, skijanje, planinarenje i sl., prijateljice su znale kod nas prespavati i DĆ je išla prespavati kod njih. Njega roditelji Ellinih prijateljica pitaju što je s njom, ima li kakvih novosti i djevojčicama nedostaju. DĆ nema više nikakvog kontakta s prijateljicama, to je saznao od njih. DĆ ima svoj mobitel, on plaća troškove, ali ne može tim putem kontaktirati s DĆ jer je njegov broj blokiran. Šalje joj fotografije, obavještava je što je novo i moli je da mu javi što ima kod nje. Nikada nije bilo prijava nasilja u njihovom braku dok su živjeli zajedno. Ne zna koji je Ellin status u austrijskoj školi, to ne zna ni sud, a njega najviše brine kakva će biti njezina budućnost. I dalje plaćam rezervaciju njezinog mjesta u školi 500,00 eura mjesečno, a plaća i uzdržavanje u iznosu 500,00 eura na Revolut račun bivše supruge, na temelju odluke suda. On je tražio da se donese odluka da mu bivša supruga plaća uzdržavanje za KĆ, koji živi s njim. Na posebni upit punomoćnika protustranke, odgovara da postupak koji se vodi pred austrijskim sudom vezano za skrbništvo nad DĆ, u kojem se pojavila osoba koja tvrdi da je biološki otac, nije okončan, navodno se čeka dovršetak ovog postupka. Dalje odgovara da smatra kako će se u tom postupku odlučivati i o tome je li ta treća osoba, biološki otac DĆ. Sud je u tom postupku odredio provođenje DNK vještačenja. On je dva puta bio pozvan radi davanja uzoraka, no bivša supruga je odbila doći i dovesti DĆ. Na daljnji upit odgovara da nije biološki otac KĆ, ali ga je posvojio, dok je DĆ rođena za vrijeme trajanja braka. Na daljnji upit odgovara kako zna da je bivša supruga bila u Gruziji jer mu je bivša punica proslijedila fotografije iz Gruzije, a o Kostarici je saznao od poznanika, što je kasnije izjavom potvrdila protustranka. Njegova bivša punica umrla je 30. prosinca 2023. Na daljnji upit zbog čega je tražio odobrenje suca za posjetiti DĆ za njezin rođendan, odgovara da je htio biti siguran je li to ispravno i da ne napravi neku pogrešku koja bi mu štetila u postupku, nije imao nikakvu mjeru zabrane kontaktiranja.

Na daljnji upit puomoćnika protustranke, odgovara da su brigu o DĆ, vođenje u školu, kod liječnika i sl., obavljali bivša supruga i on zajedno. Nije pokušao nasilno uvući DĆ u autu kada je RĆ otišao s njim, DĆ je bila uplakana, govorila je da je u Austriji opasno i on nije inzistirao da ide s nama. O tom događaju postoji video zapis. On je snimao zato što bivša supruga uvijek tvrdi da su se stvari drugačije odvijale od onoga što je doista bilo. Nije pitao za odobrenje za snimanje. Na daljnji upit punomoćnika protustranke odgovara da nije on osobno odjavio osiguranje bivše supruge i djece, to je prestalo protekom vremena, odnosno, temelj osiguranja za bivšu suprugu je bio postupak izobrazbe od kojeg je bivša supruga odustala pa ih je prijavio preko svog osiguranja.

Na posebni upit posebne skrbnice odgovara da je od jednog poznanika iz Zagreba, koji je odvezao bivšu suprugu na aerodrom, saznao da je otputovala na Kostariku. Potvrđuje da je bio spreman podnijeti zahtjev za povratak DĆ iz [adresa], za slučaj da se tamo trajnije nastani. Nije pokrenuo kazneni postupak protiv protustranke koji bi nju onemogućavao da se vrati u Austriju.

7. U dopisu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Jastrebarsko (dalje: HZSR, PU Jastrebarsko) od 28. svibnja 2025. navedeno je da se mlt. ČĆB **.**.2025. odazvala pozivu na razgovor u prostorije navedenog ureda, u pratnji majke. Djevojčica je tom prilikom bila urednog vanjskog izgleda, eutimičnog raspoloženja, primjerenog afekta. U kontaktu je tiha i povučena, nakon što se opustila otvoreno je sudjelovala u razgovoru. S obzirom da ne govori hrvatski jezik, razgovor je obavljen uz pomoć prevoditeljice za njemački jezik. Nadalje se navodi da se radi o emocionalno toploj no nezreloj djevojčici. Tijekom razgovora se stječe dojam urednog svakodnevnog funkcioniranja, bez emocionalnih ili socijalnih poteškoća. Ne pohađa osnovnu školu u Hrvatskoj nego je uključena u program Freie Deutsche Online Schule. Uspostavila je prijateljske odnose s djecom u susjedstvu u različitim mjestima na kojima je boravila s majkom. Primjetno je da je djevojčica izložena neprimjerenim informacijama s obzirom na dob kao i situacijama koje su na nju imale traumatski učinak. Stječe se dojam da je kroz dulje vremensko razdoblje izložena majčinoj interpretaciji nepovoljne obiteljske situacije te je istu internalizirala. Oca AĆ doživljava kao negativnu osobu koja se prema njoj loše ponašala i otela njenog brata, a majku doživljava na izrazito pozitivan način. Iako je u početku željela kontakt s bratom, sad je navela da za istim nema potrebu. U otporu je prema ikakvom kontaktu s ocem i izražava strah od njega.

8. Na ročištu od 26. lipnja 2025. saslušana je protustranka te tom prilikom navodi da je u Hrvatsku došla u kolovozu 2023. zajedno sa djecom kako bi se pobrinula za majčinu nekretninu odnosno dva stana u [adresa], kuću na Hvaru i apartman u Novigradu. Ističe da je od početka s bivšim suprugom dogovorila da kćer ide s njom u Hrvatsku gdje će nastaviti živjeti a za sina nije bilo do kraju utvrđeno odnosno da će vidjeti nakon ljetnih praznika s kim će RĆ živjeti budući da baš nije htio otići iz Austrije. Odgovara kako su se djeca u početku redovno čula sa ocem, ali da ČĆB u zadnjih godinu dana odbija svaki kontakt s ocem jer je od njega u strahu jer je odveo brata na silu. Napominje da je bivši suprug u njen auto dao ugraditi GPS što je otkrila naknadno prilikom servisa automobila. Navedeno je prijavila policiji, za sada bez pravnog ishoda.

Na poseban upit suda odgovara kako ČĆB trenutno pohađa Freie Deutsche Online Schule za koji kaže da ima status redovnog osnovnog školskog obrazovanja. Trenutno je u 4. razredu a na jesen će upisati 5. razred a škola traje svih 8 razreda. Na posebna upit odgovara da ČĆB uči s njom hrvatski jezik i da je bila u ljetnom kampu u kojem uči hrvatski, ići će opet ovo ljeto.

Pojašnjava da s ČĆB živi sama u kući u vlasništvu njene najbolje prijateljice u [adresa]. Stanuje besplatno budući da bivši suprug deset mjeseci nije platio alimentaciju. ČĆB u [adresa] ima 5-6 prijatelja s kojima komunicira na engleskom jer je tako jednostavnije. Ima i novi mobitel s kojim komunicira sa starim prijateljima iz Austrije. Navodi da je ČĆB pokušala kontaktirati brata KĆ, ali da je bivši suprug KĆ zabranio svake kontakte s njom i ČĆB. Navodi da je ona sama pokušala kontaktirati sina na raznim platformama, ali da je svuda blokirana. Odgovara da saznanja o tome da bi predlagatelj branio kontakte ima putem bivše zaručnice od svoje sestre koja je jako dobra prijateljica od predlagatelja. Navodi da je s njom sporadično u kontaktu.

Na poseban upit suda odgovara da je prema njenim saznanjima postupak o skrbništvu nad oboje djece koji se vodi u Austriji u fazi zastoja radi donošenja odluke u ovom postupku u Hrvatskoj.

Na poseban upit pun. protustranke odgovara kaka predlagatelj nije otac ni ČĆB niti KĆ. Odgovara kako se u postupku u Austriji još nije odredilo DNK vještačenje radi utvrđenja odnosno osporavanja očinstva. Na dalji upit iskazuje kako je bila pozvana dati uzorak odnosno dovesti mlt. ČĆB radi provođenje vještačenja, ali kako to nije učinila jer nije htjela. Na upit suda zašto, izjavljuje kako ne želi odgovoriti jer se radi o vrlo kompliciranom postupku, a smatra da je riječ o tome da netko treći želi uspostaviti kontakt sa ČĆB. Na upit punomoćnika odgovara kako je u Hrvatskoj pokrenula postupak radi osporavanja očinstava kao i postupak radi donošenja privremene mjere budući da bez suglasnosti predlagatelja ne može ČĆB upisati u školu. Nadalje odgovara kako s ČĆB uopće ne razgovara o ocu budući da je događaj kad je predlagatelj odveo njenog brata na ČĆB imao izrazito traumatske posljedice. Ističe kako nije branila kontakte ČĆB niti s ocem niti s njegovim roditeljima odnosno bakom i djedom, ali da je ČĆB na to izrazito loše reagirala odnosno bila je u strahu i uznemirena kad je stigla poruka od njih. Nakon toga joj je rekla da ih više ne mora kontaktirati ako ne želi. To je bilo prošlog ljeta.

Na upit punomoćnika odgovara da predmetni traumatski događaj opisuje na način da ih je pri odlasku u Austriju na ročište predlagatelj dočekao na jednom odmorištu, stao je pred njen auto, počeo vrištati na U a ČĆB fizički zgrabio, ali se ona otrgnula govoreći da želi ostati s mamom. Navodi da su to vidjeli njena prijateljica i dijete koji su bili s njima te da su svi bili uznemireni i preplašeni. Na upit punomoćnika odgovara da tijekom zajedničkog života s predlagateljem on uopće nije skrbio o djeci već je to činila ona, predlagatelj je po cijele dane bio vani i na poslu čak i vikendima. Ona je kuhala, čistila, spremala, odvozila djecu u školu, izvannastavne aktivnosti, rođendane i sl. Predlagatelj je možda iznimno odvezao djecu u školu. Doma bi samo sjedio pred TV-om te ga je znala moliti da odu na zajedničke izlete, ali nije pristajao.

Na poseban upit suda odgovara da je jednom prilikom kad su bili na Hvaru čula razgovor predlagatelja i KĆ putem video poziva kojom prilikom mu je predlagatelj obećavao da će kod njega moći raditi što hoće, igrati igrice. Smatra da je time izmanipulirao KĆ te nadodaje da je RĆ bio ovisan o kompjuterskim igricama. Ističe da mu je on branila igrice budući da je u školi upozorena da na nastavi spava jer je i noću igrao igrice.

Na upit punomoćnika odgovara kako smatra da je predlagatelj opasan za djecu. Pojašnjava da je to zato što je bio nasilan prema njoj, da je nasilno pokušao oteti ČĆB jednom prilikom u Novigradu te da ima sklonosti opasne po djecu. Na upit punomoćnika odgovara kako ČĆB ostvaruje vrlo dobar uspjeh u školi te da pohađa i neke dodatne radionice te da je preskočila jedan razred. Pojašnjava da je s tom školom bilo komplikacija te je neko vrijeme ČĆB sama podučavala kod kuće nekih godinu dana dok nije pronašla tu online školu. Ovu školsku godinu ČĆB pohađa online odnosno trenutno 4. razred.

Na upit punomoćnika odgovara kako je ČĆB razgovarala sa psihologom pred austrijskim sudom te da je tom prilikom iskazivala o strahovima.

Na upit punomoćnika predlagatelja odgovara kako predlagatelj nije 10 mjeseci plaćao uzdržavanje te je zatim to činio sukladno odluci suda te da zadnjih godinu dana uredno plaća iznos od 500,00 eura mjesečno preko Revoluta na njezin račun. Na upit punomoćnika odgovara kako dijete od 8. mjeseca 2023. nije prijavljeno u Hrvatskoj odnosno odjavljeno je u Austriji sa suglasnošću predlagatelja nakon čega on više nije dao suglasnost da se dijete prijavi u Hrvatskoj a što je uvjet za upis u školu u Hrvatskoj. Pojašnjava da će dijete nakon završene online škole imati certifikat američke škole nakon koje će moći polagati maturu.

Na upit punomoćnika predlagatelja odgovara kako je u dogovoru sa predlagateljem ČĆB odjavila iz njihove općine u Austriji a da su skupa za kompjuterom preko online platforme obavili prebacivanje dječjeg doplatka i zdravstvenog osiguranja koje je glasilo na nju na predlagatelja. Smatra da je to bilo zato što je predlagatelj znao da će ona otići s djecom u Hrvatsku. To je bilo u kolovozu 2023., dan prije nego što je s djecom otputovala u Hrvatsku. Odgovara kako ČĆB trenutno nema prijavljeno prebivalište niti u [adresa], gdje je odjavljena, niti u Hrvatskoj jer ju nije mogla prijaviti uz suglasnost predlagatelja. Odgovara kako nije mijenjala lokaciju odnosno mjesto boravišta u [adresa], da je bila na godišnjem odmoru, te da su joj sva pismena uredno dostavljena.

Predlagatelj na predmetnom ročištu traži da se uredi viđanje djeteta i oca budući da majka brani svaki kontakt.

9. Raspravnim rješenjem s ročišta od 25. lipnja 2025. naloženo je posebnoj skrbnici obaviti razgovor s djetetom, i to na engleskom jeziku budući da mlt. ČĆB ne govori hrvatski. Stranke su se usuglasile da se otac ne poziva. Ujedno je HZSR-u, PU Jastrebarsko naloženo dostaviti izvješće te procjenu rizika u odnosu na mlt. ČĆB.

10. U svom izvješću od 11. srpnja 2025. posebna skrbnica ČĆ navodi kako je tog dana u prostorije Centra za posebno skrbništvo pristupila mlt. DĆ u pratnji majke. Razgovor je obavljen nesmetano, bez prisustva majke.

Mlt. DĆ je u dobi od 10 godina, za šest dana napunit će 11 godina. Zna da je došla zbog suda. Nakon ljetnih praznika pohađat će 6. razred u Freie Deutsche Online Schule. Prošle školske godine završila je dva razreda, 4. i 5. razred. Zvat će ga imenom, AĆ, nije se složio da ide u školu u Hrvatskoj i zato nije išla u školu 2023./2024. godine. Jako voli Freie Deutsche Online Schule. Ima satove preko Zoom-a i vidi uživo preko ekrana druge školarce. Ponekad u školi naprave offline kamp, no nije mogla doći na prošli. Učitelj iz matematike joj je rekao da jedna djevojka iz Hrvatske ide na njegov predmet, pa se DĆ raduje što će je poslije ljetnih praznika možda upoznati jer će i DĆ doći na njegov predmet. DĆ živi u [adresa] sa svojom mamom u kući mamine najbolje prijateljice. Učila je hrvatski jezik prošle godine na ljetnom kampu. U [adresa] ima 5-6 prijatelja s kojima priča na engleskom jeziku i oni nju uče hrvatskom jeziku. Oni ne znaju njemački jezik. Ima novi mobitel s kojim se čuje sa starim prijateljima iz Austrije. Više ne ide u Austriju, ali je u kontaktu sa svojim prijateljima. Ne komunicira s bratom KĆ zato što to ne želi. Pokušavala je tipkati KĆ nakon što je otišao u Austriju. On ju je blokirao i ne želi s njom više razgovarati.

Ne razgovara s mamom o AĆ jer to ne žele niti jedna niti druga. Mama joj dozvoljava da kontaktira s Andreasovim roditeljima, ali to ne želi. Ne želi kontakt s AĆ. Strah ju je Andreasa. Ponekad se probudi usred noći od straha, od loših snova, ali samo ponekad. Ne želi više nikada u životu vidjeti AĆ. AĆ nije njen otac. Zna tko joj je otac, ali s njime ne komunicira niti to želi.

Mama je morala doći iz Hrvatske u Austriju nakratko u 2023., radi posla ili nečega, a kad su bili u [adresa] AĆ je stalno zvao KĆ i slao mu poruke i rekao mu da će ih pokupiti. Također je rekao KĆ da ne smije slušati mamu. Kada su bili u Austriji u stanu njihovih prijatelja, tamo su spavali i ujutro je brat u toaletu rekao AĆ da dođe prije nego odu dalje. Brat uobičajeno nosi mobitel u toalet, to je normalno. Kada je došao AĆ bila je svađa, ne tuča. AĆ se derao na KĆ da on mora ići u njegov auto, a ona je brzo otišla u mamin auto jer nije htjela ići s AĆ. Tako je on oteo KĆ.

D, mama njene mame, bila je bolesna i onda je umrla zbog bolesti. Njena mama je željela živjeti u [adresa] iz jako dobrog razloga. Hrvatska je bolja od Austrije. Ne želi se vratiti u Austriju. Ljudi u Hrvatskoj su ljubazniji od ljudi u Austriji, hrana je bolja i veliki je fan Dinama. Prošle godine kada joj je bio rođendan bila je na kampu za učenje hrvatskog jezika. Njena mama nema dečka. S magičnim štapićem učinila bi da ih AĆ ostavi na miru.

11. HZSR, PU Jastrebarsko u izvješću od 18. srpnja 2025. navodi da saznanja o obitelji ĐĆ imaju od travnja 2025. kad je zaprimljena dokumentacija u vezi ovog predmeta. Obavljen je jedan razgovor s majkom UĆB i mlt. DĆ. Prilikom tih razgovora stručni djelatnici HZSR-a nisu došli do saznanja o aktualnoj ugroženosti mlt. djeteta.

Prema navodima AĆB ona i kćer žive u kući u [adresa]. GĆ je naslijedila više nekretnina na području grada Zagreba i Jadrana te povremeno boravi i tamo jer rješava imovinsko pravna pitanja vezana za te nekretnine. Unazad 1,5 godine je otvorila svoju firmu (sjedište je u Americi), bavi se konzultacijama, još uvijek polazi razne edukacije vezano za posao s kojim se bavi. Uzdržava se od naknade koju prima iz firme, najamnina koje prima za iznajmljene nekretnine i novaca koji je naslijedila. AĆ uplaćuje uzdržavanje za mlt. DĆ.

Razgovor s mlt. DĆ se obavljao uz pomoć prevoditeljice. DĆ je emocionalno topla no nezrela djevojčica. Tijekom razgovora se stječe dojam urednog svakodnevnog funkcioniranja, bez emocionalnih ili socijalnih poteškoća. Djevojčica ne pohađa osnovnu školu u Hrvatskoj nego je uključena u program Freie Deutsche Online Schule. Uspostavila je prijateljske odnose s djecom u susjedstvu u različitim mjestima na kojima je boravila s majkom.

Primjetno je da je djevojčica izložena neprimjerenim informacijama s obzirom na dob kao i situacijama koje su na nju imale traumatski učinak. Stječe se dojam da je kroz dulje vremensko razdoblje izložena majčinoj interpretaciji nepovoljne obiteljske situacije te je istu internalizirala. Oca AĆ doživljava kao negativnu osobu koja se prema njoj loše ponašala i otela njenog brata, a majku doživljava na izrazito pozitivan način. Iako je u početku željela kontakt s bratom, sada je navela da za istim nema potrebu. U otporu je prema ikakvom kontaktu s ocem i izražava strah od njega.

Vezano za GĆ navodi da je njihov brak bio formalne prirode. U braku su bili 10 godina, a prije toga su zajedno živjeli 10 godina. Navodi da on nije biološki otac njezine djece. Kada su živjeli zajedno navodi da je na njoj bilo 90% brige za djecu. Nadalje navodi da je AĆ bio informiran o njezinom odlasku u Hrvatsku. Nakon što je prema njezinim navodima na silu odveo KĆ u [adresa], trebali su dogovor oko toga gdje će RĆ živjeti i kako će on ostvarivati osobne odnose s onim drugim roditeljem. Aktualno ni ona ni mlt. DĆ nisu u kontaktu s KĆ.

Kako stručni djelatnici HZSR-a nisu došli do saznanja o aktualnoj ugroženosti mlt. djeteta, te iz razloga što ne raspolažu s više relevantnih informacija od drugih izvora o obitelji, nisu pristupili procjeni razvojnih rizika za mlt. dijete. Navode kako je činjenica da aktualno nerazriješeni odnosi i statusi unutar obitelji predstavljaju rizik za razvoj mlt. djeteta, no ne u toj mjeri da bi bile potrebne intervencije u vidu izricanja mjera obiteljsko pravne zaštite mlt. djeteta. Uzevši u obzir vrste i težinu sudskih postupaka koji se aktualno vode smatraju da je u najboljem interesu mlt. DĆ da oni budu okončani u što kraćem roku, te da se sve stranke u postupcima pridržavaju sudskih odluka. U podnesku od 27. listopada 2025. izražavaju mišljenje kako povratak u Austriju nije u najboljem interesu djeteta.

12. U podnesku predlagatelja od 18. srpnja 2025. osporava se da bi između stranaka na bilo koji način bilo dogovoreno da bi mlt. DĆ išla s majkom živjeti u [adresa], a da predlagatelj nikad nije dao izričitu ni prešutnu suglasnost za trajno preseljenje djeteta u Hrvatsku. Nadalje se navodi, između ostalog, da Freie Deutsche Online Schule nije školski program priznat ni odobren u Austriji, niti je odobren u Hrvatskoj od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a da školovanje kod kuće uopće nije predviđeno hrvatskim zakonodavstvom. Smatra da je protustranka mlt. DĆ uskratila dvije godine obveznog osnovnoškolskog obrazovanja čime je nanesena nenadoknadiva šteta za njen psihofizički razvoj. Naglašava da je majka samostalno i bez njegovog znanja mlt. DĆ odjavila prebivalište u [adresa], a da ju je on ponovno prijavio 21. lipnja 2024., na adresi 2833 [adresa]. Osim toga je prijavljena u osnovnoj školi u Austriji, za što predlagatelj još uvijek plaća školarinu kako bi zadržala mjesto po povratku iz Hrvatske, te ima obvezno austrijsko zdravstveno osiguranje.

13. Protustranka u podnesku od 4. kolovoza 2025. predlaže da se ovaj postupak prekine do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu sudom vodi pod brojem P Ob-264/2025 radi osporavanja očinstva predlagatelja u odnosu na mlt. DĆ. Referirajući se na taj prijedlog, sud smatra kako isto ne predstavlja prethodno pitanje u smislu čl. 213. u vezi s čl. 12. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023). Ukoliko odluka o osporavanju očinstva predlagatelja bude donesena i postane pravomoćna, proizvodit će pravne učinke, a do tad je mjerodavna aktualna situacija.

14. Predlagatelj u podnesku od 29. kolovoza 2025. ponovno traži da se uredi uspostavljanje kontakta djeteta s ocem, a sve sukladno čl. 21. Haške konvencije. Ističe kako mu majka do danas nije omogućila susrete i telefonski kontakt s djetetom. Smatra kako je mlt. DĆ već dvije godine pod negativnim utjecajem majke stoga nije čudno da dijete ima negativnu sliku o ocu i da s njim ne želi ostvariti kontakt, a sve radi manipulacije od strane protustranke.

15. Prema odredbi čl. 3. Haške konvencije, odvođenje ili zadržavanje djeteta smatrat će se nezakonitim:

a) ako predstavlja povredu prava na brigu što ga je dobila osoba, institucija ili bilo koje drugo tijelo, kolektivno ili pojedinačno, po zakonu države u kojoj je dijete bilo stalno nastanjeno prije odvođenja ili zadržavanja;

b) ako su se u vrijeme odvođenja ili zadržavanja ta prava ostvarivala kolektivno ili pojedinačno ili bi se bila ostvarivala da nije došlo do odvođenja ili zadržavanja.

16. Prava na brigu spomenuta u toč. a) stavak 1. mogu se steći, prije svega, provedbom zakona ili na temelju sudske ili upravne odluke, ili na temelju sporazuma koji po pravu te države ima pravni učinak.

17. Sukladno čl. 12. Haške konvencije, ako je dijete nezakonito odvedeno ili zadržano u smislu čl. 3., a na dan početka postupka pred sudskim ili pravnim organom države ugovornice u kojoj se dijete nalazi, proteklo je manje od jedne godine do dana nezakonitog odvođenja ili zadržavanja, dotični nadležni organ naredit će hitan povratak djeteta. To znači da se hitan povratak nalaže u roku od godinu dana od dana nezakonitog odvođenja.

Nadalje, sudski ili upravni organ, čak i ako je pravni postupak pokrenut nakon proteka roka od jedne godine spomenutog u prethodnom stavku, također će narediti povratak djeteta ako se ne dokaže da se dijete prilagodilo novoj okolini. Prema tome, ako je od odvođenja djeteta prošlo više od godine dana mora se ispitati i je li se dijete prilagodilo novoj okolini, pa ako jest, odbit će se povratak.

18. Odredba čl. 13. Haaške konvencije normira da neovisno o odredbama prethodnog članka, sudsko ili upravno tijelo države kojoj je zahtjev upućen nije dužno odrediti povratak djeteta ako osoba, institucija ili drugo tijelo koje se protivi njegovu povratku dokaže da:

a) osoba, ustanova ili drugo tijelo koje se brine o osobi djeteta nije uistinu ostvarivalo pravo na skrb u vrijeme odvođenja ili zadržavanja ili da se već složilo s odvođenjem ili zadržavanjem ili je naknadno pristalo na odvođenje ili zadržavanje;

b) postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepodnošljiv položaj.

Sudsko ili upravno tijelo može, također, odbiti odrediti povratak djeteta ako utvrdi da se dijete protivi povratku, a da je navršilo one godine i stupanj zrelosti kada je prikladno uzeti u obzir njegovo mišljenje.

Pri razmatranju okolnosti spomenutih u ovom članku, sudska ili upravna tijela uzimaju u obzir podatke koji se odnose na socijalno okruženje djeteta dobivene od središnjeg tijela ili nekog drugog nadležnog tijela države djetetova uobičajenog boravišta.

19. Sukladno čl. 22. Uredbe, ako osoba, ustanova ili drugo tijelo koje tvrdi da je prekršeno pravo na skrb podnese zahtjev, izravno ili uz pomoć središnjeg tijela, sudu u državi članici za odluku na temelju Haške konvencije iz 1980. kojom se nalaže povratak djeteta mlađeg od 16 godina koje je protupravno odvedeno ili zadržano u državi članici koja nije država članica u kojoj je dijete imalo uobičajeno boravište neposredno prije njegova protupravnog odvođenja ili zadržavanja, primjenjuju se članci od 23. do 29. i poglavlje VI. ove Uredbe te se njima nadopunjuje Haška konvencija iz 1980.

20. Prema čl. 21. st. 1. i 2. u vezi s čl. 26. Uredbe, pri izvršavanju svoje nadležnosti u skladu s odjeljkom 2. ovog poglavlja sudovi država članica, u skladu s nacionalnim pravom i postupkom, djetetu koje je u stanju oblikovati svoja mišljenja pružaju stvarnu i učinkovitu mogućnost da izrazi svoja mišljenja, izravno ili putem zastupnika ili odgovarajućeg tijela. Ako sud, u skladu s nacionalnim pravom i postupkom, pruži mogućnost djetetu da izrazi svoja mišljenja u skladu s ovim člankom, sud djetetova mišljenja uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.

21. Na temelju čl. 27. Uredbe, sud u svakoj fazi postupka može, u skladu s čl. 15., ispitati bi li trebalo osigurati kontakt između djeteta i osobe koja traži povratak djeteta, uzimajući u obzir interese djeteta.

22. Tijekom ovog postupka razgovor s mlt. DĆ proveden je dva puta, jednom pred HZSR, PU Jastrebarsko te drugi put s posebnom skrbnicom djeteta u prostorijama Centra za posebno skrbništvo, Zagreb. Na temelju navedenog, sud je utvrdio da se radi o djevojčici u dobi od 11 godina, urednog svakodnevnog funkcioniranja, bez emocionalnih ili socijalnih poteškoća. Ima prijatelje iz susjedstva u [adresa], gdje stanuje s majkom, a s kojim se druži i koji joj pomažu učiti hrvatski jezik. Na temelju dostupnih izvješća, sud zaključuje da se djevojčica dobro prilagodila novoj okolini, zadovoljna je životom u Hrvatskoj, sviđa joj se ovdje. Mlt. DĆ je vrlo bliska s majkom koju opisuje u pozitivnom svjetlu. S druge strane, oca doživljava kao negativnu figuru, oslovljava ga imenom umjesto „tata“, u oba provedena razgovora izričito iskazuje da ga se boji i da ga ne želi nikad više vidjeti. Uzimajući u obzir da se radi o djevojčici od 11 godina koja je u stanju formirati i izraziti svoje mišljenje, iako je izvještaj HZSR-a opisuje kao nezrelu i pod utjecajem majčine interpretacije loše obiteljske situacije, sud ne može zanemariti kategorički otpor koji dijete pruža ideji povratka u Austriju i samom spomenu oca. Isto tako se mora uvažiti činjenica da dijete nije vidjelo niti kontaktiralo s ocem praktički od odlaska iz Austrije i dolaska u Hrvatsku u ljeto 2023., dakle već više od dvije godine. Iznimka je događaj od 25. listopada 2023. kad je predlagatelj došao po KĆ, a što je DĆ uplašilo i uznemirilo jer ni tad nije htjela otići s predlagateljem. Djevojčici kojoj je majka centralna figura u života, a koja nedvosmisleno iskazuje strah i odbojnost prema ocu (spominje da je zbog njega imala noćne more i da ga ne želi nikad više vidjeti, voljela bi da ih pusti na miru, ne želi ni čuti za njega), povratak u Austriju protiv njene jasno izražene volje predstavljao bi dodatnu traumu i dovođenje u nepodnošljiv položaj. Nadalje, nužno je istaknuti kako je izrazito loše, zabrinjavajuće i dugoročno štetno što dijete ne pohađa redovnu osnovnu školu već online školu na njemačkom jeziku. Time je DĆ uskraćeno obvezno osnovnoškolsko obrazovanje, usvajanja znanja nužnih za njen uzrast, kao i neposredan kontakt, druženje i sklapanje prijateljstava s vršnjacima u kontekstu pohađanja nastave, što bi sve svakako doprinijelo njenoj boljoj integraciji u hrvatsku sredinu te učenju jezika. Mišljenje ovog suda je da bi najbrže i najefikasnije rješenje takve situacije bio dogovor roditelja oko davanja suglasnosti za prijavu prebivališta i upis u osnovnu školu za mlt. DĆ, imajući u vidu prije svega dobrobit i interese djeteta, a ne međusobni konflikt stranaka. Navedeno bi doprinijelo i postepenoj normalizaciji odnosa kako između roditelja međusobno tako i između oca i kćeri.

23. Rukovodeći se prvenstveno jasno izraženim mišljenjem mlt. DĆ da želi nastaviti živjeti u [adresa] s majkom, stav ovog suda je da su ispunjeni uvjeti iz čl. 13. st. 1. toč. b) i st. 2. Haške konvencije prema kojima se može odbiti povratak djeteta. Sud zaključuje da je mlt. DĆ na način primjeren svojoj dobi, uzrastu i zrelosti, izrazila nedvojbeno protivljenje povratku ocu u Austriju. Dijete je u Hrvatskoj već više od dvije godine, iskazuje zadovoljstvo trenutnom situacijom, a djelatnici HZSR-a tijekom obrade nisu detektirali faktore koji bi ukazivali na aktualnu ugroženost djevojčice. S obzirom na razinu i intenzitet otpora koje DĆ iskazuje prema mogućnosti povratka u Austriju k ocu (i njegovoj strani obitelji s kojima također nije u kontaktu niti aktualno želi biti), takva odluka bi za nju djelovala traumatizirajuće i razvojno nepovoljno, što nikako nije u njenom najboljem interesu.

24. Slijedom navedenog, sud zaključuje kako je zahtjev predlagatelja za povrat djeteta neosnovan sukladno čl. 12. i čl. 13. st. 1. toč. b) i st. 2. Haške konvencije, stoga je odlučeno kao u točki I. izreke.

25. U odnosu na zahtjev predlagatelja da se u okviru ovog predmeta uredi ostvarivanje odnosa između oca i mlt. DĆ, predlagatelj tijekom postupka nije specificirao na koji način predlaže da se ti odnosi odvijaju. HZSR je u podnesku od 27. listopada 2025. naveo kako, uzimajući u obzir sve informacije kojima raspolažu, nije u najboljem interesu djeteta njen povratak u Austriju. Predlažu da se osobni odnosi oca i mlt. DĆ provode pod nadzorom stručne osobe dva puta mjesečno u trajanju sat vremena, i to putem videopoziva budući da otac živi u [adresa]. Navode da bi se na taj način omogućila ponovna uspostava odnosa između predlagatelja i mlt. DĆ. HZSR bi kroz izvješća voditelja susreta pod nadzorom pratio dinamiku osobnih odnosa.

Na ročištu od 30. listopada 2025. obje strane su istaknule kako nije vidljivo na temelju čega je HZSR dao mišljenje i prijedlog iz podneska od 27. listopada 2025. Bitno je ukazati da je HZSR tijekom postupka obavio razgovore s mlt. DĆ i majkom UĆB te o tome sačinio izvješća odnosno podneske od 28. svibnja 2025. i 18. srpnja 2025. S obzirom da se utvrđenja HZSR-a o postojanju izrazitog otpora mlt. DĆ prema ocu i izražavanju straha od njega poklapaju s informacijama koje je posebna skrbnica dobila iz razgovora s djetetom, sud je prihvatio prijedlog HZSR-a o načinu ponovnog uspostavljanja kontakta djevojčice s ocem kao provediv i svrsishodan. Pri tome se uzima u obzir da je sam predlagatelj postavio samo paušalan prijedlog za uređenjem ostvarivanjem odnosa, bez ikakve konkretizacije. Isto tako, protustranka je na ročištu od 30. listopada 2025. istaknula kako se načelno ne protivi prijedlogu HZSR-a o ostvarivanju osobnih odnosa oca i mlt. DĆ. Sud je mišljenja kako s obzirom da DĆ nije vidjela oca od ljeta 2023., dakle dulje od dvije godine (koje razdoblje je vrlo dugo u životu djevojčice od 11 godina), te da izražava kategorički otpor i strah prema ocu, ponovni kontakt je ponovno uspostaviti postepeno. Nadzor stručne osobe u tome može samo pomoći, i to na način da ih usmjeri odnosno asistira ocu i DĆ pri ponovnom upoznavanju, smirivanju napetosti te izgradnji odnosa i komunikacije. Sud smatra kako stručna osoba može savjetovati oca kako inicijalno pristupiti djevojčici koja ga se očigledno boji te će njena prisutnost smanjiti djetetov otpor.

Napominje se da je pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu vodi postupak poslovni broj R1 Ob-142/2025 radi privremene mjere s kim će dijete stanovati, koji je pokrenut po prijedlogu protustranke 24. veljače 2025. Za očekivati je da će se unutar tog postupka podrobnije urediti pitanje s kim će dijete stanovati te način ostvarenja odnosa s drugim roditeljem. Mjera iz ovog postupka stoga ima prvenstvenu svrhu čim prije započeti s obnovom kontakata djeteta i oca, budući da daljnji protek vremena postojeće probleme samo produbljuje.

26. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao pod točkama II. i III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 7. studenog 2025.

Sutkinja

Rea Rajić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od osam dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu ovog rješenja.

Dostaviti :

1. Predlagatelju po pun.

2. Protustranci po pun.

3. Posebnoj skrbnici