Baza je ažurirana 29.04.2026. zaključno sa NN 26/26 EU 2024/2679
- 1 - Revd 2929/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. P., OIB … , iz S., kojeg zastupa punomoćnica M. R. Š., odvjetnica u S., protiv tuženika A. B. d.d., OIB …, Z., koju zastupa punomoćnica I. Š., odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ć. i Š. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3185/2022-2 od 14. ožujka 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3085/2019 od 7. lipnja 2022., u sjednici održanoj 4. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3185/2022-2 od 14. ožujka 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3085/2019 od 7. lipnja 2022., u odnosu na slijedeća pravna pitanja:
„1. Može li sud, primjenom čl. 502.c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje je tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
7. Nalažu li pravila stjecanja bez osnove da sud treba u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, pri provođenju financijskog vještačenja kod izračuna pretplate po ništetnim odredbama uzeti u obzir i tzv. negativnu razliku u pretplati nastalu primjenom izračuna anuiteta po tečaju nižem od početnog?“
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3085/2019 od 7. lipnja 2022.
2. Tuženik u reviziji postavlja slijedeća pravna pitanja:
„1. Može li sud, primjenom čl. 502.c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje je tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
2. Može li se podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (i kojom se ne traži utvrđivanje, osiguranje ili ispunjenje točno određene, individualne tražbine vjerovnika, već je svrha iste zaštita potrošača na općenitoj razini) smatrati vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom/drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja konkretne tražbine, a kojom se radnjom prekida zastara u smislu odredbe čl. 241. ZOO-a?
3. Je li u primjeni čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, ovlašten izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika bio nepošten od dana stjecanja slijedom čega je dužna platiti zatezne kamate od dana stjecanja a ne podnošenja zahtjeva?
4. Da li je presuda nezakonita i nepravilna i da li je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o pravnoj osnovi dosude zatezne kamate, a osobito o tijeku zateznih kamatama tj. o dospijeću tražbine?
5. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, prilikom određivanja financijskog vještačenja radi izračuna preplate ovlašten samostalno popuniti pravnu prazninu koja može nastati u slučaju utvrđenja ništetnim dijela odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, na način da odredi izračun razlike temeljem fiksne kamatne stope, protivno odredbama članka 324. i 319. Zakona o obveznim odnosima, ili je potrebno navedenu prazninu popuniti na način da se za sve izračune koristi promjenjiva kamatna stopa primjenjiva na HRK kredite za predmetno razdoblje?
6. Je li sud omogućio raspravljanje o činjenicama koje su predmet vještačenja u parnici ako nije prihvatio dokazni prijedlog za usmenim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi na okolnosti istaknutih prigovora na pisani nalaz i mišljenje ili je na tak način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a što presudu čini nezakonitom i nepravilnom?
7. Nalažu li pravila stjecanja bez osnove da sud treba u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, pri provođenju financijskog vještačenja kod izračuna pretplate po ništetnim odredbama uzeti u obzir i tzv. negativnu razliku u pretplati nastalu primjenom izračuna anuiteta po tečaju nižem od početnog?
8. Je li sud u individulanoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužba Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, bez suglasnosti i protivno volji ugovornih strana, ovlašten samostalno, urediti postojeći ugovorni odnos na način da pravne praznine nakon ništetnosti pojedinih odredbi, popuni novim ugovornim odredbama o nepromjenjivosti početno ugovorene kamatne stope, iako zakon dopušta ugovaranje promjenjive kamatne stope, te iako postoji protivljenje jedne ugovorne strane takvom popunjavanju pravne praznine?
9. Je li presuda nezakonita i nepravilna i je li počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl.354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o popunjavanju pravne praznine u ugovorima o kreditu nastale zbog utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na promjenjivost kamatne stope i na ugovaranje valutne klauzule, a osobito ako se jedna ugovorna strana protivi popunjavanju pravne praznine kako predlaže druga ugovorna strana?“
2. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), zbog pravnih pitanja koje smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3. Pitanja navedena u izreci ovog rješenja su važna za rješenje ovog spora, a važna su i za osiguranje jedinstvene primjene prava i za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a. Prvo pitanje naznačeno u izreci rješenja je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da bi-osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, a zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-5458/21 od 30. lipnja 2022. - trebalo preispitati sudsku praksu. U odnosu na sedmo pitanje pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci u suprotnosti je sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog u odluci poslovni broj Rev-1277/22 od 8. ožujka 2023.
4. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnih pitanja navedenih u izreci.
5. U odnosu na ostala pravna pitanja (drugo, treće, četvrto, peto, šesto, osmo i deveto) te u odnosu na povredu temeljnog ljudskoga prava na obrazloženu sudsku odluku iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske u svezi s čl. 3., čl. 14. st. 2. i čl. 26. st. 1. Ustava, uzima se da je prijedlog za dopuštenje povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 4. listopada 2023.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.