Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-12875/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, na prijedlog sudskog savjetnika Roberta Olujića, uz sudjelovanje zapisničarke Jelene Katalinić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice MĐ, zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23), u povodu prigovora okrivljenice protiv obaveznoga prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211- 07/25-4/33473, ur. broj: 511-12-36-25-2 od 1. travnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka u odsutnosti okrivljenice, 7. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
okrivljenica MĐ, rođena **.**.1970., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, neosuđivana,
k r i v a j e
što je 11. svibnja 2024. u 00,25 sati u Splitu, Ulica kralja Držislava 17, upravljala vozilom M1 BMW, reg. oznake [registarska oznaka] kroz naseljeno mjesto, gdje je postavljenim prometnim znakom dopuštena brzina od 70 km/h, brzinom od 130 km/h, koja umanjena za 10% sigurnosne razlike iznosi 117 km/h, dakle kretala se brzinom koja je za 47 km/h veća od dopuštene,
čime je počinila prekršaj iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
za koji joj se na temelju te odredbe
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 (tristo devedeset) EURA,
koju je dužna platiti u roku od 1 mjeseca, a ako u ostavljenom roku plati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da ju je u cijelosti platila.
Nalaže se okrivljenici na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 100,00 (sto) eura u roku od 1 mjeseca.
Obrazloženje
1. Optužnim aktom okrivljenicu se tereti za prekršaj iz izreke ove presude.
2. Žurni postupak (članak 239. stavak 2. u vezi s člankom 221. stavkom 1. točkom 6. Prekršajnoga zakona) proveden je u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenice i njezina branitelja, kojima je poziv za ročište dostavljen 8. listopada 2025., a branitelj je dan prije održavanja ročišta dostavio molbu za odgodu, navodeći da okrivljenica nije u mogućnosti pristupiti „zbog obiteljskih razloga“. Navedenoj molbi, osim zbog toga što nije obrazložena tako da sudu omogućava procjenu opravdanosti izostanka okrivljenice i što nisu dostavljeni nikakvi dokazi o njezinoj spriječenosti, nije udovoljeno zbog razloga o kojima će više riječi biti u nastavku presude.
3. Čitanjem dokumentacije u spisu utvrđeno je kako je o izmjerenoj brzini kretanja vozila policijski službenik načinio zapisnik, od vlasnika vozila zatraženo je da dostavi vjerodostojan podatak o tome tko je upravljao vozilom u navedeno vrijeme te je direktor SOL NAVIS d.o.o. dostavio podatke okrivljenice, protiv koje je nadležna policijska postaja izdala obavezni prekršajni nalog.
4. Podsjeća se na stajališta izražena u predmetu Marčan protiv Hrvatske (zahtjev br. 40820/12, presuda od 10. srpnja 2014.). Prvo, mogu postojati iznimne okolnosti koje umanjuju obvezu održavanja usmene rasprave u slučajevima koji ne spadaju u tradicionalne kategorije kaznenog prava, kao što su postupci koji se odnose na prometne prekršaje u kojima su sporna pitanja bila uglavnom tehničke naravi ili čak činjenična pitanja, kada je okrivljeniku na odgovarajući način omogućeno da pisanim putem iznese svoje tvrdnje i ospori dokaze optužbe. Ova razmatranja nisu ograničena samo na pitanje nedostatka usmene rasprave, već mogu obuhvatiti i druge procesne zahtjeve predviđene člankom 6. Konvencije. Stoga, prilikom procjene jesu li ispunjeni zahtjevi za pošteno suđenje, u svakom pojedinom slučaju mora se ispitati na koji su se način tijekom postupka stvarno predstavili i štitili interesi okrivljenika, posebno vezano uz narav pitanja o kojima sud treba odlučiti. Žurni je postupak vrsta postupka koji se, između ostaloga, primjenjuje po prigovorima za sudsko preispitivanje obaveznih prekršajnih naloga koje je izdala policija. Postupak podrazumijeva punu nadležnost za razmatranje činjeničnih i pravnih pitanja na temelju navoda iz prigovora. Međutim, na žurni se postupak ne primjenjuju odredbe Prekršajnoga zakona o glavnoj raspravi, koje propisuju kontradiktoran postupak. Zakon ipak dopušta sudu da po vlastitom nahođenju poduzima određene radnje kao što su ispitivanje okrivljenika ili svjedoka te izvođenje drugih dokaza uz mogućnost sudjelovanja stranaka (članak 222. Prekršajnoga zakona).
5. U konkretnom slučaju, okrivljenica je angažirala stručnu pravnu pomoć te radnje u postupku poduzima uz pomoć branitelja. Ona u dosadašnjem tijeku postupka sudu nije prezentirala nijednu tvrdnju (činjeničnu ili pravnu) iz koje bi bilo vidljivo u kojem dijelu i iz kojih razloga napada izdani obavezni prekršajni nalog iako je imala više prilika to učiniti. Prvo, podnijela je neobrazloženi prigovor, suprotno članku 242. stavku 2. Prekršajnoga zakona. Drugo, u obaveznom prekršajnom nalogu i u pozivu za ročište upozorena je da sudu može dostaviti pisanu obranu (članak 109.a stavak 1. točka 2. u vezi s člankom 234. stavkom 3. Prekršajnoga zakona), što također nije učinila, nego je dan prije održavanja ročišta, za koje joj je poziv dostavljen mjesec dana unaprijed, podnijela neobrazloženu i nepotkrijepljenu molbu za odgodu. Dakle, okrivljenica je u tri navrata (prigovoru, pisanoj obrani i molbi za odgodu) imala mogućnost upoznati sud s razlozima zbog kojih pobija izdani obavezni prekršajni nalog i time mu staviti do znanja zbog čega se uopće vodi sudski postupak, odnosno koje bi sporno pitanje u njemu trebalo raspraviti. Ona je sve tri prilike propustila, držeći se kao da su resursi i vrijeme suda neograničeni. Ovo nije postupak za neko teško kazneno djelo u kojem bi pravo okrivljenice na obranu šutnjom bilo apsolutno i neograničeno. Upravo suprotno, od okrivljenika koji podnosi prigovor zbog poricanja prekršaja protiv obaveznoga prekršajnog naloga očekuje se da navede razloge zbog kojih poriče prekršaj (članak 242. stavak 2. Prekršajnoga zakona). Za konkretni prekršaj, primjerice, obrana bi bila da okrivljenica tvrdi da ona nije upravljala vozilom. S druge strane, ako je okrivljenici sporna samo visina kazne ili zaštitna mjera, tada je njezina dužnost bila podnijeti drugačije sročen prigovor (prigovor na kaznu) iz članka 242. stavka 3. Prekršajnoga zakona na koji se primjenjuje postupak iz članka 244. stavka 2. Prekršajnoga zakona, što joj s obzirom na to da je angažirala branitelja nije moglo ostati nepoznato.
6. Iz dokaza u spisu (vidjeti treći odlomak presude) proizlazi kako je okrivljenica počinila prekršaj za koji je optužena. Napominje se kako odgovorna osoba koja je u obrascu za dostavu podataka o vozaču na temelju obavijesti o počinjenom prekršaju dala podatke okrivljenice odgovara za prekršaj ako je dala nevjerodostojne podatke (članak 229. stavci 4. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama) odnosno za kazneno djelo ako je s namjerom dala neistinite podatke (članak 279. stavak 1. Kaznenoga zakona). Napominje se i to da okrivljenica ne tvrdi da ona nije upravljala vozilom iako je u više navrata tu činjenicu (koja bi značila aktivnu obranu) imala prilike istaknuti (u prigovoru, u pisanoj obrani i u molbi za odgodu).
7. Za prekršaj za koji je proglašena krivom propisana je novčana kazna od 390 do 920 € (odnosno u konkretnom slučaju do 660 € s obzirom na članak 239. stavak 2. Prekršajnoga zakona). Okrivljenici je izrečena minimalno propisana kazna koju tužitelj i predlaže s obzirom na to da je neosuđivana i ovo joj je prvi prekršaj. Zaštitna mjera nije joj izrečena jer s obzirom na njezino dosadašnje ponašanje u prometu ne postoji predvidljiva opasnost da bi mogla ugroziti sigurnost prometa upravljajući vozilom (članak 58. stavak 1. Prekršajnoga zakona). Ipak, upozorava ju se da će joj ako ponovi prekršaj biti izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje 3 mjeseca (članak 53. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama).
8. Odluka o troškovima donesena je uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka, dok imovno stanje okrivljenice nije poznato iz dostupnih podataka, pa je trošak odmjeren u paušalnom iznosu od 100 €. Naime, okrivljenica je podnošenjem neobrazloženoga prigovora i kasnije time što nije sudjelovala u postupku (mogla je dostaviti pisanu obranu ili u molbi za odgodu navesti zbog čega smatra da je njezino ispitivanje u postupku nužno za donošenje pravilne odluke) nepotrebno angažirala kapacitet i resurse suda. Raspon troška inače iznosi od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Splitu 7. studenoga 2025.
Zapisničarka
Sudac
Jelena Katalinić, v. r.
Mario Bakota, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 244. stavak 1. Prekršajnog zakona).
Dostaviti:
- okrivljenici
- branitelju
- ovlaštenom tužitelju
- u spis
