Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-875/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sutkinji Sonji Meštrović, u pravnoj stvari tužiteljice ČR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa odvjetnica Martina Kalac i ostali odvjetnici iz OD Župić & Partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika UR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa odvjetnik Sebastian Miše iz OD Miše & Pavić d.o.o., Zagreb, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici poslovni broj Psp-11/2024-25 od 5. veljače 2025., 7. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici poslovni broj Psp-11/2024-25 od 5. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da je tuženik smetao tužiteljicu u njenom posljednjem mirnom posjedu nekretnine kč. br. [katastarska čestica], „[adresa]“ oranica, površine 829 m², upisane u posjedovni list 642 k. o. [katastarska općina], i to u dijelu te nekretnine koji je prema skici očevida od 10. srpnja 2024. izrađenoj po GEO-BT d.o.o., Zabok, označen točkama A-B-C-D-A, odnosno oznakom „I“ u površini od 281 m², na način da je tuženik taj dio nekretnine izorao bez pristanka i znanja tužiteljice s namjerom da isti iskoristi za vlastite potrebe (točka I. izreke), pa je naloženo tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da tuženik u roku od 15 dana s nekretnine iz točke I. presude makne kukuruzovinu (točka II. izreke), te se tuženiku ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužiteljičinog posjeda nekretnine navedene u točki I. presude (šetnja, košnja trave, planiranje, dovoženje, odvoženje zemlje, oranje, sađenje biljaka i slično) pod prijetnjom novčane kazne (točka III. izreke).

1.1. Nadalje je odlukom o troškovima postupka naloženo tuženiku da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.164,81 eura, u roku od 15 dana (točka IV. izreke).

2. Protiv rješenja žali se tuženik pobijajući ga u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači shodno žalbenim navodima, podredno da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.

2.1. U odgovoru na žalbu tužiteljica je osporila sve žalbene navode kao neosnovane.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. Prema odredbi članka 365. stavka 2. u svezi s člankom 381. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točki 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

3.1. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima pa je neosnovan i žalbeni razlog tuženika pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

4. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite u odnosu dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje korištenje joj je onemogućio tuženik na način da je taj dio nekretnine izorao i posadio kukuruz.

5. Prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio:

- da je tuženik izorao sporni sjeverni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u rano proljeće 2024., koji je na skici mjerničkog vještaka Tomislava Tuđe iz GEO BT d.o.o. Zabok od 10. srpnja 2024. označen s I i omeđen je točkama A-B-C-D-A,

- da je uviđajem na licu mjesta 10. srpnja 2024. mjernički vještak Tomislav Tuđa utvrdio da nekretnine označene s I i II odgovaraju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri, kada je tužiteljica pokazala da je ona bila u posjedu cijele nekretnine, dakle i dijela označenog s I i s I, s tim da je na prostoru označenom s I 2023. bio zasađen kukuruz koji je pobrala u rujnu ili listopadu 2023., nakon čega su ona i suprug još posjekli kukuruzovinu, a da je tuženik u proljeće 2024. izorao ovaj dio nekretnine i tu posadio kukuruz,

- da je tuženik na uviđaju naveo da je on bio u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenog s I od 1973., sve dok tužiteljica to nije dala izorati u jesen 2022., da bi u proljeće 2023. na tom spornom prostoru označenom s I tužiteljica posadila grah i krumpir, koje je u jesen i pokupila, na što on nije reagirao jer su bili u dobrim odnosima, ali je u proljeće 2024. da je izorao taj dio nekretnine i zasadio kukuruz,

- da je tužiteljica u svom iskazu navela da je u listopadu 2023. posjekla kukuruzovinu na spornoj nekretnini nakon čega je idući puta na toj nekretnini bila 19. ili 20. ožujka 2024. kada je vidjela da je izoran dio nekretnine u dijelu koji je označen s I,

- da je tuženik u svom iskazu naveo da je on sporni dio označen s I obrađivao od 1973. sve do 2023., a da je tužiteljica obrađivala dio označen s II, te da ga je tužiteljica u jesen 2022. molila da bi ona željela 2023. uživati cijelu nekretninu, jer da joj treba krumpira i da joj je on to dozvolio, te da je tužiteljica 2023. obradila cijelu k. č. br. [katastarska čestica], a da je on 2024., u rano proljeće dao izorati svoj dio predmetne nekretnine koji je na skici označen s I,

- da je saslušani svjedok NR u svom iskazu naveo da je u proljeće 2022. tužiteljici na njezinu zamolbu izorao i isfrezao čitavu nekretninu, odnosno i dio označen s I i dio označen s II, kao i da je u proljeće 2023. ponovno izorao i isfrezao čitavu ovu nekretninu,

- da je svjedok CR u svom iskazu naveo da je on orao predmetnu nekretninu u jesen 2022., i da je znao i ranije za tuženika izorati dio nekretnine označen s I za što mu tuženik nije nikad platio iz razloga što su prijatelji, a da je onih godina kad je orao i dio označen s II, da je izorao na zamolbu tuženika za treću osobu, te bi mu tuženik dao novac za naftu,

- da je svjedokinja ČRO, sestrična tužiteljice i nećakinja tuženika, u svom iskazu navela da je rjeđe prolazila uz nekretnine koje su predmetom postupka, odnosno nekoliko puta godišnje, te da je viđala supruga tužiteljice da obrađuje predmetne nekretnine, dok tuženika da nije vidjela da obrađuje te nekretnine,

- da je svjedokinja PR, sestrična tužiteljice i nećakinja tuženika, u svom iskazu navela da je tri-četiri puta godišnje dolazila s tužiteljicom na predmetnu nekretninu, i pomagala tužiteljici kod ubiranja plodova i drugih radova, zbog čega joj je poznato da je tužiteljica posjednica čitave čestice, odnosno i dijela označenog s I i dijela označenog s II; s tužiteljicom da je bila na predmetnoj nekretnini 2022. i u lipnju 2023. kada je tužiteljica obrađivala tu nekretninu, dok tuženik da nikad nije posjedovao tu nekretninu,

- da su saslušani svjedoci SR i URO, djeca tuženika, u svom iskazu naveli da njihov otac tuženik dugi niz godina posjeduje dio sporne nekretnine označen s I, a da tužiteljica posjeduje samo dio označen s II,

- da je saslušani svjedok RR, koji živi preko puta nekretnine koja je predmetom postupka, naveo da je tuženik ranijih godina posjedovao sporni dio označen s I, te da tužiteljica i njen suprug nikad nisu obrađivali dio označen s I, te da ih on ni 2023. nije viđao da obrađuju nekretnine označene s I.

6. Na temelju prednjih utvrđenja prvostupanjski je sud zaključio da je tužiteljica u proljeće 2024. bila u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na skici s očevida označenog s I iz razloga što je 2023., kao i ranijih godina, obrađivala cijelu k. č. br. [katastarska čestica], odnosno kako dio označen s II na skici očevida, tako i dio označen s I, pa da ju je tuženik smetao u njezinom posljednjem mirnom posjedu na način da je u proljeće 2024., a što je tužiteljica saznala 19. ili 20. ožujka 2024. , dao izorati sporni dio označen s I i omeđen točkama A-B-C-D-A, zbog čega je taj sud smatrao da je tužiteljica zatražila sudsku zaštitu podnošenjem tužbe u zakonskom roku iz članka 21. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), kao i što je smatrao da joj ta zaštita pripada na temelju članka 22. ZV-a, zbog čega je odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

7. Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda utemeljena su na rezultatima provedenih dokaza i njihovoj valjanoj ocjeni, pa ih kao logična i uvjerljiva u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

8. Odredbom članka 21. stavak 1. i 2. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je člankom 22. stavak 1. ZV-a propisno da posjednik koji mu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je to bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

8.1. Prema odredbi članka 22. stavak 2. ZV-a sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

8.2. Dakle, u posjedovnim parnicama od odlučnog značenja je utvrditi je li nastupila prekluzija, posljednje stanje posjeda i čin smetanja.

9. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio da bi tužiteljica bila u posjedu predmetnog dijela nekretnine označenog II na skici očevida, tako i dio označen s I, pa da ju je tuženik smetao u njezinom posljednjem mirnom posjedu na način da je u proljeće 2024. dao izorati sporni dio označen s I i omeđen točkama A- B-C-D-A, dakle, takvom radnjom da je tuženik isključio tužiteljicu kao dotadašnjeg posjednika, zbog čega tužiteljici da pripada tražena zaštita.

9.1. Po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud je provedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, utvrđujući relevantne činjenice na kojima temelji svoju ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, a kako žalbeni navodi tuženika ne sadrže argumentirane, jasne i vjerodostojne tvrdnje koje bi činjenični supstrat na kojem je temeljena prvostupanjska presuda mogle dovesti u sumnju, to je pravilno prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev i pružio zaštitu tužiteljici.

9.2. Naime, prema odredbi članka 22. stavka 1. i 2. ZV posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovanog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je tuženik svojim radnjama potpuno isključio tužiteljicu od dotadašnjeg posjeda, to je pravilno prvostupanjski sud zaključio da tužiteljici pripada tražena zaštita.

10. Žalbeni navodi tuženika svode se na osporavanje ocjene dokaza izvršene po prvostupanjskom sudu, pri čemu tuženik u žalbi iznosi vlastitu interpretaciju i ocjenu provedenih dokaza, iznoseći pojedine tvrdnje u odnosu na postojanje određenih činjenica koje ukazuju na drugačije činjenično stanje od onoga utvrđenog po prvostupanjskom sudu, koje tvrdnje prema ocjeni ovoga suda predstavljaju subjektivni prikaz sadržaja dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka koji nema objektivnog uporišta u sadržaju postupka. Ovo posebno kod pozivanja tužitelja na dokumentaciju koju je dostavio u parnični spis.

10.1. Pri tome je za navesti da činjenični zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, jer je sud odluku o istinitosti i značaju pojedinih iskaza svjedoka donio ocjenom tih iskaza, koja je ocjena na temelju načela neposrednosti vođenja parničnog postupka u isključivoj nadležnosti suda pred kojim su ti dokazi na glavnoj raspravi izvedeni, a osim toga zaključci prvostupanjskog suda o svim bitnim činjenicama su i životno logični i proizlaze iz nesporno utvrđenih činjenica, te djelomično i iz samih tvrdnji tuženika iznesenih tijekom postupka i u njegovom iskazu. Zbog svega toga ovaj sud je zaključio da je žalba tuženika neosnovana.

11. Isto tako, neosnovano tuženik u žalbi upućuje drugostupanjski sud na pregled podataka na internetskoj stranici geoportal.dgu iz razloga što u žalbi nije dopušteno predlagati nove dokaze, a taj je dokaz tuženik mogao predložiti u prvostupanjskom postupku (članak 352. stavak 1. ZPP-a).

12. Zbog svega navedenog prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužiteljici pružio traženu zaštitu.

13. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, što tuženik posebno žalbom i ne osporava.

14. S obzirom na to da nisu ostvareni razlozi trebalo je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku odluku te odlučiti kao u izreci, ovoga rješenja.

Split, 7. studenog 2025.

S U T K I N J A

Sonja Meštrović