Pr-198/2025-8

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnicama Eciji Kuljiš-Bajić i Meri Blaslov-Pavasović, odvjetnicama u Splitu, protiv tuženika Turističko–ugostiteljska škola, OIB:28557793778, iz Splita, A.G. Matoša 60, zastupana po punomoćniku Mislavu Poliću, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 2. listopada 2025. u nazočnosti tužiteljice s punomoćnicom te punomoćnika tuženika, a po objavi presude dana 7. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Turističko-ugostiteljskoj školi Split, OIB: 28557793778, Split, A.G. Matoša 60, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe s naslova neimovinske štete isplati tužitelju MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], iznos od ukupno 4.313,49 Eur-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od podnošenja tužbe 12.03.2020. godine pa do isplate, a koja se zakonska zatezna kamata obračunava do 31.12.2022.godine za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.godine do isplate za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, dok se tužbeni zahtjev odbija za iznos od 4.313,49 Eur-a kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku Turističko-ugostiteljskoj školi Split, OIB: 28557793778, Split, A.G. Matoša 60, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe s naslova imovinske štete isplatiti tužitelju MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., iznos od ukupno 358,35 Eura, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, a koja se zakonska zatezna kamata obračunava za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, dok se za više zatraženo za iznos od 358,35 Eura tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

III. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1.Presudom ovoga suda posl. br. Pr-405/2020 od 20. svibnja 2024., naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju s naslova neimovinske štete iznos od 8.626,98 eura, kao i s naslova imovinske štete isplatiti iznos od 716,70 eura, dok je pravomoćno odbijen zahtjev tužitelja za isplatom imovinske štete troškova liječenja u iznosu od 66,36 eura, te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 4.266,50 eura.

2.Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu br. Gž R- 678/2024-2 od 18. veljače 2025., ukinuta je navedena presuda ovoga suda u pobijanom djelu pod točkom I., II i IV. izreke i predmet vraćen ovom sudu na ponovno odlučivanje. U svojoj uputi viši sud između ostalog navodi da prvostupanjski sud mora otkloniti uočene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano te nadopuniti činjenično stanje sukladno iznesenim primjedbama i uputama te valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. ZPP-a uz pravilnu primjenu materijalnog prava raspraviti i osnovanost prigovora tuženika o postojanju doprinosa na strani tužitelja u nastanku predmetnog štetnog događaja, a time i posljedicama proisteklim iz istog.

2.U tužbi koja je podnijeta ovom sudu dana 12. ožujka 2020. navodi da je kao radnik tuženika na poslovima kućnog majstora-kotlovničara, u drvodjeljskoj radioni tuženika dana 23. ožujka 2017. oko 19,00 sati u Splitu, pri obavljanju poslova izrade drvenog okvira za sliku na kombiniranom stroju (frezer), u radnoj nezgodi, zadobio teške tjelesne ozljede u vidu amputacije 4. i 5. prsta desne šake, te posjekotinu s dorzalne strane 3. prsta desne šake. Nadalje da je u vezi s predmetnim štetnim događajem u drvodjeljskoj radionici tuženika Inspektor rada, Područnog ureda u Splitu 24. ožujka 2017. obavio inspekcijski nadzor te o utvrđenom sačinio zapisnik iz kojeg da proizlazi da je temeljem obavljenog očevida na licu mjesta te pregleda dokumentacije predočene od strane tuženika utvrđen čitav niz propusta na strani poslodavca pa je M rada na licu mjesta usmenim rješenjem, po službenoj dužnosti naredio poslodavcu, ovdje tuženiku, da radnika, ovdje tužitelja, udalji odnosno ne raspoređuje na kombinirani stroj proizvođača Linvincibile 2000d SCM, nepoznatog tvorničkog broja, na kojem je nastala ozljeda tužitelja za vrijeme dok se stroj na propisani način ne ispita i predoči dokaz o njegovoj ispravnosti, zatim naredio poslodavcu da izradi novu procjenu rizika tj. da istu uskladi za radno mjesto kućnog majstora/kotlovničara s postojećim rizicima na mjestima rada i učini je dostupnom radnicima na mjestima rada te zbog počinjenja prekršaja prema čl. 98 st. 1. podst. 1 vezano uz čl. 18. st. 2 Zakona o zaštiti na radu, na mjestu izvršenja prekršaja odredio novčanu kaznu za pravnu osobu i za odgovornu osobu. Navodi se da budući je uvidom u procjenu rizika br. RN 37861/2015 iz svibnja 2015. izrađenu od ovlaštenog društvo "Ingatest" d.o.o. Split utvrđeno da poslovi kućnog majstora/kotlovničara spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada u skladu s čl. 3 t. 4 Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada koja procjena je rađena na osnovu od strane tuženika utvrđenih sredstva rada kojima rukuje radnik koji obavlja te poslove i radne zadatke tj. ručni alat, ručni električni alat i toplovodno kotlovsko postrojenje, te slijedom iznesenog da su u procjeni rizika uzeti u obzir isključivo rad s tim sredstvima rada. Nadalje da se sukladno navedenoj procjeni rizika uvjerenje o osposobljenosti tužitelja za rad na siguran način na poslovima kućnog majstora/kotlovničara odnosi isključivo na rad s prethodno navedenim sredstvima rada. Nadalje, predmetne ozljede tužitelj da je zadobio na kombiniranom stroju obradu drva, a koji u procjeni rizika nije naveden kao sredstvo rada kojim rukuje radnik, ovdje tužitelj, te da poslodavac ne posjeduje dokaz da je tužitelj bio zdravstveno sposoban i osposobljen za rad na siguran način za samostalno obavljanje poslova na navedenom stroju s povećanim opasnostima. Nadalje je utvrđeno da tuženik ne raspolaže dokazom o ispravnosti kombiniranog stroja za obradu drveta proizvođača Linvincibile 2000 d SCM nepoznatog serijskog broja, na kojem je u trenutku ozljeđivanja radio tužitelj. Ističe se da tužitelj kao kućni majstor/kotlovničar sve sukladno opisu utvrđenom od strane tuženika iz obrasca broj 8, za analizu tog radnog mjesta po opasnostima, u kojem je izrijekom utvrđeno da radnik obavlja poslove na tekućem održavanju opreme i objekata škole između ostalog da popravlja i održava uredski namještaj, građevinsku stolariju, školske sjedalice i dijelove namještaja te da održava i popravlja manje kvarove na vodovodnim instalacijama i instalacijama za centralno grijanje te rukuje kotlovskim postrojenjem, u obavljanju kojih poslova je između ostalog radio i u drvodjeljskoj radioni tuženika na kombiniranom stroju za obradu drva od zasnivanja radnog odnosa kod tuženika, na poslovima domar/kućni majstor, kao i na poslovima kućni majstor/kotlovničar, a da navedeni stroj nije bio naveden u procjeni rizika kao sredstvo rada kojim rukuje, iako se radi o stroju s povećanom opasnosti će sukladno čl. 3. st. 1. t. 1. Pravilnika. S tim u vezi da u odnosu na te poslove ističe se da nije proveden postupak iz čl. 3. Pravilnika, odnosno nije utvrđena sposobnost tužitelja za obavljanje tih poslova u pogledu zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti, a koja je sukladno čl. 4 Pravilnika trebala biti utvrđena prije njegovog rasporeda na te poslove te koja je tijekom njegovog dugogodišnjeg rada na tim poslovima trebala biti provjeravana. Istaknuto je da čl.36 Zakona o zaštiti na radu koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja propisuje odgovornost poslodavca za organiziranje i provedbu zaštite na radu radnika, u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima, neovisno o tome kako je to odlučio provoditi. Obveza osposobljavanja radnika za rad na siguran način propisana je odredbama čl. 27-30 ZZR, prema kojima da je poslodavac obvezan svaku osobnu na radu osposobiti za rad na siguran način za poslove koje obavlja, a radniku i osobi koja nije osposobljena za takav rad ne smije dozvoliti samostalan rad bez neposrednog nadzora radnika osposobljenog za rad na siguran način. Postupanje poslodavca protivno navedenim propisanim obvezama koje su imale za posljedicu ozljedu radnika da dovode do odgovornosti poslodavca za štetu koju je pretrpio radnik na radu a čl. 25 ZZR-a izrijekom je utvrđeno da poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti. Tužitelj ujedno ističe da je kao radnik tuženika osnovom Police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) broj: 217700000557 od 19. prosinca 2016. bio osiguran kod osiguravajućeg društva Croatia osiguranje d.d. Zagreb, a koje društvo da je postupajući po njegovom zahtjevu obračunalo i isplatilo tužitelju u vezi s ovim štetnim događajem a s osnova trajnog invaliditeta iznos od 6.000,00 kn. Zaključno se navodi da se povreda prava tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje manifestirala u vidu trajnih posljedica, pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha i naruženosti pa da tužitelj na ime naknade prouzročene mu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti potražuje ukupan iznos od 40.000,00 kn, a s naslova imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći i troškova liječenja i u vezi s liječenjem potražuje ukupno 2.500,00 kn, te troškove ovog parničnog postupka. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev tako da na ime neimovinske štete ukupno potražuje iznos od 8.626,98 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te na ime imovinske štete iznos od 783,06 eura sa kamatom.

2. U svom odgovoru na tužbu od 2. lipnja 2021. tuženik navodi da osporava tužbu kao neosnovanu i to kako u osnovu tako i u visini potraživanja. Nadalje, ističe da navodi iz tužbe nisu potpuni. Naime, da ono što tužitelj u svojoj tužbi ne navodi je činjenica da stroj Linvicibile 2000d SCM na kojem se je ozljeda dogodila nije u vlasništvu tuženice te da tužitelj nije smio koristiti taj stroj. Ističe kako je predmetni stroj bio u vlasništvu druge škole, te da tužitelj nije imao nikakva ovlaštenja raditi na istom, a kamoli da je imao uputu raditi na tom stroju. Prema tome, da je svojim samovoljnim postupanjem i korištenjem stroja Linvicibile 2000d SCM, tužitelj prouzročio sebi ozljedu za koju je on sam isključivo odgovoran. Tuženik ističe kako je stroj na kojem se tužitelj ozlijedio bio u vlasništvu Komercijalno-trgovačke škole, Split, te prema stavu ravnatelja te ustanove nitko nije imao dopuštenje koristiti taj stroj, uključujući i djelatnike te škole. Sukladno navedenom, da konstatacije iz tužbe da kombinirani stroj za obradu drva nije naveden u procjeni rizika kao stroj s kojim radi tužitelj, su zapravo izvučeni iz konteksta, budući taj stroj nije predstavljao sredstvo za rad tuženice, a time nije predstavljao niti sredstvo za rad tužitelja. Iako tužitelj u svojoj tužbi pribjegava zamjeni teza, životno je i logično da u procjeni rizika za tužitelja budu upravo ona sredstva rada kojima rukuje tužitelj odnosno sredstva s kojima raspolaže poslodavac ovdje tuženica, a to su npr. ručni alat, ručni električni alat i toplovodno kotlovsko postrojenje. Nadalje, da tužitelj u svojoj tužbi navodi da u opisu tužiteljevog radnog mjesta, stoji da obavlja poslove održavanja i popravljanja uredskog namještaja, građevinske stolarije, školskih sjedalica i dijelova namještaja. Ipak, sve navedeno da ne implicira da se ti popravci obavljaju putem kombiniranog stroja Livincibile 2000d CM. Naime, da je sve prije opisane poslove tužitelj mogao izvršavati te trebao izvršavati koristeći alat koji mu je dostupan i za koji je napravljena procjena rizika. Tužitelj da u tužbi nabraja poslove kućnog majstora / kotlovničara, pa navodi između ostalog kako isti „popravlja i održava uredski namještaj, građevinsku stolariju, školske sjedalice i dijelove namještaja“. Ipak, da ostaje nejasno zašto je tužitelj radio „drvene okvire za slike“? Ovaj navod da je radio okvire za slike u trenutku ozljeđivanja, tužitelj ističe u svojoj tužbi i u izjavi od dana 28. ožujka 2017.g., a koja izjava je priložena uz tužbu. Nadalje se ističe da tužitelj u svojoj Izjavi od dana 28. ožujka 2017.g. navodi da je „Dana 23. ožujka 2017.g. nakon obavljenih radnih zadataka u školi oko 19:00 sati, uputio sam se u radionicu Škole, gdje sam nastavio započetu izradu drvenih okvira za slike manjih dimenzija….“. Tuženik da otklanja mogućnost da je postojala potreba za izradom okvira za slike kod tuženika, a sve to nastavno na činjenicu da su okviri za slike koji su se koristili u školi kupovani kod vanjskih dobavljača. Ukoliko je tuženik i radio okvire za slike onda to nije predstavljalo izvršavanje njegovih radnih obveza niti se je radilo o nalogu koji je dobio od svog poslodavca ovdje tuženice. U kontekstu prije navedenog, tuženik u spis dostavlja račun koji je tuženiku izdan od strane treće osobe UŠ vl. obrta [obrt], za izvršene usluge izrade okvira. Tuženik ističe da je samo tom prilikom tuženik kupio značajnu količinu od trideset okvira i to nekih mjesec dana prije ozljeđivanja tužitelja. Sve prije ukazuje da nije postojao kod tuženika razlog, odnosno nalog ili potreba za izradom okvira za slike. Nadalje da usporedbom opisa mjesta događaja kako je navedeno u zapisniku s načinom na koji je tužitelj opisao svoje ozljeđivanje proizlazi da tužitelj nije koristio stroj na ispravan način, a što sugerira da osim što je koristio stroj koji nije smio, da je taj isti stroj koristio na neprikladan način. Iako je tužitelj stolarske struke da on nije zaposlen na radnom mjestu stolara. Isto tako, da je za napomenuti kako je s tužiteljem obavljen razgovor te je u tom smjeru sastavljen i „Zapisnik o razgovoru s kućnim majstorom MŠ“ dana 27. Studenog 2009.g., Klasa: 110-01/09-01/170, Ur broj: 2181-28/01-09-01 u kojem se tužitelju skreće pozornost na dužnost postupanja sukladno pravilima struke i propisima te gdje se tužitelja upozorava na korištenje sredstava zaštite na radu. Ujedno da se u Zapisniku navodi da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način pa sve to da ukazuje da je tužitelj znao s čime je ovlašten obavljati svoje radne zadatke odnosno koja sredstva rada smije koristiti. Tužitelj zaboravlja da je on osposobljen za rad na siguran način, te da je upravo tužitelj od strane društva ING ATEST d.o.o. dobio Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način. U uvjerenju da se točno navodi da je tužitelj zadovoljio na provjeri znanja, pa je tako sigurno znao i bio upoznat s kojim sredstvima rada može raditi odnosno s kojima može obavljati svoje radne zadatke. Nadalje, tuženik ističe da je za napomenuti da liječnička dokumentacija koju tužitelj prilaže svojoj tužbi u određenom dijelu se ne odnosi na štetni događaj te se ista referira na tegobe s prostatom, kralježnicom, devijacijom septuma itd.

3. U nastavku postupka u dokaznom postupku sud je izveo dokaz pregledom prijave o ozljedi na radu od 30.03.2017.; zapisnika Inspektorata rada, Područni ured Split od 24.03.2017.; izjave MŠ od 28.03.2017.; rješenja HZZO-a, Regionalnog ureda Split od 13.09.2017.; zapisnika Inspektorata rada, Područni ured Split od 24.03.2017.; obavijesti zaposlenicima Turističko-ugostiteljske škole; uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika Josip Siber od 04.12.2017.; uputnice za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti radnika od 26.02.2018., 03.12.2015., 13.12.2011., 08.12.2009., 7.02.2007.; svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti radnika od 04.12.2015., 09.12.2013., 14.12.2011., 12.02.2007., ; dopisa Turističko-ugostiteljske škole Domu zdravlja SD županije, Ispostave Split od 17.09.2019.; obrasca za analizu radnog mjesta br. 8 Ingatest; Odluke o zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vrijeme za MŠ od 11.04.1995.; uvjerenja Ministarstva gospodarstva, Ispitne komisije za MŠ od 20.03.1995., 06.05.2013.; prijave za polaganje povremenog stručnog ispita Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ispitne komisije od 10.01.2018.; potvrde o položenom stručnom ispitu Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ispitne komisije za Josipa MŠ od 23.03.2018.; zapisnika o razgovoru s kućnim majstorom MŠ od 27.11.2009.; odluke Turističko-ugostiteljske škole od 14.12.2010.; obrasca "Ingatest" za analizu radnog mjesta po opasnostima; zapisnika "Ingatest" o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima od 08.04.2009.; police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja Croatia osiguranja No 217700000557 od 19.12.2016. te priloga polici od 21.12.2016.; obavijest o isplati štete Croatia osiguranja od 03.04.2018.; cjenika usluga smještaja Doma za starije i nemoćne osobe Lovret od 20.06.2018.; uvjerenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ispitne komisije za Josipa Sibera od 23.03.2018.; uvjerenja "Ing atesta" o osposobljenosti za rad na siguran način od 05.02.2008.; računa-otpremnice R-2 9- 104/0114-1 od 14.02.2017. Turističko-ugostiteljske škole Split, sigurno-tehnički list Ina d.d. od 06.09.2012.; procjene rizika Ingatest, radni nalog br. 37861/2015 "svibanj 2015." (list 129-182 spisa); rješenja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu od 22.04.2015.; računa otpremnice R-1 Tehnospoj interijera d.o.o. Split od 19.10.2016., 12.09.2016., 13.09.2016., 19.09.2017., 09.12.2015.; uputnice za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti radnika MŠ od 17.03.2020.; račun [obrt] [obrt] **.**.2009.; otpremnice M. Šimundžba d.o.o. Split od 15.12.2008.; ponude broj: 39 Čarolija drva d.o.o. Split od 21.11.2014.; ponude broj: 1094/VO1/0 Tehnospoj interijeri d.o.o.Split od 20.10.2015.; računa otpremnice R-1 br. 78- 000001R0113-1 VAR V.I.T.O.R. d.o.o. Split od 07.09.2016.; ponude broj: 16-0270- 008449, Conty plus d.o.o., Split, od 12.09.2016.; računa broj: 2787-CST-307, Conty plus d.o.o., Split od 16.09.2016; ponude broj: 00811/16 Termodinamika d.o.o., Split od 05.07.2016.; predračuna broj: 001-0700/16, Drvni centar Umac d.o.o., Split od 05.07.2016.; račun Otpremnica R-1 br. 886-001/0116-1 Rico trade d.o.o. Split, od 10.08.2016.; otpremnica Brodometalurgija d.o.o. Split, od 01.07.2016.; račun – otpremnica broj: 145-VP-91, Staklo-mont d.o.o., Split, od 13.05.2016, 5 fotografija pulta u predvorju tuženika; 5 fotografija stolarske radionice tuženika neposredno nakon radne nesreće, te posebna fotografija obavijesti zaposlenicima od 24. ožujka 2017., o zabrani rada na svim kombiniranim stolarskim strojevima u stolarskoj radionici tuženika; zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za nadzor zaštite na radu od 23.03.2017., 24.03.2017. i 06.04.2017.; obavijesti o donesenom nalazu i mišljenju Sektora za vještačenje, Područni ured Split od 21.08.2023.; pregledom zdravstvenog kartona i medicinske dokumentacije za tužitelja; izveden je dokaz saslušanjem tužitelja, zz tuženika FŠ; saslušanjem svjedoka DŠ, KŠ, OŠ, EŠ, AŠ, ŠŠ, ČŠ; izveden je dokaz vještačenjem po sudskim vještacima spec. traumatologu dr. Arsenu Paviću, spec. psihijatru dr. SŠ i spec. ortopedu dr. Danči Tripalo te usklađivanje nalaza i mišljenja vještaka spec. traumatologa dr. Arsena Pavića i spec. ortopeda dr. Danči Tripalo na ročištu od dana 2. listopada 2025.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

5. Među strankama u ovom postupku nije sporno:

- da je tužitelj u vrijeme predmetne ozljede na radu koja se dogodila dana 23. ožujka 2017. u drvodjeljskoj radionici tuženika bio radnik tuženika na radnom mjestu kućni majstor kotlovničar;

- da iz Prijave ozljede na radu proizlazi da je tužitelj doživio ozljedu na radu radeći kod tuženika kao poslodavca dana 23. ožujka 2017. i da je prema izjavi tužitelja, obrađivao slike na kombiniranom stroju za obradu drva te je u trenutku ozljede koristio dio stroja

- list pilu (tzv. frezer) koji mu je zahvatio 4. i 5. prst desne ruke, a koji su mu amputirani. Naime, prilikom izrade dijela daske gurajući dasku u smjeru cirkularne pile pomoću klizeće staze, došlo je do iskakanja (izbijanja) daske zbog čega je desna ruka tužitelja proklizala kroz cirkularnu pilu te su tužitelju nastale navedene ozljede;

- da iz zapisnika Inspektorata rada, Službe za nadzor zaštite na radu od 24. ožujka 2017. proizlazi da je tužitelj dao izjavu da je radio poslove izrade drvenog okvira za slike na kombinirci (frezzeru) i da je drveni okvir malih dimenzija, te da je u jednom trenutku prilikom upilavanja čeone strane daske frezer pila izbila dasku i povukla k sebi, te da mu je tako poletjela ruka na pilu;

- da iz zapisnika Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorata rada, Službe za nadzor zaštite na radu, Područnog ureda Split od 24. ožujka 2017. proizlazi da tužitelj ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 28. ožujka 1996. za poslove domar/kućni majstor, te je poslodavac za istog priložio uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način od 5. veljače 2008. iz kojeg proizlazi da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način za poslove kućni majstor i kotlovničar, dok iz procjene rizika broj RN 37861/2015 iz svibnja 2015. izrađene od ovlaštenog društva Ingatest d.o.o. proizlazi da poslovi kućnog majstora/kotlovničara spadaju u poslove sa posebnim uvjetima rada u skladu sa čl. 3. toč. 4. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima 3 Poslovni broj: Gž R- 678/2024-2 rada, kao i da su pod sredstvima rada kojima rukuje majstor/kotlovničar, a na osnovu čega se procjenjivao rizik; ručni alat, ručni električni alat i toplovodno kotlovsko postrojenje, a da u analizi rizika radnog mjesta kućnog majstora/ kotlovničara nije uvršten rad sa navedenim strojem na kojem je tužitelj radio;

- da iz iskaza tužitelja proizlazi da nije imao konkretna ovlaštenja dana od strane poslodavca za rukovanje navedenim strojevima i da je bio upozoravan od poslodavca za rad na siguran način, ali samo za rad na radno mjesto majstora kotlovničara, a ne za rad na navedenim strojevima jer da ga se upozoravala za rad na siguran način na tim strojevima da bi se tada sigurno postavilo pitanje zašto on za rad na tim strojevima nema položen ispit;

- da iz iskaza zz tuženika proizlazi da radno mjesto tužitelja je majstor kotlovničar te prema opisu radnog mjesta smije koristiti se malim ručnim alatima npr. bušilice i sl., a nikako kombiniranim strojevima za obradu drva jer to nije u opisu njegova radnog mjesta i nije osposobljen za rad na siguran način na tim strojevima nego isključivo za rad na radnom mjestu kotlovničara. Isto tako, proizlazi da kada je dolazila osoba za osposobljavanje za rad na siguran način za mjesto majstora kotlovničara, da je upozoravala tužitelja da nije osposobljen za rad na siguran način na kombiniranim strojevima za obradu drva, a on da je rijetko zalazio u radionicu, moguće da je katkad zatekao tužitelja u radionici te ga je sigurno upozoravao da ne smije raditi na navedenim strojevima odnosno da je tužitelj bio upozoravan da ne smije koristiti predmetni stroj i prije obavijesti koja je stavljena na stroj;

- da iz iskaza svjedoka DŠ proizlazi da tužitelj koji je radio na predmetnom kombiniranom stroju za obradu drva nije imao liječničko uvjerenje za rad na navedenom stroju budući da rad na tom stroju predstavlja rad pod posebnim uvjetima rada i upravo zbog toga da je tužitelj morao biti osposobljen za rad na siguran način;

- da iz iskaza AŠ tajnice tuženika proizlazi da tužitelj nije bio osposobljen za rad na siguran način na stroju na kojem je stradao, te da tužitelj nikad nije imao nikakav nalog za rad na navedenom stroju bilo od strane ravnatelja FŠ bilo od strane ranije ravnateljice preminule RŠ, a navedena prostorija koristila se i tu je bila fluktuacija više osoba i da nitko ne zna koliko je ključeva bilo za tu prostoriju niti ona zna tko je tu sve dolazio i odlazio u tu prostoriju. Isto tako, proizlazi da vezano za činjenicu da je tužitelj bio upozoravan za rad na siguran način, da je bio upozoren na to više puta usmeno, te je u 2009. u trenutku kad je ravnatelj FŠ postao ravnatelj isti izdao pisano upozorenje tužitelju za rad na siguran način te da se pridržava svih mjera za rad na siguran način i svih zaštitnih mjera;

- da iz nalaza dr. Pavić proizlazi da je prilikom vještačenja izvršio uvid u nalaze i cjelokupnu zdravstvenu dokumentaciju te da u spisu u navedenoj dokumentaciji nije navedeno da bi bilo zabilježeno da je tužitelj imao zaštitne rukavice. Osim toga, da je tužitelj eventualno imao zaštitne rukavice, zasigurno bi navedeni dijelovi rukavica kao strana tijela bila navedena u operacijskom nalazu budući da bi zaštitna rukavica bila rasječena cirkularnom pilom te da bi se sigurno zabilježilo postojanje nekih nečistoća ili kompromitiranog materijala, ali o tome vještak u spisu ne nalazi nikakve zabilježbe.

6. U nastavku postupka valjalo je utvrditi je li postoji doprinos na strani tužitelja u nastanku predmetnog štetnog događaja, a time i posljedicama proisteklim iz istog.

7. Iz iskaza saslušanog tužitelja proizlazi da je isti po zanimanju KV stolar, a da mu je radno mjesto kod tuženika kućni majstor kotlovničar. Njemu je po opisu radnog mjesta prema njegovom shvaćanju bilo i korištenje navedenim kombiniranim strojem za obradu drva. On da je došao raditi kod tuženika u 11. mjesecu 1994. i u tom je trenutku stroj na kojem se ozlijedio bio jedini kombinirani stroj za obradu drveta, te da taj stroj nije od Turističke škole, da se radilo o stroju Trgovačke škole te se radilo o školi pod nazivom Ante Jonić. Na tom stroju radio je zajedno s kolegom iz Trgovačke škole Bristilom ČŠ. Kao majstor kotlovničar da obavlja niz poslova za školu i to raznih popravaka po školi te je te prigode izrađivao drveni okvir za sliku na kombiniranom stroju za obradu drva jer da je na zidu škole bila slika koja je bila razbijena te je bilo razbijeno i staklo i drveni okvir slike pa da je on išao popraviti da ne predstavlja opasnost za djecu. Njega da se često prilikom rada prekida jer da ga stalno netko zove za popravke po školi. U odnosu kako je došlo do ozljede tog dana, ističe da je zbog izrade drvenog okvira za navedenu sliku krenuo raditi na navedenom kombiniranom stroju frejzeru te taj stroj da ima mogućnost 3 operacije: frezer, cirkular, blanjalicu i bušilicu, a on da je radio na frezeru, gurao je male komade drva da bi prepilio te da je pila u jednom trenutku povukla drvo i desnu ruku i prepilila mu četvrti i peti prst desne ruke te ističe da je bio u šoku nakon navedenog događaja. On da nije imao uvjerenje poslodavca kojim bi bio osposobljen za rad na siguran na način na kombiniranom stroju (frezeru), da je imao samo uvjerenje za kotlovnicu jer se za kotlovnicu polaže poseban ispit, da nije bio obučen za rad na siguran na način na frezeru. Sam inspektor zaštite na radu koji je pristupio na lice mjesta nakon štetnog događaja da je rekao da ne može raditi na navedenom stroju, a poslodavac da je zabranio rad na navedenom stroju nakon dolaska inspektora zaštite na radu. Nadalje, tužitelj ističe da je stroj na kojem je doživio ozljedu bio od Trgovačke škole i zvao se Linvincibile 2000, a uz njega je postojao stroj Mini max 350 k od tuženika. Ističe da je bio sam u radionici i nakon što je doživio ozljedu od šoka da je istrčao van i profesori da su pozvali hitnu pomoć. U KBC Split da je došla i njegova supruga koja radi kao čistačica u navedenoj školi. U KBC-u da je utvrđeno da mu se ne može ništa spasiti jer je stroj prste samljeo i amputirani su, a i napravljen je snimak ruke te je to bilo oko 23,00 sata, a ujutro da mu je napravljena operacija plastičnog kirurga dr. U. Po štetnom događaju da je bio 6 mjeseci na bolovanju i fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji na Križinama i u Toplicama u gradu i još uvijek da se liječi svako 3 mjeseca na preglede i da se liječi kod psihijatrice dr. Kralj te prati njegovo zdravstveno stanje s obzirom na posao koji radi i obavještava medicinu rada, a koja obavlja njegove preglede za navedeno radno mjesto. Što se tiče zaštitnog odjela tužitelj navodi da je imao radne hlače, jaketu, naočale za vid, rukavice te mu je to osigurao poslodavac. Ističe da ne zna i nema saznanja da li je stroj na kojem je doživio ozljedu, a koji je bio stroj od Trgovačke škole imao sve pripadajuće ateste i bio ispravan. Na stroju frezera da nije postojala nikakva uputa za rad na istom, niti upozorenja vezano za opasnost rukovanja strojem, na zidu da su bile izvješene osnovne karakteristike samog stroja i slike za koje ne zna što označavaju. Navodi da nije radio na minimax stroju vlasništva Turističke škole kad se ozlijedio jer freza na stroju Ugostiteljske škole nije bila ispravna, stroj Ugostiteljske škole da je imao sve što je bilo potrebno u smislu uputa za rukovanje jer se radilo o novom stroju Minimax. Nadalje, da on nije imao konkretna ovlaštenja dana od strane poslodavca za rukovanje navedenim strojevima ali da je on radio na tim strojevima i da su nadležne osobe tuženika s tom činjenicom bile upoznate jer su dolazili u radioni i vidjeli ga kako radi te da se koristio tim strojevima po potrebi. Isti da je bio upozoravan od poslodavca za rad na siguran način, ali samo za rad na radno mjesto majstora kotlovničara, a ne za rad na navedenim strojevima jer da ga se upozoravala za rad na siguran način na tim strojevima da bi se tada sigurno postavilo pitanje zašto on za rad na tim strojevima nema položen ispit. Rad na tim strojevima do ozljeđivanja bio uvršten u rizik poslovanja, a to se promijenilo tek nakon njegovog ozljeđivanja. Zaključno navodi da je u trenu dolaska inspektora zaštite na radu i utvrđivanja činjenica vezano za štetni događaj moglo jedino doći do toga da se postavi pitanje ili zabrane rada na strojevima ili osposobljavanja radnika za rad na siguran način. Navodi da je u trenutku ozljeđivanja imao zaštitne rukavice jer da radi s drvetom ali mu je ruka zbog ozljede bila krvava. Vezano za njegove izjave inspektoru rada i HZZO da nigdje ne govori o popravljanju drvenog okvira nego o izradi drvenog okvira, isti navodi da je moguće obzirom da je davao više izjava da postoje različitosti za navedeno pitanje u izjavi, ali da je to bilo posljedica velikog stresa jer je doživio tešku ozljedu na radu gdje je izgubio dva prsta. Vezano za činjenicu i saznanje da je tuženik kupio više drvenih okvira, isti navodi da je za to saznao tek nakon što su slike kupljene, ali nakon njegova ozljeđivanja i to u vrijeme kad se vratio raditi. Vezano za materijal koji dolazi u školu kao što su dašćica, okviri, isti navodi da je on upoznat samo s materijalom koji on kupi za izradu, a ne i s onim što naručuje škola.

8. Iz iskaza saslušanog zz tuženika FŠ proizlazi da je isti upoznat s nesretnim događajem koji se desio tužitelju u prostoru radione kod tuženika jer ga je o tome izvijestila njegova tajnica. Da je povodom štetnog događaja bila popunjena prijava ozljede na radu od tuženika, a na lice mjesta radi utvrđivanje činjenica da je izišao inspektor zaštite na radu DŠ. Te prigode na licu mjesta da su bili i forenzičari. U odnosu na kombinirane strojeve za obradu drva koji su u radioni tuženika da su ti strojevi nabavljeni prije nego što je postao ravnatelj škole, a on da je ravnatelj od 2009. Po zanimanju da je tužitelj stolar, a njegovo radno mjesto je majstor kotlovničar te se prema opisu svog radnog mjesta smije koristiti malim ručnim alatima npr. bušilice i sl., a nikako kombiniranim strojevima za obradu drva jer da to nije u opisu njegova radnog mjesta i nije osposobljen za rad na siguran način na tim strojevima nego isključivo za rad na radnom mjestu kotlovničara. Zz tuženika navodi da se nitko nije imao ovlast koristit tim strojevima jer da škola u to vrijeme nije imala zaposlenog stolara i to radno mjesto stolara. Ozljeda na radu tužitelju da se dogodila zbog stroja koji je pripadao Trgovačkoj školi. Kućni meštri da su imali ključeve radionice jer je uz tu radionicu bila i kotlovnica te da je radionica bila zajednička za tuženika i Trgovačku školu. Navodi da su se oba kućna majstora koristila navedenom radionicom, a on osobno da je rijetko dolazio u tu radionici, u procjenu rizika da nije uvršten rad na spomenutim strojevima u radionici. Kad je dolazila osoba za osposobljavanje za rad na siguran način za mjesto majstora kotlovničara ista da je upozoravala tužitelja da nije osposobljen za rad na siguran način na kombiniranim strojevima za obradu drva. Po štetnom događaju inspektor zaštite na radu da je rekao da je potrebno zabraniti rad na strojevima za obradu drveta pa je ravnatelj djelatnicima škole stavio obavijest u školi. Ističe da nije upoznat da li su strojevi imali istaknute upute o rukovanju. Ne zna da li je provjeravana ispravnost strojeva već da je s time upoznat od tužitelja obzirom što tužitelj ističe, ukoliko bi mu se tužitelj obratio za popravke na strojevima on je to odobravao jer se tuženik ponašao s pažnjom dobrog gospodarstvenika. Rijetko da je zalazio u radionicu, moguće da je katkad zatekao tužitelja te da ga je sigurno upozorava da ne smije raditi na navedenim strojevima. Tužitelju da su bila osigurana sredstva zaštite na radu u smislu zaštitne odjeće. Vezano za obrazac na listu 49 spisa i pitanje iz kojeg razloga u tom obrascu stoji između korištenih alata strojeva i uređaja i univerzalni stroj za obradu drva, a on ističe da ti strojevi nisu nikad bili obuhvaćeni procjenom rizika, zz tuženika navodi da je vidljivo iz obrasca da se sve što tu piše odnosi na domara kućnog majstora, a ne na kućni majstor kotlovničar, jer je škola imala ranije domara a domar više ne postoji. Navodi da je tužitelja upozorio samo usmeno, a ne pismeno kad je formirano mjesto kućni majstor kotlovničar da ne može rukovati kombiniranim strojevima za obradu drva, a gospođa koja radi u Ing atest upozorila je tužitelja što može raditi vezano za njegov radno mjesto. Vezano za činjenicu da je dozvoljavao popravke jednog stroja Minimax od škole, isti odgovara da je to radio jer je postupao kao dobar gospodarstvenik, a to je radio iz razloga jer je navedeni stroj htio prodati te da stroj je prodao iza ozljede, a drugi stroj na kojem se tužitelj ozlijedio prodan je u isto vrijeme od Trgovačke škole. Ističe da kada se radila portirnica da nije trebalo koristiti spomenuti stroj. Vezano za upit kada je tužitelj radio portirnicu da li mu je zz tuženika oštrio noževe i pile za stroj, isti navodi da ukoliko je tužitelj to tražio da mu je to odobrio i napravio kao dobar gospodarstvenik, a da ne veže to ni za kakav događaj, a portirnica je rađena otprilike 2016., te da tada nije znao da li će tužitelj rezati daske na stroju, a da mu tužitelj nije rekao zašto traži oštrenje noževa na stroju. Nadalje ističe da škola kupuje rezane daske i da je to uobičajeno, a da je ključeve radione imao tužitelj. Ističe da je tužitelj bio upozoravan da ne smije koristiti predmetni stroj i prije obavijesti koja je stavljena na stroj. Navodi da je bilo 30-ak uokvirenih plakata, a koje je tužitelj povješao u hodnicima škole, te da je to bilo mjeseca dana prije štetnog događaja te da misli da je tužitelj postavio plakate jer ih nije imao tko drugi postaviti.

9. Iz iskaza saslušanog svjedoka DŠ proizlazi da je on u svojstvu inspektora zaštite na radu dana 23.03.2017. obavio očevid na licu mjesta temeljem dojave I. Policijske postaje, a vezano za ozljedu na radu tužitelja u drvodjeljskoj radionici Ugostiteljske škole u Splitu. Isti navodi da sve što je utvrdio da je ujedno i opisao u zapisniku sastavljenom na licu mjesta dana 23.03.2017. Svjedok navodi da je navedene prigode utvrdio da je tužitelj kao radnik kod tuženika radio na kombiniranom stroju za obradu drva, te da je kritične prigode izrađivao drvene okvire za slike. Svjedok napominje da je potpuno irelevantna činjenica čije vlasništvo je bio kombinirani stroj za obradu drva na kojem je tužitelj navedene prigode radio, budući da poslodavac u svakom trenutku treba voditi računa o tome što tužitelj radi kao njegov radnik i o radnom mjestu gdje isti radi te o tome da tužitelj bude osposobljen za rad na siguran način na sredstvu rada na kojem radi te da ujedno radnik ne može raditi sam po svome nahođenju, ali da je ujedno i poslodavac dužan o tome voditi računa te da je dužan radniku dati konkretne zadatke. Svjedok ističe da je utvrđeno da radnik koji je radio na navedenom kombiniranom stroju za obradu drva nije imao liječničko uvjerenje za rad na navedenom stroju, budući da rad na tom stroju predstavlja rad pod posebnim uvjetima rada i da upravo iz tog razloga je tužitelj morao biti osposobljen za rad na siguran način. Nadalje ističe da struka upravo prethodi osposobljavanju radnika za rad na siguran način te da je tužitelj imao stručnu osposobljenost za rad na navedenom stroju, prema kojoj bi trebao znati što se radi s tim strojem ali da je odgovornost poslodavca u tome da osposobi tužitelja za rad na siguran način i da mu omogući zdravstveni pregled za rad na navedenome stroju, te da je sve navedeno trebalo biti spomenuto u procjeni rizika koji je temeljni akt zaštite na radu, a da u procjeni rizika nisu procijenjeni rizici na tom radnom mjestu odnosno vezano za rad sa navedenim strojem. Svjedok ističe da je utvrdio da nije bilo neposrednih očevidaca predmetnog događaja već da se iz dojave policije i izjave samog tužitelja kao ozlijeđenog radnika doznalo o okolnostima same nezgode i iz samog očevida. U odnosu na način kako se tužitelju dogodila nezgoda, svjedok ističe da je utvrđeno da je prilikom obrade drvenog okvira tužitelj izgubio dva prsta ruke, budući mu je ruka vjerovatno proklizala i podletila pod alat, odnosno obrađeni komad drveta da je vjerojatno zapeo pod list pile, trznuo, pa je tužiteljevu ruku zahvatio alat stroja. Nakon svega navedenog, svjedok ističe da je donio usmenu mjeru na zapisnik odnosno usmeno rješenje – zabranu poslodavcu da raspoređuje radnika na tom radnom mjestu dok ga se ne osposobi za rad na siguran način na navedenom radnom mjestu i dok ga se zdravstveno ne pregleda. Isti također ističe u odnosu na kombinirani stroj za obradu drva na kojem je tužitelj rada radio, da obzirom da mu nije pružen dokaz da je stroj ispitan na svoju ispravnost – nije mu predočen atest, isti navodi da je izdao zabranu rada na tom stroju dok se stroj ne ispita odnosno dok se ne predoči dokaz o njegovoj ispravnosti te da je naređeno poslodavcu da svoju procjenu rizika uskladi s procjenom za rizikom rada na navedenom mjestu rada. Navodi da je poslodavac postupio po naredbi ne na način da je uskladio procjenu rizika rada na navedenom stroju, nego je izdao zabranu rada na navedenom stroju. Navodi da on pravno i putem dokumentacije nije utvrdio čiji je navedeni stroj za obradu drveta odnosno čije je vlasništvo tog stroja već da je sami ozlijeđeni radnik rekao da navedeni stroj pripada Trgovačkoj školi, a iz razloga što je stroj Minimax – kombinirka do ovog stroja bila u kvaru. Navodi da nije upoznat da li je netko dao uputu tužitelju za rad na navedenom stroju, te da je upoznat s činjenicom da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto kućnog majstora – domara i da je vidio ugovor o radu. Nadalje svjedok navodi da se radnik za rad na siguran način obučava na način da se dođe na njegovo mjesto rada, vrši se procjena rizika odnosno analiziraju se rizici za njegovo mjesto rada, to se stavlja u procjenu rizika, te se na osnovu toga radnika obučava, dobije literaturu, te da se tada sprovodi testiranje, a iz čega treba proizići pozitivna ocjena o osposobljavanju. Nadalje, navodi da procjena rizika ne poznaje vlasništvo strojeva, te da se u njoj ne analizira vlasništvo pojedinog stroja, a da procjena rizika radnog mjesta sadrži opis radnog mjesta, poslove koje radnik radi i iz toga proizlazi osposobljavanje i procjena rizika za navedeno radno mjesto te da je tužitelj bio upoznat s alatima i uređajima koje smije koristiti, a kroz navedenu procjenu rizika. Navodi da se iz samog očevida činjenica da li je tužitelj navedeni stroj koristio na ispravan način nije mogla utvrditi budući nije bilo neposrednog očevica samog događaja, a da se prilikom samog očevida navedena činjenica nije mogla utvrditi, ali da se da spekulirati da je zaštitna naprava bila sa strane ali da je to samo nagađanje. Vezano za održavanje i popravak školskog namješta, školskih sjedalica i dijelova namještaja, svjedok navodi da može doći do potrebe korištenja navedenog stroja, ukoliko postoji navedena potreba, a treba koristiti jači alat od ručnog alata, da je potrebno za korištenje takvog alata u istoj procjeni rizika procijeniti rizike rada sa navedenim strojem. Navodi da je u većoj mjeri takve poslove moguće obaviti ručnim alatom, ali za svaki konkretni slučaj treba analizirati da li je to moguće obaviti ručnim alatom.

10. Temeljem odredbe članka 111. stavka 1. Zakona o radu (''NN'' 93/2014- u daljnjem tekstu ZR-a) je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Nadalje, temeljem odredbe članka 25.stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (''NN'' 71/14) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, te temeljem stavka 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Temeljem odredbe članka 27.stavka 1. navedenog Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika osposobiti radnika za rad na siguran način prije početka rada, kod promjena u radnom postupku, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije, kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada, kod utvrđenog oštećenog zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu. Odredbom članka 27.stavka 2. istog Zakona poslodavac će osposobljavanje iz stavka 1. ovog članka provesti na način da radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika ( o organizaciji rada, rizicima i načinu izvođenja radnih postupaka) te da radniku objasni i da radnika osposobi za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada u skladu sa procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi sa radom. Također je odredbom članka 18.stavka 1. Zakona o zaštiti na radu propisano da je poslodavac obvezan uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije i biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofizičke napore, rad sa nametnutim ritmom i druge rizike koji su prisutni radi sprječavanja ili smanjenja rizika. Temeljem odredbe članka 18.stavka 2. Zakona o zaštiti na radu je propisano da je da je poslodavac obvezan uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofizičke napore i druge rizike koji su prisutni, a radi sprječavanja ili smanjenja tih rizika. Također je propisano temeljem odredbe članka 18.stavka 2. Zakona o zaštiti na radu da je poslodavac obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenih rizicima kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi sa radom te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao bolju razinu zaštite na radu. Naposljetku, odredbom članka 18.stavka 4. Zakona o zaštiti na radu je propisano da propusti učinjeni u postupku procjene rizika (npr. propust uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi sa radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, odnosno podcjenjivanje njegove štetne posljedice) ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu.

11. Iz svih pregledanih i provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužitelj radeći kod tuženika na poslovima kućnog majstora- kotlovničara u drvodjeljskoj radioni tuženika doživio radnu nezgodu na način da je dana 23.03.2017.godine za tuženika kao poslodavca u drvodjeljskoj radioni tuženika obavljao poslove izrade drvenog okvira za slike na kombiniranom stroju za obradu drveta (frezeru), te da je drveni okvir kojeg je obrađivao bio malih dimenzija te mu je prilikom izrade muškog dijela spoja čeone strane daske u dužini od 8 cm u više prijelaza frezer (list pile) izbio dasku i povukao je sebi, te je uslijed trzaja desna ruka tužitelja poletjela na pilu te je list pile zahvatio dva prsta desne ruke.

12. Imajući u vidu sve navedeno, ovaj sud je mišljenja da obzirom da je radno mjesto tužitelja koji je radio na radnom mjestu majstora/kotlovničara kod tuženika u opisu radnog mjesta sadržavala i popravke namještaja, međutim prema opisu radnog mjesta on se mogao koristiti samo malim ručnim alatima npr. bušilice i sl., a nikako kombiniranim strojevima za obradu drva jer to nije u opisu njegova radnog mjesta, a niti je bio osposobljen za rad na siguran način na tom stroju nego isključivo za rad na radnom mjestu kotlovničar što je u svom iskazu jasno istakao inspektor rada DŠ. Iz iskaza zz tuženika BŠ jasno proizlazi da je isti bio upoznat sa činjenicom da tužitelj koristi zajedničku prostoriju i da ima ključeve od radione u kojoj su bili smješteni kombinirani strojevi za obradu drveta vlasništva Trgovačke škole i tuženika, te da je zz tuženika bio svjestan da tužitelj ima neometan pristup navedenim strojevima, a da isti nisu uključeni u procjenu rizika premda je inspektor rada DŠ utvrdio da su navedeni strojevi obzirom na radno mjesto tužitelja trebali biti uključeni u procjenu rizika kao i činjenice da nije tužitelja osposobio za rad na navedenim strojevima, te sukladno navedenom proizlazi da tuženik iz razloga neuvrštavanja navedenih strojeva procjenu rizika nije poduzeo odgovarajuću zaštitu na radu budući zbog neadekvatne procjene rizika nije predvidio vjerojatnost štete koja se tužitelju dogodila stoga ovaj sud smatra da je tuženik djelomično odgovoran tužitelju za nastalu štetu. Nadalje pri ocjeni odgovornosti za nastali štetni događaj ovaj sud smatra da je tužitelj nije dokazao da je dobio konkretan radni nalog od tuženika za korištenje tog stroja za izradu okvira za sliku kritične prigode i bilo mu je poznato da nije bio osposobljen za rad na siguran način na predmetnom stroju jer je prošao izobrazbu za rad na siguran način za radno mjesto kućni majstor – kotlovničar, pri čemu je i sam naveo u svom iskazu da nije imao konkretna ovlaštenja dana od strane poslodavca za rukovanje navedenim strojevima i da je bio upozoravan od poslodavca za rad na siguran način. Isto tako tužitelj nije dokazao da je pri upotrebi predmetnog stroja koristio zaštitne rukavice jer iz nalaza dr. Pavić proizlazi da nigdje u spisu u navedenoj dokumentaciji nije navedeno da bi bilo zabilježeno da je tužitelj imao zaštitne rukavice, a da je eventualno imao zaštitne rukavice, zasigurno bi navedeni dijelovi rukavica kao strana tijela bila navedena u operacijskom nalazu budući da bi zaštitna rukavica bila rasječena cirkularnom pilom te bi se sigurno zabilježilo postojanje nekih nečistoća ili kompromitiranog materijala, što upućuje i na zaključak da tužitelj nije ni koristio propisana zaštitna sredstva. Iz svega navedenog bi proizlazilo da tužitelj nije postupao kao prosječno pažljiv radnik u danoj situaciji, te da je bio nemaran.

13.Temeljem čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21- dalje ZOO) šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Temeljem čl. 1066. istog zakona, umjesto vlasnika stvari isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda a nije kod njega na radu. Vlasnik opasne stvari koji ju je povjerio osobi koja nije osposobljena ili nije ovlaštena njome rukovati odgovara za štetu koja potekne od te stvari. Iz čl. 1067. istog zakona, vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari a koji se nije mogao spriječiti izbjeći ili otkloniti. Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala radnjom isključivo oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti. Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

14. Analizom i ocjenom cjelokupnog dokaznog postupka sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju postoji podijeljena odgovornost za štetu koju je tužitelj pretrpio na radu jer je tuženik kao poslodavac znao i tolerirao način rada protivan pravilima o zaštiti na radu, kako je to obrazloženo u toč. 12. ove presude, te znajući da tužitelj nije osposobljen na rad na predmetnom stroju dopustio mu je da ima ključeve od prostorije gdje se isti nalazi i da povremeno radi na njemu, dok je tužitelj kao radnik bez ovlaštenja i naloga od strane poslodavca kritične prigode rukovao navedenim strojem iako je bio je svjestan da nije osposobljen za rad na siguran način. Nadalje tužitelj nije dokazao da je pri upotrebi predmetnog stroja koristio zaštitne rukavice, stoga slijedom navedenog po ocjeni ovog suda ukupni doprinos tužitelja nastanku ove štete ovaj sud procjenjuje u omjeru od 50%, a sve sukladno čl. 1067 st. 3. ZOO-a.

15.U odnosu na utvrđivanje visine predmetne naknade štete koja tužitelja pripada temeljem odredbe članka 1100.stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21) je propisano da sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaju opravdavaju može dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, te sukladno stavku 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih, fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. U navedenom smislu je provedeno vještačenje po vještacima dr. Arsenu Pavić specijalisti traumatologu, spec. ortopedu dr. Danči Tripalo, te psihijatru dr. SŠ, kao i usaglašavanje nalaza i mišljenja vještaka dr. Arsena Pavića i dr. Danči Tripalo.

16. Iz nalaza i mišljenja dr. CŠ, spec. traumatologije danom na ročištu od 7.udenog 2023. dr. Arsen Pavić proizlazi da je isti pregledao spis i spisu priležeću medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton tužitelja iz čega da je razvidno kako je dana 23.03.2017. tužitelj, na radnom mjestu pri rukovanju cirkularnom pilom zadobio ozljedu desne šake. Navodi se da je isti zbog navedene ozljede zaprimljen u KBC Split ,Kliniku za kirurgiju, Zavod za plastičnu kirurgiju gdje da je hospitaliziran do 26.03.2017. Navodi se da je tužitelju dijagnosticirana proksimalna transfalangealna amputacija 4.i 5. prsta desne šake te multipla udarno gnječne rane palca,kažiprsta i srednjeg prsta desne šake. Istaknuto je da je po prijemu u lokalnoj anesteziji učinjen operacijski zahvat plastikom defekta sa lokalnim režnjem za 4.i 5.prst kao i obrada nevedenih rana, te da su ordinirani lijekovi po pravilima struke. Navodi se da po otpustu slijede ambulantne kontrole kirurga plastičara 27.03.2017.radi previjanja, potom i 3.04.2017. radi previjanja kada su dane upute za vađenje šavova i fizikalnu terapiju. Istaknuto je da je tužitelj dana 3.05.2017. pregledan po fizijatru koji da uz amputirani 4.i 5.prst sa izrazito kratkim bataljcima utvrđuje otok u području MCP etaže sa palmarne strane dlana kao i kontrakturu 3.prsta koji ne ulazi u potpunosti u šaku pa da stoga indicira fizikalnu terapiju ambulantno koja se provodi tijekom 5.,6. i 7 mjeseca .U nalazu fizijatra od 7.06.2017. uz nastavak fizikalne terapije,a poradi bolova da je ordiniran Skudeksa, lijek koji je kombinacija opioida (tramadol klorid) I NSAR(deksketoprofen). Istaknuto je da nakon provedene fizikalne terapije tijekom 5.,6. i 7. mjeseca, kontroliran je po fizijatru 16.08.2017.koji da navodi kako pasivno postiže pun opseg pokreta trećeg prsta dok da su aktivne kretnje reducirane, znatno u DIP-u, a djelomično u PIP-u te da preporuča vježbe kod kuće. Nadalje se navodi da je dana 25.09.2017. kontroliran je po kirurgu plastičaru koji da utvrđuje: kako su formirani bataljci, kako je ograničena mogućnost fleksije i ekstenzije 3. prsta, kako je pri pokretanju 2.i 3. prsta prisutna bolnost uz gubitak grube motoričke snage i osjeta šake. Konstatira kako je bitno umanjena funkcija dominantne desne šake i stanje smatra konačnim. Ističe se da je tužitelj pregledan od anesteziologa 9.11.2018. u Ambulanti za bol koji da dijagnosticira uz Sy LS I Sy CB i fantomsku bol. Istaknuto je da u nalazu fizijatra od 17.10.2019., kada da je tužitelj liječen zbog bolesti kralježnice te da je zabilježeno stanje nakon amputacije 4.i 5. prsta uz nepotpunu gibljivost DIP-a III. prsta. Istaknuto je da je u zdravstvenom kartonu tužitelja, relevantno za predmetno ozljeđivanje, dana 20.08.2015.zabilježena amputacija vrška trećeg prsta desne šake koja da je sanirana bez zabilježenih posljedica. Zaključno vještak daje mišljenje da je tužitelj zadobio ozljede desne šake koje su navedene u nalazima. Navodi da su ozljede rezultirale trajnim funkcionalnim deficitom prvenstveno zbog amputiranog 4. i 5. prsta desne dominantne šake s gubitkom grube motorne snage iste, te uz nepotpunu funkciju distalnog interfalagijalnog zgloba trećeg prsta desne šake. Ističe se da je tužitelj doživio povredu prava osobnosti sa trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti do 14%, te da je kod tužitelja prisutan trajni funkcionalni deficit za sve radnje kao što su nošenje teških tereta, bavljenje finim poslovima, tipkanje na stroju za pisanje, sviranje instrumenata i bavljenje određenim sportskim aktivnostima. Istaknuto je da je kod tužitelja smanjena odnosno bitno smanjena, a upravo zbog defekta desne šake funkcionalnost i kod obavljanja svakodnevnih kućanskih poslova i održavanja osobne higijene. Vještak navodi da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 7 dana, a blagog intenziteta još 2 mjeseca.. Isti navodi da povremeni bolovi koji su se periodički javljali, a u koje možemo i upisati bolove koji su navedeni kao fantomska bol vještak ističe da je uklopio u gore navedeni postotak. Također navodi da je tužitelju bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 2 mjeseca u prosjeku dnevno 4 sata, a potom još 1 mjesec u prosjeku 1 sat. Tuđa pomoć i njega (nemedicinska) da je obuhvaćala sve kućanske poslove, obavljanje osobne higijene, pomoć pri odlasku na kontrole i u kupovinu. Istaknuto je da je tužitelj trpio neugodu i nelagodu zbog navedene ozljede kako neposredno nakon ozljeđivanja, tako i tijekom liječenja, te da se to odnosi na izlaganje operacijskom zahvatu, tijekom previjanja i kontrola, a kroz koje vrijeme da je bio opterećen u razmišljanjima kako će ovo završiti s desnom šakom koja je dominantna. Također je navedeno da je tužitelj izgubio dva prsta desne šake gdje su prisutni zaostali kratki bataljci te da se to može cijeniti kao naruženje srednjeg stupnja. Vještak je potvrdio činjenicu da je tužitelj u cijelosti ispoštivao tijek liječenja.Vještak napominje da je on prilikom vještačenja izvršio uvid u nalaze i cjelokupnu zdravstvenu dokumentaciju te da nigdje u spisu u navedenoj dokumentaciji nije navedeno da bi bilo zabilježeno da je tužitelj imao zaštitne rukavice. Vještak napominje da je tužitelj eventualno imao zaštitne rukavice, zasigurno bi navedeni dijelovi rukavica kao strana tijela bila navedena u operacijskom nalazu budući da bi zaštitna rukavica bila rasječena cirkularnom pilom te da bi se sigurno zabilježilo postojanje nekih nečistoća ili kompromitiranog materijala ali da o tome vještak u spisu ne nalazi nikakve zabilježbe.

17. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Nikole Silić spec.psihijatra proizlazi da je isti također pregledao spis i spisu priležeću medicinsku dokumentaciju iz koje da je vidljivo da je tužitelj 23. ožujka 2017. zadobio ozljedu desne šake zbog čega da je zaprimljen na Hitnom kirurškom prijemu KBC Split. Iz nalaza traumatologa koji potanko iznosi postoperacijski tijek i liječenje po specijalistima plastične medicine, kao i fizijatrima vještak navodi da se vidi da je postoperacijski praćen i liječen po pravilima struke navedenih specijalnosti. Ističe se da spisu prileže brojni nalazi psihijatra koji govore da se radilo o stanju poslije akutne traume, zapravo stanju poslije akutnog stresa kao i o anksiozno depresivnom poremećaju zbog čega da je tužitelj cijelo vrijeme bio pod antidepresivima i anksioliticima – lijekovima koji smanjuju napetost i anksioznost. Nadalje navodi da nakon uvida u spis i potanke analize nalaza traumatologa može iznijeti sljedeće mišljenje da je tužitelj zbog navedenih smetnji trpio jake strahove u trajanju od jednog dana, srednje jake strahove u trajanju od 7 dana, blage strahove u trajanju od 2 mjeseca. Vezano za povredu prava osobnosti vještak navodi da su psihički integritet kao i kvaliteta života zbog navedene povrede desne šake bili umanjeni u postotku od 14%, a što da se uklapa u procjenu spec. traumatologa. Vezano za naruženje vještak navodi da je mišljenja da se radi o naruženju prvog stupnja zbog navedene povrede, a kako da je i naveo specijalista traumatolog. U odnosu na činjenicu da li je kod tužitelja ranije bilo kakvih psihičkih smetnji i uzimanja lijekova vezano za to isti navodi da koliko se vidi iz zdravstvene dokumentacije u spisu kod tužitelja prije štetnog događaja da nije bilo nikakvih duševnih smetnji.

18. Iz nalaza i mišljenja vještakinje Danči Tripalo spec. ortopeda proizlazi da je ista pregledala sudski spis i priloženu medicinsku dokumentaciju te da je pregledala i tužitelja u sudnici. Navodi da je tužitelj dana 23. ožujka 2017. primljen u KBC Split, Zavod za plastičnu kirurgiju zbog traumatske amputacije 4. i 5. prsta desne šake te rana u području od 1. do 3. prsta desne šake. Ističe da je sutradan napravljena operacija, obrada rana i obrada defekta kože u području amputiranih prstiju te da je 26. ožujka otpušten kući, liječen je antibioticima i analgeticima te antitromboticima. Nakon toga da je redovito odlazio na kontrole te da je upućen na fizikalnu terapiju. Priložen je i karton sa fizikalne terapije iz kojeg da je ista utvrdila da je uredno obavljao fizikalnu terapiju kroz 5. mjesec i jedan dio 6. i 7. mjesec. Ističe da je pregledala i osobni zdravstveni karton tužitelja u kojem da nije pronašla da je imao sličnu ozljedu prije štetnog događaja. Vještakinja ističe da je na pregledu tužitelja ustanovila da se radi o visokim amputacijama 4. i 5. prsta i to u predjelu donjeg članka tako da se može reći da tužitelj u potpunosti nema 4. i 5. prst jer da njihova funkcija tih malih amputiranih članaka se ne može upotrijebiti. Što se tiče funkcije 3. prsta ista navodi da je uredna, međutim da se kod tužitelja javlja bolnost i koči proksimalni zglob pri formiranju šake, te da ga on ne može skroz savinuti kako bi formirao šaku sa tri prsta nego da taj prst zaostaje. Vještakinja navodi da je mišljenja da se radi o težoj tjelesnoj ozljedi koja da je samo zbog gubitka dva prsta ostavila umanjenje životnih aktivnosti za svaki prst 6% tako da je umanjenje 12%, te da bi još dodala za posljedice ozljede 3. prsta postotak od 2%, a što da bi zajedno sa ovim iznosilo 14%. Što se tiče bolova, vještakinja navodi da su oni bili jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 8 dana i slabog intenziteta 6 tjedana. U odnosu na tuđu pomoć i njegu ista navodi da je bila potrebna prvi mjesec 3 sata dnevno i još jedan mjesec 1 sat dnevno, a nakon toga sve što da mu je potrebno da se ubraja u njegovo umanjenje životnih aktivnosti. Naruženost da je vidljiva drugim osobama kada se zagledaju u desnu ruku te da spada u naruženje srednjeg stupnja. U odnosu na činjenicu kad je dovršeno liječenje vještakinja navodi da je liječenje aktivno dovršeno nakon 3 mjeseca od ozljede. U odnosu na činjenicu da li je ranija ozljeda amputacije vrška 3. prsta desne šake od utjecaja za danas utvrđeno umanjenje životne aktivnosti ista navodi da amputacija nije od nikakvog utjecaja za danas utvrđeno umanjenje životne aktivnosti te da se ista i ne vidi.

19. Sukladno uputi višeg suda provedeno je i usaglašavanje nalaza i mišljenja vještaka dr. Arsena Pavića i dr. Danči Tripalo. U svom zajedničkom nalazu i mišljenju na ročištu od dana 2. listopada 2025. vještaci dr. Arsen Pavić i dr. Danči Tripalo navode da su već ranije i to na ročištu od 7. studenog 2023. kao i na ročištu od 12. prosinca 2023. dali svoj nalaz i mišljenje, te da im je naloženo usuglasiti mišljenja pa slijedom navedenog daju zajedničku procjenu: Po pitanju umanjenja životnih aktivnosti oba dvoje se slažu da su dali procjenu povrede prava osobnosti sa trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti u izraženom postotku od 14%. Ovdje u sudnici, a prije rasprave usuglasili su svoje procjene po pitanju procjene bolova i tuđe njege i pomoći (nemedicinske). Usuglasili su se da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta sedam dana, a blagog intenziteta još sedam tjedana. Bolovi koji su se javljali u kraćem trajanju, a u koje spadaju fantomski bolovi uklopljeni da su u gore procijenjeni iznos od 14%. Po pitanju potrebe za tuđom njegom i pomoći jedinstvena da je procjena da je tužitelj trebao nemedicinsku skrb u kući tijekom 45 dana u prosjeku svaki dan tri sata, a potom još jedan mjesec u prosjeku jedan sat dnevno. Što se pak tiče naruženosti da smatraju da je došlo do srednjeg stupnja naruženja koje da je vidljivo drugim osobama kada se zagledaju u desnu šaku tijekom cijele godine.

20. Uvažavajući sve što su navedeni vještaci iskazali vezano za zdravstveno stanje tužitelja, te uvažavajući životnu dob tužitelja, kao i činjenicu da je riječ o teškoj tjelesnoj ozljedi tužitelja koja se očitovala u gubitku 4. i 5. prsta desne šake te rana u području od 1-3 prsta desne šake, kao i činjenice da je tužitelj zbog navedenog imao i operativni zahvat i da je liječen antibioticima, analgeticima i antitromboticima, te da je odlazio i na dugotrajnu fizikalnu terapiju , te da je imao neugodnosti zbog navedenog liječenja, te činjenicu da je kod tužitelja nastalo umanjenje životne aktivnosti koje se očituje u trajnom funkcionalnom deficitu za sve radnje kao što su npr. nošenje teških tereta, bavljenje fizičkim poslovima, tipkanje na stroju za pisanje i slično, a smanjena mu je funkcionalnost i kod obavljanja kućnih poslova, te mu je i psihički integritet zbog navedene ozljede umanjen za 14 % te uzimajući u obzir sve što su vještaci iskazali vezano za trajnost i intezitet fizičkih boli, duševnih boli i straha ovaj sud je mišljenja da tužitelja osnovano pripada na ime pravične naknade na ime neimovinske štete zatraženi iznos od 8.626,98 Eur-a., a od čega 2.853,41 Eur-a na ime fizičkih boli, 2.853,41 Eur-a na ime straha te 2.920,16 Eur-a na ime duševnih boli zbog umanjenja životnih aktivnosti. Međutim navedeni priznati iznos neimovinske štete tužitelju u iznosu od 8.626,98 Eur-a valjalo je umanjiti sukladno procjeni tužiteljevog doprinosa od 50% nastanku štete, stoga mu je dosuđen iznos od 4.313,49 Eura, dok je za više zatraženo za iznos od 4.313,49 Eura tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan. Tužitelju je priznata i zakonska zatezna kamata od podnošenja tužbe pa do isplate sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a kojom je propisano da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Navedena zakonska zatezna kamata se do 31.12.2022.godine obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 126/21) dok se od 01.01.2023.godine do isplate ista obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22). Radi navedenog odlučeno je kao u točki I/ izreke ove presude.

21. Tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu imovinske štete također je djelomično osnovan. Tužitelj potražuje imovinsku štetu naknade za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 716,70 Eur-a, dok su zatraženi troškovi liječenja pravomoćno odbijeni. Temeljem odredbe članka 1095.stavka 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenje. Iz nalaza i mišljenja dr. CŠ i dr. Danči Tripalo nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njege nemedicinskog tipa u trajanju od 2 mjeseca četiri sata dnevno i jedan mjesec jedan sat dnevno te još jedan mjesec tri sata dnevno i jedan mjesec 1 sat dnevno, te uzimajući u obzir podatke o cijeni sata tuđe pomoći i njege koje je ovom sudu dostavio tužitelj i to cjenik izvaninstitucionalnih usluga od Doma za starije i nemoćne osobe Lovret (list 99 spisa), a prema kojem cjeniku bi održavanje higijene nemedicinskog tipa iznosilo 5,31 Eur- a/40,00 Kuna tužitelja bi na ime tuđe pomoći i njege pripadao ukupan iznos od ukupno 2.070,48 Eur-a/15.600,00 Kuna. Međutim, kako tužitelj konačno uređenim tužbenim zahtjevom potražuje na ime tuđe pomoći i njege i troškova liječenja ukupan iznos od 716,70 Eur-a, isti je valjalo umanjiti za njegov doprinos nastanku štete od 50%, tako da je istome dosuđen iznos od 358,35 Eura, dok je za iznos od 358,35 Eura, tužbeni zahtjev sa ovog osnova odbijen kao neosnovan. Na navedeni dosuđeni iznos imovinske štete od 358,35 Eura tužitelja pripada zakonska zatezna kamata od presuđenja pa do isplate budući se sukladno odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO-a visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Navedena zakonska zatezna kamata na imovinsku štetu se obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a 156/22).Tužitelj je odbijen za više zatraženi iznos zakonske zatezne kamate na imovinsku štetu, a za razdoblje od utuženja do presuđenja. Radi navedenog odlučeno je kao u točki II/ izreke ove presude.

22. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka obzirom na suodgovornost tužitelja u nastanku štete od 50% ovaj sud smatra da svaka stranka treba da snosi svoj parnični trošak sukladno čl. 154. st.4. ZPP-a, te je odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

U Splitu, 7. studenog 2025.

Sudac:

Jelena Kvarantan Karuza

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.