Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Trg bana Josipa Šokčevića 17
32100 Vinkovci
OIB:77561654785
Poslovni broj: Pn-61/2022-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, po sudcu TC kao sudcu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Drnasinu, odvjetniku iz ZOU Marko Drnasin i Željko Drnasin iz Vinkovaca, Duga ulica 1, protiv tuženika AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Slavenu Karabanu, odvjetniku iz Vinkovaca, V. Nazora 3, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 26. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Marka Drnasina i u odsutnosti uredno pozvane tužiteljice te punomoćnika tuženika Slavena Karabana, te potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 7. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:
" Tuženik AC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je platiti tužiteljici SC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 11.000,00 kn (jedanaesttisućakuna), uz pripadajuće zakonske zatezne kamate, počev od dana podnošenja tužbe, pa do isplate, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, te nadoknaditi parnični trošak, u roku od 15 dana od donošenja presude."
II. Nalaže se tužitelju SC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] poslova da tuženiku AC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.679,27 eura (tisućušeststotinasedamdesetdeveteuraidvadesetsedamcenti) zajedno s kamatama tekućim od 7. studenog 2025. kao dana donošenja presude, pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 26. srpnja 2021. u 21,28 sati tužiteljicu SC ugrizao pas u vlasništva AC, te je tom prilikom zadobila teže tjelesne ozljede.
1.1. Navedene ozljede nanio je pas koji je u vlasništvu AC, a kako je vlasnik odgovoran za nanesene ozljede od njegova psa, tužiteljica tereti vlasnika te tužbom potražuje iznos od ukupno 11.000,00 kuna za pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah i za nagrđenost. Tužiteljica se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom od dana 26. ožujka 2022. u mirnom postupku. Na zaprimljeni odštetni zahtjev tuženik se oglušio, te predlaže da sud nakon provedenog postupka usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te obveže tuženika na platež troškova parničnog postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, po osnovi i po visini, navodeći da predmetnog dana 26. srpnja 2021. oko 21,28 sati tužiteljicu SC nije ugrizao pas u vlasništvu tuženika, a niti je ista zadobila, kao što to neistinito navodi, teže tjelesne ozljede, što je vidljivo iz nalaza Zavoda za hitnu medicinu od 26. srpnja 2021., koji je priložen uz tužbu i na istome se navodi da kod tužiteljice postoji " površinska ogrebotina bez krvarenja ", s tim da predmetnu ogrebotinu nije nanio tužiteljici tuženikov pas, već njezin vlastiti pas kojega je držala u naručju predmetne zgode.
2.1. Dakle, predmetna " površinska ogrebotina " kod tužiteljice ne predstavlja nikakovu, a kamoli " težu ozljedu ", kako to tužiteljica neutemeljeno navodi u tužbi, a u svakom slučaju je bagatelne prirode i ne opravdava dosuđivanje bilo kakve naknade štete uopće, a kamoli prekomjernih iznosa navedenih u tužbi tužiteljice, jer bi isto bilo protivno članku 1100. stavku 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima.
3. Tuženik predlaže sudu nakon provedenog postupka tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, te tužitelja obvezati da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.
4. Podneskom od 4. srpnja 2022. tužiteljica se očitovala na odgovor na tužbu po punomoćniku ističući da je tužiteljičin pas pasmine T i s obzirom na svoju veličinu ne može dohvatiti tužiteljicu na lijevo rame i istu ozlijediti, već je to učinio pas tuženika koji je pasmine Hrvatski ovčar. Poziva se na potvrdu PU Vukovarsko- srijemske od 21. ožujka 2022., sa lista 4 spisa, u kojoj je utvrđeno da je pas koji je ugrizao tužiteljicu vlasništvo obitelji AC, kojima je i izdan obvezni prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5. Na pripremnom ročištu od 20. veljače 2024. tužitelj je u cijelosti ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva kao i kod svih dokaznih prijedloga te je predlagao sudsku nagodbu, dok je tuženik ostao kod odgovora na tužbu, protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ostao je kod svih prigovora, ističući da navedene zgode nije tužiteljica pretrpjela ogrebotinu od psa u vlasništvu tuženika, nego je nju ogrebao vlastiti pas pasmine T, kojeg je držala u naručju, ne pristaje na nagodbu, odnosno predlaže povlačenje tužbe od strane tužitelja budući je tužba neosnovana. Također je punomoćnik tuženika naveo da je policija potvrdu koju je tužiteljica priložila uz tužbu sačinila na temelju jednostrane neistinite izjave tužiteljice, a koja je netočno interpretirala događanje.
6. Cijeneći rezultate dokaznog postupka kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, te na temelju stanja spisa i temeljem odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 – dalje Zakon o parničnom postupku), ovaj sud je stava da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.
7. Među parničnim strankama nije sporno da se štetni događaj zbio 26. srpnja 2021. godine, oko 21,28 sati kod trgovine " Boso " u [adresa], da je tužiteljica imala u vlasništvu psa pasmine T a da je tuženik imao u vlasništvu psa pasmine Hrvatski ovčar, te da oba psa parničnih stranaka nisu bila na povodcu.
8. Među strankama je sporna dinamika i nastanak štetnog događaja, odgovornost za isti događaj, sporne su osim toga i posljedice koje tužiteljica trpi uslijed predmetnog štetnog događaja, te su sporne i kvalifikacije ozljeda i da li one uopće postoje kod tužiteljice.
9. Sud je u ovom postupku proveo dokaze uvidom i čitanjem u presliku potvrde Doma zdravlja Vinkovci od 25. ožujka 2022. sa lista 3 spisa, potvrdu MUP PU Vukovarsko-srijemske od 21. ožujka 2022. sa lista 4 spisa, u nalaz Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije od 27. srpnja 2021. sa lista 5 spisa, u povijest bolesti Hitnog prijema OŽB Vinkovci od 26. srpnja 2021. sa lista 6 i 8 spisa, povijest bolesti OŽB Vinkovci od 20. svibnja 2024. sa lista 35 spisa. Naknadno su pregledane i fotografije koje je na pripremnom ročištu predao punomoćnik tužiteljice, te je saslušan tuženik AC kao parnična stranka i svjedok JC.
10. Iz Potvrde Policijske uprave Vukovarsko-srijemske od 21. ožujka 2022. utvrđeno je da je tužiteljica prijavila ugriz psa i to telefonskim putem te da se upravo vratila iz bolnice. Od strane policije upućena je ophodnja na mjesto dojave te je izvršila obavijesni razgovor sa tužiteljicom o okolnostima nastanka štetnog događaja. Isto tako utvrđeno je da je JC izdan obavezni prekršajni nalog radi počinjenog prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
10.1. Iz opisa nastanka ozljede Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije od 26. srpnja 2021. utvrđeno je da je tužiteljica pregledana, da se radi o površinskoj ozljedi na leđima, te da ozljeda izgleda kao ogrebotina, bez krvarenja.
10.2. Neposrednim opažanjem suda pregledane su fotografije koje je priložio punomoćnik tužiteljice na pripremnom ročištu tvrdeći da su to ozljede tužiteljice, međutim sud nije mogao utvrditi lokalitet predmetnih ozljeda, osim što je utvrdio da se nesporno radi o ogrebotini, ali se nije moglo utvrditi koje je veličine ogrebotina niti od čega je ista nastala, no ista otprilike odgovara utvrđenjima dežurnog liječnika Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije od **.**.2021. dr. med. HC, spec. hitne med., koji je ozljedu opisao kao ogrebotinu bez krvarenja (list 8 spisa).
11. Iz iskaza tuženika utvrđeno je da je u to vrijeme kada se dogodio štetni događaj imao u vlasništvu S, koji je u međuvremenu uginuo, koji je tada bio star 3 do 4 godine, crne boje, visine 50 do 60 cm. Za navedeni događaj čuo je od svoje supruge, potvrdio je da je u to vrijeme bio na terenu i da je nesporno bio vlasnik tog psa. Supruga mu je rekla da je taj dan išla sa djecom i psom u trgovinu, da je pas bio dobroćudan jer su se s njim igrala djeca i nikoga nije napadao. Također je iskazao da je ispred trgovine bila tužiteljica koja je u naručju držala svog psa, pekinezera, ili se radilo o nekoj drugoj manjoj pasmini, da je njegov pas zalajao, pekinezer se uplašio i da dalje ne zna što se dogodilo. Potvrdi je da došla hitna pomoć, kasnije i policija i da zna da su se dogodile neke ozljede.
11.1. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tuženika kao uvjerljiv i istinit, sa tom činjenicom da tuženik nije bio neposredni očevidac samog događaja, nego je o istom događaju čuo od svoje supruge.
12. Iz iskaza svjedoka JC koji iskaz je sukladan iskazu tuženika, svjedok je potvrdio da je njezin suprug bio vlasnik navedenog psa, da je bio potpuno legalan, jer su provodili cijepljenje i da je uginuo 2021., te da je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja imala pekinezera, pudlicu, svakako manjeg psa, a to zna jer su susjedi sa tužiteljicom, misli da se Kristinin pas zvao A, njihov se zvao J i oba su bili mužjaci. Iskazala je da se štetni događaj dogodio ispred trgovine u centru, negdje oko 19 sati, bilo je ljetno doba, sa djecom je išla pješice, sina je gurala u kolicima a kćer je psa držala za ogrlicu ali bez povodca i pred trgovinom je bila tužiteljica zajedno sa svojim bratom, u naručju je držala svog psa, pas kojeg je držala svjedokinja je zalajao, koji je i veći od psa tužiteljice, tužiteljičin pas se vjerojatno uplašio, poskočio i u tome je trenutku ogrebao. Skočio je na predio leđa tužiteljice, koja je imala majicu na bretele. Tom prilikom SC ga je pokušala smiriti, nije vikala niti zapomagala. Svjedokinjin pas je ostao ispred trgovine sa njezinom kćerkom, a ona i sin su ušli u trgovinu. Potvrdila je da je sa tužiteljicom bila u dobrosusjedskim odnosima, a kada se vratila iz trgovine, oko 21 sat, pred kućom su je dočekali hitna pomoć i policija. SC je hitna pregledala ispred kuće, intervencija je trajala oko 5 minuta, ne zna je li SC otišla u bolnicu ili je obrada učinjena pred kućom. Također je potvrdila da je platila prekršajnu kaznu u iznosu od 220,00 kuna, iz razloga što je vodila psa bez povodca, te da kasnije više nije imala problema. Iskazala je također da tužiteljičin pas pekinezer, kojeg je ista držala u naručju, nije imao povodac niti ogrlicu, nije vidjela ozljedu, ugriz ili ogrebotinu na tužiteljici.
12.1. Iskaz svjedoka je sud prihvatio kao istinit i vjerodostojan jer je isti iskaz sukladan dokumentaciji koja prileži u spisu.
13. Člankom 1067. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, 35/05, 41/08, 63/08 i 134/08, 78/15, 29/18, 114/22,156/22 i 155/23 – dalje Zakon o obveznim o dnosima) vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Stavkom 2. istog članka propisano je da se vlasnik stvari oslobađa od odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti.
14. U tužiteljičinu postupanju, kako ga je opisao svjedok JC sud je našao elemente doprinosa nastanku štetnog događaja i to radnjom tužiteljice koja je u naručju držala psa pasmine T, i koji ju je uslijed uznemirenosti izazvane lajanjem psa kojeg je vodila svjedokinja JC ogrebao tužiteljicu na predjelu lijeve lopatice, a isto se nalazi u sferi više sile, odnosno događaja koji se dogodio u kratkom trenutku a kojeg tužiteljica nije mogla spriječiti, izbjeći ili otkloniti.
14.1. Sama ozljeda kod tužiteljice se nikako ne bi mogla kvalificirati kao teža tjelesna ozljeda, jer isto proizlazi iz iskaza svjedoka JC a osobito iz nalaza, odnosno povijesti bolesti hitnog prijema Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko- srijemske županije, kao i iz fotografija koje je priložila sama tužiteljica, iz kojih je (iako se iz fotografija ne može zaključiti na kojem se mjestu na tijelu nalaze i dimenzije ogrebotina) iz kojih se nesporno može zaključiti da se radi o ogrebotinama a nikako o ugrizu ili težim tjelesnim ozljedama. Ovo tim više, jer je iz potvrde Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije, koja se nalazi na listu 8 spisa, utvrđeno da je površinska ozljeda na leđima tužiteljice.
15. Samo ponašanje psa kojeg je vodila svjedokinja JC dana 26. srpnja 2021. godine, a koji nije bio na povodcu i radilo se nesporno o Hrvatskom ovčaru u vlasništvu tužitelja, moglo bi se okarakterizirati kao uobičajeno ponašanje životinje koja vidi drugu životinju, u ovom slučaju psa kojeg je tužiteljica držala u naručju, njezina pekinezera, te je i ponašanje pekinezera, odnosno psa tužiteljice, bilo uobičajeno da je odreagirao na lavež psa tužitelja, uzbudio se i u tom trenutku ogrebao tužiteljicu po leđima, koja ga je očito držala na ramenu, a sve kako to proizlazi iz iskaza svjedoka i tuženika saslušanog kao stranke, te se i u tom dijelu očituje viša sila, odnosno okolnost koju tužiteljica u danom trenutku nije mogla spriječiti odnosno da ju je ogrebao pas u njezinom vlasništvu, pa se i u tom dijelu isključuje odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja sukladno članku 1067. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima.
16. Valja istaknuti činjenicu da je tužiteljica tijekom cijelog postupka u više navrata pozivana u svojstvu parnične stranke, te da je u ovom postupku do zaključenja glavne rasprave održano šest ročišta, s tim da se jedno ročište odgodilo zbog opravdanog razloga, bolesti tužiteljice. Na ročištu za glavnu raspravu od 22. svibnja 2025. stranke su sporazumno preložile odgodu glavne rasprave i da se ista zakaže za mjesec rujan 2025. godine, na kojem ročištu je trebao biti proveden dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke, te je obvezan punomoćnik tužitelja da svoju stranku obavijesti o terminu održavanja glavne rasprave, koja je i zakazana za dan 26. rujna 2025., na koje ročište nije pristupila tužiteljica radi provođenja dokaza njenim saslušanjem, iako je bila uredno pozvana, te je punomoćnik tužiteljice ispričao njezin nedolazak na glavnu raspravu sa obrazloženjem da je dobila posao u Njemačkoj prije tri mjeseca i zbog toga predlaže da se utvrdi prekid postupka u ovoj pravnoj stvari. Ističe se da punomoćnik tužiteljice nije dostavio nikakav dokaz da li tužiteljica zaista radi u SR Njemačkoj i da je zbog posla spriječena pristupiti sudu radi davanja svojeg iskaza. Iz navedenog se da iščitati da punomoćnik tužitelja nema nikakvog kontakta sa svojom strankom ili da tužiteljica izbjegava pristupiti sudu radi davanja iskaza.
17. Prijedlog punomoćnika tužiteljice za prekidom postupka nije osnovan, budući da članak 212. Zakona o parničnom postupku taksativno navodi kada se i zbog kojih okolnosti postupak može prekinuti.
17.1. Sukladno članku 212. Zakona o parničnom postupku postupak se prekida kad stranka umre, kad stranka izgubi parničnu sposobnost a nema punomoćnika u toj parnici, kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje, a stranka nema punomoćnika u toj parnici, kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadležno tijelo pravomoćno odluči o zabrani rada, kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, kad se stranka nađe na području koje je zbog izvanrednih događaja (poplava i sl.) odsječeno od suda, kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu i kad je to drugim zakonom određeno.
17.2. Dakle, niti jedan od navedenih razloga punomoćnik tužiteljice ne spominje kao osnovan ili barem izvjestan, da bi sud odredio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.
18. Sud je stava da je tužiteljici pružena mogućnost osporiti i dovesti u sumnju iskaze svjedoka i tuženika o okolnostima koje se tiču nastanka odnosno samog štetnog događaja, međutim tužiteljica tu mogućnost nije iskoristila. Načelo ravnopravnosti stranaka ovime nije narušeno jer su se pravno relevantne činjenice utvrdile drugim provedenim dokazima i stanju u spisu.
19. Stoga je valjalo tužbu i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan u cijelosti.
20. Radi svega izloženog presuđeno je kao u izreci.
21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1., u svezi sa čl. 155. Zakona o parničnom postupku.
22. Tuženiku je priznat zatraženi trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova, sukladno Tbr. 10/1 OT, za pristup na pet ročišta održanih kod ovoga suda i to od 2. studenog 2022., 20. veljače 2024., 21. svibnja 2024., 22. svibnja 2025. i od 26. rujna 2025., svako po 100 bodova, sukladno Tbr. 9/1 OT, kao i za pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 50 bodova sukladno Tbr. 9/3 OT, što sveukupno čini iznos od 650 bodova, a što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.300,00 eura. Za naveden radnje valja pridodati i pripadajući PDV od 25 % u iznosu od 325,00 eura, što sveukupno čini iznos od 1.625,00 eura, te tome valja pridodati i sudsku pristojbu za odgovor na tužbu u iznosu od 54,27 eura, prema priloženom troškovniku punomoćnika tuženika sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 – dalje Tarifa).
Vinkovci, 7. studenog 2025.
Sudac
Hrvoje Smital
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.
Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.
DOSTAVITI:
1. Odvjetnik Marko Drnasin, Vinkovci
2. Odvjetnik Slaven Karaban, Vinkovci
